Naslov izvornika TESLA - MAN OUT OF TIME Copvright 1981 by Margaret Chenev Prevoditelj Vlasta Mihavec Miljenko Zagajek,

, dipl. ing. el. Lektor Marijana Jeli Izvrna urednica Merima Nikoevi Nataa Trsli Zlatko Havoi Renata Risek Tisak Krati, Zagreb NakladnikBiovega, Zagreb

Struni savjetnik

Urednica

Oblikovanje naslovnice Grafika priprema

Zahvaljujemo se Hrvatskoj elektroprivredi d.d. na potpori pri izdavanju knjige. Sva prava pridrava nakladnik. Nijedan dio ove knjige ne smije se upotrebljavati ni reproducirati na bilo koji nain bez pisanog doputenja, osim u sluaju kratkih navoda objavljenih u kritikama ili ocjenjivakim lancima. Za sve obavijesti moete se obratiti nakladniku.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 621.3-05 Tesla, N. 929 Tesla. N. CHENEY. Margaret Tesla : ovjek izvan vremena / Margaret Chenev : <prijevod Vlasta Mihavec>. - Zagreb : Biovega, 2003. - (Biblioteka Osoba) ISBN 953-6567-49-0 I. Tesla, Nikola - ivot i djelo 430401 I 10

I_

MARGARET CHENEY

TESLA
ovjek izvan vremena

Zagreb, 2003.

Zrakoplov koji je Tesla patentirao 1920. godine bio je namijenjen okomitom/kratkom uzlijetanju i slijetanju (V/STOL), te je amerika mornarica 1980-ih godina razmatrala njegovu uporabu kao subsoninog zrakoplova, koji e obiljeiti devedesete godine. Moderni je mlazni zrakoplov imao sofisticiranu elektroniku opremu, no osnovni mu je koncept bio isti kao kod Tesle. Teslina letjelica nije nikad izgraena.

SADRAJ
Zahvale Uvod 1. Suvremeni Prometej 2. Kockar 3. Istaknuti doseljenici 4. Pred Edisonovim sudom 5. Rat struja poinje 6. Red ognjenog maa 7. Radio 8. Visoko drutvo 9. Uspon i pad 10. Pogrena procjena 11. Do Marsa 12. Roboti 13. Bljesak munje 14. Zamraenje u Colorado Springsu 15. Velianstven i proklet 16. Ismijavan, osuivan, osporavan 17. Velika rasprava o radiju 18. Ugroavanje postignutog 19. Afera s Nobelovom nagradom 20. Letei tednjak 21. Radar 22. Poasni gost 23. Golubovi 24. Prijelazna razdoblja 7 9 3 19 26 45 53 67 85 100 118 134 147 160 174 192 203 216 228 248 260 266 277 290 300 309 322

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

25. Roendanske proslave 26. epovi na povrini vode 27. Pobratimstvo sa svemirom 28. Smrt i preobraaj 29. Nestali papiri 30. Ostavtina Napomene

328 336 348 356 369 385 399

Post scriptum: Zavretak potjere za papirima 423 Literatura koritena prigodom prevoenja 425 Biljeka o autorici 427

ZAHVALE
Osobito bih eljela zahvaliti: Lelandu Andersonu, jednom od osnivaa Drutva Tesla*, suautoru poznate Bibliografije o dr. Nikoli Tesli (San Carlos, California, Ragusan Press, 1979.) te piscu monografije Prvenstvo u pronalasku radija -Tesla protiv Marconija. Istraivanja i studijski radovi gospodina Andersona o Tesli bili su za njega od ivotnog znaaja. Kao inenjer elektrotehnike i bivi raunalni savjetnik pregledao je moj rukopis te sa mnom dareljivo podijelio svoju zbirku djela o Tesli, ukljuujui i mnoge dotad neobjavljene radove i slike. Mauriceu Stahlu, bivem fiziaru tvrtke Hoover, a danas savjetniku Povijesnog muzeja McKinlev u Ohiu (gdje je postavljena izloba o Tesli), koji je takoer pregledao rukopis i pruio mi neke savjete vezane uz tehnika pitanja. Dr. Bogdanu Radii, koji je radio u Jugoslaviji u doba predsjednika Tita tijekom ranih dana njegove vladavine, te razjanjavao i bavio se politikim pitanjima vezanim za Jugoslaviju tijekom Drugog svjetskog rata i njegovim utjecajem na Teslu. Ve godinama ivi u Americi, gdje objavljuje knjige i lanke te predaje Povijest Balkana na Sveuilitu Fairleigh Dickinson. Dr. Lauristonu S. Tavloru, savjetniku za radioloku fiziku i donedavno predsjedniku Nacionalnog odbora za radiologiju i fiziku, strunjaku za pionire rendgenskih zraka koji je u tom svojstvu proitao i komentirao Teslin doprinos na ovom podruju. Lambertu Dolphinu, pomoniku ravnatelja Fizikalnog radio-laboratorija tvrtke SRI International, koji je analizirao Teslina
Drutvo je bilo rasputeno.

istraivanja u vezi kuglastih munja, oruja na svjetlosni mlaz, radiokomunikacija i izmjenine struje. Dr. Jamesu R. Waitu, nekadanjem znanstvenom savjetniku u Dravnim oceanskim i atmosferskim laboratorijima, gdje se provode istraivanja vezana za okolinu gradia Boulder, Colorado, koji je vrhunski autoritet za irenje valova i koji je - kao i gospodin Anderson - komentirao Teslin koncept elektromagnetske energije koja se prenosi kroz zemlju. Profesoru Vvarrenu D. Riceu s Dravnog sveuilita Arizone, vodeem istraivau Tesline turbine, koji je takoer na temeljima suvremenih radova analizirao Tesline teorije zemnih toplana i postrojenja za konverziju energije oceana u toplinsku energiju. Ostat u zahvalna i pioniru na podruju radioveza, mornarikom asniku i kapetanu fregate E. J. Quinbyju, koji mi je pomogao svojim razmiljanjima o Teslinu radu vezanom uz radio i robote; dr. Albertu J. Phillipsu, nekadanjem ravnatelju istraivakih grupa ASARCO-a, za njegova sjeanja kad je radio s Teslom na jednom od istraivakih projekata, te dr. Williamu M. Muelleru iz Rudarske kole u Coloradu, Odsjek metalurgije, koji mi je osigurao vlastitu analizu tog eksperimenta u ASARCOu. Od mnogih Teslinih vjernih oboavatelja u Americi samo ih je nekolicina toliko neumorno radila na tome da njemu u spomen pravda dospije na vidjelo, kao to je to radio Nick Basura. On me na samom poetku mojih istraivanja odveo do korisnih izvora, na emu mu od srca zahvaljujem. I Harry Goldman, Teslin uenik i pisac-fotograf, dao mi je vrijedne informacije i pruio posebnu pomo u traganju za starim fotografijama, pridodavi tome i slike iz svoje osobne zbirke. Zahvalna sam i Eleanori Treibek iz udruge Dobrovoljci u akciji, Language Bank, Monterev, Kalifornija, na pomoi u prijevodima; Muzeju Tesla iz Beograda, Jugoslavija, za fotografije i pisma Katharine Johnson, Mihajla Pupina, A. J. Fleminga, Sir VVilliama Crookesa, Richmonda P. Hobsona i drugih potovatelja Nikole Tesle; profesoru Philipu S. Callahanu jer mi je odobrio koritenje svoje fotografije Teslina rodnog mjesta; knjinici Buder
10

Zahvali

na Sveuilitu Columbia za pisma i slike Roberta i Katharine Johnson, Georgea Scherffa, Nikole Tesle, GeorgeaVVestinghousea, bojnika Edvvina Armstronga i Lelanda Andersona; Odsjeku rukopisnih djela Kongresne knjinice za pisma Nikole Tesle, Roberta Johnsona, Marka Tvvaina, B. F. Meissnera, Georga Scherffa, Georga Vvestinghousea, J. Pierponta Morgana i drugih, snimljena na mikrofilmovima; te arhivaru knjinice Bancroft na Sveuilitu California, Berkelev, J. R. K. Kantoru, koji mi je odobrio pristup dokumentima Juliana Havvthornea i Projektu sveuilita vezanom za povijest znanosti i tehnologije; knjinici John Steinbeck u Salinasu i njezinoj katalogizaciji, Otvorenoj knjinici NewYorka te knjinicama Instituta za tehnologiju u Massachusettsu; knjiniaru Sveuilita Purdue, gospodinu Elliotu N. Sivowitchu, za posebno uvane zbirke; kao i Instituciji Smithsonian, Dravnom muzeju amerike povijesti, korporaciji Westinghouse, Dravnom laboratoriju Brookhaven, RCA i Niagara Mohavvku svima njima za fotografije, te Robertu Golki za podatke o Projektu Tesla. eljela bih zahvaliti i Odsjeku FBI-a za mornaricu te agencijama NSA i CIA, Dravnom arhivu i posebno njegovoj evidencijskoj slubi, tehnikoj knjinici u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson, Uredu za vlasnitvo stranaca te Uredu za medicinska istraivanja u gradu NewYorku. Autorica i izdava eljeli bi zahvaliti i sljedeim osobama na besplatnoj pomoi: Dr. Juleu Eisenbudu i gospoi Lauri A. Dale, koji su bez naknade dopustili navoenje citata iz lanka dr. Eisenbuda Dva pristupa spontanom kaljenom materijalu, objavljenog u Glasilu .Amerikog drutva za fizikalna istraivanja u lipnju 1963. godine; tvrtki David McKay za doputenje da citiram djelo Johna O'Neilla Nenadma-eni genij (izvorno ga je objavio izdava Ives Vvashburn, Inc. 1944. godine); dnevniku The NewYork Times za lanak iz Izvor elektrike autora VValdemara Kaempfferta, objavljenog u veljai 1945.; tjedniku Time za naslovnu stranicuu i priu o Nikoli Tesli od 20. srpnja 1931. godine; Fredericku B. Juenemanu za doputenje da citiram dijelove njegove knjige Granice nesigurnosti, strana 206, u izdanju

TESLA

)VIFK

'RFM

izdavaa Dun-Donnelly iz Chicaga, tiskanom 1975. godine, kao i dijelove Juenemanova lanka, objavljenog u glasilu Industrijska istraivanja pod nazivom Zabiljeke izumitelja u veljai 1974. godine. Zahvaljujem i izdavau glasila Znanost & mehanika za odobrene citate iz poglavlja Svakodnevna znanost & mehanika te iz lanka Nikole Tesle pod nazivom Naa budua pokretaka snaga, objavljenog u prosincu 1931. godine, kao i na doputenju da koristim crte prikazan u tom lanku. Osobito zahvaljujem gospodinu Harvevu Gernsbacku, predsjedniku tvrtke Gernsback Publications, Inc., za dozvolu koritenja slika, crtea umjetnika Franka Paula te citata iz djela Nikole Tesle Moji izumi, koji su se pojavili u listovima Elektroeksperimentator i Znanost & izumi, to ih je nekad izdavao Hugo Gernsback. Isto tako i Lelandu Andersonu, za doputenje da koristim citat iz njegova djela Prvenstvo u pronalasku radija Tesla protiv Marconija, u izdanju Antique Wireless Association iz oujka 1980. godine. Dugujem zahvalnost i Muzeju Nikole Tesle za rijei citirane iz Teslinih Zapisa iz Colorado Springsa iz 1889.1900. godine; kralju Petru II. za citate iz djela Kraljevo naslijede u izdanju Putnama, New York, 1954. godina, te za retke T. C. Martina iz djela Pronalasci, istraivanja i pisana ostavtina Nikole Tesle koje je preuzeo iz lista Elektroinenjer, tiskanog 1984. godine (obnovljeno u izdanju Omni Publications, Havvthome, Kalifornija, 1977. godina). Meu svojim prijateljima i roacima posebno bih zahvalila izumitelju Allenu Davidsonu, Randvju Pierceu i PJ.-u, koji su marljivo itali i komentirali moj rukopis od njegovih najranijih dana te me nadahnuli svojim entuzijazmom. Nadasve hvala Barbari Nelson za njezinu uredniku kritiku i podrku, koju mi je pruala tijekom mojih nastojanja.

UVOD
Unato bljetavoj, dramatinoj pozornosti, kao i injenici da se u vremenima dok je gospodario podrujima istraivanja i strojarstva esto nalazio u sreditu panje, Nikola Tesla je svoj osobni ivot uspio sauvati od oiju javnosti. Kako je bio samotnjak - vjeiti neenja koji radi kao nezavisni znanstvenik, ne ulazi ni u kakva korporacijska udruenja i ne spaja meusobno prijatelje koji pripadaju razliitim skupinama - njegov je ivot drugima bio mutan i nepoznat. Takva povuenost koja je obiljeila karijeru jedne od vodeih svjetskih linosti u znanosti i strojarstvu postavljala je ozbiljne analitike zapreke pred njegove biografe. Ipak, 1943. godine, gotovo odmah nakon Tesline smrti u dobi od osamdeset est godina, izala je njegova prva biografija koju je napisao John J. O'Neill, znanstveni urednik njujorkog Herald Tribunea. Ona je godinama bila jedina biografija o Tesli, prije svega zbog tekoa s kojima su se svi drugi potencijalni biografi susretali pri razotkrivanju znaajnijih dodatnih podataka o njemu. Nakon Drugog svjetskog rata, itave tone grae koja je predstavljala Teslinu knjinicu otpremljene su u Jugoslaviju (iako je Tesla bio ameriki dravljanin), i to u Beograd, gdje se njemu u ast osnivao dravni muzej. Okolnosti vezane za prebacivanje njegove imovine u Jugoslaviju su, dodue, zanimljive, no zasad neemo govoriti o njima; samo emo naglasiti problem velike udaljenosti tog muzeja za sve amerike biografe, kao i ozbiljna ogranienja pristupa arhiviranoj grai s kojima su se suoavali istraivai koji su se ipak zaputili u muzej. Godine 1959. pojavile su se dvije prilino kratke Tesline biografije. Knjiga dr. Helen Vvalter bila je namijenjena mladei, a
13

TESLA

OVJEK

VAN VREMENA

zauuje to je na naslovnici sadravala crte i lik koji nimalo nije nalikovao na Teslu. Knjiga Margaret Storm, koju je izdala u vlastitoj nakladi i dala je otisnuti zelenim slovima, zasnivala se na tvrdnji da je Tesla bio utjelovljenje nekog vieg bia koje je stiglo s Venere! Godine 1961. pojavila se jo jedna kratka Teslina biografija za mlade koju je napisao Arthur Beckhard. Teslino ime bilo je pogreno napisano ak na samom omotu te knjige (Tesla je jednom napisao prijatelju kako mu je ao to ne moe sve munje svoga laboratorija usmjeriti na one kritiare koji mu ni ime ne znaju napisati kako treba), a u njoj je zapravo bilo isputeno sve o njegovu ivotu nakon 1900. godine (kad je Tesla imao samo etrdeset etiri godine). Sva su se tri pisca u cijelosti oslanjala na O'Neillovu biografiju, to se vidjelo iz brojnih ponavljanja pogrenih legendi koje su bile naknadno pobijene, i tako nijedan od tih uradaka nije uspio nadmaiti O'Neillovo djelo. Knjiga Svjetlost u njegovoj ruci: Pria o ivotu Nikole Tesle dviju autorica, Inez Hunt i Vvanette Draper iz Colorado Springsa, pojavila se 1964. godine, dakle dvadeset godina nakon O'Neillove biografije. O'Neill nije otiao do Colorado Springsa, gdje je Tesla 1899. godine izgradio eksperimentalnu stanicu i bavio se pokusima s elektricitetom koji jo i danas zapanjuju znanstvenike irom svijeta, pa zato nije ni mogao iskoristiti podatke koje su mu mogli dati stanovnici tog grada o njihovu odnosu prema Tesli. Biografijom koju su napisale Hunt i Draper Tesla je uspio postati lik od krvi i mesa, a knjiga je na svjetlost dana iznijela i niz zanimljivih fotografija. No, uglavnom se bavila Teslinim estomjesenim boravkom u Colorado Springsu, to je zapravo i bila namjera obiju autorica. Stvarno, zato bi uope itko poelio napisati jo jednu cjelovitu biografiju nakon objavljivanja O'Neillove knjige Nenadmoieni genij? Ona se drala najautoritativnijom biografijom i vjerojatoo je predstavljala najbolje nastojanje koje je itko u ono vrijeme mogao pruiti, ako izuzmemo Kennetha Swezeyja znanstvenog pisca i Teslina bliskog osobnog prijatelja tijekom posljednjih dvadesetak
14

Uvod

godina njegova ivota. No, iz dananje perspektive O'Neillova biografija djeluje slabanom, barem u dijelu analiziranja Tesle kao ovjeka, i posve tankom u pogledu njegovih odnosa s bliskim suradnicima i prijateljima. Iako su Tesla i O'Neill prijateljevali, Tesla je O'Neilla, kao i mnoge druge, drao na odstojanju, pa je O'Neill mogao govoriti samo o onome to je uz velike tekoe uspijevao izvui iz Tesle - zasigurno ne ba najsjajniji poloaj za jednog biografa. Mnogo je novih podataka izronilo na povrinu od dana pojavljivanja O'Neillove biografije, dajui nove dimenzije injenicama koje su poznate o Tesli. Mnoga pitanja, to su ih postavili oni koji su prouavali njegov ivot, pronala su svoje odgovore; no ovo razotkrivanje iznjedrilo je i brojne nove tajne. Zakoni o slobodi informiranja otkrili su da se amerika vlada iznimno zanimala za Tesline papire. A zato i ne bi? Usred Drugog svjetskog rata, na konferencijama za tisak Tesla je esto znao zapanjiti novinare, govorei im o razvijanju oruja sa zrakama koje bi mogle rastaliti pogoeni zrakoplov, o telegeodinamici i drugim naprednim zamislima. Meutim, bile one stvarne ili spekulativne, vlada itavu tu stvar nije eljela prepustiti sluaju. to se dalje dogaalo s ovim istraivanjima saveznih organa, pria je za sebe. Razmiljajui o svom osobnom zanimanju za Teslu, zakljuila sam da su me jo kao studenticu opinila njegova istraivanja visokih frekvencija i visokog napona po kojima je postao poznat irom svijeta. No, ljutili su me neuobiajeni problemi oko pribavljanja kopija njegovih tehnikih zapisa te oko dospijevanja do podataka o tome dco je od ostalih autora pisao o Teslinu radu. Upravo su te tekoe potakle viegodinji projekt stvaranja opsenog kataloga (objavljenog 1979. godine u obliku bibliografije, u kojoj se pojavljujem kao suurednica) o Teslinim zapisima i djelima drugih pisaca o njemu i njegovu radu. Dok sam studirala elektrotehniku, te kako je moje zanimanje za Teslina istraivanja visokih frekvencija i visokog napona jaalo, moja su me traganja na kraju dovela do osoba koje su radile za njega - do njegovih tajnica Dorodiv Skeritt i Muriel Arbus te do laboratorijskog tehniara Waltera

TESLA - OVIEK

Wilhelma. S vremenom sam upoznala neke njegove osobne prijatelje, kao i ljude koji su ga dobro poznavali. to se vie pribliavala stota obljetnica Teslina roenja (1956. godina), postajalo je sve jasnije da glavne amerike znanstvene i tehnike institucije nee nita organizirati kako bi se obiljeio taj dogaaj. Zajedno s gospoama Skeritt i Arbus, gospodinom Wilhelmom i odreenim brojem osoba koje su izrazile svoje zanimanje za to pomogla sam pri osnivanju drutva Tesla, ija je glavna zadaa bila razvijanje i usklaivanje djelatnosti vezanih za obiljeavanje stote obljetnice. Ve sljedee godine drutvo se ugasilo, ali uspjelo je obnoviti svijest o Teslinu utjecaju na drutvo u cjelini. Iznova je probueno zanimanje za otkria koja je Tesla najavio i demonstrirao, no koja nisu razvijena do kraja zbog zaostale tehnologije u pridruenim disciplinama, kao to su prirodne znanosti. Nadahnua - to je ono to je Tesla dao drugim izumiteljima nadahnutima njegovim ivotom i odcriima i to je ono to njegov rad i dalje nastavlja davati tehnikim strunjacima dananjice. Prigodom Teslina 71. roendana (1931. godine) suvremenici su zabiljeili kako su njegova predavanja jo uvijek jednako matovita i inspirativna za produktivni razvoj kao to su to bila prije etrdesetak godina, kad su prvi put objavljena: Pri gotovo svakom koraku napretka postignutog u proizvodnji struje i razvidcu radija moemo odcriti onu iskru misli koja nas vodi do Nikole Tesle. Samo je nekolicina ljudi mogla tijekom vlastitog ivota vidjeti kako se njihova dalekosena stvaralaka mata pretvara u stvarnost. (E. F. W.Mexandeison) itajui Tesline radove neprestano nailazimo na njegove brojne sugestije koje su predvidjele kasniji razvoj na podruju radiotehnike. (Louis Cohen)

Plodan izumitelj, koji je rijeio najvei problem na podruju elektrine energije svoga doba, podarivi svijetu sustav njezina prijenosa i viefazni motor, izvrio je revoluciju u proizvodnji struje i udario temelje njezinog nevjerojatnog razvoja. Moja suradnja s Vama kao Vaeg asistenta na povijesnim predavanjima o visokoj frekvenciji odranima na Sveuilitu Columbia i poslije, ostavila je na mene neizbrisiv dojam i dala mi nadahnue koje je znatno utjecalo na moj ivot. (Gano Dunn) Raspirili ste moje pritajeno zanimanje za plinovita stanja i preobrazili ga u plamen koji se vie nikada nee ugasiti. Jo davne 1984. godine rekao sam jednom naem zajednikom prijatelju kako e se Vaa knjiga... koja sadri Vaa izvorna predavanja i za stotinu godina drati pravim klasikom. Ovo miljenje do danas nisam izmijenio. CD. McFarkn Mooit) ivo se prisjeam svoje revnosti i oduevljenja kojim sam prije vie od etrdeset godina itao o Vaim pokusima s visokim naponima. Bili su izvorni i izazivaki, otvorili su nove vidike za daljnja istraivanja, kako u mislima, tako i putem pokusa. (W.H.Bm9S) Tri su aspekta Teslina djela koja posebno zasluuju nae divljenje, a to su: znaaj samih njegovih postignua mjerenih njihovom iskoristivou u praksi; logika jasnoa i istoa misli s pomou kojih je izvodio argumente i postizao nove rezultate; te vizija i nadahnue, gotovo bih mogao rei hrabrost sagledavanja udaljenih stvari negdje daleko na obzorju, a time i otvaranje novih putova za ovjeanstvo. (I. C. M. Brentano)
17

TESLA OVJEK

VAN VRHMRN4

Mislim da su Teslini zapisi i do dananjih dana nesmanjenom snagom zadrali svoje inspirativne sposobnosti za sve one koji ih proitaju. Tesla je uistinu bio ovjek ispred svog vremena, a ova biografija uspjeno je nadvladala neuobiajene tekoe pri istraivanju kako bi nevjerojatna pria o njemu iznova oivjela. Leland Anderson Denver. Colorado

18

1. Suvremeni Prometcj
Tono u osam sati naveer mukarac tridesetih godina i otmjene, gospodske pojave sjeo je za svoj stalni stol u Dvorani palmi hotela Vvaldorf-Astoria. Visok i vitak, ukusno odjeven, odmah je postao metom svih oiju, iako je veina ostalih gostiju nastojala ne zuriti u njega, poznavajui povuenost slavnog izumitelja. Kao i obino, na stolu je bilo postavljeno osamnaest istih platnenih ubrusa. Nikola Tesla ne bi znao objasniti zbog ega su mu bili najdrai brojevi djeljivi s tri, ili otkud potjee njegov morbidan strah od bacila, kao to ne bi znao rei ni zato ga opsjeda niz drugih neobinih manija koje su mu zagoravale ivot. Odsutno je poeo latiti ionako besprijekorno ulateno srebro i kristal, uzimajui jedan po jedan ubrus i rastvarajui ga, sve dok se na pomonom stoliu nije stvorilo pravo malo utirkano brdo. A potom, kako je stizalo koje jelo, obavezno bi prije nego to bi zalogaj prinio ustima, prvo izraunao njegovu zapremninu. Inae ne bi osjeao nikakva zadovoljstva u jelu. Oni koji su u Dvoranu palmi doli upravo s ciljem da vide poznatog izumitelja, mogli su zamijetiti da svoja jela ne naruuje iz jelovnika. Kao i uvijek, ona su se pripremala posebno za njega, i to prema uputama koje bi prethodno dao telefonom. Prema njegovu zahtjevu, nije ga posluivalo osoblje ve nadeonobar.1 Dok je Tesla prebirao po svom tanjuru, priao mu je William K.Vanderbilt da bi prekorio mladog izumitelja zato to kazalinu louVanderbiltovih ne koristi neto ee. Ubrzo nakon njegova odlaska, mlai ovjek s muketirskom bradicom i malim, neuokvirenim naoalama prie Teslinu stolu i pozdravi ga vrlo srdano. Robert Underwood Johnson, osim to je bio urednik
19

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

jednog tjednika i pjesnik, imao je i velikih drutvenih ambicija te su ga drali bonvivanom sa znaajnim poznanstvima. Smijuljei se, Johnson se sagnu kako bi priapnuo Tesli najnovija govorkanja koja su kruila meu lanovima Grupe 400: da se edna kolarka imenom Anne Morgan, izgleda, zaljubila u mladog izumitelja i sad progoni svoga taticu, J. Pierponta, ne bi li je upoznao s njim. Tesla se blago nasmijeio i uljudno raspitao za Johnsonovu enu Katharinu. Kate me zamolila da Vas u subotu dovedem na ruak, ree mu Johnson. Nakratko su porazgovarali o jo jednoj goi koja je Tesli bila draga - tek platonski - draesnoj mladoj pijanistici Marguerite Merington. Kad se uvjerio da je i ona meu uzvanicima, on prihvati poziv. Urednik krenu svojim putem, a Teslu iznova zaokupi zapremnina njegova deserta. Jedva je dospio okonati izraun kad mu kod stola iskrsnu hotelski dostavlja i urui mu poruku. Odmah je prepoznao smioni rukopis svog prijatelja, Marka Tvvaina. Ako nema nekih uzbudljivijih planova za veeras, javljao mu je pisac i 2 humorist, moda bi mi se elio pridruiti u kockarnici. Tesla mu hitro navrlja sljedei odgovor: Naalost, moram raditi. No, eli li se ti meni pridruiti u pono u mom laboratoriju, mislim da ti mogu obeati dobru zabavu. Po obiaju, bilo je tono deset sati kad je Tesla ustao od stola i nestao u sporadino osvijedjenim ulicama Manhattana. Vraajui se u svoj laboratorij, skrenuo je u parki potiho zvidei. Visoko na oblinjoj zgradi zauo se lepet krila. Ubrzo je poznati bijeli lik sletio na njegovo rame. Tesla izvadi iz depa vreicu punu sjemenja te nahrani goluba iz dlana, a potom ga pusti da odleti u no, dobacivi za njim poljubac. Sad malo zastade kako bi razmotrio svoj sljedei potez. Nastavi li dalje oko bloka ovih zgrada, bit e primoran obii ga tri puta. Stoga se radije vratio i krenuo prema svom laboratoriju na Junoj
20

Suvremeni Prometej petoj aveniji broj 33-35 (danas Zapadni Broadway), u blizini ulice Bleecker. Ulazei u mrak poznatog potkrovlja zgrade, pritisnu glavni prekida. Sa zidova se prosu jaka svjetlost iz staklenih cijevi, osvjetljujui mraan prostor natrpan udnovato oblikovanim strojevima. udno je bilo to da se na stropu nisu vidjeli nikakvi vodovi i elektrine ice izmeu tih cijevi. Zaista, i nije bilo nikakvih vodova, nego su one svoju energiju dobivale zahvaljujui beinom prijenosu. Mogao je uzeti svjetlee tijelo koje nije bilo spojeno ni na to i slobodno ga prenijeti u bilo koji dio svog radnog prostora. U kutu je poela tiho vibrirati neka udna naprava. Tesli su se -oi suzile od zadovoljstva. To je ispod neke vrste pokrova potiho poeo raditi najmanji od njegovih oscilatora. Samo je njemu bila poznata njegova strahovita snaga. Zamiljeno je bacio pogled dolje kroz prozor, na mrke obrise susjednih zgradurina u kojima su se stanovi mogli jeftino unajmiti. Izgleda da su njegovi susjedi useljenici mirno zaspali nakon napornog radnog dana. Policija ga je ve upozorila na albe pristigle zbog plaviastih bljeskova, koji su se mogli nazrijeti iza njegovih prozora, i udne svjedosti koja je prtala njihovim ulicama kad bi pao mrak. Slegnuo je ramenima i vratio se na posao, bavei se nizom mikroskopskih ugaanja stroja. Duboko zaokupljen time, bio je posve nesvjestan vremena koje je proteklo, sve dok na vratima vee nije odjeknulo lupanje. Tesla pouri dolje kako bi pozdravio engleskog novinara Chauncevja McGoverna iz lista Pearsons Magazine. Drago mi je to ste uspjeli doi, gospodine McGovern! Osjeao sam da to dugujem svojim itateljima, gospodine. Svi u Londonu priaju o 'novom arobnjaku sa Zapada', a pri tome ne misle na gospodina Edisona. Pa, doite gore. Da vidimo mogu li opravdati dobar glas koji me prati. Nisu jo zakoraili na prvu stubu, kad se s ulaza zauo smijeh i glas koji je Tesla odmah prepoznao.

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

A, evo nam i Marka. Iznova otvori vrata da bi pozdravio Tvvaina i glumca Josepha Jeffersona. Obojica stigoe ravno iz kockarnice. Tvvainove oi blistale su prepune oekivanja. Hajde Tesla, nek' predstava pone! Vi znate to ja uvijek kaem. Ne. Sto Vi to uvijek kaete, Mark? upita ga pronalaza sa smijekom. Ono to uvijek kaem - a zapamtite, citirat e me jo dugo - to je - da je grom bog, grom je impresivan, no munja je ona koja obavlja sav posao. Onda emo zahvaljujui njezinom poslu noas imati pravu oluju, prijatelju moj. Doite! Ne zadrhtite li pri obilasku laboratorija Nikole Tesle, prisjeao se kasnije McGovern, znai da imate neuobiajeno neustraiv um... Zamislite sebe kako sjedite udobno zavaljeni u golemoj, dobro rasvijetljenoj prostoriji s brdima udnovatih naprava koje vas posvuda okruuju. Prilazi vam visok, vitak mladi i odjednom samim pucketanjem prstiju smjesta stvara pravu uarenu crvenu loptu, koju smireno dri u rukama. Dok je gledate, ostajete zaprepateni jer mu jo uvijek nije opekla prste. No, on sad doputa da mu padne na odijelo, na kosu, u vae krilo, te konano ovu vatrenu loptu sputa u drvenu kutiju. Zapanjeni uviate da vatra nigdje nije ostavila ni najmanjeg traga, pa trljate oi da biste se uvjerili kako to nije bio samo san.3 Ako je McGoverna toliko zabezeknula Teslina vatrena lopta, barem u tome nije ostao usamljen. Nitko od njegovih suvremenika nije uspio objasniti kako je Tesla postizao taj uestalo ponavljani efekt, a nitko ga ne zna objasniti ni danas. Kad je neobina vatrena kugla nestala jednako onako tajanstveno kako se i pojavila, Tesla je ugasio svjetla i u sobi je nastao mrkli mrak, kao u kakvoj pilji. Sad u vam, prijatelji moji, napraviti malo danjeg svjetla.
22

Suvremeni Prometej

Odjednom je itav laboratorij bio preplavljen udnim, prelijepim svjetlom. McGovern, Twain i Jefferson pogledom su prelijetali prostor, no nisu uspijevali pronai ni traga izvoru te svjetlosti. McGovern se u udu zapitao nije li ovaj efekt na neki nain povezan s demonstracijom koju je Tesla prema pristiglim izvjeima prikazao u Parizu, proizvevi svjetlost izmeu dviju velikih ploa smjetenih s obiju strana postolja, no bez ikakvog vidljivog izvora te svjetlosti.* Samo, pokazalo se da je ova svjetlosna predstava bila namijenjena tek zagrijavanju izumiteljevih gostiju. Napet izraz na Teslinu licu otkrio im je ozbiljnost kojom se posvetio sljedeem pokusu. Iz kaveza su doveli i za postolje privezali sitnu ivotinjicu, koju je ubrzo usmrtila struja. Pokaziva je zabiljeio tisuu volti. Truplo je bilo uklonjeno. Potom se sam Tesla uspeo na isto postolje, drei jednu ruku u depu. Pokaziva se polagano poeo uspinjali na sve vee vrijednosti. Na kraju je kroz tijelo visokog mladog ovjeka, koji nije trznuo ni miiem, protjecala struja jaine dva milijuna volti. Sad su njegovi obrisi bili vrlo otro ocrtani svjetleom aureolom struje, oblikovane milijardama plamenih jeziaca koji su proplamsavali iz svakog djelia njegova tijela. Ugledavi zaprepatenje na licu McGoverna, ispruio je ruku prema engleskom novinaru, koji je neobian osjeaj to ga je obuzeo ovako opisao: Iskrivi se na nain slian onome kad ljudi prime drke jakog elektrinog akumulatora. Mladi je doslovno postao ljudska, 'iva provodna ica'. Izumitelj je skoio s postolja, iskljuio struju te odmah umanjio napetost svojih gledatelja, nazivajui sve ovo samo obinim trikom. Ma! To su samo igrarije. Sve to nita ne znai. Nema nikakve vrijednosti za veliki svijet znanosti. Ali doite ovamo, pa u vam pokazati neto to e napraviti veliku revoluciju u svakoj bolnici i svakom domu, im to uspijem izvesti u radnom obliku.
Do dananjeg dana nikome nije uspjelo ponoviti ovu demonstraciju 23

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Odveo je svoje goste u kut gdje je na gumenom podnoju stajalo neobino postolje. Kad je okrenuo prekida, ono je zapoelo brzo i tiho vibrirati. Tvvain mu se znatieljno pribliio. Dajte mi da ja pokuam, Tesla, molim Vas. Ne, ne. Treba ga jo usavriti. Ali, kada Vas molim. Tesla se nasmijei. U redu, Mark, samo nemojte ostati predugo. Siite im vam to kaem! Pozvao je pomonika da okrene prekida. Tvvain se, odjeven u svoje uobiajeno bijelo odijelo s crnom kravatom, naao na postolju koje je glasno zujalo i vibriralo pa je nalikovalo na nekog divovskog bumbara. Bio je oduevljen. Veselo je galamio i lamatao rukama. Ostali su ga promatrali sjajno se zabavljajui. Nakon nekog vremena, izumitelj mu ree: U redu, Mark. Bilo Vam je dosta. Vrijeme je da siete! Ni za to na svijetu! ree humorist. Uivam u ovome! Stvarno, bit e bolje da siete, navaljivao je Tesla. Vjerujte mi, najbolje Vam je da siete odmah! Tvvain se samo nasmijao. Ne biste me odavde mogli skinuti ni dizalicom. No, jedva to su mu ove rijei sile s usana, kad mu se izraz lica ukrutio. Ukoeno je krenuo prema rubu postolja, ustro maui Tesli da zaustavi napravu. Brzo, Tesla. Gdje je...? Izumitelj mu uz smijeak pomogne da sie te ga usmjeri u pravcu nunika. Njemu i njegovim suradnicima bio je dobro poznat laksativni uinak oscilatora.4 Nitko od gostiju nije se dobrovoljno javio da se podvrgne pokusu u kojemu je Tesla stajao na postolju pod visokim naponom. No sad su od njega zahtijevali da im objasni kako je mogue da ga struja nije ubila. Tako dugo dok su frekvencije bile visoke, rekao im je, izmjenina struja visokog napona uglavnom je protjecala vanjskom
24

Suvremeni Prometej povrinom koe, ne izazivajui nikakve ozljede. No to nije igra za nestrunjake, upozorio ih je. ak bi i miliamperi, kad bi prodrli u tkivo ivaca, mogli biti smrtonosni, dok se amperi razdijeljeni po koi mogu izdrati neko krae vrijeme. ak i vrlo slabe struje koje bi prodrle ispod koe, bile one izmjenine ili istosmjerne, mogle bi ubiti. Ve je svitalo kad je Tesla konano svojim gostima zaelio laku no. No, svjeda u njegovu laboratoriju gorjela su jo punih sat vremena prije nego to je zakljuao vrata i odetao u svoj hotel na kratki odmor.

25

2. Kockar
Nikola Tesla rodio se tono u pono izmeu 9. i 10. srpnja 1856. godine u selu Smiljanima, u Lici, izmeu planinskog masiva Velebita i istone obale Jadranskog mora. Omanja kua u kojoj je roen nalazila se uz samu srpsku pravoslavnu crkvu kojom je upravljao njegov otac, paroh Milutin Tesla, koji je ponekad pisao lanke pod pseudonimom Rodoljub Pravii. Nijedna zemlja istonog dijela Europe nije sadravala vee etnike i vjerske razliitosti od Jugoslavije. Unutar Hrvatske obitelj Tesla pripadala je srpskoj nacionalnoj i vjerskoj manjini. itavo je to podruje pripadalo Habsburkoj Monarhiji, ijim su se strogim i iz Bea nametnutim pravilima narodi prilagoavali kako su najbolje znali i umjeli. Etnike obiaje esto najvjernije njeguju upravo manjine doseljene na neko podruje, pa u tome ni Teslini nisu predstavljali iznimku. Velik su znaaj pridavali srpskim ratnikim pjesmama, pjesnitvu, plesovima i narodnoj predaji, kao i krsnim slavama u ast pojedinih svetaca te tkanju. Iako je u ono doba na tim podrujima bilo vie nepismenih nego pismenih osoba, radilo se o rijedcom nainu irenja umnih sposobnosti, jer su se ljudi divili i njegovali udesne sposobnosti pamenja. U Hrvatskoj su se u doba Teslina djetinjstva mogunosti ostvarenja poslovne karijere svodile vie ili manje na poljoprivredu, vojsku i crkvu. Obitelji Milutina Tesle i njegove supruge Duke Mandi, koje su svojim izvornim podrijetlom bile iz zapadne Srbije, ve su naratajima svoje sinove slale da slue u crkvi ili vojsci, a svoje keri udavale za sveenike ili asnike.
26

Kockar

Tako su i Milutina otpravili u asniku kolu, no pobunio se i napustio je da bi krenuo u sveenike. Stoga je na crkvu gledao kao na jedinu moguu karijeru i za svoje sinove, Danu i Nikolu. Sto se tie njihovih sestara - Milke, Angeline i Marice, paroh Tesla nadao se da e im Bog u svojoj milosti i providnosti poslati na put enike sveenikog zvanja, kakvog je i sam bio. ivot ena u ondanjoj Jugoslaviji bio je iscrpljujui, jer se od njih oekivalo ne samo da obavljaju teke ratarske poslove na imanju, nego i da odgajaju djecu te vode brigu o kui i obitelji. Tesla je uvijek govorio kako je svoje fotografsko pamenje i pronala-zaki genij batinio od svoje majke i alio je to ona nije ivjela u drugoj zemlji i u drugo vrijeme u kojem bi se sposobnosti ena znatno vie cijenile. Ona je bila najstarija ki od sedmero djece u svojoj obitelji i time primorana preuzeti na sebe itavo domainstvo kad joj je majka oslijepila. Stoga se nije kolovala. No, bilo usprkos tome, ili upravo zbog toga, razvila je zadivljujuu sposobnost pamenja te naizust znala itave tomove domaeg i klasinog europskog pjesnitva. Nakon udaje brzo je stiglo i njezinih petero djece. Najstariji je bio Dane. Nikola je roen kao etvrto dijete. Budui da je paroh Milutin Tesla u svoje slobodno vrijeme pisao pjesme, djeak je odrastao u kui u kojoj je ritam uvijek proimao obian govor i gdje je citiranje odlomaka iz Biblije ili poezije bilo jednako prirodno, kao i peenje kukuruza ljeti na aru. I Nikola je u svojoj mladosti pisao pjesme, od kojih je neke poslije ponio sa sobom u Ameriku. Nikad ne bi dopustio objavljivanje tih pjesama, jer ih je drao isuvie osobnima. U postarijoj dobi silno je volio zadiviti svoje novosteene prijatelje recitirajui im pjesme iz njihove zemlje (na engleskom, francuskom, njemakom ili talijanskom jeziku). Tijekom itava ivota i dalje je povremeno pisao pjesme. Vrlo rano, ve u dobi od pet godina, poeo je izraivati svoje izvorno osmiljene izume. Izgradio je malo vodeno kolo, posve drugaije od onih koja je viao u okolici. Naime, bilo je gladco i bez lopatica, a ipak se pod strujanjem vode ravnomjerno okretalo.
27

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Godinama poslije toga prisjetit e se te injenice kad se poeo baviti oblikovanjem svojih jedinstvenih bezlopatinih turbina. No, neki su njegovi pokusi bili manje uspjeni. Jednom se us-pentrao na krov sjenika, rastvorio stari obiteljski kiobran i duboko udisao svje planinski povjetarac, sve dok mu tijelo nije obuzeo osjeaj velike lakoe i dok ga omaglica koju je osjetio u glavi nije uvjerila da sad moe letjeti. Tresnuvi o zemlju onesvijestio se, a majka, koja ga je pronala, odnijela ga je ravno u postelju. Isto tako, ni njegov motor, koji je pokretalo esnaest kukaca, nije se mogao proglasiti uspjehom. Radilo se o laganoj napravi sainjenoj od trijeske koja je oblikovala propeler, a vreteno i kolotur bili su privreni na ive kukce. Kad su zalijepljene bube lamatale svojim krilcima, to su mahnito inile oajniki pokuavajui pobjei, motor je bio pripravan za uzlijetanje. Ovu je istraivaku metodu Tesla zauvijek napustio kad ga je jednom zgodom posjetio mali prijatelj koji je oboavao okus hruteva. Primjetivi itavu staklenku punu kukaca, poeo ih je trpati u usta. Mlaahni pronalaza povratio je od zgaenosti. Njegov je sljedei pothvat bio usmjeren na rastavljanje i sastavljanje djedovih satova. I to se takoer, prisjea se, brzo okonalo: U onom prvom uvijek sam bio uspjean, no potonje bi se esto izjalovilo. Trideset je godina proteklo prije nego to se iznova dohvatio satnog mehanizma. Ipak, nisu ba svi njegovi djeji nestaluci bili znanstvene naravi. Bila je u gradu jedna dobrostojea dama, pisao je kasnije u svojoj kratkoj autobiografiji, pobona, ali ohola ena koja bi u crkvu obino dolazila dotjerana, odjevena u haljinu s dugakim skutom to se vukao daleko za njom i uvijek okruena svojom poslugom. Jedne sam nedjelje taman zavrio sa zvonjavom na crkvenom tornju i sjurio se niz stube, preskaui ih po nekoliko odjednom, kad je ta visoka dama dostojanstveno izlazila. Skoio sam ba na njezin skut i zauli su se zvui paranja koji su meni zazvuali kao ispaljivanje puane salve.1 Otac, iako oito kiptei od bijesa, samo ga je lagano oamario to je bila jedina tjelesna kazna koju je ikada primijenio na
28

Kockar

meni, no gotovo da je i danas osjeam. Tesla je rekao da su neugodnost i zbunjenost koju je osjetio bili neopisivi, te da je zbog toga zapravo postao izopenikom. Ali, dobra srea dobacila mu je ue spasa ne bi li se iskupio u oima sela. Kako su nabavljeni novi vatrogasni stroj i odore za vatrogasnu jedinicu, to je zahtijevalo i odgovarajuu sveanu proslavu. Vatrogasci su pripremili mimohod, odrani su i govori, a tada odjeknu zapovijed da se zapone crpsti voda pomou nove opreme. No, ni kapi iz vatrogasnog mrka. I dok su seoski poglavari stajali zbunjeni i u neprilici, pametan momi zagaca u rijeku i pronae, kako je i pretpostavljao, da je dolo do zaepljenja usisnog dijela cijevi. Rijeio je problem oslobodivi cijev i odue-vivi seoske oce. Dugo nakon toga, Tesla se prisjeao kako prizor Arhimeda dok je nag trao ulicama Sirakuze vjerojatno nije ostavio vei dojam od mene. Digli su me na ramena, i uinili me junakom dana.2 ini se da je u pastirskim Smiljanima, gdje je proveo prvih pet godina svoga ivota, bljedoliki djeak duguljasta lica uokvirenog upom crne kose proivljavao posve osebujno djetinjstvo. I kao to je godinama poslije radio sa strujama visokih napona bez nekih ozbiljnijih ozljeda, tako se i tada uspijevao izvui iz nevjerojatnih opasnosti. Pamenja koje je sezalo daleko u prolost, i moda pomalo pretjerujui, kasnije je pisao kako su lijenici tri puta dizali ruke od njega proglasivi ga beznadnim sluajem, da se nekoliko puta gotovo utopio u rijeci, upao u kotao uzavrelog mlijeka i opekao se u njemu jedva izbjegavi kremiranje, a jednom je prilikom ostao preko noi zatoen u staroj zabaenoj kapelici. Stravine jurnjave pred pobjenjelim psima, jatima podivljalih vrana i veprovima otrih kljova zainili su ovaj popis dogodovtina koje su se gotovo pretvorile u katastrofe.3 Pa ipak, uokolo njegova roditeljskog doma pruao se idilian pastoralni prizor. Ovce su smireno pasle na panjacima, golubovi gukali ispod nadstrenica, a bilo je i kokoi kojima se djearac bavio. Svakog bi jutra zadivljeno promatrao jata gusaka kako se
29

TESLA -

DVJEK IZVAN VREM1

velianstveno uzdiu nebu pod oblake; vraala bi se u sumrak u savrenoj borbenoj formaciji koja bi posramila i eskadrilu najboljih, pilota dananjice. Uza svu ljepotu koja ga je okruivala, u mislima maliana bilo je i nemani, prouzroenih traumom uslijed obiteljske tragedije. Otkad je znao za sebe i mogao se prisjetiti, na njegov je ivot duboko utjecao njegov stariji brat, koji je u vrijeme Nikolina roenja imao sedam godina. Dane, nadareni prvijenac i idol svojih roditelja, poginuo je u dobi od dvanaest godina u tajanstvenoj nesrei. Izravan uzrok tragedije moda je bio velianstven arapski konj, kojega je obitelji poklonio dragi prijatelj. Ljubimac svih, bio je obdaren gotovo ljudskom inteligencijom. To je prekrasno stvorenje jednom prigodom ocu ak spasilo ivot u umi prepunoj vukova. No, sudei prema Teslinu ivotopisu, Dane je umro od ozljeda koje je izazvao konj, iako o samom dogaaju nije ostalo vie pojedinosti.4 Sve to je Nikola radio nakon toga izgledalo je glupim u usporedbi s oekivanjima koja su se polagala u poginulog brata. Njegova postignua samo su dovela do toga da su roditelji jo dublje osjeali svoj gubitak. Stoga sam odrastao sa slabanim povjerenjem u samoga sebe. No, daleko od toga da su me drali glupim djeakom... Postoji i drugo objanjenje smrti Teslina starijeg brata, psiholoki zamrenije. Prema njemu, Dane je poginuo zbog pada niz podrumske stube. Neki vjeruju kako je djeak pri tome izgubio svijest i u bunilu optuio Nikolu da ga je gurnuo. Umro je od ozljeda glave, vjerojatno od hematoma, pa bi ovo objanjenje stajalo. Naalost, danas je nemogue potvrditi bilo koju od ovih mogunosti. I mnogo kasnije u ivotu, Tesla je patio od nonih mora i halucinacija vezanih uz smrt svoga brata. Pojedinosti tog iskustva nikada nisu bile razjanjene, no ovaj mu se dogaaj vraao tijekom itavog ivota kao da stie iz razliitih vremenskih okvira. Moe se teoretizirati kako je petogodinje dijete, nesposobno za
30

Kockar podnoenje tereta vlastite pretpostavljene krivnje, moglo izmijeniti injenice u svojoj svijesti. Moemo samo nagaati o stupnju u kojem je bratova smrt mogla postati odgovornom za nevjerojatan popis fobija i opsesija koje su se naknadno razvile kod Nikole. Sve to zasigurno moemo rei bilo bi da su se neki oblici njegove iznimne ekscentrinosti pojavili ve u ranoj dobi. Tako je, primjerice, osjeao silnu odbojnost prema enskim naunicama, a posebno prema bisernim ogrlicama, dok ga je nakit kristalnog odsjaja ili otro izbru-enih povrina zanimao. Miris komada kamfora koji bi se pojavio bilo gdje u kui izazvao bi kod njega akutni osjeaj nelagode. Ako bi prilikom istraivanja ispustio komadie papira u posudu napunjenu tekuinom, osjetio bi neobian i odvratan okus u ustima. Tijekom etnje brojio bi korake, a pri jelu bi izraunavao zapremnine tanjura juhe, alica kave i komada hrane. Kad to ne bi uinio, jelo bi mu ostajalo bez ikakva okusa -stoga je najradije jeo posve sam. No moda najozbiljniji poremeaj, bar to se tie fizikih odnosa, bio je taj to nije mogao dotaknuti kosu drugih ljudi, osim moda pod prijetnjom revolvera.5 Ali ne moemo pouzdano odrediti kad su nastale ove ih mnoge druge njegove fobije. Prema samom Tesli, nadajui se da e time utjeiti roditelje zbog gubitka brata, ve se u ranoj dobi podvrgnuo elinoj disciplini kako bi se istaknuo. Postao je pravi mali Spartanac, mnogo je ozbiljnije uio od drugih djeaka, bio velikoduniji i na svaki nain nastojao biti bolji od njih. Kasnije je vjerovao da je upravo zbog ovog zatajivanja samoga sebe i potiskivanja prirodnih poriva poeo razvijati svoje udnovate prisilne radnje. Ako se Teslina narav i poela mijenjati, simptomi se nisu vidljivo iskazali odmah nakon Danetove smrti. Sve do moje osme godine, pisao je, karakter mi je bio slab i kolebljiv. Sanjao je duhove i udovita, bojao se ivota, smrti i Boga. No, tada je dolo do neke vrste promjene izazvane njegovom najdraom razonodom - itanjem u dobro opremljenoj knjinici njegova oca. Paroh Milutin Tesla u jednom je trenutku zabranio Nikoli da se koristi
31

TESLA - OVJEKIZVANVREMENA lojanicama, bojei se da e dijete upropastiti oi itajui uz njih po cijele noi. Djeak je pribavio ostatke lojanica i svijea, zaepio krpama kljuanicu i pukotine na arkama vrata te nastavio s nonim itanjem. Ne bi prestajao itati sve dok nije zauo majku kako u zoru poinje sa svojim svakodnevnim poslovima. Knjiga koja je osobito izmijenila njegovu kolebljivu narav zvala se Abafi ili Abin sin - djelo vodeeg maarskog romanopisca koje je nekako razbudilo moju uspavanu snagu volje, pa sam poeo vjebati samokontrolu. Svoj kasniji uspjeh, to ga je postigao kao izumitelj pripisao je rigoroznoj disciplini koju si je tada uspio nametnuti.6 Od roenja mu je bio namijenjen sveeniki poziv. Iako je udio za tim da postane inenjer, otac je bio nepopusdjiv. Da bi ga pripravio za budue zvanje, paroh Tesla zadao bi mu svakodnevne obveze: One su obuhvaale sve vrste vjebi pogaanje tuih misli, odcrivanje pogreaka u nekom obliku ih izrazu, ponavljanje dugakih reenica ili obavljanje raunskih operacija napamet. Ove su dnevne vjebe trebale osnaiti pamenje i um, a posebno razviti osjeaj kritinosti, i nesumnjivo su za mene bile od velike koristi.7 O svojoj je majci pisao da je bila prvorazredni izumitelj i postigla bi, vjerujem, velike stvari, da nije bila toliko daleko od suvremenog naina ivota i mnogostrukih prilika koje je on pruao. Izumila je i izraivala razne vrste orua i naprava, a koncem koji bi sama isprela vezla je najfinije ukrase. ak je sijala sjeme, uzgajala bilje i sama izraivala predivo. Neumorno je radila od svitanja do kasno u no, a veina odjee i uresa po kui bila je djelo njezinih ruku.8 Briljantni je Dane prije svoje prerane smrti znao vidjeti snane bljeskove svjetlosti koji bi mu u trenucima uzbuenosti ometali vid. Slina pojava muila je i Teslu tijekom veeg dijela ivota, a pojavila se jo u djetinjstvu. Godinama kasnije opisao ju je kao udnovatu boljku zbog pojavljivanja slika, esto popraenih snanim bljeskovima svjetlosti, koji bi mi zamaglili pogled na stvarne predmete i utjecali na
32

Kockar

moje misli i djelovanje. Bile su to slike stvari i prizora koje sam uistinu vidio, a ne onih koje sam izmiljao. Kad bi mi netko neto rekao, slika predmeta o kojemu bi govorio pojavila bi se pred mojim oima toliko ivopisno da sam ponekad bio nesposoban razluiti je li ono to vidim opipljivo, ili nije. To je u meni izazivalo osjeaj velike neugode i strepnje. Nijedan od studenata psihologije ili fiziologije s kojima sam razgovarao o tome, nije na zadovoljavajui nain znao objasniti ove pojave...9 Sam je teoretizirao o tome da su ove slike proizlazile iz refleksnog djelovanja mozga na mrenicu oka u trenucima velike uzbu-enosti. To nisu bile halucinacije. U tiini noi, ivopisna slika pogreba koji je vidio u prolazu ili neki drugi uznemirujui prizor pojavio bi mu se pred oima, tako da bi taj prizor ostajao nepomian na svom mjestu u prostoru i kad bi kroz njega proao rukom. Ako je moje objanjenje tono, pisao je, trebalo bi biti mogue na zaslonu projicirati prikaz bilo kojeg predmeta to ga ovjek moe zamisliti te ga tako uiniti vidljivim. Takav napredak znaio bi pravu revoluciju u svim ljudskim odnosima. Uvjeren sam da se to udo moe postii i da e biti postignuto u nadolazeim vremenima. Mogu samo spomenuti da sam se ozbiljno posvetio rjeavanju ovog problema.10 Jo od Teslinih vremena, parapsiholozi su prouavah osobe koje su prema njihovim izvjeima uistinu mogle projicirati svoje mentalne slike na svitke neeksponiranog fotografskog filma. I izravan prijenos misli na elektronske ispise takoer je postao predmetom nedavnih istraivanja. Da bi se oslobodio slika koje su ga progonile i osjetio barem privremeno olakanje, mladi je Tesla sam sebi poeo predoavati izmiljene svjetove. Svake bi noi kretao na neki zamiljeni put vidio nova mjesta, gradove i zemlje, ivio u njima, susretao ljude i sklapao prijateljstva, i ma koliko to nevjerojatno zvualo, injenica je da su mi ti ljudi bili jednako dragi koliko i oni iz 11 stvarnog ivota i nita manje dojmljivi u svojim postupcima. Time se bez prestanka bavio sve do svoje sedamnaeste godine, kad je njegove misli ozbiljno zaokupilo pronalazatvo. A tada
33

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

je na vlastito oduevljenje shvatio kako ve tolikom lakoom uspijeva vizualizirati predmete da mu modeli, nacrti ili pokusi uope nisu potrebni da bi ih u svom umu oblikovao kao stvarne. Preporuivao je ovu metodu rada kao mnogo uinkovitiju i bru od one isto eksperimentalne. Svi koji svoju zamisao provedu u djelo, drao je Tesla, izlau se riziku da e zaglibiti u pojedinostima i pogrekama naprave koja ih zaokuplja, i dok se bave njezinim popravcima i poboljanjima, poinju gubiti iz vida osnovno naelo njezina oblikovanja. Moja je metoda drukija, pisao je. Ne urim se zapoeti s praktinom izvedbom. Kad mi se javi ideja, odmah u svojoj mati poinjem s njezinom izgradnjom. Mijenjam konstrukciju, usavravam je i u mislima pokreem ureaj. Meni je posve svejedno radi li moja turbina u mislima ili je ispitujem 12 laboratoriju. Zamjeujem ak kad nije dobro u ugoena. Dakle, zapravo je ustvrdio kako je u stanju usavriti neku koncepciju iako se u stvarnosti niega nije dotaknuo. Tek kad bi sve njezine nedostadce ispravio u svom umu, izradio bi ureaj i u njegovu opipljivom obliku. Bez iznimke, pisao je, moj bi ureaj radio onako kako sam i zamislio da treba raditi, a rezultati pokusa bili bi onakvi kakve sam i oekivao. Tijekom punih dvadeset godina u tome nije bilo nijednog jedinog izuzetka. A zato bi i bilo drukije? Strojarstvo, elektrino i mehaniko, pozitivno je po svojim rezultatima. Ovdje se tek tekom mukom moe naii na predmet koji se ne bi mogao matematiki obraditi i iji se uinci ne bi mogli proraunati ili rezultati utvrditi 3 unaprijed iz raspoloivih teoretskih i praktinih podataka...J Unato takvim izjavama, Tesla je ipak esto izraivao male skice svojih izuma, u cijelosti ili djelomino. Kasnije u ivotu njegove su metode istraivanja poele vie nalikovati na Edisonov empirijski pristup. Teslin razvoj u djetinjstvu pomalo zbunjuje, jer je svoju uroenu nadarenost osnaio tako strogom mentalnom disciplinom da ju je nemogue razluiti od steene. Neki ljudi, primjerice,
34

Kocka:

radije misle da Teslino nevjerojatno pamenje nije bilo nimalo neuobiajeno, ve prije rezultat maksimalnog iskoritavanja onoga to mu je Bog podario. Ipak, sposobnost da se pogledavi tek krajikom oka neki nacrt - upamti broj stranice s odreenim tipom naprave, ili toni odnosi i mjere bezbroj uzoraka na toj stranici - nazvali mi to fotografskim, ejdetskim ili kakvim god pamenjem - zaista je sposobnost koja resi posebno nadarene osobe. Takvo pamenje obino blijedi ve u adolescentskoj dobi, dokazujui time da je podlono utjecaju kemijskih promjena u tijelu. Ali u Teslinu se sluaju, moda zbog njegova osobitog uvjebavanja u ranom djetinjstvu i poslije nametnute samodiscipline, nevjerojatno pamenje zadralo tijekom velikog dijela njegova ivota. injenica da je tek u svojim srednjim godinama, u Coloradu, poeo svoju istraivaku opremu podeavati metodom pokuaja i pogreaka ukazuje nam na nestajanje ove sposobnosti. Tvrdio je da njegova metoda vizualnih izuma ima samo jednu manu, koja ga dodue ini siromanim u financijskom smislu, no zato bogatim zanesenou uma: naime, izume koji su mu mogli donijeti veliku materijalnu korist esto bi odgurnuo u stranu ne ulaui u njih onaj vremenski zahtjevan rad na njihovu usavravanju, koji je jo trebalo obaviti da bi se postigao i komercijalni uspjeh. Edison ne bi nikada dopustio da se tako neto dogodi pa je zapoljavao mnoge suradnike koji su trebali osigurati da do toga ne doe. Zapravo, za Edisona govore da je umio prikupljati ideje drugih izumitelja i potom pohitati s njima u Ured za prijavljivanje patenata. Kod Tesle se dogaalo upravo suprotno. Ideje su prtale jedna za drugom, sijevajui mu umom bre nego to bi ih stigao zabiljeiti. Jednom kad bi u potpunosti (u svojoj glavi) shvatio kako neki izum djeluje, bio je sklon tome da izgubi za njega svako zanimanje, jer su se na obzoru ve nazirali uzbudljiviji, noviji izazovi. Moda bi njegovo fotografsko pamenje moglo djelomice objasniti tekoe u radu s drugim inenjerima na koje je nailazio tijekom itavog ivota. Dok su oni zahtijevali nacrte, on je radio u svojim mislima. U viim je razredima, usprkos svojoj briljantnosti
35

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

iskazanoj na satovima matematike, gotovo pao jedan razred, jer se gnuao satova tehnikog crtanja. Bilo mu je dvanaest godina kad je svojevoljnim nastojanjima uspio iz svog uma prognati slike i prizore koji su ga uznemirivali; no nikada nije bio u stanju nadzirati neobjanjive svjetlosne bljeskove koji bi se obino pojavljivali u opasnim ili uznemirujuim situacijama, ili pak u trenucima kad je bio silno ushien. Ponekad bi posvuda oko obrisa vlastitog tijela vidio zrak ispunjen ivim, plamteim jezicima. Umjesto da se smanjuje, njihova se gustoa tijekom godina poveavala, a svoj je vrhunac dosegla kad mu je bilo otprilike dvadeset pet godina. U svojoj ezdesetoj godini izvijestio je: Ove svjetlosne pojave jo se javljaju s vremena na vrijeme kad mi sijevne neka nova ideja koja mi otvara nove mogunosti, samo to nisu vie onoliko uzbudljive, jer imaju znamo slabiju snagu. Kad zatvorim oi, uvijek prvo vidim vrlo tamnu, jednolino plavu pozadinu, pomalo slinu nebu u vedroj noi bez zvijezda. Za nekoliko sekundi ovo polje zatreperi bezbrojnim bljetavo zelenkastim iskricama koje su poredane u nekoliko slojeva i primiu mi se. Potom se zdesna pojavljuju predivni oblici dvaju sustava usporednih i vrlo blisko smjetenih linija u svim moguim bojama meu kojima prevladavaju ukastozelenkaste i zlatne. Odmah zatim ove linije posvije-de, i cijeli prostor ispune blijetee tokice treperavog svjeda. Ovaj se prizor polagano kree mojim vidnim poljem i nakon otprilike desetak sekundi nestaje na lijevoj strani, ostavljajui iza sebe prilino sumorno i teko sivilo. Ali ubrzo ga razmie pravo more oblaka koje kao da se pokuava zbiti u razliite ivopisne oblike. udno je da ne uspijevam projicirati neki oblik u ovo sivilo, sve dok ono ne prijee u drugi stupanj razvoja. Svaki put prije nego to zapadnem u san, ispred oiju mi prelijeu prikazi osoba i predmeta. Kad ih ugledam, znam da u uskoro izgubiti svijest o okolini. Ako ih nema i ako odbijaju naii, to mi najavljuje besanu no.14 U koli je izvrsno svladavao jezike uei engleski, francuski, njemaki i talijanski kao i slavenske jezike, a u matematici je upravo blistao. Bio je od one vrste uenika koja se naviruje iza lea
36

Kockar

predavaa dok ovaj ispisuje zadatke na ploi i posve mirno zapisuje ispravan rezultat u biljenicu u trenutku kad uitelj zavrava. U poetku se sumnjalo da na neki nain vara. Ali, ubrzo je postalo jasno kako je to samo jo jedan od aspekata njegove neuobiajene sposobnosti da vizualizira i zadri te slike pred oima. Optiki zaslon pohranio je u njegovu umu itave logaritamske tablice i on bi ih dozivao u trenutku kad bi mu zatrebale. No, kad je ve postao izumitelj, ponekad se dugo morao boriti kako bi rijeio neki znanstveni problem. Izvijestio je o jo jednoj neobinoj pojavi koja je poznata mnogim stvaralaki nastrojenim osobama, to jest da je uvijek nailazio trenutak kad nije bio usredotoen, ali bi odjednom znao da ima odgovor, makar se on jo nije materijalizirao. A ono prekrasno u tome , rekao je, bilo je to to sam kad sam se tako osjeao, znao da sam problem stvarno rijeio te da u dobiti ono za ime tragam. Praktini rezultati openito su potvrivali ovaj intuitivni osjeaj. injenica je da su ureaji koje je Tesla poslije toga izradio gotovo uvijek radili. Moda je mogao pogrijeiti u svom razumijevanju nekog znanstvenog naela, ili ak grekom u samoj izvedbi upotrijebiti materijale loije kakvoe, no nekako su ureaji onakvi kakve bi razvio u svojim mislima i kakvi su kasnije bili preneseni u metal obino radili upravo ono to je elio. Da su za njegova djetinjstva postojali kolski psiholozi, one bi mu slike, koje su se mijeale s njegovim osjeajem za stvarnost, vrlo lako priskrbile dijagnozu shizofrenije te bi mu moda propisali lijeenje i gomile lijekova vjerojatno s namjerom da izlijee sami izvor njegova stvaralatva. Kad je prvi put otkrio da ga slike u njegovu umu uvijek mogu odvesti do stvarnih prizora koje je prije toga negdje vidio, povjerovao je da je uspio otkriti istinu od velikog znaaja. To je i dokazao, pokuavajui otada uvijek pronai tragove vanjskih izvora podraaja. Ukratko, i prije nego to su Freudove metode postale svima poznate, Tesla je na sebi primjenjivao neku vrstu samoana-lize, da bi nakon nekog vremena njegovo nastojanje preraslo u gotovo refleksnu radnju.
37

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Postigao sam veliku lakou pri povezivanju uzroka i posljedica, izvijestio je. Uskoro sam ak, na svoje veliko iznenaenje, postao svjestan da je svaka misao koju bih pomislio zapravo bila izazvana nekim vanjskim dojmom.15 Zakljuak koji je izvukao iz ovog iskustva nije ga nimalo razveselio. Sve to bi inio i za to je mislio da je rezultat njegove slobodne volje bilo je zapravo izazvano stvarnim okolnostima i dogaajima. A ako je to tono, iz toga bi proizlazilo da i on sam mora biti neka vrsta automata. I obrnuto, za sve ono to je ljudsko bie u stanju uiniti, mogao bi se napraviti stroj koji bi mogao initi to isto, ukljuujui djelovanje s procjenom zasnovanom na dotad steenim iskustvima. Iz tih je meditacija mladi Tesla razvio dvije teorije koje e mu, iako na razliite naine, postati znaajne u kasnijem ivotu. Prva je bila da se ljudska bia mogu shvatiti i kao strojevi od mesa. Druga je razvijala ideju da se strojevi mogu humanizirati te se na taj nain koristiti za razliite praktine svrhe. Prva ideja moda nije uinila nita da bi pospjeila njegovu drutvenost i sposobnost komuniciranja s okolinom, ali zato ga je druga duboko nagnala u neobian svijet onoga to je nazvao teleautomatikom ili robotikom. Obitelj Tesla preselila je u oblinji grad Gospi kad je Nikoli bilo est godina. Tamo je krenuo u kolu i vidio prve mehanike modele, ukljuujui vodene turbine. Izradio je mnoge od njih i otkrio veliko zadovoljstvo u radu na njima. Takoer ga je oduevio i opis slapova Nijagare, na koji je negdje naiao. U mati je vidio kako se pojavljuje golem kota koji se pokree zahvaljujui padu vodenih slapova. Svom je ujaku rekao da e jednoga dana otii tamo i provesti ovu zamisao u djelo. Trideset godina kasnije, vidjevi svoju ideju ostvarenom, samog je Teslu zadivila ova neshvatljiva tajna uma. U desetoj je godini krenuo u realnu gimnaziju, novoizgrae-no zdanje koje je raspolagalo prilino dobro opremljenim kabinetom za fiziku. Oduevili su ga pokusi koje im je nastavnik prikazivao. I tu je blistao njegov briljantni matematiki um, no
38

Kockar

moj je otac imao dosta briga prebacujui me iz jednog razreda u drugi, jer Tesla nije mogao podnijeti satove tehnikog crtanja. Na drugoj godini postao je opsjednut idejom da ostvari perpe-tum mobile pomou stalnog tlaka zraka, kao i mogunostima koje prua vakuum. Posve ga je zaokupila elja da obuzda tu snagu, ali dugo je vremena tapkao u mraku. Konano, prisjea se, moja su se nastojanja iskristalizirala u jednom izumu koji mi je trebao omoguiti da postignem ono to dosad nijedan smrtnik nije ni pokuao. Sve je to bio dio njegova neobuzdanog sna o sposobnosti da leti. Svakog sam dana u mislima letio zrakom do udaljenih krajeva, samo nisam mogao shvatiti kako mi to uspijeva, sjea se. No, sada sam imao i neto posve opipljivo - letjelicu koja se sastojala jedino od rotirajue osovine, pokretnih krila i... vakuuma neograniene snage!16 Ono to je izgradio bio je valjak koji se mogao slobodno okretati na dva leaja i koji je bio djelomino okruen pravokutnim lijebom, na koji je savreno nalijegao. Slobodna strana lijeba bila je zatvorena pregradom, tako da cilindrini odsjeak unutar okruenog prostora dijeli lijeb na dva odjeljka, sasvim odvojena jedan od drugog hermetikim kliznim spojnicama. Kad se jedan od tih odjeljaka potpuno zatvori i iz njega izvue sav zrak, a drugi i dalje ostane otvoren, rezultat je trebala biti neprestana rotacija valjka barem je izumitelj tako mislio. I uistinu, kad je dovrio svoj rad, njegov se valjak lagano vrtio. Otada sam svakoga dana kretao na svoje dnevne izlete zrakom, i to u vozilu opremljenom takvim udobnostima i luksuzom da bi mi pozavidio i sam kralj Salomon, prisjea se. Trebale su protei godine prije nego to sam shvatio da je atmosferski dak djelovao na povrinu valjka pod pravim kutom te da je slaboj vrtnji, koju sam zamijetio, uzrokom bilo proputanje. Iako sam do ovih saznanja dolazio postupno, ipak mi je to predstavljalo bolan ok.17 Dok je jo iao u tu kolu za koju je vjerojatno bio suvie napredan - svladala ga je opasna bolest ili, bolje reeno, itav niz bolesti, i moje je stanje postalo toliko oajno da su lijenici digli
39

TESLA - OVJEKIZVANVREMENA ruke od mene. A kad mu se stanje malo poboljalo, dopustili su mu da ita ne bi li to pripomoglo njegovu oporavku. Naposljedcu su ga zamolili da sredi popis knjiga u mjesnoj knjinici. To je bio zadatak, kako je kasnije rekao, koji ga je upoznao s najranijim djelima Marka Tvvaina. Svoj udesni oporavak pripisao je upravo svom oduevljenju njihovim odcrivanjem. Naalost, ova anegdota zvui pomalo apokrifno, jer u to doba Tvvain nije napisao gotovo nita to bi moglo pronai svoj put preko oceana i nekako dospjeti do neugledne hrvatske knjinice. Kakva god bila istina, Tesli se ova pria sviala i nije je mijenjao. Dvadeset pet godina poslije upoznao je velikog humoristu u NewYorku, ispripovijedao mu svoje iskustvo i posve se zbunio, kako je rekao, kad su Tvvainu navrle suze na oi. Djeak je svoje kolovanje nastavio na vioj koli u Karlovcu, gdje je kraj bio nizinski i movaran, zbog ega je dva puta podlegao napadima malarije. Meutim, bolest ga nije sprijeila da razvije veliko zanimanje za elektricitet, zahvaljujui podrci i utjecaju svog profesora fizike. Svaki pokus koji je imao prigode promatrati izazivao bi tisue odjeka u njegovu mozgu te je poeo udjeti za istraivanjima i eksperimentiranjem kao svojim pozivom. Kad se vratio, kod kue je vladala kolera i on se odmah zarazio tom opakom boleu. U postelji je proveo punih devet mjeseci, jedva sposoban da se pomakne, tako da su po drugi put pomiljali kako je na umoru. Prisjetio se kako je otac sjeo uz njegov krevet nastojei ga razvedriti i kako se on dovoljno pribrao da natukne: Moda bih se oporavio kad bi mi dopustio da studiram tehniku. Paroh Tesla, koji nikada nije popustio u svojoj odluci da Nikola treba ui u redove sveenstva, naao se zarobljen u stupici vlastita oaja i dao mu svoj sveani pristanak. Pomalo je nejasno to se dogaalo nakon toga. ini se da je Tesla dobio poziv za trogodinje sluenje vojske, to mu se inilo jo odbojnijim nego postati sveenikom. Ali poslije nije mnogo govorio o tome, rekavi samo da je otac zahtijevao da zbog oporavka i zdravlja godinu dana proboravi u planinama. U svakom sluaju, zaista je tamo proveo punu godinu, ne odsluivi vojni rok. Kako je u obitelji njegova oca bilo visokih asnika, vrlo je vje40

Kockar

rojatno da su iskoristili njihov utjecaj kako 18 isposlovali bi slubeni vojni otpust zbog zdravstvenih razloga. Teka godina provedena u planinama nije nimalo obuzdala njegovu bogatu matu. Zamislio je plan o izgradnji podvodne cijevi ispod Atlantskog oceana kojom bi izmeu dvaju kontinenata putovala pota. Izraunao je matematike pojedinosti itavog postrojenja crpki koje bi potiskivale vodu kroz cijev, to bi pokretalo oble spremnike napunjene pismima i potanskim poiljkama. Samo, nije uspijevao tono procijeniti otpor trenja koji bi cijev pruala strujanju vode. ini se kako je ipak bio dovoljno velik da primora Teslu na odustajanje od plana. Bez obzira na to, iz toga je izvukao neka znanja koja e primijeniti na svojim kasnijim izumima. Ne tratei vrijeme na izradu nacrta i shema, zamislio je izvedbu gigantskog lebdeeg prstena oko ekvatora. U poetku bi ga drale posebne skele. Kad bi se one uklonile, prsten bi se poeo okretati jednakom brzinom kao i Zemlja. Sudei po opisu, taj bi prsten mogao biti slian sinkroniziranim satelitima koji su odcri-veni tek krajem dvadesetog stoljea. No, Teslin je cilj bio jo ambiciozniji. Sljedei je njegov prijedlog bio da se iskoristi reaktivna snaga kojom bi se taj divovski prsten zadravao na mjestu u odnosu na Zemlju. Putnici bi se tada ukrcali na njega i pojurili oko Zemlje vrtoglavom brzinom od tisuu i pol kilometara na sat - ili tonije, Zemlja bi jurila ispod njih, omoguujui im da obiu zemaljsku kuglu u samo jednom danu, i to sjedei na mjestu. Na kraju te velianstvene, iako izgubljene godine, prepune tumaranja i sanjarija, 1875. godine upisao se na austrijsku Visoku pohtehniku kolu u Grazu. Tijekom prve godine studija primao je stipendiju uprave Vojne krajine pa nije imao novanih briga. Usprkos tome, bubao je od tri sata ujutro pa sve do jedanaest naveer, odluan u nakani da poloi dvije godine studija u jednoj. Glavni predmeti bili su mu fizika, matematika i mehanika. Zapisao je kako ga je taj nagon da dovri sve ono ega se dohvati umalo ubio kad je poeo itati Voltaireova djela. Na svoj oaj uvidio je da se radi o gotovo stotinjak svezaka, tiskanih sitnim slovima koje je taj monstrum napisao ispijajui sedamdeset dvije

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

alice crne kave na dan. No Tesla se nije mogao smiriti dok ih nije proitao sve. Na kraju godine s lakoom je poloio devet ispita. Ali kad se idue godine vratio, nestalo je financijske udobnosti koju mu je osiguravala stipendija. Jer, Vojna krajina je ukinuta, a oevi sveeniki prihodi nisu bili dostatni za pokrivanje visokih trokova kolarine. Stoga je Tesla bio primoran odustati od studija prije kraja kolske godine. No, ono malo vremena koje je proveo sluajui predmete iz druge godine iskoristio je na najbolji mogui nain, pa se upravo na toj drugoj godini poeo zabavljati idejom o alternativama za elektrine strojeve istosmjerne struje. ovjek kojega treba drati odgovornim za uvoenje Tesle u uda elektrotehnike bio je Nijemac, izvjesni profesor Poschel, koji je predavao teorijsku i eksperimentalnu fiziku. Iako je imao golema stopala, a ruke poput medvjeih apa, Teslu su oduevljavali pokusi koje im je prikazivao. Kad je jednoga dana u Politehniku kolu iz Pariza stigao Grammov ureaj istosmjerne struje, koji se mogao koristiti i kao motor i kao dinamo, Tesla ga je podrobno pregledavao, osjeajui pritom neobino uzbuenje. Imao je ianu armaturu s komutatorom. No, tijekom rada ureaja dolazilo je do velikog iskrenja, pa je Tesla drsko rekao profesoru Posche-lu da bi se to moglo rijeiti uklanjanjem komutatora i prijelazom na izmjeninu struju. Gospodin Tesla e moda uiniti velike stvari, naduto e njemaki profesor, ali sigurno je da ovo nee unaprijediti. Bilo bi to kao da neku stalnu silu, primjerice silu gravitacije, obrne u rotacijsku. To bi bio perpetuum mobile, ureaj koji se neprestano pokree, a to je nemogua ideja.19 Mladi nije, dodue, imao ideju kako bi se to moglo izvesti, no instinkt mu je aputao da je odgovor ve pohranjen negdje u njegovoj glavi. Znao je da nee mirovati sve dok ne pronae upravo takvo rjeenje. Ali Tesli je ponestalo sredstava. Uzalud je pokuao posuditi novac, a kad mu to nije uspjelo, poeo je kockati. Nije ba bio dobar karta, ali zato je postao pravi strunjak za bilijar.
42

Koc Naalost, njegovo ga novootkriveno umijee nije uspjelo spsiti. Teslin neak Nikola Trbojevi priao je kako je od drugih lanova obitelji uo da je Teslu s fakulteta, a potom i iz grada otpustila policija, jer je kartao i vodio neuredan ivot. Neak je dodao: Njegova je majka prikupila novac da bi mogao otii u Prag, budui da otac nije s njime elio ni progovoriti. Mogue da je u Pragu, gdje je proveo dvije godine, neobavezno pohaao predavanja, no istraga koju je provela ehoslovaka vlada pokazala je da nije bio upisan ni na jedno od etiri sveuilita u ehoslova-koj... Izgleda da je Tesla u osnovi bio samouk ovjek, to nimalo ne umanjuje njegov znaaj. I Faradav je isto tako bio samouk.20 Godine 1879. Tesla je pokuao pronai posao u Mariboru, no bezuspjeno. Konano je bio primoran vratiti se kui. Otac mu je umro iste godine i on se ubrzo opet naao u Pragu, nadajui se da e moi nastaviti sa studijem. Vjeruje se da je tamo ostao do svoje dvadeset etvrte godine, sluajui predavanja i uei u knjinici te tako pratei napredak na podruju elektrotehnike i fizike. Moda je nastavio i kockati u nastojanju da prikupi sredstva za ivot, no u to vrijeme vie zasigurno nije bilo opasnosti od toga da postane ovisnikom. Sam je Tesla opisao kako je uope postao kockar i kako se tome uspio oduprijeti. Sjesti uz partiju karata, govorio je, predstavljalo je za mene uitak nad uicima. Moj je otac ivio primjernim ivotom i nije nalazio opravdanja za toliki gubitak vremena i novca u koji sam se uputao... Rekao bih mu: 'Mogu prekinuti s tim kad god zaelim, no je li vrijedno odustati od neega ime bih zamijenio i uivanja u raju?' Za razliku od moje majke, on bi esto znao dati oduka svojoj srdbi i preziru. Majka je shvaala ljudsku narav i znala da se nedco moe spasiti jedino vlastitom voljom. Jednog poslijepodneva, sjeam se, kad sam izgubio sav novac i eznuo za partijom, prila mi je sa smotkom novanica i rekla: 'Idi i zabavi se. to prije izgubi sve to posjedujemo, to bolje. Znam da e te to proi.' Bila je u pravu. Tog sam asa nadvladao svoju strast... I ne samo to sam je nadvladao, nego sam je i iupao iz svog srca tako da u njemu vie nije ostalo ni traga udnje...21
43

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Kasnije u ivotu poeo je nevjerojatno mnogo puiti te otkrio da kava znatno utjee na njegovo srce. Snaga volje iznova je trijumfirala i uspio se rijeiti oba poroka. Tada je prestao piti ak i aj. Oito da je Tesla inio razliku izmeu uvjebavanja slobodne volje (koja je nedostajala strojevima od mesa) i snage volje ili uvjebavanja odlunosti.

44

3. Istaknuti doseljenici
Telegrafi su ve radili u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Europi. Prekooceanski kabel bio je poloen. Telefon Alexandera Granama Bella ve je osvojio kontinent kad se 1881. godine proirila vijest da e se u Budimpeti uskoro otvoriti telefonska centrala. Tako je Budimpeta uvrtena u etiri grada kojima je ukazana poast da postanu europskim podrunicama tvrtke Thomasa Alve Edisona. Tesla je krenuo za Budimpetu u sijenju iste godine. Odmah je dobio posao u Sredinjem telegrafskom uredu maarske vlade, zahvaljujui nekom utjecajnom prijatelju svog ujaka. Naravno, nije to bilo ono to bi mladi inenjer sam odabrao - posao crtaa s vrlo niskom plaom. Svejedno, na posao se bacio svojim uobiajenim arom. Potom ga je oborila neka udna bolest koju su lijenici, u nedostatku boljeg imena, nazvali ivanim slomom. Teslina su osjetila oduvijek bila iznimno izotrena. Tvrdio je da je u djetinjstvu vie puta spasio susjede da ne izgore u plamenu vlastitih domova, jer ga je probudio zvuk pucketanja vatrenih je-ziaca. A kad mu je bilo vie od etrdeset godina, u razdoblju istraivanja obavljanih u Coloradu, govorio je da uje grmljavinu na udaljenosti od 880 km, dok je njegovim mlaim pomonicima granica zamjeivanja zvukova iznosila jedva 240 km. No, ono to se dogodilo tijekom tog ivanog sloma bilo je zapanjujue ak i po Teslinim mjerilima. Mogao je uti kucanje runog sata koji se nalazio tri sobe dalje od njegove. Lagano slijetanje muhe na stol izazvalo bi pravu tutnjavu u njegovu uhu. Koija to je prolazila na udaljenosti od nekoliko kilometara protresla

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

bi mu itavo tijelo. Zviduk lokomotive s udaljenosti od tridesetak kilometara nagnao bi ak i stolac na kojem je sjedio da se zatrese tako snano da bi bol postala nepodnoljivom. I zemlja pod njegovim nogama neprestano se tresla. Da bi se uspio odmoriti, pod noge svoje postelje morao bi namjetati gumene podmetae. Zagluujua buka izbliza i izdaleka, zapisao je, esto je bila izazvana zvukom izgovorenih rijei, to bi me uplailo da nisam bio u stanju razdvojiti je u njezine odgovarajue komponente. Suneve zrake, kada bi periodino bile prekidane, prouzroile bi da mi mozak pretrpi udarce takve snage da bih ostao omamljen. Morao sam prikupiti svu snagu volje da proem ispod nekog mosta ili neke druge graevine, jer bih na tjemenu osjeao razoran pritisak. U mraku sam imao osjete imia i jezovitim osjetom na elu mogao sam osjetiti postojanje predmeta na udaljenosti od tri i pol metra.1 Tijekom ovog razdoblja puls mu je divlje skakao od nekoliko slabih pa sve do 260 udaraca u minuti. A neprestano potresanje itavoga tijela izazvano trzajima i drhtajima preraslo mu je u gotovo nepodnoljiv teret. Razumljivo, zdravstveni strunjaci u Budimpeti bili su zateeni. Jedan poznati lijenik propisao mu je velike doze kalija, a samu bolest istodobno proglasio jedinstvenom i neizljeivom. Tesla pie: Vjeito u aliti to se u to vrijeme nisam podvrgnuo promatranjima strunjaka za fiziologiju i psihologiju. Grevito sam se 2 uhvatio ivota, no bez imalo nade da u se uope oporaviti. Ipak, ne samo to mu se zdravlje vratilo, nego je uz pomo privrenog prijatelja ubrzo postao vitalniji nego ikad. Taj je prijatelj bio Antal Szigetv, tehniar s kojim je Tesla esto radio i koji se bavio tjelovjebom. Szigetv ga je uspio uvjeriti u vanost vjebanja pa su esto udvoje kretali u dugake etnje gradom. U godinama koje su uslijedile nakon njegova naputanja Visoke politehnike kole u Grazu, Tesla se nije prestajao baviti problemom nezadovoljavajueg rjeenja ureaja pokretanih istosmjernom strujom. Poslije je svojim uobiajenim kienim
46

Istaknuti doseljenici

stilom napisao kako se tim problemom nije bavio zato da bi nekim jednostavnijim rjeenjem postigao uspjeh. Za mene je to bio sveti zavjet, pitanje ivota i smrti. Znao sam da bih propao da sam pogrijeio. Zapravo, ve je osjeao da je bitka dobivena. Negdje u dubini moje svijesti nalazilo se rjeenje, samo to mu jo nisam uspijevao dati njegov vanjski izraz.3 Jednog kasnog poslijepodneva on i Szigetv etali su Gradskim parkom, a Tesla je recitirao Goetheova Fausta. Zalazak sunca podsjetio ga je na uveni odlomak: Ve tone sunce, zamire ve dan, Al' ono drugdje novi ivot stvara. O, imat krila - moj je davni san, O, letjet za ljepotom toga ara! Da, divna sna! al' sunce zapada. No ovjek ima krila duhovna Al' tjelesna ne. Bozi nisu dah! (Prijevod: Tito Strozzi, Zagreb, 1892 970, I odjednom, ideja je sijevnula kao bljesak munje i u trenutku sam otkrio istinu. Tesline dugake ruke kojima je gestikulirao zastale su u zraku, kao da ih je netko iznenada zamrznuo. Uznemiren, Szigetv ga je pokuao odvesti do najblie klupe, no Tesla nije elio sjesti sve dok negdje nije pronaao nekakvu odlomljenu granicu. Njome je u praini poeo crtati dijagram. Vidi li ovdje moj motor? Pogledaj kako sada radi u drugom smjeru, uzviknuo je. Dijagram koji je tog dana nacrtao u praini, est godina kasnije pokazao je i pred Amerikim institutom elektroinenjera, upoznajui tako svijet s novim znanstvenim naelom zapanjujue jednostavnosti i iskoristivosti. Njegova je primjena doslovno unijela revoluciju u svijet tehnike. To to je osmislio bio je posve novi sustav, a ne tek novi motor, jer je Tesla otkrio naelo rotacijskog magnetskog polja,
47

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA dobivenog pomou dviju ili vie izmjeninih struja, koje su bile u raskoraku jedna s drugom.4 Stvarajui, zapravo, na taj nain magnetski vihor koji je nastao zahvaljujui tim strujama, uklonio je potrebu za komutatorom (ureajem koji se koristio za obrtanje smjera elektrine struje) i etkicama, osiguravajui istodobno protjecanje struje. Pobio je tvrdnju svog profesora Poschela. I drugi su znanstvenici nastojali izumiti motore na izmjeninu struju, ah pritom su koristili samo jedan strujni krug, kao i kod istosmjerne struje, koji ili ne bi uope radio ili bi radio loe, stvarajui mnogo posve nepotrebnih vibracija. Elihu Thomson, koji je u Americi prvi izgradio generator, izmjenine struje koristio je za napajanje lunih elektrinih svjetiljaka jo 1878., tj. 1879. godine. Europljani Gaulard i Gibbs proizveli su prvi transformator izmjenine struje, koji je bio nuan za poveanje i smanjivanje visine napona pri prijenosu energije. George Vvestinghouse, jedan od prvih velikih poklonika izmjenine struje i vizionar velikih planova vezanih uz elektrifikaciju Amerike, kupio je prava na patente Gaularda i Gibbsa za ameriko podruje. Pa ipak, navedene djelatnosti nisu dovele do pravog uspjeha motora izmjenine struje sve dok Tesla nije izumio svoj indukcijski motor, koji je predstavljao samo srce novog sustava i golem iskorak ispred svoga vremena. Ali naravno, jedna je stvar ostvariti neki vaan izum, a posve druga uvjeriti i ostale u njegov znaaj. Tesla se ve poeo zamiljati bogatim i slavnim, to ima zahvaliti velikoj snazi svoje mate, budui da je sa svojim prihodima jedva uspijevao preivljavati. Kako je duhovito primijetio, posljednjih dvadeset devet dana u mjesecu uvijek je bilo najtee. No i neimatina je izgledala nekako podnoljivijom sada kad je znao da se konano moe nazvati izumiteljem. Bilo je to jedino to sam ikada elio postati, rekao je. Arhimed je bio moj idol. Divio sam se i djelima umjetnika, no za mene svi su oni predstavljali samo sjenke i privide. Izumitelj, mislio sam, predaje svijetu svoja postignua koja su opipljiva, koja ive i rade.5
48

Istaknuti doseljenici

U danima koji su slijedili u cijelosti se posvetio beskrajnom uitku zamiljanja novih oblika strojeva izmjenine struje. Bilo je to tako cjelovito duhovno stanje sree, kakvo nisam upoznao nikada ranije u ivotu, prisjea se. Ideje su mi navirale u neprekidnom strujanju i jedino to mi je predstavljalo stvarne tekoe bilo je kako da ih vrsto zadrim. Dijelovi ureaja koje sam zamiljao bili su mi posve stvarni i mogao sam si predoiti sve njihove pojedinosti, pa i do najsitnijih oznaka ili njihovih znakova habanja. Oduevljeno sam zamiljao motore u neprekinutom radu... Kad se neka prirodna sklonost razvije u strastvenu udnju, ovjek napreduje prema svome cilju divovskim koracima. U nepuna dva mjeseca razradio sam doslovce sve tipove motora i modifikacije itavog sustava...6 Osmislio je praktine motore izmjenine struje kao to su viefazni indukcijski motor, razdjelno-fazni indukcijski motor te viefazni sinkroni motor, kao i cjelovit viefazni i jednofazni sustav motora za proizvodnju, prijenos i koritenje elektrine struje. I uistinu, tijekom vremena e se praktiki sva elektrina energija na svijetu proizvoditi, prenositi, razdjeljivati i pretvarati u mehaniku snagu upravo pomou Teslina viefaznog sustava. Ono posebno to je ovaj sustav donio bio je neusporedivo vii napon nego to se mogao postii istosmjernom strujom te uz prijenos mogu i na daljine od stotina kilometara - novo doba elektrine rasvjete i energije irom svijeta. Edisonova elektrina arulja s ugljenim nitima mogla je koristiti izmjeninu ili istosmjernu struju, ali se elektrifikacija nije mogla izvesti ekonomino, budui da je na svaka tri i pol kilometra bio potreban generator. A sam je Edison zbog svoje osjeajne vezanosti za istosmjernu struju bio manje prilagodljiv i od vlastite arulje. Bila je 1882. godina, a Tesli su se ideje i dalje strelovito rojile u mislima. Kako nije imao vremena ni sredstava za izradu prototipa, okrenuo se svom poslu u telegrafskom uredu, gdje su ga ubrzo unaprijedili u inenjera. Nekoliko je puta usavrio ureaje u Sredinjoj telefonskoj stanici (ukljuujui i izum telefonskog pojaala koji je zaboravio patentirati), a taj mu je posao zauzvrat
49

TESLA - OVJEKIZVANVREMENA osigurao vrijedno praktino iskustvo. Potom je zahvaljujui obiteljskim prijateljima - brai Puskas - dobio preporuku za posao u Edisonovoj telefonskoj podrunici u Parizu, kamo je otiao u jesen 1882. godine. Vie od svega zanimalo ga je to da dunosnike tvrtke Continental Edison Companv uvjeri u ogrorftnu potencijalnu korist koja bi se mogla dobiti od izmjenine struje. Mladog je izumitelja obuzelo gorko razoaranje kad su ga obavijestili o Edisonovoj odbojnosti ak prema samom spominjanju tog pitanja. Biti mlad i nalaziti se u Parizu prualo je istodobno razne prigode za utjehu koje Tesla nije propustio. Stekao je nove prijatelje, kako meu Francuzima tako i meu tamonjim Amerikancima. Obnovio je i svoje staro umijee u bili jaru te svaki dan satima etao i plivao u Seini. Na poslu su ga zaduili poslovima utvrivaa kvarova, to je znailo da treba pronalaziti manjakvosti u radu Edisonovih elektrana u Francuskoj i Njemakoj. Kad ga je tvrtka slubeno poslala u pokrajinu Elzas, uzeo je sa sobom sav potreban materijal te tamo izgradio svoj prvi pravi indukcijski motor izmjenine struje - nedotjeran ureaj, ali mi je najvee zadovoljstvo bilo kad sam prvi put ugledao rotaciju bez komutatora, izazvanu izmjeninim strujama.7 Tijekom ljeta 1883. godine jo dva je puta sa svojim suradnikom ponovio ove pokuse. Prednosti izmjenine struje u odnosu na Edisonovu istosmjernu bile su toliko oite da jednostavno nije mogao vjerovati kako bi itko pred njima mogao zatvarati oi. U Strassburgu su zatraili od Tesle da utvrdi to bi se moglo uiniti s planom elektrane koja je trebala rasvjedjavati eljezniku postaju, jer ju je njemaka vlada kao kupac odbila preuzeti. S valjanim razlogom. Naime, tijekom same sveanosti otvorenja dolo je do kradcog spoja koji je izazvao eksploziju i sruio velik dio zida, i sve to u nazonosti staroga cara Wilhelma I. Francuska podrunica, suoena s golemim financijskim gubicima, obeala je Tesli posebnu nagradu uspije li usavriti dinamo i umiriti Nijemce.
50

Istaknuti doseljenici

Bila je to pomalo kakljiva situacija za dosta neiskusnog ovjeka, no prevagnulo je Teslino poznavanje njemakog jezika. Na kraju, ne samo to je uspio ispraviti problem nastao u elektrinim spojevima, nego se sprijateljio i sa gradonaelnikom, nekim M. Bauzinom, od kojega je pokuao dobiti podrku za svoj izum. Gradonaelnik je uistinu prikupio nekoliko moguih bogatih investitora kojima je Tesla prikazao rad svog novog motora. Ali, iako je motor radio savreno, oni jednostavno nisu bih u stanju uvidjeti njegove prednosti u primjeni. Nekoliko boca vina St. Estephe iz 1801. godine, preostalih jo od posljednje njemake okupacije pokrajine Elzas, koje je gradonaelnik odnekud izvukao, tek je djelomino uspjelo utjeiti razoaranog mladog pronalazaa. Nidco, rekao mu je pritom ljubazno, nije vie od Tesle zavrijedio kuati to dragocjeno pie. Uspjeno okonavi svoj zadatak, pronalaza se vratio u Pariz radujui se preuzimanju obeane nagrade. No na njegov oaj do toga nije dolo. Jer, sva trojica njegovih nadreenih slala su ga od vrata do vrata, ne elei preuzeti odgovornost za isplatu, sve dok im Tesla, razbjenjen zbog prijevare nije uruio svoju ostavku.8 Upravitelj elektrane Charles Batchelor, inae Edisonov dugogodinji bliski prijatelj i suradnik, uoio je sposobnosti mladoga ovjeka. Ponukao ga je da krene u Ameriku gdje su i trava a i novanice znatno zelenije. Batchelor je bio engleski inenjer koji je s Edisonom radio upravo u doba kad je Edison usavravao Bellov prvi telefon. Edison je izumio odailja koji je omoguio da se glasovi uju na velikim udaljenostima, a Batchelor mu je pomagao pri javnim ispitivanjima telefona, oglasivi se pritom, kako je to opisao neki njujorki novinar, svojim bunim napomenama i gromoglasnim pjesmama. Nakon toga su Englez i Edison zajedno nadzirali izvedbu prve Edisonove komercijalizirane pokretne elektrane na parobrodu Columbio, koji je pruao prelijepu sliku isplovljujui iz zaljeva Delavvare na svoj put oko Cape Horna prema Californiji. Prema tome, Batchelor je imao razloga pomiljati da dobro poznaje Edisona te je napisao Tesli sjajnu preporuku, upoznajui tako

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

jednog egocentrinog genija s drugim. Ipak, razvoj dogaaja e pokazati da je Batchelor Edisona poznavao znatno manje nego to je zamiljao. Rasprodao sam svoju skromnu imovinu, prisjeao se kasnije Tesla, osigurao si smjetaj i naao se na eljeznikoj postaji kad je vlak ve poeo kretati. U tom sam trenutku otkrio da mi je nestao novanik s voznim kartama i novcem. to uiniti? Herkules je imao dosta vremena za razmiljanje, ali ja sam morao donijeti odluku trei uz vlak koji je ubrzavao, prepun posve oprenih osjeaja to su mi prolijetali mozgom poput oscilacija kondenzatora. Odluku sam donio u posljednji tren, ali sam morao upotrijebiti svu svoju spretnost...9 U depovima je pronaao dovoljno sitnia da plati kartu, a potom je trebalo uvjeriti djelatnike broda Saturnia u istinitost onoga to mu se dogodilo. Kad se uistinu nitko nije pojavio i zatraio mjesto koje je ekalo njega, odobrie mu ukrcavanje. U Ameriku je, osim par kovanica, donio i nekoliko svojih pjesama i lanaka, svitak prorauna vezanih uz ono to je opisao kao nerjeivi problem (bez ikakvog daljnjeg pojanjenja) te svoje nacrte za letei stroj. Zasigurno, u svojoj dvadeset osmoj godini ve je bio jedan od najveih izumitelja svijeta. Samo to osim njega samoga to nije znala nijedna iva dua.

52

4. Pred Edisonovim sudom

Kad je Tesla tog lipanjskog dana izaao iz Ureda za useljenike u Castle Gardenu na Manhattanu sa svojim otmjenim polucilindrom i u kratkom crnom kaputu, barem ga nidco nije mogao zabunom zamijeniti za crnogorskog pastira ih bjegunca iz dunikog zatvora. Bila je 1884. godina, ista ona u kojoj je narod Francuske New Yorku darovao Kip slobode. Gotovo kao odgovor na rijei to ih je izrekla Emma Lazarus, tijekom sljedeih nekoliko godina u ovu e se zemlju sliti 16 milijuna Europljana i Azijaca, i nastavit e stizati. Mukarci, ene, pa ak djeca, bili su potrebni kao gorivo kojim se pokretala zahuktana industrijska revolucija u Americi. Bila je to i poznata Godina panike, 1884. Tesla se nije zaputio u Dvoranu za zapoljavanje doseljenika, gdje su se pridolice upisivale u radne skupine kako bi potom po trinaest sati na dan crnili na eljeznikim prugama, u rudnicima, tvornicama i skladitima. Umjesto toga, on se dodirnuvi u depu svoju preporuku za Edisona i adresu jednog znanca raspitao kod policajca za smjer kojim treba krenuti te se odvano uputio ulicama NewYorka. Prolazei pokraj radionice u kojoj je vlasnik zvuno proklinjao pokvareni stroj, zaustavio se i ponudio da ga popravi. Kad je to zaista i uinio, ovjek je bio toliko zadovoljan da je Tesli uruio punih dvadeset dolara. Nastavivi dalje ulicom, mladi se u sebi nasmijeio prisjetivi se ale koju je uo na brodu. Crnogorski pastir, tek pristigao u Ameriku, ide ulicom, kad na du ugleda novanicu od deset dolara. Sag-nu se ne bi li je podigao, ah odjednom u pola pokreta zastane i ree samom sebi: Moj prvi dan u Americi! emu raditi ve danas?!
53

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Thomas Alva Edison, gotovo prosijed ve u dobi od trideset dvije godine, do grla zakopan u jednoj od prugastih koulja koje mu je vlastoruno krojila i ila gospoa Edison, bio je nezgrapan, poguren, estok i prevrtljiv. Na prvi bi se pogled njegovo oporo lice moglo uiniti neuglednim, ali posjetitelja bi se vrlo brzo dojmilo ono svjetlo strasti, inteligencije i neumorne energije to je sjalo u njegovim oima. U to je vrijeme Edison gotovo neumjereno irio svoje djelatnosti, ak i za jednog genija. Otvorio je tvornicu Edison Machine VVbrks u ulici Goerck i Edison Electric Light Companv na Petoj aveniji, na broju 65. Njegova postaja s generatorima smjetena u ulici Pearl br. 255-257 isporuivala je struju cijelom podruju Wall Streeta i East Rivera. A imao je i veliki istraivaki laboratorij na Menlo Parku u New Jersevju, koji je zapoljavao mnogo ljudi i gdje su se znale dogaati uistinu udesne stvari. Ponekad se tamo moglo vidjeti i samog Edisona kako plee oko malog elinog udovita od lokomotive, koja je svoju istosmjernu struju dobivala iz generatorske stanice izgraene iza laboratorija i koja je ve jednom pri brzini od 65 km na sat izletjela s tranica, na veliko oduevljenje svog izumitelja.1 Upravo je u ovaj laboratorij dola arah Bernhardt, kako bi svoj glas ovjekovjeila na Edisonovu fonografu. Tom je prigodom uljudno primijetila njegovu slinost s Napoleonom I. Generatorska stanica u Pearl Streetu opskrbljivala je elektrinim svjetlom nekoliko stotina pojedinanih palaa bogatih graana NewYorka, ah Edison je istosmjernu struju isporuivao i izdvojenim postrojenjima u predionicama, tvornicama i kazalitima irom grada. Usto, dobivao je sve vie zahtjeva za izgradnjom takvih postrojenja na parobrodima, to mu je zadavalo posebne glavobolje, jer se opasnost od poara na otvorenoj puini za njega pretvorila u neprestanu nonu moru. Uza sve to, bio je primoran i dalje odravati svoj poznati ugled ovjeka prepunog jezgrovitih izjava: U trgovini i industriji svi kradu. I ja sam ukrao puno. Ali ja barem znam krasti. Oni ne znaju kako krasti... Pod oni je podrazumijevao tvrtku VVestern
54

Pred Edisonovim sudom

Union za koju je radio, dok je u isto vrijeme svoj konkurentni izum prodao njezinim takmacima. Poznata je bila i njegova prezriva izjava da osobno ni ne treba biti matematiar, jer uvijek moe unajmiti njihovo znanje. Redovito kolovani znanstvenici mogli su je doivjeti i kao uvredu, ah u tom trenutku tehnolokog razvoja Amerike vjerojatno nije bila neistinita, budui da su tehniari i izumitelji uistinu pruali znaajnije doprinose ivotu nacije od svojih akademski obrazovanih suvremenika. I da se sluajno ne bi pogreno shvatilo, Edison bi ovome volio dodati kako uvijek moe procijeniti znaaj bilo kojega od svojih izuma po koliini 1 dolara koje mu donosi te da ga nita drugo i ne zanima. Julian Havvthorne je primijetio: Kad bi gospodin Edison prekinuo s radom na izumima i prihvatio se beletristike, postao bi jednim od najveih romanopisaca... Jednog iznimno napornog ljetnog dana 1884. godine ameriki izumitelj hitao je nakon intervencije na elektrinim instalacijama u Vanderbiltovoj palai na Petoj aveniji ravno u svoju genera-torsku stanicu u ulici Pearl. Kuu je zahvatio poar izazvan dvjema icama koje su se ispreplele iza ukrasnih zidnih zastora, to su bih protkani finim metalnim nitima. Nastali plamen ubrzo je ugaen, no uvijek histerina gospoa Vanderbilt bila je uvjerena kako su izvorita njezinih problema zapravo parni stroj i kotao u podrumu. I sad je ta nerazumna ena zahtijevala da Edison cijelu instalaciju ukloni iz njezine kue.2 Poslao je tamo ekipu za popravke, srknuo gudjaj hladne kave iz svog vria te pokuao razmisliti to jo treba uiniti. Zazvonio je telefon. Prislonio je slualicu na uho kojim je bolje uo. Upravitelj brodske kompanije, u ijem se vlasnitvu nalazio parobrod Oregon, sarkastino je upitao ima li ikakvih planova za popravak dinama na njegovoj ploveoj elektrani. Parobrod je zbog toga ve danima bio ukotvljen i svaki je dan donosio goleme gubitke novca. to da mu Edison odgovori? Nije mu mogao poslati nijednog elektriara.

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Zavidno pomisli na Morgana. Gospodin J. Pierpont Morgan zaposlio je vlastitog elektrotehniara, i to na puno radno vrijeme, da bi se bavio jedino njegovim privatnim kotlom i parnim strojem, smjetenim u neku udubinu u dnu vrta njegove gospodske palae Murrav Hill. Bio je toliko buan da su susjedi ve zaprijetili sudskim tubama. No to Morgana nije previe zabrinjavalo. Kad bi stvari postale ozbiljnije, jednostavno bi zapakirao zalihu svojih omiljenih cigara i krenuo u prekrasnu, dugu plovidbu svojom jahtom Corsair. Poslat u vam elektriara ve tijekom poslijepodneva, obea Edison brodovlasnikom magnatu. Morgan je bio glavni financijer tvrtke Edison Electric Company, iji su kablovi istosmjerne struje kao neki udnovati ukrasni vijenci visjeli nad ulicama NewYorka, nerijetko se kvarei i poesto prestravljujui konjske zaprege. Iako su prosjeni novari ili industrijalci jo uvijek vrlo malo znali o elektrinoj struji, nekolicina takvih kakav je bio Morgan bila je u stanju uvidjeti da se radi o razvoju koji najvie obeava jo od vremena u kojemu je Arhimed izumio vijak. Energiju su trebali svi i svi e ubrzo eljeti Edisonove uarene svjetiljke. Elektrotehnika je uistinu postala pravim podrujem za sve nadarene osobe sklone znanstvenom ili pronalazakom radu, jer ne samo to im je osiguravala financijski uspjeh, nego je nudila i svu svoju zavodljivost i opasnosti na koje se moe naii na jednoj gotovo neistraenoj granici. Sveuilita Cornell i Columbia bile su jedine visoke kole u zemlji koje su osnovale svoje katedre za elektrotehniku. Stoga je Amerika raspolagala samo malim brojem domaih strunjaka, osim giganata kakvi su bili Edison, Joseph Henry i Elihu Thomson. Zato je industrijalcima bilo drago to mogu posegnuti i za darovitim strancima: izmeu ostalih za Teslom, Mihajlom Pupi-nom, Charlesom Proteusom Steinmetzom, Batchelorom i Fritzom L6wensteinom. Ipak, prvenstveno je Edisonovoj sirovoj i neuglaenoj genijalnosti trebalo zahvaliti to je u NewYorku gorjela (i gasila se)
56

Pred Edisonovim sudom

treperava elektrina svjetlost. Prije samo godinu dana gospoa Williama K. Vanderbilta priredila je poznati bal kojim je bio proslavljen konano uspostavljen mir meu obiteljima Astor i Vanderbilt, i na kojem se gospoa Corneliusa Vanderbilta polagano i dostojanstveno spustila raskonim glavnim stubama obiteljske palae, odjevena kao elektrina svjetlost, bljetava prikaza u bijelom satenu i s dijamantima, prizor koji bi rijetko tko od onih prisutnih na balu mogao zaboraviti. Novi energetski izvor bio je toliko velianstven da je proizvoa za Boi pripremio promidbu kojom oeve pouruje da iznenade cijelu obitelj ugradnjom utinica. Jednako su uzbudljivi - premda pomalo zagonetni - bili i darovi, koji su jamili da ete preduhitriti susjednu obitelj Jones poklonite li svojoj mami elektrini korzet, a tati magnetni opasa. Seljaci su na sajmovima bili spremni dobro platiti za uitak to im ga moe pruiti elektro-ok iz akumulatora. Edison jo nije pravo poklopio slualicu nakon to je brodskoj kompaniji obeao poslati nepostojeeg elektriara, kad mu u ured posve bez daha utri djeak kako bi ga izvijestio o nesrei kod ulice Ann i Nassau. Probila je spojna kutija koju je postavio jedan od izumiteljevih neiskusnih elektriara. Mali je ivopisno opisao kako su koija i njegov konj katapultirani u zrak, a potom su nevjerojatnom brzinom nestali tutnjei niz ulicu. Edison zaurla u slualicu svom poslovoi: Nai grupu ljudi, ako ih uope ima! Iskljuite tamo struju i popravite taj kvar! Podigavi pogled, posta svjestan visoke crnomanjaste osobe koja je upravo ulazila u njegov ured. Izvolite, gospodine? Tesla se predstavi, paljivo govorei engleski nastojei ispravno naglaavati rijei, samo neto glasnije nego inae, jer su mu bili poznati problemi koje je Edison imao sa sluhom. Imam pismo gospodina Batchelora za Vas, gospodine. Batchelor, ha? to ne valja u Parizu? Koliko znam, tamo je sve u redu, gospodine. Gluposti, u Parizu uvijek neto ne valja.

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Edison proita kratku Batchelorovu preporuku i prezrivo otpuhnu. No ipak upre u Teslu svoj prodoran pogled. 'Poznajem dva velika ovjeka, a jedan od njih ste Vi; drugi je ovaj mladi pred Vama!' Hmm! Ba prava preporuka. to znate raditi?3 Tijekom svog dugakog putovanja brodom, Tesla je mnogo puta u sebi odgovarao na ovo pitanje. Bio je pod dubokim dojmom ugleda koji je Edison uivao. Stajao je pred ovjekom koji je bez ikakvog redovitog kolovanja izumio na stotine korisnih proizvoda. On sam proveo je godine i godine gutajui knjige, a zbog ega? to mu sad moe pokazati? Od kakve je koristi to njegovo obrazovanje?4 Uurbano je poeo opisivati svoj dosadanji posao koji je obavljao za tvrtku Continental Edison u Francuskoj i Njemakoj. A zatim je, prije nego to je Edison ita mogao priupitati, glatko preao na opisivanje indukcijskog motora za izmjeninu struju, zasnovanog na njegovu otkriu rotacijskog magnetskog polja. To je budunost, rekao je. Pametan pronalaza mogao bi osmisliti tisue naina da se njime obogati. Stanite! ree mu Edison srdito. Potedite me tih gluposti. To je opasno. Mi smo se u Americi odluili za istosmjernu struju. Ljudi je vole, i ona je sve ime u se ikada baviti. No, moda bih Vam mogao dati posao. Znate li popraviti parobrodsku elektranu? Tesla se istoga dana ukrcao na parobrod Oregon sa svojim instrumentima i poeo obavljati nune popravke. Svi dinamo ureaji bili su u loem stanju i izazvali su kratke spojeve i prekide rada. Zahvaljujui zdunoj pomoi itave posade radio je cijele noi. U zoru je posao bio dovren. Vraajui se Petom avenijom prema Edisonovoj sredinjici, susreo je svog novog poslodavca i nekolicinu njegovih glavnih strunjaka i oni su upravo kretali na malo zasluenog odmora. Gle naeg Parianina, kako se skice nou! zafrkta Edison.5 Kad mu Tesla ree da je upravo zavrio s popravkom i da oba dinamo ureaja rade, Edison ga samo pogleda u tiini koja je
58

Pred Edisonovim sudom

odjednom zavladala i bez rijei nastavi dalje. No, svojim sjajno izotrenim sluhom Tesla zau njegovu primjedbu koju je dobacio ostalima: Vraki sposoban ovjek! Kasnije mu je Edison priao o dolasku jo jednog znaajnog europskog znanstvenika u Sjedinjene Drave. Charlesa Proteusa Steinmetza, briljantnog njemakog patuljka, gotovo da su deportirali kao nepoeljnog stranca. No, nekako se uspio provui nadzoru da bi potom postao pravi genij u prvom Laboratoriju za industrijska istraivanja tvrtke General Electric u Schenectadvju. Kasnije je uspio razviti prihvadjivu alternativu za Teslin sustav izmjenine struje, kad su Edison i General Electric nastojali uhvatiti korak s njegovim izumima. Edison je visoko cijenio Teslinu vjetinu pa mu je ubrzo dao gotovo potpunu slobodu u radu na konstrukciji pojedinih ureaja i na rjeavanju tekoa u njihovu radu. Uobiajeno mu je radno vrijeme bilo od 10.30 sati prije podne do 5.00 sati narednog jutra, to mu je pribavilo sljedeu progunanu napomenu novoga gazde: Imao sam mnogo marljivih pomonika, no Vi ih sve nadmaujete. Oba su ovjeka raspolagala sposobnou da u hitnim sluajevima izdre bez spavanja puna dva, pa ak tri dana, dok su ostali smrtnici oko njih posustajali. No, Edisonovi su djelatnici oduvijek meu sobom mrmljali kako gazda ipak potajice zna odrijemati. Tesli nije trebalo dugo da uoi mogunosti kojima bi Edisonovi primitivni dinamo strojevi mogli raditi mnogo uinkovitije, iako bi i nadalje bili ogranieni na proizvodnju istosmjerne struje. Stoga je predloio plan njihove izmjene rekavi da bi tako bolje radili, a usto bi se utedjelo mnogo novca. Promuuran poslovni ovjek u Edisonu odmah se razvedrio na ovo posljednje, ali je takoer uvidio da su izmjene koje je Tesla predlagao toliko opsene i sutinske da bi iziskivale mnogo vremena. Dobit ete pedeset tisua dolara - ako to moete izvesti, rekao mu je.6 Tesla je mjesecima luaki radio, spavajui jedva nekoliko sati na dan. Osim to je u potpunosti izmijenio izgled dvadeset etiri
S9

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

dinamo ureaja i znatno unaprijedio nain njihova rada, ugradio je i automatsko upravljanje, koristei pri tome izvornu zamisao, za koju su bili pribavljeni patenti. Znaajne razlike u osobnostima dvojice izumitelja, od samog su poetka osudile njihov odnos na propast. Edison nije volio Teslu jer mu se inio previe intelektualnim, kultiviranim i sklonim teoretiziranju. Po miljenju arobnjaka iz Menlo Parka, devedeset devet posto genijalnosti sastojalo se u poznavanju stvari koje ne rade. Zato je on svakom problemu pristupao primjenjujui postupak eliminacije. O takvim njegovim empirijskim potragama Tesla je kasnije u ali rekao: Da je Edison dobio zadatak pronai iglu u plastu sijena, on bi se odmah bacio na posao marljivou pelice, te bi provjeravao slamku za slamkom sve dok ne bi naiao na predmet za kojim traga. Bio sam alostan svjedok takvih poslova, znajui da bi mu samo malo teorije i prorauna utedjelo i do devedeset posto truda.7 Poznati izdava i tehniar Thomas Commerford Martin zapisao je da je Edison, ne uspijevajui na zemljovidu pronai neobian naziv Teslina rodnog mjesta u Hrvatskoj, ovoga posve ozbiljno upitao je li ikada okusio i jeo ljudsko meso. ak i najvei genij ima svoju orbitu, mudro je zakljuio Martin, a ova su dva ovjeka jedinstveni predstavnici razliitih naina obrazovanja, razliitih metoda i razliitih stilova rada. Gospodin Tesla se od svega toga mora odvojiti... za ljubav svog vlastitog djela. Nisu se mogli vie razlikovati ak ni u onim najosnovnijim stvarima: Tesla, uvijek u strahu od bacila, do krajnosti osjetljiv, jednom je prigodom primijetio o Edisonu: On nema nikakvog hobija, ne zanima ga ni sport niti bilo koja druga vrsta zabave, a ivi posve zanemarujui najosnovnija higijenska pravila... Da se kasnije nije oenio enom iznimne inteligencije, koja je voenje brige o njemu uinila jedinim ciljem svoga ivota, umro bi8 jo prije mnogo godina od posljedica puke zaputenosti... No, nepomirljive su razlike meu njima daleko nadilazile ove na osobnoj razini. Edison je osjeao da nadareni stranac predstavlja
60

Pred Edisonovim sudom prijetnju njegovu sustavu istosmjerne struje, pogreno mislei da je istosmjerna struja od ivotne vanosti za proizvodnju i prodaju njegovih arulja. Bila je to stara pria o podijeljenim interesima. I sam se Edison na svojim poecima suoio sa strahovitim otporom monopolistiki nastrojenih plinara. Pobijedio ih je zahvaljujui svojoj uroenoj darovitosti za promidbu, tako to je redovito objavljivao broure u kojima je objanjavao opasnosti od velikih eksplozija plina. Svoje je prodajne agente slao irom zemlje da bi izvjetavah o svakoj pa i najmanjoj nezgodi vezanoj za industrijsko ugnjetavanje u kojemu stradava zdravlje radnika zbog silne vruine u radu s plinom ili im slabi vid zbog uporabe plinskih svjetiljaka. A sad je izgledalo da bi se ubrzo i sam mogao estoko sukobiti s tehnologijom jo novijom nego to je njegova vlastita.9 U onim rijetkim trenucima slobodnog vremena koje bi uhvatio, Tesla je gutao knjige o povijesti, knjievnosti i obiajima u Americi te uivao u sklapanju novih poznanstava i prikupljanju novih iskustava. Ve je dobro savladao engleski jezik, a sad je ak poeo razumijevati i ameriki smisao za humor. Ili je barem mislio da ga poinje shvaati. Ali, kako e pokazati dogaaji koji su uslijedili, Edison ga je o tome trebao jo poneto nauiti. Uivao je etati ulicama NewYorka kojima su novi, elektrikom pokretani tramvaji ve donijeli guvu i nemala uzbuenja na ionako zakrenim cestama. Polovinu vremena sredinji dinamo ureaji bili su u kvaru. A kad bi se tramvaji konano pokrenuli, jednako bi se prestravili pjeaci koliko i sami putnici. Glavni urednik jednih novina dostojanstveno je upozorio kako svi koji se u njima voze mogu oekivati da e ih udariti kap te da stoga ne trebaju raunati ni na kakvu suut ostalih. Stanovnici Brooklvna, koji su se iz nekih razloga osjetih osobito pogoeni napadima tih stranih tramvaja, udruili su se pod sloganom Trollev Dodgers (oni koji su prepredeniji od tramvaja, op. p.), pa im je kasnije, kad se na tom podruju osnovao bejzbol--klub, bilo posve prirodno nazvati ga imenom Brooklvn Dodgers. Vei dio te godine Tesla je proveo unapreujui Edisonove dinamo ureaje. Kad je posao konano bio dovren, otiao je gazdi
6

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

da bi ga izvijestio o potpunom uspjehu obavljenih radova i ne posve uzgred priupitao kad moe oekivati isplatu svojih 50 tisua dolara. Edison naglo zbaci noge sa svog stola i zaprepateno se nagnu naprijed razjapljenih usta. Tesla, ree mu, pa Vi uope ne razumijete na ameriki humor!10 Jo ga je jednom, inilo mu se, Edisonova tvrtka namjerno prevarila. Razbjenjen, odmah najavi svoj otkaz. Edison mu ponudi kompromis: poviicu od 10 dolara na njegovu kneevsku tjednu plau od 18 dolara. Tesla uze svoj polucilindar i napusti ured.* S Edisonova stajalita, Tesla je bio pjesnik u znanosti. Njegove su ideje bile velianstvene, ali i posve nepraktine. Upozorio je mladog elektrotehniara da ini pogreku uostalom, tako je neko vrijeme i izgledalo. Zemlja se jo uvijek nalazila u dubokoj krizi i bilo je teko pronai posao. Edison, koji se potpuno nalazio u Morganovim akama, i sam je imao velikih financijskih tekoa. Dok je pronalaza elio krenuti naprijed punom parom, bankar je ustrajao na politici polaganog napredovanja. Uskraivao je Edisonu i najskromnije zajmove za proirenje posla, budui da je Morganova banka trenutno ulagala golema sredstva u otkupljivanje udjela u eljeznici. Postupak morganizacije bio je potanko utvren. Od svega ega bi se dotaknuo, novar bi uskoro nadzirao 51 posto, a ustrajao je u tome da bude i lan nadzornog odbora tvrtke, mada anoniman. Morganizacija je znaila stalni proces kupovanja drugih tvrtki koje su se bavile slinim poslovima, osiguranu prodaju zaliha te centralizaciju moi tako to bi uklanjao destruktivnu konkurenciju. Morgan, tada ovjek etrdesetih godina koji se pribliavao vrhuncu svoje moi, bio je surov, arogantan, pravi strah i trepet za okolinu, usamljenik kojemu nije bilo nimalo stalo do suradnika,
Edisonov tabor ima drukiju verziju: da je Tesla ponudio Edisonu svoje patente izmjenine struje za 50 tisua dolara, to je ovaj s prezirom odbio.
1

Pred Edisonovim sudom podreenih, a ni do javnosti. Bio je visok punih metar i osamdeset centimetara, imao blizu stotinjak kilograma, a zbog neke mu se nesretne kone bolesti nos sjajio poput jedne od Edisonovih novoizumljenih svjetiljaka. Usprkos tome - takva je ve privlana snaga novca i moi - bio je pravi Don Juan, koji se otvoreno razmetao svojim uspjesima kod dama.11 Njegova povrna predodba o kulturnom ovjeku zahtijevala je uestala putovanja u Europu radi odabiranja umjetnikih djela za vlastitu zbirku, pri emu se znatno razlikovao od mnogih skorojevia koji su u svojim domovima gomilali blaga Staroga svijeta. Nepokolebljiv pripadnik episkopalne crkve, esto bi poslijepodne naputao svoje urede u Wall Streetu kako bi u druenjima s pastvom episkopalne crkve St. George proveo pokoji ugodan trenutak pjevajui psalme popraene svirkom njegova omiljenog orguljaa. Izmuen nevoljama kao to su ratovi oko eljeznikih tarifa ili pak radniki nemiri, koji bi zaprijetili njegovim eljznicama, jedva bi doekao svaku prigodu da napusti svoj radni stol. Na poslovnim putovanjima Amerikom koristio je svoj 100 tisua dolara vrijedan eljezniki vagon-palau, koji bi prikljuio na vlak to je kretao k odabranom odreditu. Skromnije kotae eljeznikih kompozicija tada su skretali s njegova puta. Kao i Edison, bio je poznat po svojim mudrim izrekama. Jedna od njih, koje se Tesla imao razloga prisjetiti, glasila je: ovjek uvijek ima dva razloga za stvari koje radi - onaj dobar, i onaj pravi. Panika na financijskom tritu koja je zavladala 1884. godine izazvala je toliku nesigurnost da su tisue malih ulagaa irom Amerike bankrotirale. Poslovni ljudi radije su se za spas obraali Morganovoj tvrtki, nego Vladi. Bankaru se inilo da bi sve njegove podrobno razraene planove oko centralizacije nadzora nad gospodarskim kretanjima mogli osujetiti upravo problemi s radnicima i tarifni ratovi, koje su vodile eljeznike kompanije to su se pretjerano proirile diljem zemlje. Svima je bilo jasno da se zbog spekulacija gradilo daleko vie eljeznikih pruga, nego to ih je uistinu bilo potrebno i da su se sad mnogi nali pred bankrotom. Moralo se krenuti s udruivanjima. 63

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Ali Morgan nije bio ovjek kojega se moglo pourivati ili koji bi bilo to uinio na brzinu. Neka se njegovi takmaci samo znoje. On e za to vrijeme skoknuti malo do Europe i pronai togod za svoju zbirku. Sredinom ljeta iste one godine kad je Tesla stupio na tlo Amerike, Morgana su putovanja odvela do Engleske, gdje ga doekae jo nepovoljnija izvjea o upropatenim eljeznicama i panici koja je zavladala kod kue. Konano odlui da je vrijeme za povratak te primora svoj zadivljujui um na razmiljanje o svemu to bi trebalo uiniti za dobrobit nacije. Morganovo rjeenje bilo je da jednostavno okupi glaveine svih zaraenih strana na mirovnom sastanku na palubi svoje jahte Corsair. itav su dan12on i zarobljeni industrijalci plovili du zaljeva i East Rivera. Tu se nije radilo o ratu izmeu pojedinaca, nego o borbi naftnih, metalurkih i eljeznikih interesa, koji su se svodili na meusobno oligarhijsko otimanje. Prije nego to je pala no, Morgan ih je uspio preustrojiti na jedan tako majstorski nain, da je ugovaranjem mudrih uzajamnih udruivanja sveo destruktivnu konkurenciju na najmanju moguu mjeru. To je bila bit Morganova dara, dara koji e ubrzo nanjuiti i novo, obeavajue podruje korisnih elektrinih pomagala. U meuvremenu je Tesli, kojemu je ugled meu elektrotehniarima ve porastao, pristupila skupina investitora i ponudila mu priliku da osnuje tvrtku pod vlastitim imenom. Objeruke ju je zgrabio. Konano se njegovo veliko odcrie izmjenine struje moglo predstaviti svijetu. ovjeanstvo e se rijeiti tekoga bremena, smatrao je. Naalost, njegovi su sponzori imali na umu neto mnogo skromnije i praktinije. Postojalo je golemo trite koje je ekalo na usavrenje lunih svjetiljaka za ulice i tvornice, i tome je trebalo dati prednost. Osnovana je tvrtka Tesla Electric Light Company sa sjeditem u Rahwayju, u New Jersevju, i podrunicom u NewYorku. Jedan od ljudi ukljuenih u tvrtku bio je i James D. Carmen koji je, u ulozi ovjeka iz sjene, ostao s Teslom sljedeih dvadesetak godina. On i Joseph H. Hoadlev bili su rukovoditelji u nekoliko Teslinih tvrtki.
64

Pred Edisonovim sudom

Radei u svom prvom laboratoriju u ulici Grand, Tesla je razvio lunu svjetiljku koja je bila jednostavnija, pouzdanija, sigurnija i jeftinija od onih koje su trenutno bile u uporabi.13 Patentirao je sustav, koji je prvi put bio puten u uporabu na ulicama Rahwayja.* Teslinu nagradu trebale su predstavljati dionice tvrtke. Stoga je na svoje nemilo iznenaenje ostao zaprepaten nainom amerikog poslovanja kojim su ga uspjeli izbaciti iz dionikog drutva. Rijeili su ga se uruujui mu lijepo uokvirenu potvrdu o vlasnitvu nad dionicama za koje je ubrzo saznao da imaju tek neznatnu vrijednost budui da se radilo o tek osnovanoj tvrtki, a usto je vladala gospodarska kriza. I trei put je bio izigran. Gospodarski zastoj pretvorio se u pravu krizu. Bilo je nemogue pronai posao elektrotehniara. Od proljea 1886. do sljedee godine proao je kroz jedno od najmunijih razdoblja svoga ivota. Radei kao nadniar na ulicama New Yorka, jedva je uspio preivjeti. Tesla je poslije vrlo rijedco spominjao to bolno iskustvo. No, ipak je zabiljeio i odreen napredak. Za njegove je usavrene lune svjetiljke bilo odobreno sedam patenata, a dobio je i druge patente vezane za elektriku od kojih su dva bila posebno zanimljiva.** Radilo se o iskoritavanju pojave gubitka magnetizma u eljezu na temperaturama viim od 750 stupnjeva Celzijevih za izravno pretvaranje topline u mehaniku ili elektrinu energiju. Kao i velik dio ostalih Teslinih izuma, ni oni se nisu odmah poeli primjenjivati te su pali u zaborav. No, nedavno je, u dvadesetom stoljeu, pozornost privukao slian postupak, ali Teslino pravo prvenstva u njegovu pronalasku nije ni spomenuto. Ve su prole etiri godine otkako je izumio rotacijsko magnetsko polje i izradio svoj prvi motor izmjenine struje u Strass-burgu. Poeo se pitati do kada e se zanositi bljetavim i zlatnim
* Patenti 334 823, 335 786, 335 787, 336 961, 336 962, 359 954, 359 748. ** Patenti 396 121 - Termomagnetski motor, te 428 057 Piromagnetski elektrini generator. Vidi i patent 382 845 - Komutator za dinamo-elektrine ureaje. 65

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

obeanjima Amerike. Ponien svojim nedavnim razoaranjima, iznova je mozgao nad godinama kolovanja koje su mu sad izgledale posve uzaludne. I tada doe do neoekivanog obrata njegove sree. Saznavi za njegov indukcijski motor, predradnik radne grupe u kojoj je Tesla tako gorko zaraivao svoj svakidanji kruh povede ga sa sobom na sastanak s A. K. Brownom, rukovoditeljem tvrtke VVestern Union Telegraph Company, koji ne samo to je znao da izmjenina struja postoji, nego se i osobno zanimao za tu novu ideju. Tamo gdje Edison nije uspio uvidjeti revolucionarnu zamisao ili, to je jo vjerojatnije, gdje je predvidio smrt svog vlastitog sustava elektrifikacije istosmjernom strujom, Brown je ispravno procijenio budunost. Uz njegovu je pomo osnovana druga tvrtka na Teslino ime. Poseban cilj tvrtke Tesla Electric Company bio je konano razviti sustav izmjenine struje, koji je izumitelj osmislio u Gradskom parku u Budimpeti jo 1882. godine.14

(.(.

5. Rat struja poinje

Laboratorij i radionice koje je oduevljeni Tesla pronaao za svoju novu tvrtku nalazili su se u junoj Petoj aveniji na brojevima 33--3 5, samo nekoliko blokova od Edisonovih radionica. Tvrtka Tesla Electric Compony poela je s radom u travnju 1887. godine, s uloenim kapitalom od pola milijuna dolara. Izumitelju, koji je toliko dugo ekao ovaj trenutak, sve se to inilo ispunjenjem njegova jedinog sna. Zato je radio danju i nou, bez ikakve stanke, poput svojih dinamo ureaja. Kako je zapravo sve ve bilo dovreno u njegovoj glavi, trebalo mu je samo nekoliko mjeseci da bi poeo podnositi patentne prijave za viefazni sustav izmjenine struje. On se zapravo sastojao od tri kompletna sustava za jednofazne, dvofazne i trofazne izmjenine struje. Tesla je vrio pokuse i s ostalim vrstama struje, a za svaku je vrstu izradio i potrebne dinamo ureaje, motore, transformatore i automatske upravljake ureaje. U to su vrijeme u Americi ve radile stotine sredinjih stanica, koristei barem dvadesetak razliitih kombinacija strujnih krugova i opreme. Obino su bile okupljene oko samo jednog, ili pak oko grupe izuma. Tako je Elihu Thomson 1886. godine postavio mali alternator i transformatore u tvornici Thomson-Houston Companv u Lynnu, u Massachussettsu, isporuujui svjetiljke sa arnim nitima drugoj tvornici. No trebala je protei jo puna godina dana prije nego to je razvio siguran sustav oienja kua. Isto tako, George Vvestinghouse, izumitelj zrane eljeznike konice, nakon to je nabavio patente Gaularda i Gibbsa za sustav razdiobe izmjenine struje, nagnao je svog glavnog elektroine-njera Williama Stanlevja da radi na transformatorskom sustavu.
7

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

Uspjeno je ispitan 1886. godine. Tako je Vvestinghouse u studenome te godine u gradu Buffalo pustio u pogon prvi komercijalni sustav izmjenine struje u Americi, a do 1887. godine u pogonu je bilo ve vie od trideset elektrana. Naravno, bio je tu i sustav istosmjerne struje koji je proizvodila tvrtka Edison Electric Company kao jedan od prvih takmaca na tom podruju. Ali, jo nije postojalo zadovoljavajue rjeenje za motor na izmjeninu struju. est mjeseci nakon otvaranja svoje radionice, Tesla je Uredu za patente dostavio nacrte s dva takva motora kako bi bili ispitani te je prijavio svoje prve patente izmjenine struje.* Sveukupno je do 1891. godine podnio prijave za 40 patenata i sve su odobrene.** Svi su bili toliko originalni i temeljito obraeni da pri tome nije naiao ni na kakvo odugovlaenje.1 Sada se konano milostivo pribliilo i zaslueno priznanje. VVilliam A. Anthonv, koji je osnovao katedru za elektrotehniku na Sveuilitu Cornell, odmah je uvidio znaaj Teslina sustava i javno mu pruio svoju podrku. To nije samo novi motor, ve vrlo vjerojatno i zaetak jedne posve nove tehnologije. Sr tog sustava, kako je izjavio profesor Anthonv, bila je predivna jednostavnost indukcijskog motora, koji gotovo da nije imao potronih dijelova koji bi izazivali kvarove i zastoje u radu. Vijest o takvoj neuobiajenoj djelatnosti Amerikog ureda za patente potresla je Wall Street, ali i industrijske i akademske krugove. Zaslugom profesora Anthonvja, tog su gotovo nepoznatog mladia pozvali da 16. svibnja 1888. godine odri predavanje pred Amerikim institutom elektrotehniara.
* Patenti 381 968, 381 969, 381 970, 382 279, 382 280, 382 281 i 382 282 odnosili su se na njegove jednofazne i viefazne motore, na njegov sustav razdiobe struje i na viefazne transformatore. '* Ostatak njegova viefaznog sustava dobio je sljedee brojeve patenata: 390 413, 390414,390415,390 721,390 820,487 796,511559,511560,511915, 555 190, 524426, 401 520, 405 858, 405 859, 406 968, 413 353, 416 191, 416192, 416193, 416194, 416195, 445 207, 459 772, 418 248, 424036, 417 794. 433 700. 433 701. 433 702, 433 703. 455 067, 455 068 i 464 666. 68

Rat struja poinje Na svoje veliko iznenaenje, Tesla je otkrio da je prirodno nadaren i blistav predava, a njegovo se obraanje sluateljima uvrstilo u klasiku teorijske elektrotehnike. Naziv njegova predavanja glasio je: Novi sustav motora i transformatora na izmjeninu struju.2 Dr. B. A. Behrend rekao je za to predavanje: Jo od pojave Faradavjevih 'Eksperimentalnih istraivanja elektrine struje' nije bila izgovorena vea eksperimentalna istina na toliko jednostavan i jasan nain... Onima koji tek dolaze za njim nije ostavio nita to bi jo trebali uiniti. Jer, njegovi su papiri sadravali kostur ak i za matematiku teoriju.3 Tesla nije mogao pogoditi bolje vrijeme. Upravo su njegovi patenti bili karika koja je nedostajala za ostvarenje plana Georgea Vvestinghousea. Magnat iz Pittsburgha, zdepast, nezgrapan i dinamian momak s morevskim brkovima, imao je smisla za odijevanje po posljednjoj modi i za pustolovine. Kao i Morgan, uskoro e se i on voziti svojim privatnim eljeznikim vagonom - isprva samo od Pittsburgha do NewYorka, a na kraju i do slapova Nija-gare. Zbog glasa hazardera koji ga je pratio, Vvestinghouse je pomalo nalikovao na Edisona. Kao i Edison, bio je borac. U bitkama koje su uslijedile sukobili su se pravi protivnici, dostojni jedan drugoga. VVestinghouse je bio poslovni ovjek kojemu je posao bio na prvom mjestu, no prava antiteza poslovnim grabljivcima; nije drao da je za uspjeh u poslu bitno kupovati politiare i operuati javnost. Meutim, ono to je uvidio i to je cijenio od samih poetaka bile su mogunosti sustava za proizvodnju struje, koji bi mogao distribuirati struje visokog napona diljem golemih prostranstava Amerike. Kao i Tesla, i on je sanjario o iskoritavanju nevjerojatne vodene snage velianstvenih slapova Nijagare. Svratio je do izumiteljeva laboratorija. Obojica su, budui da su dijelili kako zaljubljenost u novi oblik dobivanja energije tako i smisao za osobnu dotjeranost, odmah osjetili uzajamnu povezanost. Teslina radionica i laboratorij bili su zakreni zanimljivim ureajima. Vvestinghouse je iao od stroja do stroja; ponekad bi 69

TESLA - OVFEK IZVAN VREMENA

se zagledavao u ureaj naginjui se unaprijed, ruku poduprtih o koljena, a drugi bi put naherio glavu i zadovoljno kimao oslukujui jednolian zuj motora na izmjeninu struju. Nije mu trebalo puno objanjavati. Iako o tome ne postoje zapisi, kolala je pria da se potom okrenuo Tesli te mu ponudio milijun dolara i tantijeme za sve njegove patente vezane uz motore izmjenine struje. Ako je ikada i dolo do nje, ova je ponuda vjerojatno bila odbijena, jer podaci govore da je za svih svojih etrdeset patenata Tesla od tvrtke VVestinghouse primio oko 60 tisua dolara, u koje je bilo ukljueno i 5 tisua dolara isplaenih u gotovini te 150 dionica. Vano je rei, meutim, da je po povijesnim podacima tvrtke VVestinghouse, Tesla trebao zaraditi i 2,50 dolara po svakoj prodanoj konjskoj snazi struje.* Ve nakon nekoliko godina ovakvi bi tantijemi iznosili toliko nevjerojatnu svotu novca da bi njihovo izraunavanje predstavljalo ozbiljan problem. No zasad, budui da je Tesla svoje prihode dijelio s Brovvnom i ostalim investitorima svoje tvrtke, bio je jo jako daleko od grupe najbogatijih. Unato tome, njegov je prijelaz iz olinjalih u pomodna odijela te ulazak u drutvene krugovime Manhattana bio ugodan, ali i pomalo omamljuju. Pristao je raditi za Westinghousea kao savjetnik tijekom uvoenja njegova jednofaznog sustava, uz plau od 2 tisue dolara na mjesec. Iako mu je ovaj dodatni prihod dobrodoao, znaio je preseljenje u Pittsburgh upravo u trenutku kad su poeli pristizati uzbudljivi drutveni pozivi, i to iz redova njujorke Grupe 400. Otiao je, ali nerado. Kako je mogao i oekivati, pri radu s posve novim sustavom javile su se brojne tekoe. Struja od 133 perioda, koju je u ono vrijeme koristio VVestinghouse, nije bila pogodna za Teslin indukSporazum meu tvrtkama VVestinghouse Electric Compmr/ i Tesla Electric Company bio je potpisan 7. srpnja 1888. Daljnji ugovor izmeu Nikole Tesle i tvrtke VVestinghouse Electric Company potpisan je 27. srpnja 1889. Nekoliko prethodnih Teslinih biografa pogreno je navodilo da su Teslini tantijemi trebali iznositi samo 1 dolar po prodanoj konjskoj snazi struje. 70

Rat struja poinje

cijski motor, jer se on temeljio na 60 Hz. Kad je o tome obavijestio inenjere, uspio ih je toliko razljutiti da je trebalo protei nekoliko mjeseci u provoenju besplodnih i skupih pokusa na njihov nain da bi konano prihvatili njegov stav. A kad su to jednom uinili, motor je poeo raditi tono onako kako je to njegov izumitelj zamislio. Otada pa sve do danas, 60 Hz ostao je standard za izmjeninu struju. Tesla je uskoro postigao jo neto to mu je bilo gotovo jednako vano kao i razvijanje izumiteljskih radova. Dana 30. srpnja 1891. godine dobio je ameriko dravljanstvo. Kako bi esto znao rei prijateljima, to mu je vrijedilo vie od bilo koje znanstvene poasti. Priznanja i poasne potvrde pobacao bi u ladice, dok je potvrda o dravljanstvu bila pomno pohranjena u njegovu uredskom sefu. Nakon nekoliko mjeseci okonao je svoje obveze u Pittsburg-hu i vratio se u NewYork, osjeajui se fiziki i mentalno iscrpljenim. Sve ove mjesece drao je u velikoj mjeri izgubljenima, budui da su ga omeli u napredovanju rada i u novim istraivanjima. U rujnu je otiao u Pariz na povijesnu meunarodnu izlobu, a otuda se u pratnji svog ujaka Petra Mandia zaputio u Hrvatsku. Petar je nekad bio monah u manastiru Gomirje blizu Ogulina, pa je nagovorio iscrpljenog mladog izumitelja da tamo pokua obnoviti svoje zdravlje i odmoriti se. Potom je krenuo u posjet majci i sestrama. Naalost, nisu pronaeni nikakvi podaci o okolnostima u kojima je u to vrijeme ivjela njegova obudovjela majka ili o tome je li joj ikada slao kakvu pomo kad je poeo dobro zaraivati u Americi. No, dogaaji to su uslijedili odcrili su koliko bi esto ona znala ovladati njegovim mislima. Edisona je obuzeo pravi napad bijesa kad je saznao za novost o Teslinu dogovoru s Westinghouseom o sustavu izmjenine struje. Konano su granine crte bile jasno zacrtane. Ubrzo je njegov propagandni stroj iz Menlo Parka poeo s pravom baranom

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

vatrom alarmantnih letaka o navodnim opasnostima izmjenine struje.4 Kako je Edison to sagledavao, ako se nesree prouzroene izmjeninom strujom ne mogu pronai, tada ih treba izazvati, samo da bi se javnost upoznala s rizicima koje ona sa sobom nosi. U tom se Ratu struja nije radilo samo o ugroenom bogatstvu, nego i o osobnom ponosu egocentrinog genija. Dotad su se loa vremena za gospodarstvo ve preokrenula u nagli gospodarski procvat. Zemlja je razmiljala o irenju svojih podruja. Bilo je to doba eliana u Pittsburghu, novog brooklvn-skog mosta, izgradnje tornjeva na Manhattanu koji su nastojali dodirnuti samo nebo. eljeznice, zemlja i zlato donosili su bogatstva onima koji su spekulirali i u pravo vrijeme ulagali u razvoj. Pa i Edison je postao jednim od vodeih industrijalaca Amerike, zapoljavajui gotovo 3 tisue radnika u svojim brojnim postrojenjima. Mihajlo Pupin, koji se kasnije pridruio Edisonu i Marconiju te tako oblikovao opasnu trojku usmjerenu protiv vlastitog zemljaka, nalazio se meu onima koji su odmah uvidjeli velike prednosti Teslina sustava izmjenine struje. ak je ustvrdio da su ga gotovo otpustili s Elektrotehnikog fakulteta Sveuilita Columbia zato to je uzdizao u zvijezde tu novu tehnologiju. Pupin, seoski djeak odrastao na vojnoj granici Srbije, stigao je u NewYork u svojoj petnaestoj godini s jednim centom u depu vie od onoga to je imao Tesla. Pretovarivao je ugljen za pedeset centi po toni, no kasnije se dokopao stipendija za sveuilita Columbia i Cambridge. Kao i Tesla, postao je jednim od najveih fiziara i elektrotehniara Amerike. No Pupina je jako ljutilo to prvaci elektroindustrije obraaju tako malo pozornosti visoko kolovanim elektrotehnikim strunjacima. inilo mu se kako brinu samo o tome da njihove sustave istosmjerne struje ne bi zamijenila izmjenina struja. Nevjerojatan i posve neameriki mentalni stav! rekao je taj novopeeni Amerikanac. Svakom je nepristranom i pametnom strunjaku bilo jasno da ova dva sustava jedan drugoga prekrasno nadopunjuju.
77

Rat struja poinje Patente to ih je drao Vvestinghouse ugroavali su mnogi parniari, prije svega proizvoaki takmaci koji su sudskim tubama pokuavali dokazati da su njihovi izumitelji preduhitrili Teslu. Podnesene su tube u ime izumitelja VValtera Bailvja, Marcela Depreza i Charlesa S. Bradleva. Osim toga, u pokuaju da osvoji Tesline patente, tvrtka General Electric podnijela je zahtjev za ono to je nazvala monociklikim sustavom svog briljantnog matematiara, Charlesa Steinmetza. Sam Steinmetz, meutim, nikada nije osporavao Teslino prvenstvo na podruju izmjenine struje. Sve je to zbunjivalo javnost, pa ak ni neki pripadnici elektrotehnike struke nikada nisu posve jasno shvatili da je sustav koji je bio gotovo posvuda prihvaen bio upravo onaj Teslin. U odreenoj mjeri ova zbunjenost vlada ak i danas, usprkos neprikosnovenoj i rjeitoj presudi suca Townsenda u Teslinu korist, koju je u rujnu 1900. godine izrekao u sudnici Dravnog suda u Connecticutu. Stoga, u nastavku doslovce navodimo njegove rijei: Teslinu je geniju pripala ast da zahvati nepravilne, neobuzdane i meusobno suprotstavljene elemente iz podruja prirode i tehnike te da ih upregne kako bi pokrenuli strojeve koje je osmislio ovjek. On je bio taj koji je prvi pokazao kako se obina igraka moe pretvoriti u stroj prepun snage; kako Bailvjev 'laboratorijski pokus' moe postati uinkovit i praktian motor; kako indikator moe postati pogonski pokreta; on je prvi osmislio ideju da se zapreke pri obrtanju u suprotni smjer te kontradikcije alternacije mogu pretvoriti u rotacije koje proizvode struju, u pravi vihor snage. Ono to su ostali drali nesavladivim preprekama, neprohodnim strujama i suprotstavljenim snagama, on je nadvladao te uskladivi njihovo kretanje primorao snagu jedne Nijagare da kroz praktine motore slui udaljenim gradovima. Ova se presuda moe unijeti u sudski nalog i odnosi se na sve podnesene tube.
73

TESLA - OVJEK IZVAN VREME1

Za to vrijeme, na podruju West Orange u dravi New Jersev, obitelji, koje su ivjele u susjedstvu Edisonova golemog laboratorija, poele su primjeivati da im nestaju kuni ljubimci. Uskoro se otkrilo i zato. Edison je kolarcima plaao dvadeset pet centi za dopremljenog psa ili maku, koje bi potom ubijao strujom u vrlo okrutno osmiljenim pokusima s izmjeninom strujom. Istodobno je poeo raspaavati ledte za zastraivanje javnosti s rijei UPOZORENJE! otisnutom na vrhu velikim crvenim slovima. Sr tih poruka bila je jasna: ne pripazi li, javnost bi mogla postati trajno westinghousiranom. Edison je temelje ove svoje osvete polagao pune dvije godine. E. H. Johnsonu je napisao: Sigurno je kao sama smrt da e VVestinghouse ubiti svog kupca u roku od est mjeseci nakon to u pogon pusti neki od svojih sustava bilo koje snage. Doepao se nove stvari, ali e mu trebati brojna ispitivanja i pokusi da bi se ona mogla primijeniti u praktine svrhe. Nikada nee biti osloboena opasnosti koju predstavlja...5 Sada je optuivao Vvestinghousea da radi ono to je i sam svojedobno inio plinskim kompanijama - odailjui svoje agente da promiu sve vrline njegove istosmjerne struje: Niti jedan od njegovih planova ni najmanje me ne zabrinjava. Jedino me mui to to je W jak jedino onda kad itavu zemlju treba preplaviti agentima i trgovakim putnicima. Posvuda se moe osjetiti njegova nazonost i osnovat e itav niz tvrtki prije nego to mi ita saznamo o tome...6 VVestinghouse, oiju uprtih u izazove koji su se nalazili pred njim, tek je nerado obraao pozornost na Edisonova zastraivanja, no na kraju se suglasio s time da treba nastaviti s obrazovnim nastojanjima kako bi ih pobio. Stoga e posvuda gdje se zatekne, rekao je, drati govore, pisati lanke i uiniti sve da istina dopre do naroda. A Tesli je priznao kako je posve odluan u tome da za svoju tvrtku dobije prava na iskoritavanje slapova Nijagare. Jednim je okom budno pratio i dogaanja vezana uz Chicago i Kolumbovu izlobu, koja se tamo trebala odrati 1893. godine. Njegovi su planeri ve naveliko govorili o tom dogaaju 74

Rat struja poinje posveenom etiristotoj obljetnici otkria Amerike kao svijetu sutranjice, Bijelom Gradu koji treba obasjati itavu zemlju. Nije mogao poeljeti bolju prigodu za takav prikaz. Naalost, predsjednikom Meunarodnog vijea za Nijagaru bio je imenovan lord Kelvin, slavni engleski znanstvenik. To je Vijee ustanovljeno kako bi se odabrao najbolji nain iskoritavanja slapova. A Kelvin se jasno i vrsto izjasnio za staromodnu istosmjernu struju. Kad je Vijee ponudilo nagradu u iznosu od 3 tisue dolara za najpraktinije rjeenje, pristiglo im je dvadesetak prijedloga. Ali tri najvee tvrtke koje su se bavile elektrikom VVestinghouse, Edison General Electric i Thomson-Houston odluile su ne sudjelovati. Vijee je, naime, bilo sastavljeno od grupe strunjaka iz NewYorka, predstavnika tvrtke Cutaract Construction Companv, kojom je predsjedavao Edward Dean Adams. Kako je VVestinghouse gledao na sve to, ova je tvrtka na taj nain pokuavala za triavih 3 tisue dolara doi do podataka koji su vrijedili stotine tisua dolara. Kad budu spremni uistinu zauzeti poslovni stav, rekao je, on e im podnijeti svoje planove. Kao i obino, u ovim se godinama ubrzanog razvoja George VVestinghouse naao pred novanim tekoama. Prebacivanje njegovih postrojenja na Teslin viefazni sustav stajalo ga je puno vie nego to je oekivao. I sada, kad su mu bila potrebna sredstva za ekspanziju, od bankara je dobivao samo krte odgovore. Jedinu je utjehu nalazio u pomisli da se Edison nalazi u istim problemima. Govorkanja s Wall Streeta upuivala su na to da su Edisonovi problemi vrlo akutne naravi, osim ako ne pronae snage za konsolidaciju. Da bi prestao misliti na njih, on se poeo razmetati izjavama. VVestinghouse bi se, rekao je, trebao drati svojih poslova sa zranim konicama, jer nema blage veze o proizvodnji struje. Prva Edisonova lukavtina, kojom je zapravo poeo Rat Struja, ukljuivala je lobiranje kod zakonodavaca u Albanvju za donoenje zakona kojim bi se napon elektrine struje ograniio na samo 800 V Na taj e nain, mislio je, izmjenina struja biti izbaena iz
7<:

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

igre. No, tamonji zakonodavci nisu nasjeli na to, jer je Vvesting-house odgovorio prijetnjom da e tuiti Edisonovu tvrtku i sve ostale koji bi sudjelovali u takvoj zavjeri, pozivajui se na zakone koji vladaju u dravi NevvTork. ovjek je posve pomahnitao, osvetniki je bjesnio Edison u Pittsburghu, i uzletio na papirnatom zmaju kojim e prije ili poslije tresnuti ravno u blatnu kaljuu.7 Osim estoke novinske kampanje, dijeljenja letaka i irenja pria, Edison je organizirao i subotnje demonstracije, namijenjene novinarima s dobrim elucima. Pozvao bi ih da posvjedoe prizorima prestravljenih pasa i maaka, istih onih koje su kolarci krali iz vrtova i zabaenih ulica.a koje bi onda privezao na metalnu podlogu spojenu na ice iz generatora izmjenine struje te potom pustio struju od tisuu volti.8 Ponekad bi mu u tim javnim prikazivanjima pogibelji izmjenine struje pomagao i Batchelor. Jednom prilikom dok je pokuavao umiriti psia koji se bacakao i sam je preivio snaan strujni udar. Opisao je to kao da se prisjea uasnog osjeaja da mu se razdvajaju tijelo i dua... osjeaja nevjerojatne, grube sile koja razara sva tkiva njegova tijela. Usprkos tome, ubijanje ivotinja nastavilo se i dalje. Edison je ovu borbu doslovce vodio na ivot i smrt, mada ne svoju vlastitu. On, Samuel Insull i njegov nekadanji laboratorijski pomonik Harold P. Brown pripremili su plan kojim e Vvesting-housea dotui jednom za svagda, barem su tako oni mislili - uz pomo smrti ljudskog bia. Brown je, sluei se raznim izlikama, uspio bez znanja West-inghousea kupiti licence za uporabu Teslinih triju patenata izmjenine struje. Potom je otputovao u zatvor Sing Sing. Ubrzo nakon njegova posjeta, zatvorske su vlasti objavile da se u njihovoj kui smrti smrtne kazne vie nee izvoditi vjeanjima kao dosad, nego strujom, tonije izmjeninom strujom, za koju mogu zahvaliti VVestinghouseovim patentima. Prije izvoenja sljedeeg smaknua, profesor Brovvn krenuo je na turneju s pravim Edisonovim putujuim cirkusom. Na
76

Rat strujo poinje

montanoj bi pozornici izmjeninom strujom usmrivao brojnu telad i krupne pse, te bi potom svima objavio da ih je upravo vvestinghousirao. Na kraju bi okupljene i znatieljne Amerikance upitao: Biste li eljeli da vam enica kuha veeru uz pomo ovog pronalaska? Opa zabrinutost dosegla je svoj prieljkivani vrhunac kad je uprava dravnog zatvora u NewYorku najavila izvrenje prve smrtne kazne pomou struje nad pravomono osuenim ubojicom. Izvjesni William Kemmler trebao je 6. kolovoza 1890. godine biti - vvestinghousiran. Kemmlera su posjeli, privezati za elektrinu stolicu i okrenuli prekida. Ali Edisonovi elektrotehniari su pogrijeili, jer su dosad pokuse izvodili na manjim stvorenjima. Elektrini naboj bio je preslab pa je osuenik bio samo napola mrtav. Zato se stravini postupak morao ponoviti. Izvjestitelj ga je opisao kao jeziv doivljaj, daleko gori od vjeanja.9 Za to je vrijeme VVestinghouse dugom, iscrpljujuom kampanjom tvrdokorno nastavljao sa svojim pokuajima da javnosti razjasni prednosti izmjenine struje, navodei injenice i brojke kojima bi potkrijepio njezinu sigurnost. Sreom, imao je uglednu podrku profesora Anthonvja na Sveuilitu Cornell, profesora Pupina na Columbiji, kao i drugih cijenjenih znanstvenika. Edisonovi suradnici konano su poeli osjeati da bi se val plime mogao okrenuti prema njima te su nastojali uvjeriti velikog pronalazaa kako ini ogromnu pogreku, s obzirom na vlastitu budunost u industriji. No tvrdoglavost je bila jedna od njegovih slabosti pa je uporno odbijao uvidjeti tako neto. Trebalo je proi dvadeset godina kako bi priznao da je to ipak bila njegova najvea zabluda. Konano, jedna je od njegovih omiljenih izreka bila i ova: Nije mi toliko stalo do bogatstva... koliko do toga da budem ispred onoga drugog. Ali puno prije nego to e Edison biti spreman priznati vlastitu znanstvenu zabludu, morao je izmijeniti svoje prioritete. Njegovi su financijski problemi poprimili goleme razmjere i udruivanje s drugom tvrtkom postalo je neizbjeno.
77

TESLA - OVTEK IZVAN VREMENA

Tvrtka Thomson-Houston predstavljala je pravi primjer, kad ju je preuzela bankarska kua Morgan i predala na upravljanje steajnom upravitelju, Charlesu A. Coffinu. Kao uzoran uenik J. Pierponta Morgana, Coffin je zapoeo rat cijena u odnosu na svoje takmace a potom bi ih, kad ih je dovoljno oslabio, natjerao u smrtonosno udruivanje. Dok se sve to dogaalo, Thomson i Houston uspjeli su izgubiti nadzor nad svojom vlastitom tvrtkom. Westinghouse je kasnije novinaru Clarenceu W Barronu opisao svoj razgovor s Coffinom: On (CofFm) mi je rekao da je pokupovao zalihu dionica te da je Thomsona i Houstona liio svih privilegija koje su mogli imati uslijed poveanja dionikog kapitala. Obojicu je natjerao da potpiu novi ugovor kojim su se odrekli svojih prava da pri raspisivanju novih dionica zadre udio razmjeran svom osnivakom kapitalu tvrtke, prava koja su imali prema prethodnom ugovoru s njegovom tvrtkom. Rekao sam Coffinu: 'Upravo ste mi ispriali kako ste se ponijeli prema Thomsonu i Houstonu; pa, zbog ega bih Vam onda ja trebao vjerovati...?'10 Meutim, Edison sebi nije mogao dopustiti luksuz da odlui hoe li vjerovati Coffinu. Dana 17. veljae 1892. struno glasilo The Electrical Engineer objavilo je udruivanje tvrtki Edison Electric Compair/ i Thomson-Houston Compam/, a novi naziv nee sadravati ime bilo kojeg od osnivaa prethodnih tvrtki. Nova je tvrtJka, naime, dobila naziv General Electric Company, a njezinim je prvim predsjednikom postao Coffin. U istom lanku glasila The Electrical Engineer pisalo je: ini se posve razumnim oekivati ono to ve mnogi oekuju, a glasine i potvruju, da e ubrzo uslijediti ukljuivanje tvrtke Westinghouse Company u novu korporaciju. Kupovina dionica vrijednih 16,6 milijuna dolara, od ega je ak 6 milijuna bilo isplaeno drugim vrstama dionica visoke trine vrijednosti, omoguila je da i nakon preuzimanja Edisonovih i ThomsonHoustonovih dionica u trezorima
78

Rat struja poinje

ostane dovoljno za preuzimanje tvrdce VVestingouse Company, kad se jednom za to ukae prilika; ali javno nisu bili izreeni nikakvi podaci o planovima u tom smjeru. Ukratko, Morgan se pribliavao svom cilju da nadzire buduu elektrifikaciju itave Amerike, kako istosmjernom, tako i izmjeninom strujom, i to uklanjanjem skupe konkurencije. Namjeravao je upotrijebiti istu onu taktiku kojom je tako sjajno uspio centralizirati nadzor nad amerikim eljeznicama, naftom, ugljenom i elikom. Jasno, najbolje investicije u budui rast bile bi one koje bi mu omoguile nadzor proizvodnje svih onih elektrinih ureaja i strojeva, kao i osiguravanje odgovarajuih servisnih usluga za njih, koji e se jednoga dana nazivati infrastrukturom od ope dobrobiti. Samo, da bi u tome zaista i uspio, bili su mu neophodni upravo Teslini patenti. U svom drskom razgovoru s Vvestinghouseom Coffm je zapravo otkrio da je strahovito srezao cijene kako bi nokautirao ostala elektropoduzea. Ono to je pri tome vano, rekao mu je u etiri oka, jest stvoriti vlastiti sustav prije nego to to uspije konkurenciji, pa bio to pogonski sustav za tramvaje i trolejbuse, ili togod drugo; nakon toga, sve bi izmjene bile nevjerojatno skupe. Korisnici bi dobrovoljno plaali nau cijenu, budui da si ne bi mogli priutiti izmjenu sustava, zakljuio je.11 Ali nije znao da razgovara s potpuno pogrenom osobom; VVestinghouse je, naime, ve vrsto odluio dokazati da bolji sustav ipak moe nokautirati ustaljeni, ali loiji sustav. Coffm je u tom razgovoru ozbiljno progovorio i o prednostima potkupljivanja. Zatraio je da VVestinghouse podigne svoju cijenu ulinih svjetiljaka sa 6 na 8 dolara, kao to je uinila i njegova vlastita tvrdca, to bi mu omoguilo da izdvoji 2 dolara za mito odbornicima i politiarima, ne gubei pritom ni centa od zarade.12 Ali, kad je postalo jasno da VVestinghouse nije raspoloen postati dobrovoljnim sudionikom u vlastitoj propasti, General Electric Compair/ i Morganove banke okrenule su se protiv njega upravo ondje gdje je bio najranjiviji - na tritima novca.
79

TESLA - OVJEK :VAN VREMENA Iz svih tajnih i prikrivenih prostora burze, iz mijih rupa drave i Wall Streeta, poela su miljeti zlobna ukanja i procurile su podmukle glasine, pisao je Thomas Lawson u glasilu Frenzied Finance. George Vvestinghouse loe je upravljao svojim tvrtkama... George Westinghouse... bez ikakve se sumnje moe ukljuiti meu propale tvrtke, osim ako se ne spoji s tvrtkom General Electric... Dolo je do velikog pada Vvestinghouseovih dionica. Lawson izvjetava da su i njega samog kao strunjaka za burzovno meetarenje pozvali da pomogne VVestinghouseu te da je tom prigodom predloio hrabru pogodbu. Kao prvo, mora doi do barem nekog oblika udruivanja. Vvestinghouse se uistinu prekomjerno razapeo u svom porivu da itavu zemlju preplavi sustavom izmjenine struje. Financijski savjetnici dogovorili su udruivanje s nekoliko manjih tvrtki, ukljuujui U.S. Electric Companv i Consolidated Electric Light Company. Nova je tvrtka postala poznatom kao Vvestinghouse Electric and Manufacturing Company. Sve je dosad bilo u redu; no ostao je samo jedan problem: autorska prava Nikole Tesle, prema velikodunom dogovoru koji je postigao s Vvestinghouseom, potopila bi svaki brod, rekoe bankari koji su se iskazali pripravnima uloiti svoj novac u novu tvrtku. Jedan je izvor naveo da mu je Tesla rekao kako mu je Vvestinghouse unaprijed isplatio milijun dolara za autorska prava.13 Samo etiri godine nakon potpisivanja tog ugovora, govorkalo se da bi se ugovorena autorska prava mogla kretati blizu 12 milijuna dolara. Nitko to nije mogao tono znati, a Tesla jo manje od drugih. Kako su se postrojenja irila, prava bi se naplaivala po konjskoj snazi opreme i motora te po svakom ureaju izraenom prema patentima za izmjeninu struju. Prema pravima koja je posjedovao, Tesla je trebao postati milijarderom, jednim od najbogatijih ljudi svijeta. Rijei se tog ugovora i njegovih prava, Vvestinghouse, savjetovali su investitori, inae e stabilnost novog poduzea biti dovedena u opasnost. Vvestinghouse nije bio pripravan uiniti to. I sam je bio pronalaza te je duboko vjerovao u sustav autorskih prava. Osim
80

Rat struja poinje toga, uvjeravao ih je da autorska prava plaaju kupci i ukljuena su u trokove proizvodnje. No, bankari mu nisu ostavljali izlaza. Nevoljko je otiao do izumitelja a taj mu je susret vjerojatno bio jedan od najneugodnijih susreta u ivotu. (U slubenoj biografiji Georgea Vvestinghousea ovaj se trenutak ne spominje.) Ugovor izmeu Tesle i VVestinghousea bio je sklopljen u dobroj vjeri s obiju strana. Da je tako odluio, Tesla je mirne due mogao s ugovorom otii na sud, i dobio bi parnicu. No, s kakvim ishodom, ako bi Vvestinghouse zbog toga izgubio tvrdcu? Kao i obino, George Vvestinghouse izravno je preao na stvar. Objanjavajui mu problem, rekao je: O Vaoj odluci ovisi sudbina tvrtke Vvestinghouse.14 Tesla je bio posve uronjen u svijet svojih novih istraivakih podruja. Novac je bio neto to je sa zadovoljstvom troio kad ga je bilo, ali rijetko bi kad znao s koliko novca raspolae. Za njega se vrijednost novca sastojala u onome to ovjek ini s njim, a ne u njegovoj stvarnoj vrijednosti. Recimo da odbijem odrei se svog ugovora, upitao je, to biste tada uinili? Vvestinghouse je bespomono rairio ruke: U tom biste se sluaju dalje morali dogovarati s bankarima, jer ja vie ne bih imao nikakva utjecaja na itavu situaciju. A odreknem li se ugovora, Vi ete spasiti svoje poduzee i zadrati nadzor nad njim? Nastavit ete s Vaim planovima da moj viefazni sustav predate svijetu na raspolaganje? Ja duboko vjerujem da je Va viefazni sustav najvee odcrie na podruju elektriciteta, ree mu Vvestinghouse. Svim sam ga snagama nastojao pribliiti svijetu, to me i dovelo do trenutnih problema. No, namjeravam nastaviti s tim, ma to se dogodilo, kao i sa svojim prvobitnim planom da u cijelu zemlju uvedem izmjeninu struju. Budui da nije bio poslovan ovjek, Tesla nije mogao procjenjivati Vvestinghouseove tvrdnje vezane za financijsku situaciju, no vjerovao je industrijalcu. Gospodine Westinghouse, rekao mu je, bili ste mi prijatelj, vjerovali ste u mene kada drugi nisu,
8

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

i bili ste dovoljno neustraivi da krenete naprijed... kad je drugima uzmanjkalo hrabrosti; podravali ste me ak kad Vai inenjeri nisu imali viziju krupnih stvari koje lee pred nama, a koje smo vidjeli Vi i ja; pomogli ste mi kao prijatelju... Spasit ete svoju tvrtku tako da moete dalje razvijati moje pronalaske. Evo Vaeg ugovora, a tu je i moj ugovor - oba u razderati na komadie i vie neete 15imati briga zbog mojih autorskih prava. Je li to dovoljno? Godinje izvjee tvrtke VVestinghouse iz 1897. godine navodi da je Tesli bilo isplaeno 216.600 dolara za trajnu kupovinu njegovih autorskih prava nad patentima, kako bi se izbjeglo plaanje tantijema. Unitivi taj ugovor, Tesla ne samo to se odrekao svog prava na milijunske iznose ve zaraenih tantijema u dolarima, nego i na sve to bi mu ta prava donijela u budunosti. U industrijskom miljeu onog ih bilo kojega drugog vremena, to je predstavljalo in nezamislive velikodunosti, ako ne i gluposti. Pred njim se nalazilo jo desetak godina udobnog ivota, no nakon njih nailazila je muka kronine nestaice sredstava, potrebnih za istraivanja i razvijanje novih pronalazaka. Moemo samo nagaati koliko je novih otkria zbog njegove geste ostalo zauvijek izgubljeno za znanost i drutvo. VVestinghouse se vratio u Pittsburgh, gdje su do kraja dogovorili i proveli udruivanje. Njegova se tvrtka poela razvijati u giganta, ali odrao je obeanje zadano Tesli. Godinama kasnije, u svom slubenom svjedoanstvu o industrijalcu prigodom komemoracije u njegovu ast, Tesla je napisao: George VVestinghouse je, po mome miljenju, bio jedini ovjek na kugli zemaljskoj koji je mogao preuzeti moj sustav izmjeninih struja i u danim okolnostima pobijediti u borbi s predrasudama i moi koju daje novac. Bio je pionir velikih razmjera, jedan od onih istinski plemenitih ljudi kojima se Amerika moe zaista ponositi i kojemu cijelo ovjeanstvo duguje golemu zahvalnost.16 Nakon mjeseci provedenih u Pittsburghu, Tesla se vratio potiten ne samo zbog svojih sukoba s Vvestinghouseovim elektrotehni82

Rat struja poinje

arima, ve i zbog nekoliko sudskih tubi koje su pokrenute u vezi s njegovim izumima utemeljenim na izmjeninoj struji. Na stotine proizvoaa struje preuzimalo je Tesline patente, zabiljeio je John J. O'Neill u jednom svom privatnom pismu, a kad bi ih Vvestinghouse unitio po sudovima i posve smrvio ove neovlatene korisnike, mrnja tih gubitoika svom bi se snagom obruila na Teslu. Neki od tih napada nadmaivali su obino piratstvo, kao primjerice tuba podnesena u ime profesora Galilea Ferrarisa sa Sveuilita u Torinu, kao prvoga koji je opisao metodu dobivanja rotacijskog magnetskog polja. On je oito razmiljao o tom problemu 1885. godine, no nije ga uspio rijeiti. U usporedbi s njim, Tesla je doao do otkria rotacijskog magnetskog polja 1882. godine i u samo dva mjeseca razvio potpuni sustav koji je ukljuivao i kasnije patentirane ureaje. On je uistinu izgradio svoj prvi indukcijski motor. Ferraris je, nasuprot tome, zakljuio da se ovo naelo nikada ne bi moglo upotrijebiti tako da se dobije bilo kakav motor podesan za praktine potrebe. Unato tome, tjednik The Electrician iz Londona njega je naveo kao osobu koja ga je najvjerojatnije i izumila. Kad su izdavai uli za Tesline izume, pogreno su pretpostavili da je bio nadahnut konceptom profesora Ferrarisa. Zbog strahovitog rivalstva izmeu Edisona i Vvestinghousea, prvospomenuti bi jedva doekao bilo kakvu prigodu da napakosti Tesli. A Ferrarisov prividni argument bio je za to jednako dobar, kao i bilo koji drugi. Dvojica cijenjenih useljenika (koji e se neto kasnije ipak pridruiti Edisonovoj kliki) u isti su tren javno istupili u Teslinu obranu. Steinmetz je u dokumentu dostavljenom Amerikom institutu elektrotehniara ustvrdio: Ferraris je sagradio samo malu igraku, a njegovi su magnetski krugovi, koliko mi je poznato, bili dovreni u zraku, a ne u eljezu, premda to ne ini neku razliku. A profesor Mihajlo Pupin napisao je izravno Tesli: Vai suparnici uzdiu Ferrarisovu prijevaru do uvredljivih razina. Jer,
R3

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

kako ja na to gledam, treba jo prijei gigantske korake od Ferrari-sova malog kovitlaca do Teslina rotacijskog magnetskog polja. Ove mi dvije stvari izgledaju radikalno razliitima, pa to treba naglasiti i prikazati u pravom svjetlu...17 Tesla, obuzet svojim istraivanjima, jedva da je bio svjestan antagonizama koji su nagrizali sve to je imalo veze s njegovim izumima. Potpuno se posvetio itavom jednom novom svijetu elektrinih pojava. U meuvremenu je Vvestinghouse, kad ne bi svjedoio po sudovima ili drao govore, agresivno irio prve linije svog industrijskog carstva. U zabaenom rudarskom gradiu Telluride, u dravi Colorado, Teslini su motori i generatori, koje je izgradio Vvestinghouse, prvi put uli u komercijalnu uporabu. Bili su postavljeni 1891. godine da bi strujom opskrbljivali tamonja rudarska naselja.18

84

6. Red ognjenog maa

Sve dok bi ga svijet ostavljao da se u miru posveuje svojoj ljubavi prema elektricitetu u laboratoriju na Manhattanu, Tesla je bio najsretniji ovjek na svijetu. Podcraj 1880-ih i poetkom 1890-ih uivao je u jednom takvom kratkom razdoblju. Ali nakon to je odrao svoja etiri znamenita predavanja u Americi i Europi 1891. i 1892. godine, u razdoblju od svega nekoliko mjeseci postao je najslavljeniji svjetski znanstvenik i njegov se ivot stubokom izmijenio. Bio je udnovata pojava na podiju predavaonice, pomalo nalik na rodu sa svojom bijelom kravatom i u fraku, visok gotovo dva metra, jer bi tijekom prikazivanja svojih opasnih pokusa navlaio debele plutene potplate. Kad bi se zanio u opisivanju onoga to upravo radi, njegov bi se povieni, gotovo falsetni glas jo vie utanjio od uzbuenja. Publika bi ostala prikovana melodinom bujicom njegovih rijei, igrom svjetlosti i magije, te bi zurila u sve to kao u nekom transu. Budui da jezik znanosti tada jo nije bio razvijen Tesla bi vizualne efekte opisivao stilom pjesnika zaljubljenog u ples vatre i bljeskova koji se odvijao pred njim. Zaista se inilo da su mu oni jednako znaajni kao i zarobljavanje energije koja se skrivala u njima. Pa ipak, nijedan znanstvenik ne bi ga mogao optuiti da je pri tome zanemario bilo koju tehniku pojedinost. Usprkos vatrometu, filozofiji i pjesnitvu, svaka se njegova znanstvena tvrdnja zasnivala na pokusima koje je osobno ponovio najmanje dvadesetak puta. Svaki dio opreme kojom se sluio bio je nov, on ga je oblikovao, a obino i izradio u vlastitoj radionici. No rijedco bi od jednog do drugog prikazivanja ponovio isti pokus.
85

TESLA - OVJEKIZVANVREMENA Sto se tie nerazvijenosti znanstvene terminologije njegova vremena: vatreno svjetlosno pranjenje elektriciteta u vakuumizi-ranoj cijevi, o kojemu bi u svojim predavanjima govorio kao o kreevu, zapravo je bila zraka elektrona i ioniziranih plinskih molekula. On ne bi govorio: Sad u vam opisati ciklotron, jer ta rije tada jo nije postojala, ali ono to je opisivao i prikazivao, poduavali su kasnije upueni, predstavljalo je preteu tog ureaja za razbijanje atoma. Nije rekao niti: Sad u vam opisati elektronski mikroskop. Opisat u vam kozmike zrake. Ili vakuumiziranu elektronsku radiocijev. Ili X-zraenje. Kad je opisivao vakuumiziranu arulju za koju se ispostavilo da je pretea audiona, radio su nazvali beinim, a beini prijenosi jedva da su bili u povojima. Kad je opisivao zamagljene fotografske ploe u svom laboratoriju te vidljiva i nevidljiva svjeda, ni sam Rontgen nije jo znao to su X-zrake ili kako bi se one mogle iskoristiti. A kad je Tesla izumio vatru za koju je rekao da izgara bez troenja materijala, pa ak i bez kemijske reakcije, vjerojatno se odvaio ui i u podruje fizike plazme. Pojave na koje smo obino gledali kao na uda koja vape za objanjenjima, danas sagledavamo u drugaijem svjedu, rekao je u Amerikom institutu elektroinenjera. Iskra na indukcijskoj zavojnici, bljetavilo elektrine arulje, manifestacije mehanike snage struja i magneta nisu nam vie izvan dohvata. Umjesto njihove nekadanje neshvadjivosti, promatranja nas u umu upuuju na jednostavne mehanizme, i mada se jo tek nagaa o samoj njihovoj prirodi, znamo da nam istina nee vie dugo moi izmicati i instinktivno osjeamo da njezino razumijevanje nailazi. Mi se jo uvijek divimo tim prekrasnim pojavama, tim neobinim silama, ali vie pred njima nismo toliko bespomoni...1 Govorio je o svojoj udesnoj opinjenosti elektricitetom i magnetizmom te o njihovu naoko dvojakom karakteru, jedinstvenom meu snagama to djeluju u prirodi, s njihovim fenomenima privlaenja, odbijanja i rotiranja, te o udnovatim manifestacijama njihovih tajanstvenih pokretaa, koji pokreu i uzbuuju um.
SA

Red ognjenog maa

No kako ih objasniti? Neizmjerno siuan, mfinitezirnalni svijet, prepun molekula i atoma koji se obru i kreu svojim orbitama na nain vrlo slian orbitama nebeskih tijela, nosei i vjerojatno vrtei sa sobom istodobno i eter, ili drugim rijeima - nosei sa sobom statike naboje, rekao je, mom se umu ini najvjerojatnijim stanjem, koje vrlo vjerojatno vrijedi za najvei dio promatranih pojava. Obrtanje molekula i njihova etera dovodi do nabijanja etera ili do stvaranja elektrine povezanosti. Izjednaavanje naboja etera opet stvara daljnja kretanja, odnosno elektrine struje, a orbitalna kretanja proizvode uinke elektromagnetizma i stalne magnetiziranosti. Protekle su samo tri godine od dana kad je pred istom grupom strunjaka objanjavao pogonski sustav koji e unijeti revoluciju u industriju i donijeti svjedo i u najudaljenije domove. Sad je opisivao svoja istraivanja vezana za samu sutinu elektriciteta, i to uz pomo svjedosnih i svjedeih efekata, posve zaokupivi pozornost svog sluateljstva. Podij s kojega je govorio bio je osvijetljen zadivljujuim prikazima cjevastih svjetiljaka ispunjenih plinom, od kojih su neke bile fosforescentne kako bi se naglasilo njihovo bljetavilo, dok je za neke upotrebljavao uranovo staklo. Bili su to prethodnici dananjih fluorescentnih svjetiljaka. Tesla ih nije nikad patentirao ili unovio, pa su se na tritu pojavila tek kojih pedesetak godina poslije. Tipino za njega, za svoje je predavanje svakoj od tih svjetleih cijevi nadjenuo ime - ne samo imena velikih znanstvenika, ve i njemu najdraih srpskih pjesnika. Okreui se prema radnom stolu, govornik koji je ve posve opinio svoje sluatelje, oprezno je odabrao jednu krhku cijev. Ovdje vidite jednostavnu staklenu cijev iz koje je djelomino isisan zrak, ree im. Ja je drim - svoje tijelo stavljam u dodir sa icom koja e do njega dovesti izmjeninu struju visokog napona, dok e cijev u mojoj ruci arko zasjati. U koji god je poloaj stavio, ma kako je pomicao u prostoru, koliko god mogao rukom daleko dosegnuti, njezino meko, treperavo svjedo nee 2 se ugasiti, nego e svijetliti nesmanjenom jasnoom.

TESLA - OVJEKIZVANVREMENA A kad je cijev koju je drao u ruci uistinu zabljesnula odailjui tako, izmeu ostalog, i zornu politiku poruku o bezopasno-sti izmjenine struje - izvjesni profesor Brown, Edisonov agent, neopaeno se izvukao iz dvorane i pohitao niz hodnik. Njegov e se ef sigurno iv pojesti kad uje za mete koji je izazvao ovaj pokus. No, zato se George VVestinghouse, koji je iz Pittsburgha stigao samo zbog ovog predavanja, zadovoljno i sa smijekom nagnuo prema naprijed, vrtei glavom u udu. Potom im je Tesla odcrio svoje beine svjetiljke kojima nisu potrebne elektrode i koje su indukcijski povezane s izvorom struje visokog napona, to ih je izumio poto je shvatio da plinovi pri smanjenom pritisku dobivaju svojstvo neizmjerno visoke provod-ljivosti. Kako je pokazao, mogu se pomicati posvuda u prostoru, a da i dalje tajanstveno svijetle. On ih nikada nee uspjeti uiniti praktinima i pristupanima za komercijalnu uporabu, no beine su svjetiljke izazivale pozornost znanstvenika i osamdesetak godina poslije, kako su pokazali nedavno izdani patenti. Roland J. Morin, rukovoditelj grupe inenjera tvrtke Svlvania GTE International iz NewYorka, kasnije je napisao: Uvjeren sam da su ova (Teslina) prikazivanja izvora svjetlosti na Svjetskom sajmu u Chicagu (1893.) potakla D. McFarlana Moorea da razvije i objavi svoje komercijalno ostvarenje zvano fluorescentna svjetiljka... Uvijek plemenito odajui poast onim znanstvenicima koji su mu utrli put, Tesla je izrazio svoju zahvalnost Sir Williamu Crookesu, koji je 1870-ih godina izumio vakuumiziranu cijev s parom elektroda. Govorei o istom tom nerazjanjenom svijetlu (kasnije nazvanom strujom elektrona), razradio je efekte koji se dobivaju zahvaljujui izmjeninoj struji visokog napona i frekvencije: Promatramo kako se manifestira energija izmjenine struje koja prolazi kroz icu - ne toliko na samoj ici, koliko u prostoru oko nje - i to na iznenaujui nain, preuzimajui oblike topline, svjetlosti, mehanike energije i, to iznenauje vie od svega, ak i kemijske privlaivosti. Svojim je dugakim prstima dohvatio potom drugu cijev.
88

Red ognjenog maa

Ovo je vakuumizirana arulja koja se napaja jednom jedinom icom... Hvatam je, a platinasta krunica ugraena u nju dovodi je do nevjerojatnog bljetavila. Ovdje je, prikljuena na glavni vod, jo jedna arulja koja se, im dodirnem njezin metalni naglavak, puni predivnim bojama fosforescentnog svjeda. Ovdje u opet, rei e, ovako izdvojen na podiju, staviti vlastito tijelo u dodir s jednim od sekundarnih izvora struje iz ove indukcijske zavojnice... a vi moete vidjeti strujanja svjeda koja izbijaju naprijed s njezinog udaljenijeg kraja, na kojemu se odvi-j aju divlj e vibracij e... Jo jednom prikljuujem ove dvije ploe od iane mree na krajeve zavojnice. Protjecanje pranjenja... daje oblik svjedosnih strujanja. Bilo je nemogue provoditi bilo kakva nova istraivanja s indukcijskom zavojnicom, rekao je, a da se pritom ne naie na zanimljive ili pak korisne injenice. Poeo je opisivati efekte koje je dobio u laboratoriju veliko vatreno kolo, koje je u mraku predstavljalo prelijepu pojavu zahvaljujui mnotvu struja, te kako je nastojao proizvesti lani plamen koji bi bio nepomian. Njegovim bi se sluateljima ponekad uinilo da su mu ova vizualna uzbuenja isto onoliko vana koliko i iskoristivi rezultati; no, ve bi ih u sljedeem trenu zatrpao tim iskoristivim rezultatima, niui ih jednog za drugim. Primjerice, pokazao im je motor koji radi prikljuen samo na jednu icu, dok se povratni krug beino odvijao kroz prostor. A obnavljajui svoju aroliju pred ljudima koji su se zaklinjali u zdrav razum i svoju neosjetljivost na iluzionistike triarije, govorio im je i o mogunosti rada motora bez ikakvih ica. Spominjao im je energiju u prostoru, koja samo eka na to da se uhvati i obuzda. Takvi bi se 'beini' motori, ako ih tako nazovemo, rekao je, sasvim vjerojatno mogli pokretati pomou provodljivosti kroz prorijeeni zrak, i to na znatnim udaljenostima. Izmjenine struje, posebice one visokih frekvencija, nevjerojatno slobodno prolaze kroz ak neznatno prorijeene plinove. Gornji su slojevi
8Q

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

zraka prorijeeni. Da bi se dosegle kilometarske udaljenosti u visinama, treba nadvladati samo tekoe posve mehanike prirode. Nema sumnje da bi s pomou ogromne potencijalne energije, koja bi se mogla izluiti uporabom visokih frekvencija i izdvajanjem nafte, izbijanje svjetlosti moglo preletjeti kilometrima dug put kroz razrijeen zrak. Tako bi, usmjerujui na taj nain energiju od bezbroj stotina tisua konjskih snaga, motori ili svjetiljke mogli raditi na znaajnoj udaljenosti od svojih izvora energije. No, takva rjeenja spominjem samo kao mogunosti. Nama nee biti potrebno prenositi struju na taj nain. Nee nam uope biti potreban prijenos struje. Nee proi mnogo narataja kada e nae strojeve pokretati struja koja e se moi dobiti na svakoj toki zemaljske kugle. A ova ideja nije nikakva novost... Nalazimo je u prelijepom mitu o Anteju, koji svoju snagu crpi iz zemlje; nalazimo je u profinjenim spekulacijama jednoga od vaih sjajnih matematiara... Kroz itavi prostor oko nas protee se energija. Je li ta energija statika ili kinetika? Ako je statika, nae su nade uzaludne. No ako je kinetika - a mi zasigurno znamo da je takva - tada je tek pitanje vremena kad e ljudima poi za rukom da svoje3 strojeve prikljue izravno na sam pogonski kota prirode... No vrhunac Teslina izlaganja na izlobi (koje je kasnije razradio i na svojim predavanjima odranim u Engleskoj i Francuskoj) bila je vakuumizirana cijev presjeka petnaestak centimetara, koju je nazivao aruljom s ugljenom krunicom. Tim je istraivakim alatom zaao u prouavanje sasvim novih podruja znanstvenih odcria.4 Bila je to mala staklena kugla sa sitnim komadiem krutog materijala privrenim na kraj ice, koja je sluila kao jedina iana veza s izvorom struje visoke frekvencije. Sredinja krunica materijala elektrostatiki je gurala okolne molekule plina naprijed prema staklenoj kugli. Potom bi one bile stjerane natrag prema krunici, udarajui o nju i zagrijavajui je toliko da je blije-tala, budui da se cijeli proces odvijao po nekoliko milijuna puta u sekundi. Ovisno o jaini izvora, mogle su se postii iznimno visoke temperature koje bi istog trenudca veinu tvari pretvorile u paru 90

Red ognjenog maa

ili ih otopile. Tesla je izvodio pokuse s krunicama od dijamanta, rubina i cirkonija. Naposlijetku je otkrio da karborund ne isparava brzo kao drugi kruti materijali niti stvara toliko taloga unutar staklene kugle - otuda joj i naziv arulje s ugljenom krunicom. Toplinska energija prenosila bi se s karborunda na manje koliine plinskih molekula u kugli zbog ega bi postale izvor svjetlosti oko dvadeset puta snaniji od Edisonove arulje uz istu koliinu utroene energije. Dok bi mu visokofrekventne struje od stotina tisua volti pro-tjecale tijelom, on bi u ruci drao svoj velianstveni izum, pravi radni model bljetavog sunca. Njime je prikazao ono za to je vjerovao da su kozmike zrake. Sunce je, razmiljao je, bljetavo tijelo koje u sebi nosi visok elektrini naboj i odailje itave mlazove siunih estica, od kojih je svaka nabijena energijom zbog svoje brzine. No, kako nije zatvoreno u staklenom omotau, Sunce doputa svojim zrakama da se slobodno ire svemirom. Tesla je bio uvjeren da je itav svemir ispunjen takvim esticama te da one neprestano bombardiraju Zemlju i druge tvari, jednako kao to se zbog slinog bombardiranja u njegovoj arulji s ugljenom krunicom i najtvri materijali raspadaju u atomski prah. Jedna je od manifestacija takvog bombardiranja, rekao je Tesla, i aurora borealis (polarna svjetlost). Iako ne postoje nikakvi zapisi o njegovim metodama i pokusima, objavio je da je otkrio upravo takve kozmike zrake, izmjerio njihovu energiju te izraunao da se gibaju brzinom od stotina milijuna volti.5 Kad su uli ovako nevjerojatne tvrdnje, trezveniji su fiziari i inenjeri, koji su inili njegovo sluateljstvo, svoje miljenje radije zadrali za sebe. Naime, gdje li mu je dokaz? Danas je poznato da termonuklearne reakcije na Suncu uzrokuju emisije X-zraka, ultraljubiastih, vidljivih te infracrvenih zraka, kao i radiovalova i solarnih estica, i to u koliini od 64 milijuna vata (ili volt-ampera) po etvornom metru povrine Sunca. Kozmike zrake, prema suvremenim saznanjima, javljaju se u raznim oblicima, a rezultat su stvaranja i razaranja estica te

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

njihova sudaranja zbog visokog energetskog naboja. One ne stiu samo sa Sunca ve i sa zvijezda repatica, a mogu nastati i eksplozijom zvijezda. Solarni elektroni i protoni koji se pribliavaju Zemlji, gdje ih zarobljava njezino magnetsko polje, oblikuju radijacijske pojaseve koje je mnogo kasnije otkrio Van Allen. Solarna radijacija, vidljiva i nevidljiva, odreuje temperaturu povrine planeta. Polarnu svjetlost uzrokuju solarne emisije estica prilikom njihova sudaranja s atomima u viim slojevima nae atmosfere. Pet godina nakon Teslinog predavanja, francuski fiziar Henry Becquerel otkrio je tajanstvene zrake koje emitira uran. Marie i Pierre Curie potvrdili su njegov rad prouavanjem kemijskog elementa radija, kod kojega je dolazilo do spontanog raspadanja atoma urana. Tesla je pogreno vjerovao da su njegove kozmike zrake jednostavan razlog radioaktivnosti radija, torija i urana. No, posve je tono predvidio da e bombardiranje kozmikim zrakama, tj. subatomskim esticama nabijenim energijom, moi uiniti radioaktivnima druge elemente, kao to su konano dokazali Irene Curie i njezin suprug, Frederic Joliot, 1934. godine. Iako znanstveni svijet Teslina doba nije prihvatio njegovu teoriju o kozmikim zrakama, dvojica znanstvenika koja su se kasnije proslavila na tom podruju odala su mu priznanje za nadahnue kojim ih je zaduio. Trebalo je protei trideset godina da bi dr. Robert A. Millikan iznova odcrio Tesline kozmike zrake. Vjerovao je da one, kao i svjetlost osciliraju, to jest da se radi o fotonima, a ne o zasienim esticama. To je dovelo do prave znanstvene bitke 1940-ih godina, koja se vodila izmeu dvojice laureata Nobelove nagrade, dr. Millikana i Arthura H. Comptona, koji je bio uvjeren - i zaista, kasnije se to pokazalo tonim - da se kozmike zrake sastoje od estica tvari s golemim brzinama kretanja, upravo onakvih kakvima ih je opisao Tesla. I Millikan i Compton priznali su da svoje teorije duguju intuitivnosti njihova viktorijanskog prethodnika. Ali znanost je nezaustavljivo kroila dalje, dokazujui da su kozmike zrake puno razliitije i sloenije nego to je itko od njih nasluivao.
92

Red ognjenog maa Teslina neobina aruljica s ugljenom krunicom, kojom je zaslijepio svoje gledateljstvo 20. svibnja 1891. na Sveuilitu Columbia, u sebi je sadravala i utjelovljenje koncepta elektronikog mikroskopa. Ona je proizvodila naelektrizirane estice koje su u ravnim linijama izbijale iz malenog aktivnog otvora na krunici, uvijek pod visokim nabojem. Na sfernoj povrini arulje te su estice u fosforescentnim prikazima odraavale6 uzorke mikroskopski siunog podruja iz kojega su potekle. Jedino ogranienje stupnja uveavanja koji se mogao postii bila je veliina staklene kugle. to je polumjer bio vei, to je i uveanje bilo vee. Budui da su elektroni manji od valova svjetlosti, predmeti previe sitni da bi se vidjeli svjedosnim valovima ipak su se mogli uveati prema uzorcima koje bi proizveli emitirani elektroni. Vladimiru R. Zworykinu pripisuju se zasluge za otkrie elektronikog mikroskopa 1939. godine. No, u Teslinu opisu uinaka postignutih sa aruljom s ugljenom krunicom, kad bi koristio visoko vakuumizirane cijevi, jedva da bi bilo potrebno izmijeniti ikoju rije u usporedbi s opisom elektronikog mikroskopa koji postie uveanja od milijun puta.7 Drugi rezultat do kojega je dovela arulja s ugljenom krunicom bilo je odcrivanje pojave rezonancije. Opisujui naelo rezonancije, Tesla je esto koristio usporedbu s aom za vino i nji-haljkom. aa vina prsnut e pri sve viim tonovima violine zbog vibracija do kojih dolazi u zraku, ako vibracije koje proizvodi violina dou do frekvencije koju ima i vibracija ae. Osoba na njihaljci moe teiti stotinu kilograma, a ipak je moe zanjihati nevelik djearac koji je teak svega dvadeset pet kilograma, i koji bi inae jedva mogao pomaknuti kilogram teine. Pa ipak, ako svoje odguravanje ljuljake vremenski uskladi s udaljavanjem ljuljake od njega te tako svaki put pridoda po kilogram, na kraju e morati odustati od svog posla da ne bi osobu na njihaljci katapultirao u svemir. Naelo je nepogreivo, govorio je Tesla. Potrebno je samo dodavati malo po malo snage, i to u pravo vrijeme.
93

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

I upravo zato se za Teslinu arulju s ugljenom krunicom moe rei da je prethodnik ureaja za razbijanje atoma. Koristei kruti karborund u staklenoj kugli iz koje je bio isisan gotovo sav zrak, povezujui je s izvorom visoke, brzo izmjenjive struje, izazvao je da preostale molekule zraka postaju nabijene te se sve veim brzinama odbijaju od krunice do staklene kugle pa opet na krunicu, razbijajui pritom ugljene estice na krunici u atomski prah, koji bi se ponovno pridruio osciliraj uim molekulama zraka samo kako bi izazvao daljnje i jo jae razbijanje. Kad bi se mogla postii dovoljno visoka frekvencija, rekao je tada Tesla, gubitak do kojega bi dolo uslijed slabe elastinosti stakla mogao bi se posve zanemariti...8 Godine 1939. Ernest Orlando Lavvrence sa Sveuilita Ber-keley u Californiji dobio je Nobelovu nagradu za svoj izum nazvan ciklotron. U jednom izvjeu navodi se: Godine 1929. Ernest Orlando Lavvrence... proitao je rad njemakog fiziara koji je uspio zadajui dva elektrostatska impulsa umjesto jednog razbiti nabijene atome kalija u vakuumiziranoj cijevi, dobivi dva puta veu koliinu energije od one koju bi inae dobio od takvog naboja. Lavvrence se pitao: ako se impuls moe udvostruiti, ne bi li se mogao i utrostruiti, ih uope umnoiti mnogo vie puta? Problem je bio u tome da se na estice djeluje itavom serijom impulsa, koji bi svaki put bih sve jai, sve dok se - kao kod djearca koji odgurava ljuljaku taj moment ne bi znaajno uveao.9 Izradio je stroj od stakla i voska za davanje impulsa esticama. Vakuumska komora u obliku diska bila je iroka svega desetak centimetara. U njoj su bile dvije elektrode, svaka oblikovana poput polovine okrugle kutije za kekse, koje je nazvao D-ploa-ma. Izvan vakuumske komore postavio je snaan elektromagnet. Naelektrizirane estice ili protoni kovitlali su se u magnetskom polju unutar okrugle komore, u uzanom mlazu atomskih metaka goleme brzine. Lavvrenceov prvi model nazvan je ciklo tronom zato to je protone kovidao u krugovima. Ubrzo je izgradio vei ureaj koji je ispaljivao protone i do energije od 1,2 milijuna elektronvolta.
Q4

Red ognjenog maa

Za revolucionarnost njegova postignua nije toliko vano je li Tesla uistinu razbio atomsku jezgru ugljika, kako je to mislio njegov prvi biograf. Sam izumitelj opisao je kako preostale molekule plina divljaki udaraju o ugljenu krunicu te dovode do toga da ona sve vie bljeti, odnosno do toga da kruta tvar gotovo dosegne plastino stanje. Lavvrence moda nije imao nikakvih spoznaja o Teslinoj arulji za bombardiranje molekula. No nedvojbeno je znao za pokuaje izgradnje ureaja za razbijanje atoma, kojima su se bavili Gregorv Breit i njegovi suradnici u Institutu Carnegv u Vvashingtonu, 1929. godine, jer je ta grupa koristila Teslinu zavojnicu od 5 milijuna volti da bi dola do potrebne snage. Bez takvog ureaja strojevi potrebni za razbijanje atoma nikada ne bi proradili kako treba. Opisi Tesline arulje s ugljenom krunicom ili aruljom za molekularno bombardiranje nai e se meu najvrednijim zapisima u pet uenih drutava.* Naalost, ranih 1890-ih godina nijedno drutvo nije imalo dovoljno znanja da bi moglo zamisliti uporabu ove tehnologije koja je postala preteom atomskog doba. Frederic Joliot i Irene Curie, Henry Becquerel, Robert A. Millikan, Arthur H. Compton i Lavvrence svi su odreda postali dobitnicima Nobelove nagrade. Victor F. Hess nagraen je njome 1936. godine za otkrivanje kozmike radijacije. Zasigurno bi jedini pravedan in bio da znanstveni krugovi konano priznaju Teslina pionirska otkria na svakom od njihovih podruja rada. Mada mnogi - a moda i veina - njegovih znanstvenih suvremenika nije u cijelosti shvatila njegova predavanja, Tesla je uspalio matu barem nekolicine otroumnih. Jednako kao i neke koji ga danas otJkrivaju po prvi put, zahvatila ih je neka vrsta ludila. On nije poduavao samo na temelju vlastitih postignua,
* Ameriki institut elektroinenjera, Columbia College, 20. svibnja 1891.; Institucija elektroinenjera i Kraljevsko drutvo Velike Britanije, London, veljaa 1892.; Udruga elektroinenjera Francuske i Udruga francuskih fiziara, Pariz, veljaa 1892.; to se tie knjiga koje sadre njegova predavanja, vidi bibliografiju.

TESLA -

DVIEK

prisjea se bojnik Edvin H. Armstrong, koji je kasnije poeo slavu za svoje doprinose radioindustriji, ve je poduavao pomou velianstvene matovitosti koja je odbijala prihvatiti trajnost onoga to se ostalima inilo nepremostivim zaprekama - matovitosti iji se ciljevi u najveem broju sluajeva jo nalaze u carstvu spekuliranja.10 Engleski znanstvenik J. A. Fleming napisao je Tesli: estitam Vam od sveg srca na velikom uspjehu... Nakon ovoga, vie nitko nee moi posumnjati u Vae kvalifikacije kao arobnjaka 11 prvog reda. Recimo, arobnjaka Reda ognjenog maa. Gotovo je nemogue ui u trag nekom redoslijedu za sve ono ime se Tesla bavio u tom razdoblju. inilo se da je u isto vrijeme posvuda, radei na dvanaestak podruja koja su se meusobno preklapala i povezivala - no, uvijek se sve kretalo oko elektriciteta, te tajanstvene supstancije koja je postala samim sreditem njegovih istraivanja. Za njega je elektricitet bio kao neki fluid transcendentalnih moi koji se udostojio povinovati odreenim fizikalnim zakonitostima, a ne tek mlaz izdvojenih estica ili valovitih snopova koji se podvrgavaju odreenim zakonima to upravljaju tim esticama, kako danas dri suvremena teorija. Pa ipak, tijekom nekoliko nadolazeih godina on e razotkriti itav jedan pravac suvremene elektronike, iako sam elektron nee biti poznat sve do 1897. godine, kad ga otkrio JosephJ. Thomson. Godine 1831. Faradav je pokazao da je mogue mehaniku energiju pretvoriti u elektrinu struju. Potom je u godini Teslina roenja engleski lord Kelvin doao do daljnjih otkria na tom podruju, koja e nadahnuti mladog Amerikanca srpskog podri-jeda da pone tragati za novim izvorima struja visokih frekvencija, viih od onih koje su se mogle dobiti mehanikim nainima. Vjerovalo se da kod pranjenja kondenzatora elektricitet protjee iz jedne ploice u drugu poput vode. Kelvin je pokazao da je to sloen postupak, da elektricitet protjee iz jedne ploe u drugu, pa onda natrag sve dok se sva pohranjena energija ne utroi na svladavanje otpora, postiui pri tome enormno visoku uestalost od stotina milijuna takvih kretanja u sekundi.
96

Red ognjenog maa

Onoga dana u Budimpeti kad se Tesli posve razotkrio koncept rotacijskog magnetskog polja, on je u jednom jedinom bljesku sagledao itav svemir sastavljen od simfonije izmjeninih struja, kojima se u savrenom skladu mogu izvesti golemi rasponi oktava. Izmjenina struja sa svojih 60 perioda u sekundi bila je tek jedna jedina nota u nioj oktavi. U jednoj od viih oktava, na frekvenciji od milijarde krugova u sekundi, nalazilo se oku vidljivo svjetlo. Osjeao je da bi ga istraivanje itavog tog raspona elektrinih oscilacija izmeu njegove izmjenine struje niske frekvencije i svjetlosnih valova moglo pribliiti razumijevanju te svemirske simfonije. Radovi Jamesa Clerka Maxwella iz 1873. godine upozorili su na postojanje golemog raspona elektromagnetskih oscilacija iznad i ispod oscilacija vidljive svjetlosti, i to mnogo manjih i mnogo veih duina valova. Tu je teoriju provjeravao njemaki profesor Heinrich Hertz koji je, u potrazi za valovima duim od valova svjetlosti ili topline, u Bonnu 1888. godine prvi proizveo umjetno izazvanu elektromagnetsku radijaciju. Hertzovi pokusi s iskriavim izbojem indukcijskih zavojnica dokazali su postojanje magnetskog polja kad bi odaslao snaan elektrini naboj preko iskrita, to bi prouzroilo izbacivanje manje iskre, koja bi preskoila iskrite i pojavila se na udaljenijem mjestu. U isto je vrijeme sir Oliver Lodge u Engleskoj pokuavao izmjeriti duine siunih elektrinih valova u icanim namotima. Hertzova oprema bila je slaba, a zavojnica za iskrenje nepraktina i opasna. Tesla je sad poeo raditi s neim bitno razliitim i znatno superiornijim s nizom visokofrekventnih alternatora kojima je postizao frekvencije i do 33 tisue perioda u sekundi.* Ta je vrsta ureaja bila zapravo prethodnica velikih alternatora za visoke frekvencije, koje e u dalekoj budunosti razviti drugi ne bi li postigli neprekinute valove u radiokomunikacijama. Dobiveni ureaj svojom snagom nije odgovarao ak ni Teslinim trenutnim potrebama. Stoga se pozabavio izgradnjom onoga to
* Danas bi se to nalazilo u rangu srednjih do niskih frekvencija.
97

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

je poznato kao Teslina zavojnica - transformator sa zranom jezgrom te primarnim i sekundarnim namotima, ugoenima tako da se meu njima javlja rezonancija. Bio je to transformator koji je pri visokim frekvencijama jaku struju relativno niskog napona pretvarao u slabu struju visokog napona. Taj ureaj za proizvodnju visokog napona, koji se danas u ovom ili onom obliku koristi u svakom radio ili televizijskom ureaju, ubrzo je postao neophodnim dijelom istraivake opreme svakog sveuilinog znanstvenog laboratorija. Doputao je operateru da pretvara slabe, gotovo posve neprimjetljive oscilacije izvornog Hertzova strujnog kruga te da postie struje gotovo bilo koje jaine. Tim je istraivanjima Tesla za nekoliko godina preduhitrio prve Marconijeve pokuse. Potreba za izoliranjem opreme visokog napona navela ga je da ju uroni u naftu kako bi posve istisnuo zrak. Bila je to metoda koja se uskoro poela iroko primjenjivati, budui da je postala openito prihvaenim nainom izoliranja svih visokonaponskih ureaja. Da bi smanjio otpor u svojim zavojnicama, Tesla je koristio trakaste vodie sa zasebno izoliranim nitima. Budui da bi rijetko pronaao vremena za patentiranje svog istraivakog alata ili metoda, i ovaj je njegov izum postao javna svojina. Kasnije su ga unovili drugi, postao je poznat kao litz-ica, pojam nastao skraivanjem njemake rijei Litzendracht. Potom je razvio novu vrstu povratnog dinama, podeenog za njegove posebne potrebe vezane za struje visoke frekvencije -genijalni jednocilindrini stroj bez ventila, koji se mogao pokretati komprimiranim zrakom ili parom. Brzina koju je postizao bila je toliko nevjerojatno ujednaena i stalna da je odmah pomislio kako bi ga trebao namjestiti na svoj viefazni sustav sa 60 perioda, koristei pri tome sinkrone motore kao sredstvo za utvrivanje ispravnog vremena posvuda u svijetu, gdje god se moglo doi do izmjenine struje. To jen njegovo nadahnue vezano za suvremeni elektrini sat. Tesla u svom hitanju za novim i novim otkriima nije pronaao vremena patentirati ni krono-metar.
98

Red ognjenog maa Konano, treba spomenuti da je iz njegovih opasnih pokusa sa stotinama tisua volti struje visoke frekvencije proizalo jo jedno otkrie od velikog znaaja za ovjeanstvo. Godine 1890. objavio je svijetu ljekovita svojstva dubokog zagrijavanja koja visokofrekventne struje imaju za ljudsko tijelo. Taj je postupak lijeenja kasnije postao poznat pod nazivom dijatermija. Nakon njegove objave krenula je prava poplava radova na podruju medicinske tehnologije, kojih su se prihvatili mnogi njegovi rani imitatori, kako u Americi, tako i u Europi.13

7 Radio
Tesla je poetkom 1890-ih godina obolio od udne djelomine amnezije, kao posljedice viemjesenih mentalnih napora i dugih sati provedenih u laboratoriju u NewYorku. Odmah nakon to je okonao svoj savjetodavni posao za korporaciju Westinghouse, doslovce je postao opsjednut onim o emu se u poetku govorilo kao o beinom telefonu a to je kasnije dobilo svoje suvremeno ime - radio. Kad je u laboratoriju izgradio svoje zavojnice velike snage, uvjerio se u to da je odailjanje zapravo tek jedan vid golemog globalnog i meuplanetarnog potencijala. Radio je, dodue, postavljao pred njega drugaije probleme od onih vezanih za beini prijenos elektriciteta, no ipak je bio uvjeren da su ti problemi dovoljno bliski da bi se dodirivali u jedinstvenoj zadivljujuoj orkestraciji. Svojim sam uzemljenim odailjaem proizveo nevjerojatnu pojavu, prisjeao se kasnije, i nastojao sam proniknuti u njezino pravo znaenje s obzirom na struje koje se ire kroz zemlju. To je izgledalo kao beznadni pothvat na kojem sam uzaludno radio i vie od godine dana. No, to temeljito prouavanje toliko me obu-zelo da sam poeo zaboravljati sve ostalo, pa i svoje oslabljeno zdravlje. Na kraju, kad sam ve dospio do toke ivanog sloma, priroda je primijenila svoj obrambeni sustav i izazvala za mene gotovo smrtonosni san.1 Budui da je prolo nekoliko mjeseci tijekom kojih se nije nimalo odmarao, rekao je da je zaspao kao da je drogiran. A kad mu se svijest iznova vratila, zaprepastio se shvativi da si ne moe predoiti nijedan od prizora iz svoje prolosti, osim onih iz ranog djetinjstva.
100

Radio

Kako je ve odavno bio sasvim ravnoduan prema lijenicima, sad se odluio usredotoiti se na to da se sam izlijei. Iz noi u no samoga bi sebe primoravao da se prisjeti uspomena iz najranijeg djetinjstva. Tako je uistinu postupno u sjeanje poeo vraati sve vie i vie slika iz svog ivota. U tim bi neprestanim pokuajima uvijek sve poinjalo od glavnog lika - njegove majke. Osjetio je strahovitu elju da je vidi. Taj je osjeaj postao toliko jak, priao je dalje, da sam odluio ostaviti sav svoj posao i udovoljiti svojoj enji. No, bilo je teko sve napustiti posve iznenada pa je proteklo nekoliko mjeseci tijekom kojih sam pomalo uspio oivjeti sve dojmove i uspomene iz svog proteklog ivota... Bilo je rano proljee 1892. godine. Jo nije prihvatio nijedan od poziva za predavanje koji su mu bili upueni iz Engleske i Francuske, jer se zapravo nalazio u dvojbi treba li ih uope odrati. I tada je, prisjea se, pred sobom ugledao sliku koja kao da je izronila iz maglutine zaborava - samoga sebe kako se upravo budi u parikom hotelu De la Paix iz jednog od onih neobinih snova bez sjeanja. U prizoru su mu tog trenutka donijeli tunu vijest da mu majka umire. udna injenica vezana za tu djelominu amneziju bila je, pisao je Tesla kasnije, da bi mu u ivom sjeanju ostajalo sve ono to je imalo veze s njegovim istraivanjima te da su ona i dalje nesmetano napredovala. Mogao sam se prisjetiti i najmanjih sitnica, a i posve nevanih promatranja obavljenih tijekom pokusa, pa ak izrecitirati itave stranice raznih tekstova ili sloene matematike formule. ini se da je razlog za potisnutu zabrinutost zbog majina zdravlja zaista i postojao. Od obitelji iz Gospia stizala su mu pisma koja su nagovjetavala da joj je zdravlje stvarno sve loije. A iz svih dijelova svijeta stizali su mu pozivi, poasti i druga laskava priznanja s porukom da ih posjeti i odri predavanje. Na kraju, prihvatio je pozive pristigle iz Londona i Pariza, planirajui nakon tih predavanja krenuti ravno kui.
mi

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Njegovo je predavanje u Institutu elektroinenjera u Londonu bilo pozdravljeno kao izniman znanstveni dogaaj, a kad ga je dovrio, Britanci mu nisu eljeli dopustiti da ode. Sir James Devvar zahtijevao je i ustrajao u tome da se moram pojaviti pred Kraljevskim drutvom, prisjetio se. Ja jesam odluan ovjek, no argumenti tog velikog kota lako su me uspjeli uzdrmati. Gurnuo me u stolac i ulio mi u au predivnu smeka-stu tekuinu koja je blijetala svim vrstama boja, a imala okus nektara. Na njegovo iznenaenje, Devvar je rekao: Upravo sjedite u Faradavjevu stolcu i uivate u viskiju, koji je on najradije pio.2 Uvjerivi Teslu da nema osobe na svijetu koja bi vie od njega zasluivala takvu poast, uspio ga je razoruati. Francuzi e morati priekati jo koji dan. Predavanje pred Kraljevskim drutvom Velike Britanije koje je posjetila elita znanstvenog svijeta donijela je mladom izumitelju jo veu slavu. Lord Ravleigh, cijenjeni fiziar koji je tada predsjedavao Kraljevskom drutvu, nastojao ga je uvjeriti da bi zbog svoje iznimne nadarenosti za otkrivanje osnovnih znanstvenih naela trebao razmotriti promjenu svog naina rada. Naime, preporuio je Tesli da ubudue svoje snage usredotoi na samo jedno podruje istraivanja. Bila je to posve nova zamisao za znanstvenika poput Tesle, koji je vapio za pronalaenjem svih moguih odgovora odjednom. Sir VVilliam Crookes, ijem se radu Tesla oduvijek divio, poslao mu je nakon predavanja pisamce u hotel opisavi u njemu kako ga je nadahnuo da svoje vlastito tijelo podvrgne nepoznatim elektrinim uincima. Dragi moj Tesla, pisao je, Vi ste pravi prorok. Zavrio sam s radom na svojoj novoj zavojnici, ali ne radi onako dobro kao ona mala, koju ste Vi izradili za mene. Bojim se da je suvie velika... Kad drim jedan njezin kraj, fosforescencija kroz moje tijelo znatno je slabija od one koju dobivam s malom zavojnicom...3 Otro Crookesovo oko zamijetilo je iscrpljenost mladog izumitelja pa ga je pokuao upozoriti da mu izgleda kao da se nalazi
102

Radio

na samom rubu fizikog i ivanog sloma. Nadam se da ete pobjei u planine Vae rodne grude to je mogue prije, pisao mu je. Patite od posvemanje iscrpljenosti radom i ako se sami ne pobrinete za sebe, slomit ete se. Nemojte mi odgovarati na ovo pismo, niti se sastajati bilo s kim, ve sjedajte na prvi vlak. Sir William je bio u pravu. No Tesli je u tom trenutku bilo jednostavno nemogue posluati njegov oinski savjet. Naime, odjurio je u Pariz da bi odrao predavanje pod nazivom Pokusi s izmjeninom strujom visokog napona i visokih frekvencija te iznova prikazao svoje osjetljive elektronike cijevi. Ovaj put su u gledateljstvu sjedili lanovi Meunarodne udruge elektroinenjera i Drutva francuskih fiziara. Istog tog mjeseca, u veljai 1892. godine, SirWilliam Crookes potvrdio je Teslinu intuiciju. Objavio je predvianje da bi se elektromagnetski valovi u prostoru zaista mogli koristiti za beini prijenos. im je okonao svoje posljednje predavanje, Tesla se ispriao iscr-pljenou i zaputio u hotel De la Paix, gdje je odsjeo. inilo se pravim antiklimaksom kad mu je glasnik uruio telegram s porukom da mu je majka na umoru. Hitajui na eljezniki kolodvor, u posljednji se tren uspio ukrcati na vlak za Hrvatsku. Preavi kasnije u koiju, polo mu je za rukom da stigne kui na vrijeme kako bi proveo jo nekoliko posljednjih sati s majkom. A tada su ga, ve posve iznemoglog i blizu sloma, odveli u oblinju kuu da se odmori. Dok sam ondje leao posve bespomoan, zapisao je u svojim memoarima, razmiljao sam o tome kako bi mi majka zasigurno poslala neki znak da je izdahnula dok sam se jo nalazio na putu... Bio sam u Londonu sa svojim starim prijateljem, Sir Williamom Crookesom, kad se poveo razgovor o spiritualizmu i kad me posve obuzela tajanstvena privlanost ovih misli... Bio sam uvjeren da su uvjeti za zagledanje s onu stranu ivota vie nego pogodni, jer je moja majka bila duhovna ena i imala je osobito izraenu mo intuicije.4
103

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

itave te noi njegov je um bio napet i ispunjen oekivanjima, no nita se nije dogaalo sve do ranih jutarnjih sati. U laganom drijemeu koji ga je obuzeo, zapisao je, ugledao je oblak na kojem su se nalazili aneoski likovi zapanjujue ljepote, a jedan od njih gledao je ravno u mene pogledom prepunim ljubavi i postupno je poeo dobivati oblije moje majke. Oblak je polagano lebdio kroz sobu, sve vie se udaljavajui, da bi na kraju nestao, a mene je probudila neopisivo sladca pjesma koja se orila iz mnogih grla. U tom sam djeliu sekunde, koji ne mogu ni izraziti rijeima, shvatio da mi je majka upravo umrla. Tako je i bilo... Kasnije mu je postalo vano obuhvatiti sve vanjske uzroke tih oito transcendentalnih dojmova, jer se i nadalje pridravao svoje teze da su ljudska bia samo strojevi od krvi i mesa. U njegovim se memoarima pojavilo sljedee objanjenje tog doivljaja: Kad sam se oporavio, puno sam vremena proveo tragajui za vanjskim uzrokom ove neobine pojave i, na svoje veliko olakanje, uspio u tome nakon mnogih mjeseci uzaludnih napora. Svojedobno sam vidio sliku proslavljenog umjetnika koja me se snano dojmila, a alegorijski je predstavljala jedno od godinjih doba u obliku oblaka s grupom anela koji su, kako se inilo, zaista leb-djeli u zraku. Upravo se ta slika pojavila u mom snu, izuzimajui pritom slinost s mojom majkom. Glazba je dopirala iz oblinje crkve gdje je zbor pjevao na ranoj misi u uskrsno jutro, te se tako sve objasnilo na zadovoljavajui nain i u skladu sa znanstvenim injenicama. Sve se to dogodilo jo davno, i otada nisam imao ni najmanjeg razloga zbog kojega bih izmijenio svoje poglede vezane za psihike i spiritualne pojave, za koje nema apsolutno nikakvih temelja. Vjerovanje u njih prirodna je posljedica intelektualnog razvoja. Vjerske dogme vie se ne prihvaaju u svom ortodoksnom znaenju, no svaki pojedinac sklon je vjerovanju u nekakvu vrhunaravnu mo. Svi mi moramo imati neki ideal koji e upravljati naim ponaanjem i pruati nam zadovoljstvo, ali je posve nevano hoe U se ono postii vjerom, umjetnou, znanou ih neim drugim sve dok ispunjava funkciju neke nematerijalne sile.
104

Radio

Od presudnog je znaaja za miroljubivo opstojanje ovjeanstva da pritom prevlada jedna zajednika predodba. I mada nisam uspio doi do nikakvih dokaza kojima bih podrao uvjerenja psihologa i spiritualista, na svoje veliko zadovoljstvo ipak sam uspio dokazati automatizam ivota - ne samo neprestanim promatranjem pojedinaca i 5 njihovih djela, nego jo uvjerljivije odreenim uopavanjima. Rekao je da bi, uvijek kad bi njegovi prijatelji ili roaci na bilo koji nain bili neim povrijeeni, on osobno osjeao ono to bi se moglo opisati jedino rijeima kozmika patnja. To proizlazi iz injenice da su ljudska tijela slino graena i izloena istim vanjskim utjecajima, to opet dovodi do toga da slino odgovaraju na vanjske podraaje. Vrlo osjedjivo i pronicljivo stvorenje s visoko razvijenim mehanizmima svih osjetila, koje precizno radi u skladu s promjenama u svojoj okolini, pisao je, obdareno je transcendentalnim mehanikim osjetilom koje mu omoguava da izbjegne opasnosti koje se ne mogu izravno zapaziti. Kada takvo stvorenje doe u dodir s ostalima, iji su organi za nadziranje znatno6 slabiji, taj osjeaj jaa pa ono osjea 'kozmiku' bol... Oito je iz ovih izumiteljevih zapisa da ni sam nikada nije bio posve zadovoljan svojim teorijama vezanim za taj predmet. Ovo nije ostalo jedinim doivljajem slutnje i izvanosjetilnih zapaanja u Teslinu ivotu. No, on ih je uvijek nastojao objasniti na mehaniki nain, tragajui za intuicijom vezanom za vanjske dogaaje. Tako je, primjerice, kad mu je sestra Angelina smrtno oboljela, poslao telegram iz NewYorka u kojem je stajalo: Imao sam viziju da se Angelina uzdie i nestaje. Osjetio sam da nije sve kako treba. Teslin neak, Sava Kosanovi, kasnije se prisjetio da mu je izumitelj priao o svojim predosjeajima, ali bi im redovito umanjivao znaaj. On je pravi osjetilni prijemnik, rekao mu je, koji biljei svaku, pa i najmanju uznemirenost - no, u tome nema nikakve tajnovitosti. Izjavio je, rekao je Kosanovi, da je svaki ovjek poput automata koji reagira na vanjske dojmove. Ali kakvi bi mu vanjski

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

dojmovi mogli dati onakvu mo predvianja koju emo opisati u nastavku, o tome nije nikad govorio. Opisao je Kosanoviu dogaaj to se zbio na Manhattanu 1890-ih godina, nakon jednog od velikih prijema koji je priredio za svoje znance. Neki od gostiju pripremali su se otii vlakom za Philadelphiju. Tesla, obuzet nekim monim unutarnjim porivom, jednostavno je bio primoran zadrati ih, zbog ega su zakasnili na vlak. Kasnije se uspostavilo da je dolo do velikog sudara u kojemu je bilo ozlijeeno mnogo putnika.7 Neobinu promjenu osobnog fizikog izgleda povezao je sa zabrinutom urbom, kojom je pohitao majinoj samrtnikoj postelji. Naime, jedan posve sijedi pramen pojavio mu se na desnoj strani inae posve crne i guste kose. Ali on je nekim udom ve nakon nekoliko mjeseci iznova zadobio svoju prirodnu boju. Tesla se tjednima oporavljao od majine smrti. Kad je konano bio u stanju izai iz kue, posjetio je roake u Beogradu. Tamo su ga doekali velikom dobrodolicom i poastima. Potom se zaputio u Zagreb i Budimpetu. Jo kao djearca Teslu su znali opinjavati odnosi izmeu bljeskova munje i kie. Na ovom je putovanju, prigodom lunjanja svojim rodnim planinama doivio iskustvo, koje je temeljito utjecalo na njega kao na znanstvenika. Tragao sam za bilo kakvim zaklonom od nevremena koje se naglo pribliavalo, prisjeao se kasnije. Nebo se zamrailo od tamnih oblaka, no kia nikako da pone padati sve dok, odjednom, ne zabljesnu sjaj munje i ve nekoliko trenutaka potom krene prava poplava. Taj me prizor natjerao na razmiljanje. Bio je pokazatelj toga koliko su te dvije pojave uzajamno bliske i povezane, kao uzrok i posljedica, pa me malo dublje razmiljanje dovelo do zakljuka da je jaina elektrine energije pri ubrzavanju vode bila zanemariva, jer je munja posluila kao osjedjivi okida. Bila je to velianstvena mogunost za razna postignua. Kad bismo mogli proizvesti elektrine oluje zahtijevanih sposobnosti, cijeli na planet i uvjeti ivota mogli bi se promijeniti. Sunce vode iz oceana izdie uvis, a vjetar ih odnosi u udaljena podruja gdje
106

Radio

ostaju u stanju vrlo profinjene uravnoteenosti. Kad bi bilo u naoj moi da nju uzburkamo kad god i ma gdje mi to eljeli, mogli bismo po volji upravljati tim monim medijem koji je nuan za ivot. Mogli bismo navodnjavati ve posve isuene pustinje, stvarati jezera i rijeke te osiguravati pokretaku snagu u neogranienoj mjeri. Upravljanje munjama, zakljuio je, bio bi najpogodniji nain zauzdavanja snaga i moi sunca. Ostvarenje toga ovisilo bi o naoj sposobnosti da razvijemo elektrine sile onih veliina koje vladaju u prirodi, konano je odluio. Iako se ini beznadnim pothvatom, donio sam odluku da to pokuam. Odmah nakon to sam se u ljeto 1892. vratio u Sjedinjene Drave, zapoeo sam s radom koji me sve vie privlaio, jer su za njega bila potrebna ista sredstva kao i za uspjeno postizanje beinog prijenosa energije.8 Dana 31. kolovoza 1892. godine u tjedniku The Electrical Engineer objavljeno je da se gospodin Nikola Tesla, visoko cijenjeni elektroinenjer, parobrodom Augusta Victoria vratio iz Hamburga u New York. Nakon kratke napomene o smrti njegove majke i bolesti koja je potom shrvala i njega samog, novinar je dodao: Velianstveni prijemi kojima su ga posvuda doekivali europski elektroinenjeri postali su, kao i njegovi istraivaki radovi, dio same povijesti elektrotehnike, a priznanja kojima su ga obasipali bila su takva da se Amerikanci mogu uistinu ponositi time to je on upravo ovu zemlju odabrao da mu postane domom. Tesla je iznova unaprijedio povijest znanosti u proljee 1893. godine kad je, obraajui se sluateljima na Franklin Institutu u Philadelphiji te potom u St. Louisu pripadnicima udruenja National Electric Light Association, do najmanjih pojedinosti opisao naela radio-tehnike. U St. Louisu je prvi put javno prikazao komuniciranje radiovezom, iako je taj izum slubeno pripisan Talijanu Marconiju 1895. godine. Teslin dvadesetosmogodinji pomonik tijekom predavanja u St. Louisu bio je H. P. Broughton. Njegov je sin, William G.
107

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Broughton, dobio koncesiju za memorijalni muzej Schenectadv s amaterskom radiostanicom W21R. Tijekom govora odranog 1976. godine, prigodom obljetnice rada stanice, VVilliam Broughton osvrnuo se na Teslino povijesno prikazivanje radiokomu-niciranja u St. Louisu nakon tjedana i tjedana priprema za njega i to onako kako mu je to osobno ispriao njegov otac: Prije osamdeset tri godine udruenje National Electric Light Association organiziralo je javno predavanje o svjetlosnim i drugim pojavama kod visokih frekvencija u St. Louisu, rekao je Broughton mlai. Na pozornici je izvreno i javno prikazivanje, pri emu su se koristile dvije skupine opreme. S jedne strane pozornice nalazila se odailjaka oprema distribucijski transformator jaine 5 kVa ispunjen uljem, te povezan s kondenzatorom, otvorom za iskrenje, zavojnicom i icom koja je vodila sve do stropa. U grupi prijemnika s druge strane pozornice nalazila se isto takva ica, koja je visjela sa stropa, isti takav kondenzator i zavojnica, samo se umjesto otvora za iskrenje tu nalazila Geisslerova cijev koja bi zasvijedila kao suvremena fluorescentna arulja kad bi se postigao dostatan napon. Izmeu odailjaa i prijemnika nije postojala nikakva ica koja bi ih meusobno spajala. Transformator u odailjakom dijelu, nastavio je Broughton, napajao se iz zasebnog strujnog izvora s prekidaem. Kad bi prekida bio zatvoren, transformator bi kripao i jeao, oko kondenzatora se stvorila aureola koja je pitala oko njihovih lisnatih krajeva, otvor za iskrenje buno bi se zatvorio pri pranjenju, a nevidljivo elektromagnetsko polje zrailo bi energiju u prostor s odailjake antenske ice. Istovremeno je u grupi prijemnika zasvijedila Geisslerova cijev, potaknuta radio-frekvencijom koju je primila preko prijamne antenske ice. Tako se rodio beini prijenos. Bez ikakvih ica i pomou iskriavog odailjaa jaine 5 kW bila je prenesena poruka koju je Geisslerova cijev odmah prihvatila kao prijemnik, udaljen oko 9 metara od odailjaa...
108

Radio

Genij poznat diljem svijeta, koji je izumio, vodio i objasnio ovo znanstveno prikazivanje pred mnogim svjedocima, zakljuio je govornik, bio je Nikola Tesla. Iako se tijekom tog prikazivanja u St. Louisu nije odaslala poruka oko svijeta, to je Tesla nedvojbeno silno prieljkivao, on je ipak tada prikazao osnovna naela suvremenog radija: 1. antenu; 2. uzemljenje; 3. krug zrakzemlja, to ukljuuje induktiv-nost i kapacitet; 4. podesivu induktivnost i kapacitet (za ugaanje); 5. opremu za odailjanje i prijem, ugoenu na meusobnu rezonanciju; te 6. elektronske cijevi kao detektore u radiotehnici.9 U svojim je najranijim prijenosima koristio vibrirajue kontakte da bi dobio neprekinute ujne valove u sustavu prijemnika. Nekoliko godina kasnije uveden je kristalni detektor koji je primao signale s otvora za iskrenje na odailjau. To je postalo ope prihvaenom praksom radiostanica, sve dok bojnik Edwin H. Armstrong nije izumio regenerativni ili povratni krug, koji je uveo radio u novu eru obiljeenu pojaalima i monim zvucima. Jo kasnije, Armstrong je uveo interferencijski krug radiovalova, koji je postao podlogom svim suvremenim radio i radarskim prijemnicima. Armstronga, studenta koji je diplomirao kod profesora Mihajla Pupina na Sveuilitu Columbia, nadahnula su upravo Teslina predavanja. Meutim, poslije je - moda pod Pupinovim utjecajem -priznao Marconijevo prvenstvo u dugom i estokom ratu koji je Tesla poveo protiv Marconija zbog patenta za izum radija. Znanstvenik koji je osim Tesle najvie zasluio da mu se prizna pionirski rad na podruju radija bio je sir Oliver Lodge, koji je 1894. godine prikazao mogunosti prijenosa beinih telegrafskih znakova valovima Hertza na daljinu od gotovo 140 metara. Pune dvije godine kasnije mladi Marchese Guglielmo Mar-coni stigao je u London sa svojom beinom opremom, istovjetnom onoj kakvu je imao Lodge. Naravno, ona nije izazvala previe uzbuenja meu vodeim poznavateljima tog podruja. No, on je usto imao uzemljenje i antenu, kojom se sluio pri pokusima izvedenim u Bologni. Ta je oprema izgledala tono onako kako ju je Tesla opisao u svojim javno objavljenim predavanjima, odranim
109

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

1893. godine a koja su bila prevedena na mnoge jezike.10 Kako emo vidjeti, Marconi e poslije zanijekati da je ikada itao o Teslinu sustavu, a istraitelj Amerikog patentnog zavoda proglasit e njegovu tvrdnju oevidnim apsurdom. Znaajno je spomenuti kako je sve do ranih 1960-ih godina pred Vrhovni sud Sjedinjenih Drava dospjelo svega jedanaest predmeta vezanih za patente, od ega su se ak dva odnosila na Tesline patente. Karakteristina je bila fundamentalna priroda njegova rada. Visoki sud sasluao je sluajeve koji su se odnosili na njegove patente za viefazni sustav izmjeninih struja te za radio, i u oba je sluaja donio presudu u njegovu korist. Ironino, nijedan od oba predmeta nije pred Sud iznio sam izumitelj. Sijeanjska susnjeica zabijelila je prozore Teslina laboratorija. Njegov pomonik Kolman Czito lagano je drhturio dok mu je pomagao pri ugoavanju stroja, no sam izumitelj posve se usredotoio na posao. Sto se tie Tesline svijesti o temperaturi, vani su isto tako mogli pupati i proljetni cvjetovi. Zazvonio je telefon i on uzdahnu dok je kretao da bi odgovorio na poziv. Telefonski operater upravo je spajao meugradski poziv iz Pittsburgha. Glas Georgea Westinghousea grmio je ak i na tolikoj udaljenosti, a njegov je vlasnik zamuckivao od uzbuenja. Njegova je tvrtka dobila ugovor za postavljanje cjelokupne elektroopreme za proizvodnju struje i osvjetljivanje velikog svjetskog sajma Chica-goVVbrld Fair poznatijeg kao Kolumbov sajam, koji je odran 1893. godine, kao prvi sajam elektrotehnike u povijesti. Tijekom njegova odravanja koristit e se dosad toliko ocrnjivan i ismijavan Teslin sustav izmjenine struje. Bila je to dobra, ali i loa vijest. Dobra stoga to e jedan takav meunarodni dogaaj biti pretvoren u pozornicu za prikazivanje prednosti tog sustava. Loa zato to je najavljivala da e morati napustiti rad na onome to mu je trenutno znailo vie od iega u ivotu. Njegova istraivanja vezana za radio bila su u najuzbudljivijem, kritinom stadiju.
10

Radio

Rijei industrijalca sustizale su jedna drugu. Bit e to najvei spektakl suvremenog doba, ree mu. Ne samo to prua mogunost prikazivanja svega onoga to izmjenina struja moe uiniti, nego se mogu izloiti i svi oni novi elektrini proizvodi koji su u meuvremenu izumljeni. Tko ne bi prodao duu za takvu priliku? Tvrtka General Electric prikazivat e Edisonova otkria. Tamo e se nai svi koji neto znae u meunarodnoj znanosti. Arhitektura e biti velianstvena... Kad se sajam otvara? upita Tesla, pribojavajui se najgoreg. Prvog svibnja. Teko da emo imati dovoljno vremena za sve ono to treba uiniti. U redu, gospodine VVestinghouse, ree pronalaza. Okreui lea radu na svojim voljenim zavojnicama, baci se na poslove vezane za veliku izlobu. Ideje o tome kako e zaprepastiti znanstvenu zajednicu i oarati posjetitelje ve su mu se rojile mislima. Ovo ni u kom sluaju nije mogao odbiti. Amerika je jednostavno udjela za spektaklom, koji joj je ujedno bio neophodno potreban. Ubrzo nakon ponovnog izbora predsjednika Grovera Clevelanda na drugi predsjedniki mandat, zemlju su preplavile propale banke, nezaposlenost i steajevi. Velika panika iz 1893. jednako je zahvatila sirotinju i bogatae. Politiki gledano, inilo se vrlo poeljnim odvratiti misli ljudi od nesigurne budunosti i stajanja u dugakim redovima zbog korice kruha. Kolumbova izloba bila je zamiljena kao proslava etiristote godinjice otkria Amerike (s godinom dana kanjenja). Predsjednik Cleveland pozvao je kraljeve panjolske i Portugala da ga poaste svojom nazonou, kao i druge strane velikodostojnike. ak je pristao osobno okrenuti pozlaeni glavni prekida kojim e propustiti struju te Grad budunosti preplaviti svjetlou, pokrenuti izloene vodoskoke i strojeve dok se budu dizale izvjeene zastave i simboli zemalja te tako obiljeiti veliko i raskono sveano otvorenje. Trebalo je i osobne hrabrosti da bi pristao na to. Dodue, struja je u Bijelu kuu ula ve 1891. godine, no dosad predsjedniku nisu nijednom dopustili da dodirne bilo

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

kakav prekida. Ovu su zadau mudro namijenili za to odabranim najamnicima. Naposljetku, javnost je na opasnosti kojih se treba pribojavati upozorio ni manje ni vie nego takav jedan autoritet kakav je Edison. Kad je konano stigao veliki dan Chicago je bio grad prepun sivila, a redovi za kruh postajali su sve dui. No, onoj masi koja je pristigla na izlobu pogled na sajam posve je oduzeo dah dok su ga izvjestitelji odmah poeli prozivati Bijelim Gradom. List The NewYork Times (od 1. svibnja 1893. godine) izvijestio je: Grover Cleveland, smiren i dostojanstven, s nekoliko je odmjerenih rijei jasnim i zvonkim glasom objavio okupljenoj masi da je Svjetska izloba u ast Kolumbu otvorena... te je potom polagano dotaknuo prekida izraen od slonovae i zlata... Pravi svjetlosni toranj zasjao je bljetavilom tisua elektrinih arulja odailjui svoju poruku o budunosti punoj svjeda. Bili su izgraeni i venecijanski kanali kako bi ozrcalili suvremeno osvjetljenje arhitekture Staroga svijeta. Posvuda se ulo kuckanje pulsa budunosti - izmjenine struje. Kad su svjetla bljesnula, pred golemom se masom svijeta ukazao velianstven prizor. A tada su u sjedalima namijenjenim poasnim gostima vojvoda i vojvotkinja od Verague te ostali strani dostojanstvenici poeli klicati. Odmah im se pridruila gomila dok se damama u suvie pritijenjenim korzetima maglilo pred oima te su padale u nesvijest poput vojnika usred bidee. Vvestinghouse, koji je ponudio povoljniji ugovor za osvjedji-vanje sajma od tvrtke General Electric, uivao je u svom oevidnom trijumfu. U Elektrinom paviljonu mogli su se vidjeti svi najnoviji proizvodi i izumi za koje se moglo zahvaliti amerikoj genijalnosti. Mjesto odravanja sajma izgledalo je naprosto arobno, posebice nou. Svjedost u svim bojama obasjavala je vodoskoke i igrala svoju igru u vodenim kapljicama, predoavajui tako divne prizore da bi poneko uistinu zaplakao od ganua. Graani pustolovne naravi usudili su se sjesti u mali elektrini vlak to bi ih vozio kroz prostore Bijeloga Grada. Oni jo smioniji sjatili su se oko golemog panoramskog kola G. W Ferrisa, promjera od gotovo
112

Radio

75 metara, uda kakvo se dotad nigdje nije vidjelo. Potom bi ih se po ezdesetak utrpalo u kabine da bi se vinuli u visine te bacili pogled kako na Bijeli Grad, tako i na dio grada obavijen sivilom, koji je leao iza njega. Od svibnja do 25. listopada te godine Chicago je posjetilo 25 milijuna Amerikanaca koji su se eljeli upoznati s najnovijim udima iz znanosti, industrije, umjetnosti i arhitekture. To je bila treina ukupnog broja stanovnika. Posjetitelji bi se naguravali u izlobene sale nad kojima je predsjedao slavni Nikola Tesla. Otmjeno odjeven, s bijelom kravatom i u fraku, stajao je usred hrpe udesne visokofrekventne opreme prikazujui im jedno udo za drugim. Zatamnjene ploe zasvijetlile bi obasjane njegovim fosforescenttrim cijevima i svjetiljkama. Na jednom su mjestu cijevi odailjale svjedeu poruku Dobrodoli, elektriari!, koju je Tesla marljivo oblikovao puhanjem rastaljenog stakla. Druga su svjedea slova slavila velika imena iz svijeta znanosti kao to su Helmholtz, Faradav, Maxwell, Henry i Franklin. No, nije zaboravio - upravo tamo, meu slavnim znanstvenicima ni ime najpoznatijeg tada ivueg srpskog pjesnika, Jovana Jovanovia, koji je stvarao pod pseudonimom Zmaj. Dan za danom svojim je prikazivanjem najrazliitijih naina na koje 11 moe raditi izmjenina struja oduzimao dah znatieljnicima. Na stolu prekrivenom barunastom presvlakom izloio je male metalne predmete - bakrene kuglice, metalna jaja i slino -da bi pokazao kojim se golemim brzinama mogu vrtjeti te potom, i to u tono odreenim intervalima, u trenudcu gladco izmijeniti smjer svog kretanja. Prikazao je i prvi sinkronizirani elektrini sat, prikljuen na oscilator, kao i svoju prvu zavojnicu za elektrina pranjenja. Gledateljstvo je, dodue, slabo shvaalo znanstvenu stranu prikazanog, ali je bilo oarano svime to bi vidjelo. A kad bi samoga sebe pretvorio u ljudsku buktinju, koristei za to ureaj kojim je toliko esto oduevljavao posjetitelje svog laboratorija, ljudi bi vritali - to od straha, to od divljenja.
113

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Iz NewYorka je pod strogom pratnjom pristiglo i itavo jato Teslinih mlaahnih oboavateljica. Oijukale su s njim, provozale se Ferrisovim kolom i posjetile Paviljon ena da bi ule feministiko predavanje gospoe Potter Palmer (ikake istomiljenice gospoe Astor), koja je objavila da je ovaj model kuhinje, koji se moe podiiti elektrinim tednjakom, elektrinim ventilatorima, pa ak i automatskom perilicom suda, nagovijestio osloboenje enskog roda. No, mogue je da su se osjetile jo osloboenijima gledajui princezu Eulaliju, koja je predstavljala svog neaka, kralja Alfonsa od panjolske, kako pred itavom javnou bezbrino pui cigaretu za cigaretom. Vidjele su i prvi patentni zatvara, kao i Edisonov kinetoskop (najranije prikaze pokretnih slika) koji je pred oi donosio slike, a u ui zvukove, preko telefona sluale su tihe zvuke glazbe s upravo odravanog koncerta na Manhattanu. Stajale su u gomili pljeui trbunom plesu mlade energine ene, nazvane Mali Egipat, i - budui da se na sajmu moglo nai poneto za svaiji ukus - divile se punanoj Veneri Milonskoj, izraenoj od okolade. Neki novinar, jedan od mnogih koji su posjetili Tesline izloke, poslao je svom urednitvu izvjee: Gospodin Tesla primao je kroz svoje ruke struju napona veeg od 200 tisua volti, koja je vibrirala milijun puta u sekundi i iskazivala se u bljetavoj struji svjetlosti... Nakon tako zapanjujueg pokusa, kojeg se, usput budi reeno, nitko nije pretjerano urio ponoviti, tijelo i odjea gospodina Tesle nastavili bi odailjati fme odbljeske ili ostatke plavkastog svjeda. Zapravo, prava vatra stvara se zahvaljujui elektrostatski nabijenim molekulama, a na ovaj neobian prizor moe se gledati kao na snane bijele, elektrine plamenove koji ne sagorijevaju - oni izbijaju iz krajeva indukcijske zavojnice i neprestano tinjaju poput goreeg grma na svetome du. Izvijeteno je i kako izumitelj oekuje da e se jednog dana itav obaviti tim plamenom i u svemu tome ostati posve neozlijeen.
4

Radii

Takva struja, ustvrdio je, mogla bi nagog ovjeka grijati i na samom Sjevernom polu, a njezina uporaba u svrhe lijeenja samo je jedan od naina njezine praktine iskoristivosti. Moje prvo objavljivanje medicinske dijatermije proirilo se brzinom poara te su se, kako ovdje, tako i u drugim zemljama, strunjaci poeli baviti raznovrsnim pokusima, pisao je Tesla kasnije. Kad je dr. D'Arsonval, slavni francuski lijenik, objavio da je doao do istog otkria, poeo je estoki sukob vezan za pravo prvenstva. Francuzi su ga, elei tu poast pripisati svom zemljaku, proglasili lanom Akademije i u cijelosti zanemarili moje znatno ranije objavljene zapise. Odluan da poduzmem korake za zatitu svojih prava, zaputio sam se u Pariz i izravno se susreo s dr. d'Arsonvalom. No, njegov me osobni arm toliko razoruao da sam odustao od svojih namjera i zadovoljio se time da se zadrim na prvenstvu svojih zapisa. Jer, oni jasno pokazuju da je moja objava tog otkria preduhitrila njegovu, kao i to da se on prilikom svojih izlaganja i prikazivanja posluio mojim ureajem...12 Iako je Tesli na kraju ipak pripala zasluga i prvenstvo u objavljivanju injenice (1891. godine) da bi se nastajanje topline koja se razvija uslijed bombardiranja tkiva izmjeninom strujom visoke frekvencije moglo iskoristiti u medicini pri lijeenju artritisa i mnogih drugih bolesti, u medicinskoj se terminologiji zadrao naziv d'Arsonvalove struje. U svakom sluaju, uporaba zraenja vrlo brzo se proirila, a podruje medicinske tehnologije - koja se u poetku nazivala dijatermijom, a sada hipertermijom - razvilo se toliko da ono danas pri unitavanju kancerogenih stanica ukljuuje i primjenu X-zraka, mikrovalova te radiovalova, to se sve koristi i za lijeenje bolesti kostiju i dciva. Tijekom itavog svog ivota Tesla je vrsto vjerovao u iscjelitelj sko djelovanje onoga to je nazivao hladnom vatrom, drei je osobito vrijednom za osvjeenje uma i proiavanje koe. Zapravo, ini se da pranjenje edcica ili korona koje se stvaralo kod terapeutskih ureaja niske snage uistinu osnauje rad miia, pospjeuje cirkulaciju, a ujedno stvara ozon koji takoer ima lagano stimulirajui uinak kad se udie u niskim koncentracijama.
5

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Fiziolog Maurice Stahl izjavio je: Postoji i psihosomatski uinak. Drim da cjelokupno djelovanje nije tek mehanike naravi. Pronalaza se takoer nadao da bi jednoga dana i elektroanestezija mogla postati moguom. Predlagao je da se ispod kolskih klupa ugrade ice pod visokim naponom ne bi li se lijeni uenici bolje stimulirali na rad. Na njegov je nagovor tako bila izgraena garderoba njujorkog kazalita, to je trebalo obodriti glumce prije izlaska na pozornicu. Na Kolumbovoj izlobi Tesla je opisao i zagrijavanje sipki izraenih od eljeza, rastaljenog olova i kalaja, do kojega dolazi u elektromagnetskom polju posebno oblikovanih visokofrekvent-nih zavojnica. To je svoje vrlo znaajne komercijalne posljedice dobilo tek kasnije, nakon niza godina. Premda je nerado napustio svoj laboratorij, radi ikakog sajma, pokazalo se da je ta izloba postala za njega uzbudljivim iskustvom. Isto je vrijedilo i za Georgea VVestinghousea. Ovaj je u Strojarskom paviljonu izloio razne motore pokretane izmjeninom strujom, kao i dvanaest dvofaznih generatora, izgraenih iskljuivo za svrhe distribucije svjeda i struje. Kako bi pokazao potpunu prilagodljivost svog sustava, Vvestinghouse je prikazivao kako rotacijski konvertor moe pretvarati viefaznu izmjeninu struju u istosmjernu, potrebnu za pokretanje motora lokomotive. Najznaajniji dan za Teslu vjerojatno je bio 25. kolovoza kad je odrao predavanje na Kongresu elektroinenjera i tom prilikom prikazao svoje mehanike i elektrine oscilatore. Thomas Com-merford Martin, dobro poznat izdava i elektroiaenjer, napisao je da e izumitelju sada biti mogue provoditi svoja istraivanja s izmjeninom strujom uz postizanje velike tonosti. Ali, dodao je, ova e oprema zasigurno nai mjesta i na polju harmonizirane i sinkronizirane telegrafije, to opet otvara daljnje goleme i raznolike mogunosti.13 Herman Helmholz, proslavljeni njemaki fiziar, prisustvovao je tom predavanju na Kongresu elektroinenjera kao slubeni delegat Njemakog carstva, pri emu je bio izabran za predsjedavajueg itavog Kongresa. Teslin sunarodnjak Mihajlo Pupin takoer
16

Radio

je bio sudionik Kongresa. Pitanja o kojima se na Kongresu raspravljalo, napisao je Pupin kasnije, kao i osobe koje su o njima raspravljale pokazale su da se elektrotehnika vie ne nalazi u svojim povojima i da stvari vezane uz elektrotehniku nisu tek puki praktini pokusi, nego se zasnivaju na znanstvenim naelima. Iz toga se moe zakljuiti da se i on zgraao nad Edisonovim zadovoljstvom to se jo uvijek nije posve i do kraja shvatilo kako je izmjenina struja ipak sigurna za uporabu. Tesla se vratio u NewYork ponosan na postignute uspjehe. Na krilima slave odluio je vre nego ikada prije da e to je mogue vie izbjegavati silne drutvene pozive koji bi mu samo oduzimali vrijeme. Najradije bi odluio izbjegavati i pozive poslovne prirode, ali mu je potreba za financiranjem njegovih istraivanja vezanih za radio i druge izume ubrzo pokazala da je to nemogue.

8. Visoko drutvo
Wall Streetom su tada vladali poslovni pustolovi, ukljuujui legendarne linosti kao to su bili Morgan, John D. Rockefeller, Vanderbiltovi, Edward H. Harriman, Jay Gould, Thomas Fortune Ryan i drugi manje poznati, no jednako ivopisni likovi. Neki bi od njih procvjetali tek na jedan dan, da bi potom bili pregaeni i zaboravljeni. Veina se bavila tako sumnjivom trgovinom da bi svatko tko bi danas pokuao to isto ve sutra vjerojatno bio primoran zapoeti ivot u nekoj stranoj prijestolnici iz koje mu ne bi prijetilo izruenje Americi. Bavei se ugljenom, eljeznicama, elikom, duhanom i novim podrujem elektrinih ureaja, oni su drali sve konce u svojim rukama. Prema bezobzirnom i drskom Tvvainu, evanelje koje su propovijedali ti razbojniki magnati tijekom galopirajue faze industrijske revolucije glasilo je: Zgrabi novac. Zgrabi ga brzo. Zgrabi ga napretek. Zgrabi ga nepoteno ako moe ili poteno -ako ba mora. Svaki dan kad bi odjeknuo gong koji je oznaavao zatvaranje burze na Wall Streetu mnogi bi se njezini lanovi preselili u hotel VHildorf-Astoria, koji se tada nalazio na mjestu na kojem se danas uzdie Empire State Building. Svakom bi brokeru uspjean prodor meu lanove vvaldorfske gomile znaio patentiranje prava na uspjeh. Velianstvena predvorja i blagovaonice tada bi se pretvarale u pozornice predstava u kojima su se mogla gledati razmetanja pobjednika ili obeshrabrenost gubitnika. Strepnja je ovdje esto bila gotovo opipljiva u zraku. Tesla bi instinktivno krenuo prema staklom odvojenoj Dvorani palmi da bi vidio i bio vien te tako na sebe podsjetio boga18

Visoko drutvo

tune vane za njegovu daljnju karijeru. Poeo je tamo redovito veerati jo prije no to si je mogao dopustiti stalni boravak u tom otmjenom hotelu. U usporedbi sa silnim bogatstvom kojim su raspolagali ovi pekulanti i pokretai razvoja tog vremena, on nije bio imuan. No bio je zgodan, uglaen, armantan, i ivio je na nain kojim je poruivao da su njegovi izgledi za ostvarenje budueg bogatstva sjajni, kao to su uistinu i bili. Pa konano, kako je to zamijetio Ward McAllister iz tjednika Gilded Age: Danas se ovjek s milijun dolara moe osjeati jednako sretnim kao da je uistinu bogat. I sam je Tesla postao lanom McAllisterove elitne skupine bogataa, zauzimajui svoj drutveni poloaj u njegovoj njujor-koj grupi 400. Susretao se s tim proslavljenim velikim, tihim ljudima hladnih oiju i grubih osmijeha na njihovu vlastitom terenu. Oni su se udvarali njegovom znanju a on je uivao u toj igri. Moe li si dopustiti da bude morganiziran kao Edison? Ili bi trebao postati astoriziran, insulliziran, melloniziran, rvaniziran ili frickiziran? Nije imao nikakvih iluzija o riziku koji je u to ukljuen. Tko bi god od njih uloio svoj kapital u njegove izume, zasigurno bi se uplitao u njegov rad, a vjerojatno bi bilo i onog krajnjeg, konanog nadzora pri donoenju odluka. Tako taj sustav djeluje i to je naprosto cijena koju izumitelj mora platiti. Nekoliko ga je znalaca ve poelo nazivati najveim izumiteljem u povijesti ovjeanstva, veim ak i od Edisona. Ako su bili potrebni daljnji dokazi o njegovu uspjehu u Novom Svijetu, mogli su se pronai u zakulisnim igrama koje su se poele odvijati oko njega - i to ne samo u Edisonovu taboru, nego mnogo tie i kod ostalih znanstvenika kojima su novine posveivale znatno manje pozornosti i koji nikad nisu dobili pozivnicu za uzbudljiva i slavna prikazivanja u njegovom laboratoriju. itav svoj ivot Tesla je njegovao dobre odnose s grupom novinara, izdavaa i knjievnika koji su ga oboavali. Mada su mu predavanja donijela svjetsku slavu i ostala sauvana u zapisima znanstvenih udruenja, on nikada nije predao lanak bilo kojem
119

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

akademskom glasilu. Zapravo, kad je stigao u Ameriku takvi asopisi nisu jo ni postojali. Institucionalna povezanost velike trojke - industrije, vlade i sveuilita - znanstvenicima jo nije bila prihvaeni put za postizanje priznanja. No, sada se to poelo mijenjati. On je po vlastitom izboru bio usamljenik, iako je vrijeme vukova samotnjaka brzo prolazilo. Sam Edison je kao jedan od posljednjih neovisnih pronalazaa bio prijelazni lik, koji je izgradio prvi veliki istraivaki laboratorij i time utemeljio budui nain rada suvremene znanosti. No, Tesla se itav ivot gnuao ukljuivanja u poslove korporacija, i to iz dva razloga - jer bi ga veina drugih inenjera dovela do ludila svojom nestrpljivou te zato to mu je bio mrzak bilo kakav oblik nadzora. Ako ve mora raditi s nekim tko pripada nekoj korporaciji, tada je najbolje da to bude njezin predsjednik ili barem predsjedavajui u njezinu nadzornom odboru. S onima koje je svakodnevno promatrao u VValdorfu, nakon to bi se burza zatvorila, moglo se porazgovarati o vrlo malom broju tema. Uglavnom su ih zanimale cijene i tarife, a strahovanja su im se svodila na novarsku paniku i radnike nemire. Stranaka politika jedva ih je zanimala, osim kupovanja glasova koji su im bili potrebni kako bi zatitili svoje cijene i tarife. Bernard Baruch priao je jednom prigodom o neotesanom njemakom trgovcu Jacobu Fieldu, zvanom Jake, kojega su neki njegovi zahvalni prijatelji astili veerom. Kad su dvije zgodne dame koje su sjedile do njega utihnule ne znajui o emu bi s njim mogle priati, jedna od njih se ipak odvaila i upitala ga voli li Balzaca. Jake zavrnu svoje brkove i ree: Nikad se ne bavim niime osim dionicama.1 Teslinu ukusu mnogo su vie odgovarali novinari i obrazovane ene. Sto se tie ljudi od tiska, oni bi u naelu bili toliko oarani njegovom karizmatinom nazonou da bi se nakon susreta s njim teko mogli prisjetiti ima li on gustu i crnu ili pak smeu valovitu kosu, koja mu je boja oiju ili koliko su mu dugi palevi -zaudo, ovo posljednje bilo je u predmet opeg zanimanja.
120

Visoko drutvo Spisatelji toga doba esto su se koristili kienim proznim stilom, a vodei je u takvom nainu izraavanja bio Julian Haw-thorne, pisac i jedini sin Nathaniela Havvthornea. Oaran Teslom ve pri svom prvom susretu s njim opisao ga je kao viziju opae-nu kroz dim opijumskog brloga: Ugledah visokog, vitkog, mladog ovjeka dugakih prstiju i ruku, iji su pomalo usporeni pokreti prikrivali izvanrednu snagu miia. Lice mu je bilo ovalno, iroko kod sljepooica, a snano oko usana i brade. Imao je duguljaste oi nad kojima bi se kapci rijetko posve otvorili, pa bi izgledao kao da hoda u snu privuen prizorima koji ostalim smrtnicima ostaju skriveni. I smijeak mu je bio polagan, kao da se budi usred zbilje i u njoj nalazi neto aljivo. Uzgred bi odisao ljubaznou i prijaznou koje su gotovo graniile sa enstvenou, a ispod svega bi se nalazila jednostavnost i netaknutost djeteta... Imao je gustu i valovitu smeu kosu, plave oi i njenu kou... Susresti se s Teslom znailo je zadrijeti u podruje slobode slobodnije i od usamljenitva, jer se obzor toliko protee...2 S druge strane, jedna je od pronalazaevih tajnica napisala da je Tesla imao gustu, crnu kosu, i to glatko zaeljanu unatrag. Ipak, izgleda da se svi slau u jednom - snazi Tesline osobnosti. Franklin Chester je u glasilu Citizen od 22. kolovoza 1897. zabiljeio da nema toga tko Teslu moe pogledati, a da ne osjeti njegovu snagu. Chester ga je pritom opisao kao visoku osobu, i to znatno viu od 185 cm (on je ustvari bio visok gotovo puna dva metra), velikih dlanova s neuobiajeno dugakim palcima, to je znak velike inteligencije. A to se tie izumiteljeve kontroverzne kose, Chester je iznio da je ravna, posve crjia i sjajna te strogo zaeljana preko uiju prema zatiljku. Imao je visoko smjetene kosti lica slavenskog tipa, a upale oi bile su plave boje i znale bi se grozniavo zaariti kao kakve uarene kugle. Izgledalo je kao da su oni udnovati svjetlosni bljeskovi koje izvodi pomou svojih instrumenata, nastavio je Chester, ispaljeni iz njih. Glava mu je duguljasta oblika, a brada vrlo iljasta... Kad progovori, primorani ste sluati ga. Moda i ne
)

TESLA

OVJEK

'AN VREMENA

znate o emu govori, ali ipak vas oarava... Sjajno govori engleski jezik, onako kako ga govore visoko obrazovani stranci, bez naglaska i vrlo jasno... A jednako tako dobro govori jo osam drugih jezika... Arthur Brisbane, urednik Hearsta sklon slikovitom izraavanju ustvrdio je da su izumiteljeve oi prilino svijetle, i to zbog tolikog umnog naprezanja (Tesla je kasnije potvrdio da je to istina). I Brisbane je iznio ope prihvaeno miljenje da dugaki palci oznaavaju njegov moan intelekt, pozivajui svoje itatelje da se prisjete malih paleva to ih imaju majmuni. No, za Teslina je usta mislio da su premalena, a za bradu, iako mu se nije inila bradom slabia, da ipak ne iskazuje dostatnu snagu. Nagaajui da je vii od 185 cm, a teak manje od 70 kg, primijetio je da Tesla naginje pogrbljenosti. Glas mu je opisao kao pomalo piskav, vjerojatno zbog unutarnje napetosti. On posjeduje onu dozu samodopadnosti i samopouzdanja koja obino ide ruku pod ruku s uspjehom.3 John J. O'Neill, glavni urednik znanstvene rubrike njujorkog Herald Tribunea i dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je kasnije postao Teslin prvi biografi vjeran dugogodinji prijatelj, opisao mu je oi kao sivo-plave te njihovu boju pripisao genetskom naslijeu, a ne umnim naprezanjima. Za njega je Tesla bio bog ija je nadzemaljska otroumnost stvorila suvremeno doba.4 Sa svog romantinog stajalita O'Neill biljei kako je Tesla bio isuvie visok i vitak da bi ga uzeli kao model za Adonisa, no to su u potpunosti mogle nadoknaditi njegove ostale osobine. Bio je zgodan i magnetski privlaan, ali je bio tih, gotovo stidljiv. Govorio je meko, bio je vrlo obrazovan i uvijek se lijepo odijevao. to se tie Teslina osobnog pogleda na ova pitanja, bilo mu je drago kad su ga proglasili najbolje odjevenim mukarcem Pete avenije. tovie, kako je jednom prigodom rekao svojoj tajnici, nastojat e da tako i ostane. Na ulicu bi obino izlazio u crnom ogrtau i obavezno s polucilindrom - njih bi nosio ak i u svom laboratoriju, osim ako neki iznimno znaajan pokus ne bi zahti22

Visoko drutvo

jevao sveano veernje odijelo. Maramice su mu bile od bijele svile a ne platnene, kravate mirnih boja, a ovratnici strogo ukrobljeni. Sve dodatke odjei, ukljuujui i rukavice, bacao bi nakon vrlo kratkog koritenja. Nikad nije nosio nakit i nije ga volio vidjeti ni na drugima, to je bio rezultat njegovih fobija. Robert Undervvood Johnson je, nakon to je upoznao Teslu, dogovorio da Sveuilite Yale, koje je bilo i njegova alma mater, dodijeli Tesli poasnu titulu. Kasnije je i Sveuilite Columbia odluilo Teslu odlikovati na isti nain pa su od Johnsona zatraili da im dostavi svoj opis i vienje posebnih vrlina koje, prema njegovu miljenju, krase izumitelja. Teslina osobnost, napisao je, posjeduje izrazitu njenost i iskrenost, skromnost, profinjenost, velikodunost i snagu... I enski bi rod jednako esto oarao kao i svoje muke potovatelje. Gospoica Dorothv F. Skerritt je, kao njegova dugogodinja tajnica, posvjedoila da su ak i u poznijoj dobi njegova nazonost i uglaenost posvuda ostavljale zapaen dojam. Napisala je: inilo se kao da njegove upale, elino sive, njene, a ipak prodorne oi, smjetene pod streim obrvama, uspijevaju proitati vae najskrovitije misli... lice mu je zrailo neim gotovo nadnaravnim... njegov njeni polusmijeak i uglaenost odmah bi 5 odavali osobine dentlmena, ukorijenjene u njegovoj dui. Njegova prijatelja Havvthornea dojmila se ne samo Teslina fizika privlanost nego i bogatstvo njegove obrazovanosti i kulture. Rijetko se susree znanstvenik ili inenjer, napisao je, koji je istodobno i pjesnik, i filozof, i ljubitelj glazbe profinjena ukusa, i lingvist te sjajan poznavatelj jela i pia. Bilo da se govorilo o goditima vina ili kuhanju plodova iz povrtnjaka, on se u to razumio. A kad bi progovorio, ustvrdio je Havvthorne, na njegovu se licu ogledala budunost i moglo se vidjeti kako ovjeanstvo... uzdie Titana i spoznaje nebeske tajne. Vidio bih da dolazi vrijeme kad ljudi vie nee biti primorani mukotrpno raditi kako bi preivjeli, kad pojmovi kao to su bogat i siromaan vie nee oznaavati razlike meu ljudima vezane za njihovo materijalno
123

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

stanje, ve za njihove duhovne sposobnosti i ambicije. Vrijeme... kad e se znanje ak crpiti iz izvora koje nam je danas teko zamisliti...6 Ponekad je Tesla znao biti okrutan, to je, ini se, proizlazilo iz njegovih osobnih naklonosti ili gotovo prisilnih antipatija. Gnuao se gojaznih ljudi i nije se trudio prikriti svoje osjeaje. Po njegovu je miljenju jedna od njegovih tajnica bila predebela. Jednom je neto nespretno gurnula sa stola i to je bilo dovoljno da je na licu mjesta otpusti. Kleui na punanim koljenima, molila ga je da izmijeni svoju odluku, ali on ju je odbio. Najdraa poalica koju bi rado pripovijedao odnosila se na njegove dvije pratetke, a zasnivala se na injenici da su obje bile krajnje rune. Jednako je svojevoljan znao biti i u vezi s nainom odijevanja svojih djelatnika. Tajnica je mogla utroiti i polovinu svoje mjesene zarade na novu haljinu, ali on bi ipak pronaao razloga za kritiku te joj naloio da ode kui i preodjene se prije nego to odnese poruku nekom od njegovih vanih prijatelja bankara. Izgleda da njegovi zaposlenici nikad nisu dvojili o njegovoj neprikosnovenoj ulozi suca nadlenog za ukusno odijevanje i zapravo su mu bili izrazito vjerni. Jer bi im sve nadoknadio svojim ostalim vrlinama. Njegovi pomonici Kolman Czito i George Scherff te tajnice Muriel Arbus i gospoica Skerritt ostale su uz njega i u dobru i u zlu. Kad je ostario i davao ve pomalo nesuvisle odgovore, novinari bi ga titili od njegovih vlastitih nesmotrenih izjava. Znanstveni novinari Kenneth M. Swezey i O'Neill, jo maloljetnici u doba kad su ga upoznali, gotovo da su ga tovali kao boanstvo. Hugo Gernsback, slavni urednik znanstvenih tjednika i otac znanstvene fantastike, objavljivao bi sve Tesline tekstove kojih se mogao doepati, drei ga barem jednako znaajnim kao Edisona. Taj lik to je imao tako neobinu mo opinjavanja okoline nije bio okruen samo piscima, industrijalcima i financijerima, ve su mu dolazili i glazbenici, glumci, kraljevi, pjesnici, kipari, sveuilini profesori, mistici i ekscentrici. Bio je obasut poastima i odlikovanjima, strani dravnici i vlade traili su njegove usluge.
124

Visoko drutvo

Ljudi su ga nazivali arobnjakom, vizionarom, prorokom, nenad-maenim genijem i najveim znanstvenikom svih vremena. Ali, to nije bilo sve. Naime, bilo je i onih koji su ga zvali prevarantom i arlatanom, isto kao to su povremeno napadali i Edisona kad bi objavljivao svoja otkria i hvalio se novinarima. Kolege i znanstvenici sa sveuilita ni Tesli nisu opratali isti grijeh. Edisonova slava nadivjela je te optube zato to je on poduzeo mjere predostro-nosti te se osigurao golemim bogatstvom i moi, kao i velikim brojem sljedbenika. No, Tesli su dolari sipili kroz prste kao pijesak i on je naposlijetku ostao usamljen, udaljen i ravnoduan pred miljenjem javnosti. Njegov otar kritiar, VValdemar Kaempfiert, znanstveni urednik novina The NewYork Times, nazvao ga je intelektualnim udavom u ijem su smrtonosnom zagrljaju J. P. Morgan i pukovnik Astor postajali bespomona lovina. Kaempfiert ga je opisao kao srednjovjekovnog praktiara crne magije... mutnog poput nekog orijentalnog mistika te ga istodobno optuio (umijeavi i povijesne metafore) da je beznadno zadrt i nazadni viktorijanac, nesposoban prihvatiti novu atomsku znanost dvadesetog stoljea. A njegovi kolege novinari, ruio ga je dalje Kaempfiert, iako nisu mogli shvatiti ono o emu im [Tesla] govori, bili su oduevljeni njegovim prijedlozima o komuniciranju s Marsom te o beinom prijenosu elektrine energije na ogromne udaljenosti.7 U svojim je napadima uspio snano nagovijestiti i to da meu prevarene prije svega ubraja novinare konkurentskog lista, Herald Tribune. O'Neill poklanja Tesli isuvie povjerenja, pisao je Kaempffert, to je rezultat adolescentnog oboavanja heroja. O'Neill je upoznao Teslu dok je kao potrko radio u knjinici NewYork Public Librarv, a navodno mu je ak pisao pjesme. Kaempffertov stav moda e nam razjasniti sljedea zgoda koju je opisao O'Neill: Godine 1898. Tesla je u velikoj dvorani Madison Square Gardena odrao slavno prikazivanje svog daljinski upravljanog broda i raznih vrsta torpeda. KaempfFert, koji je u to doba jo studirao, drsko je uvukao slavnog znanstvenika u razgovor.
125

TESLA

DVJEK IZVAN VREMENA

Vidim da biste jo vei brod mogli natovariti dinamitom, ubacio se, nagnati ga da plovi pod vodom te jednim pritiskom prsta izazvati eksploziju dinamita kad god to poelite, jednako kao to moete nagnati svjedost da zasja na pramcu broda ili s udaljenosti beinim putem raznijeti ak i najvei bojni brod. Tesla je prasnuo: Ali, Vi tamo niste vidjeli nikakav beini torpedo! Vidjeli ste prvog iz rase robota, mehanikog ovjeka koji e obavljati teke poslove ljudskog roda.8 Zavidni znanstvenici i kritiki nastrojeni novinari nisu bili jedini uzrok Teslinih nevolja. Privlaio je i okultiste pa su se tako pod njegovu zastavu pokuavali ugurati neki udnovati mukarci i ene koji su se bavili jo udnovatijim stvarima, proglaavajui ga svojim vrhovnim izvanzemaljcem. On je roen na Veneri, tvrdili su, a na Zemlju9 je dospio ili svemirskim brodom ili na dugakim krilima goleme bijele golubice. Ovi su nepoeljni sljedbenici vjerovali da on ima sposobnosti proroka i veliku psihiku snagu te da je stigao na Zemlju da bi obine smrtnike razvojem automatizacije podigao na viu razinu. Djelomino zbog toga da obeshrabri sve one koji su mu eljeli pripisati neuobiajene sposobnosti i moi, Tesla je ustrajno poricao ak i svoju osjetilnu darovitost koju je nesumnjivo posjedovao. U istom je duhu krenuo dalje, izlaui svoju mehanistiku filozofiju i objavljujui kako ljudi nemaju svoje vlastite volje te da je svaki njihov in rezultat vanjskih dogaaja i okolnosti.10 Meutim, unato svim njegovim negiranjima udne su ga spodobe nastavljale slijediti, povezujui katkad njegovo ime s vrlo nezgodnim oblicima publiciteta. Postavljalo se pitanje - tko bi, osim obinog arlatana, mogao privui ovakvu vrstu ljudi? Jedne se jesenje veeri Teslina otmjena koija zaustavila pred raskonim domom Roberta Undenvooda Johnsona na broju 327 Avenije Lexington. Na prohladnom su povjetarcu posvuda blistale lune svjetiljke, dok su otvorena kola, zatvoreni jednoprezi i druge vrste vozila poela dovoziti pomno odabrane goste. Kroz irom otvorena vrata dopirali su njeni zvui Mozartova Kon-

Visoko drutvo

certa za klavir. Obitelj Johnson nije se ubrajala meu bogatae, no kod njih su se posve ravnopravno okupljali milijunai, super-milijunai, siromani umjetnici i intelektualci. Iako se ni Robert ni Katherine nisu previe razumjeli u znanost, oboje su naprosto oboavali Teslu. Bili su privlaan par, on uena izgleda, nadaren za strane jezike, poeziju i uvijek pripravan na brz i duhovit odgovor, a ona sitna i zgodna, no suvie inteligentna i nemirna duha da bi se u ivotu zadovoljila samo ulogom majke i ene. Osim to su njegovali odnose s umjetnicima, oni su se zaista iskreno zanimali za umjetnost. Johnson je bio pomonik urednika tjednika Century Magazine, a kasnije je postao i njegovim glavnim urednikom. Njihov je dom Tesli postao pravi raj, jer mu je doaravao civilizirane obiaje gradova Staroga Svijeta, koji su mu esto nedostajali. Teslu i Mihajla Pupina - iako su obojica stigli iz najsiromanijih dijelova Jugoslavije - zaprepastio je prvi susret s vulgarnom bukom i galamom Amerike. U Johnsonovu domu Tesla je mogao susresti poznate europske umjetnike, pisce i politiare, kao i kremu amerikog drutva. S Johnsonovima ga je 1893. godine upoznao Thomas Com-merford Martin i odmah su mu se svidjeli. Uskoro je ova trojka razvila blisko prijateljstvo. Uz Roberta i Katherine Tesla je nauio zanemariti strogu uglaenost, oslovljavati ljude njihovim osobnim imenima, ak i uivati u ponekoj glasini. Teslino ustrajno traganje za milijunaima koji bi financirali njegove izume trojci je postalo najdraom alom. Kad ne bi bili zajedno, razmjenjivali bi poruke putem teklia - ponekad i po tri ili etiri na dan. Tijekom godina druenja Robertovo i Nikolino dopisivanje obuhvaalo je na tisue pisama, no gotovo isto je toliko bilo i onih koje je Katherine odailjala gospodinu Tesli. Naime, tako ga je oslovljavala ak i onda kad se vie nije trudila da u svojim porukama prikrije snane osjeaje koje je gajila prema njemu. Nije dugo potrajalo da se Tesla dostatno opusti da im nadjene i nadimke. Tako je Johnson dobio ime Luka Filipov po legendarnom srpskom junaku kojemu se
177

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Tesla divio, a gospoa Johnson se pretvorila u madame Filipov. Johnson mu je uzvratio tako to je poeo uiti njegov materinji jezik. Pozivnice koje su mu Johnsonovi slali otkrivaju nam u kakav je frenetian drutveni ivot izumitelj uronio u to vrijeme. Ako moe, navrati do nas kad odVan Allenovih krene Leggettima...; Doi upoznati Kiplingove; eka te Paderevvski; Treba se susresti s barunom Kanekom.... U odgovorima koje bi Tesla naslovio: Za Filipove, potpisivao se takvim frivolnim imenima kao, primjerice, Nikolaj I., ili inicijalima V. I. koji bi oznaavali Velikog Izumitelja. Tako zaigran uspijevao je biti samo s nekolicinom prijatelja. Zahvaljujui Johnsonovima Tesla je sada dobio pristup i povlatenom rezervatu u kojemu su dokoni bogatai igrali igru ivota s fanatinom razmetljivou i vulgarnou. Robert mu je opisao raskone bankete odravane u hotelu Delmonico, koje su prireivali basnoslovni bogatai. Nazivali bi ih srebrnim, zlatnim ili dijamantnim veerama, ovisno o tome koju je vrstu nakita trebalo staviti u ubrus ne bi li se nazonim damama pripravilo ugodno iznenaenje. Ponekad, zbog iste potrebe da se uzbuenje i okusi, uokolo bi kruile cigarete uvijene u novanice od stotinu dolara. Ako i nije bio osobno nazoan, izumitelj je zasigurno u novinama itao o jo jednom bizarnom okupljanju koje su nazvali imenom Siromana zabava. Dogaaj o kojem je rije, odvijao se u staroj kamenoj kui, prebivalitu nekog koara sa Zapada. Gostima je naloeno da se pojave u iznoenim, prljavim dronjcima. Sjedili su na du, pili pivo iz konzervi i jeli ostatke hrane koje su im posluivali lakaji u svojim sveanim odorama, ali na drvenim tanjurima. Suosjeajnost oito nije bila znaajka ovog zlatnog doba. No, zanemarimo li pitanje dobrog ukusa, bogatstvo je imalo i svojih nepobitnih drai. Jedina mogunost da se kod mene nae novi je da imam toliko novca da ga punim akama mogu bacati kroz prozor, rekao je Tesla.1'
128

Visoko drutvo

U to je doba ivio u hotelu Gerlach, koji se promovirao kao obiteljski hotel, strogo zatien od poara. Tavorio je u njegovim neglamuroznim prostorima te sanjario o hotelu VValdorf na Petoj aveniji i njegovim zlatom bogato ukraenim listovima papira. Osim to je upoznao Rudvarda Kiplinga, kojega su i on i Robert drali jednim od najveih pisaca svoga doba, u domu John-sonovih Tesla je upoznao i spisatelje Johna Muira i Helen Hunt Jackson, skladatelje Ignacea Paderewskog i Antonina Dvofaka, primadonu Nellie 12 Melba te itavu paradu likova iz drutvenog ivota i politike. Tu je upoznao i nepoznatog, no zapanjujue zgodnog, junjaka koji je upravo diplomirao na U.S. Naval Academy, mladog mornarikog asnika Richmonda Pearsona Hobsona. Tesli je ve bilo trideset i sedam godina, postao je pravi kozmopolit i nova ga se poznanstva nisu lako dojmila. No, osjetio je neobinu privlanost prema ovom mladom asniku, ije su djeake crte lica bile u neobinoj oprenosti s njegovim tamnim, pomno njegovanim brcima. Hobson se, uz srpske junake kojima se Tesla divio, najvie pribliio njegovu idealu - muevnom, romantinom ovjeku od akcije koji u sebi objedinjuje prirodnu inteligenciju i kulturno podrijedo. Meu zamjerke upuene Tesli ubrajala su se i aputanja o tome da je homoseksualac. U nekim drugim vremenima ili u nekoj drugoj zemlji to ne bi previe utjecalo na njegovu karijeru. No, u viktorijanskoj Americi i trezvenjakom drutvu inenjera u kojem se kretao takva su govorkanja postala otrovni arsenal njegovih neprijatelja. Budui da se nikad nije udostojio osporiti tra bilo koje vrste, jedino objanjenje svog celibatskog naina ivota koje je ikada iznio bili su posebni zahtjevi koje je pred njega postavljao njegov rad. Meutim, kako je to drutvu onoga vremena bilo neprihvatljivo, pritisci da se konano oeni nisu jenjavali. Povrh toga, Tesline razne fobije nisu ga inile vjerojatnim kandidatom za intimne odnose. Meutim, u jednom je razdoblju zakupio raskoni apartman hotela Marguery na zapadnoj strani Park avenije, dok je u isto vrijeme stanovao u drugom hotelu. Jednom
129

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

je prigodom Kennethu Swezeyju rekao da mu je potreban za susrete s posebnim prijateljima i znancima. No, ta je izjava ostala otvorenom za mnoga tumaenja. Johnsonovi su ga upoznali s mnogim ljupkim, nadarenim, i bogatim enama, koje su ponekad posjedovale sve tri odlike. Za dobar dio njih govorilo se da ih je seksualno privukao. On im nikad nije odgovorio na taj nain, premda je takva vrsta pozornosti oito godila njegovu egu. Te jesenje veeri kad je stigao do doma Johnsonovih i ve pred ulazom uo zvuke Mozartove glazbe, odmah je prepoznao virtuozne ruke pijanistice. Marguerite Merington bila je jedna od njemu najdraih osoba s kojima se volio druiti na veerama i prijemima. ini se da su divljenje i osjeaji koje je gajio prema njoj bili vrhunac to ga je mogao osjetiti za neku enu. Ugledavi ga, Johnson ga odmah odvue kako bi ga upoznao s jednom visokom, ozbiljnom djevojkom, odjevenom u skupocjenu francusku haljinu ukraenu cvijetom i obrubljenu ipkom oko vrata. Kad se okrenula, njezine su ga ukasto-smekaste oi iznenadile. Bio je siguran da se nikada ranije nisu sreli, ali te je oi ve negdje vidio. Neka glumica, moda? Gospoica Anne Morgan, rekao je Johnson. Gospodin Tesla. I ostavio ih. Ona mu je lagano kimnula glavom i potom svoju pozornost iznova posvetila glazbi. Tesla se nasmijeio samom sebi. Pa naravno. Njezine su oi iskazivale istu onu odlunu inteligenciju koja se odmah mogla uoiti i kod njezina oca. Gotovo ju je mogao zamisliti kako pripaljuje crnu cigaru. Johnson mu je priapnuo da se djevojka zaljubila u njega. Ako je tako, oito je odluila niim to ne odati. Dojmilo ga se njezino dranje, oito steeno u takozvanim kolama za mlade dame. Toliko bogata, a ipak tako draesna. Kakva teta, pomislio je, to se djevojka uresila bisernim naunicama - odmah su ga uinile nervoznim. Uivao bi u razgovoru s njom, no biseri su se pobrinuli da mu to postane nemogue. Moda e Robert biti toliko ljubazan da joj to napomene za
130

Visoko drutvo ubudue. Prema rijeima Elisabeth Marburv, Anne su tako dobro uvali pod staklenim zvonom da je ostala pravo dijete. No, da je o tome trebao prosuditi Tesla, rekao bi da e ovo samosvjesno stvorenje koje je stajalo pred njim vrlo brzo ostaviti svoju ahuru. Bilo bi zanimljivo promatrati njezinu preobrazbu. Zakljuio je da e Johnsonovi biti vie nego spremni zadirkivati ga ako odmah ne iskae zanimanje za enidbu s kerkom J. Pierponta Morgana. Kao ambiciozan izumitelj kojemu je bio potreban kapital, odmah je uvidio klopku koju je predstavljala situacija. Nije mogao ohrabriti mladu enu u njezinim osjeajima, ali je morao na vrlo diplomatski nain uiniti sve da ih ne povrijedi. im je utihnula glazba oko njega su se okupili ostali gosti. Tih je dana bivao sreditem pozornosti svih drutvenih okupljanja na kojima bi se pojavio. Ljudi su izbliza eljeli uti nadarena govornika koji oarava svojim rijeima. Bogatai obino nisu bili jako kritiki nastrojeni prema znanosti, a Tesla im je znao razbiti dosadu koju bi inae osjeali kad se govorilo o tim pitanjima. Zauzvrat, on je uvijek doputao da mu mata poleti u nesluene visine. Meutim, ove im se veeri ispriao i potraio Margueritu, iju je iskrenost vrlo cijenio. Uputivi joj pohvale za sjajnu izvedbu, pomalo je nespretno upitao: Recite mi, gospoice, zbog ega iVi ne nosite dijamante i nakit kao ostale dame? Kod mene se ne radi o pitanju izbora, ree mu ona. No, kad bih i imala dovoljno novca da se natovarim dijamantima, znala bih smisliti bolje naine da ga utroim. I, to biste uinili s novcem kad biste ga imali? upita je sa zanimanjem. Tada bih radije kupila kuu na ladanju, samo to ba ne bih uivala svakodnevno putujui iz predgraa.13 Tesla je zasjao od zadovoljstva. Lijepa i nadarena ena, a odbija dragulje. On sebi nikada nije zadjenuo ak ni ukrasnu iglu na kravatu, niti je nosio satni lanac. Pa, gospoice Merington, kad ponem zgrtati svoje milijune, ree joj, rijeit u taj problem. Kupit u itav jedan blok
3

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

kua ovdje u NewYorku i u njegovu Vam sreditu izgraditi vilu te posaditi drvee oko nje. Tada ete imati svoj dom na ladanju, a ipak neete morati naputati grad.14 Nasmijala se, pitajui se moda nije li to neka vrsta prosidbe. No, vjerojatnije je kako je zakljuila da Tesline rijei predstavljaju tek njegovo uobiajeno zadirkivan]e. Prema jednom od izumiteljevih bliskih prijatelja, Marguerite je kasnije tvrdila da je bila jedina ena koja je ikada dodirnuh Teslu. No, njegov prijatelj ba i nije vjerovao u to. Nikad nije otkriven bilo kakav dokaz izumiteljeve intimnosti s njom ih bilo kojom drugom enom. Isti je taj pouzdanik rekao da se Anne Morgan bacila pred noge Tesli. No, ni tu nema niega to bi poduprlo miljenje da je njih dvoje povezivalo ita vie od prijateljstva. Njihove su se karijere razvijale usporedno, pri emu je Anne vlastitim zaslugama postala vrlo znaajna ena. I premda se njezino ime povezivalo s velikim brojem poznatih mukaraca, nikada se nije udala. S vremena na vrijeme, da bi uzvratio na silne pozive kojima su ga obasipali, Tesla bi pozivao lanove grupe 400 i manje vane smrtoike na profinjene bankete u hotel Vvaldorf. Dolo bi do prave jagme i ljubomornih ispada zbog pozivnica na te velianstvene dogaaje. Naime, znalo se da on osobno odabire najfinija jela i pia koja e se posluivati, nadgleda njihovo pripremanje, kua umake i bira skupocjena vina. Nije tedio ni na emu, ali nije ni pozivao obian puk. Nakon takvih banketa pozvao bi goste da posjete njegov laboratorij, gdje bi im odrao privatna prikazivanja, pa bi u novinama sljedeeg dana osvanule mnoge proroanske najave njegovih uzbudljivih izuma. Nije mogao odabrati rjeitiji i bolji nain muenja svojih znanstvenih suvremenika koji su bili iskljueni iz takvih predstava. Ipak, njegova prilina ravnodunost prema enskom rodu i nadalje je ostajala predmetom govorkanja, ak i na meunarodnoj razini. Jedne je veeri sjedio u Cafe de la Paix u Parizu s jednim francuskim znanstvenikom, kad je nailo neko kazalino drutvo
32

Visoko drutvo

u kojem se zatekla i boanstvena arah Bernhardt. Dok su prolazili pored njih, glumici je na tlo znakovito pala ipkom ureena maramica. Tesla je odmah skoio i uljudno joj vratio isputeni predmet, gotovo je ne pogledavi, odmah potom sjeo te, na veliko uenje nazonog Francuza, nastavio razgovor o elektricitetu. ak ga je i londonsko glasilo Electrical Revievv (u broju od 14. kolovoza 1896.) u svom poduem uvodnom lanku korilo: Naravno, gospodin Tesla moe biti posve neranjiv kad se radi o Kupidovim strijelama, no mi sumnjamo u to. Veliki smo potovatelji njega osobno kao i njegova rada i odajemo mu priznanje za umne sposobnosti... Meutim, imamo dovoljno povjerenja u enski rod i vjerujemo da ga eka njegova sudbonosna dama koja ne samo to e odgovarati njegovu inventivnom geniju, nego e mu pomoi da ga u potpunosti izrazi: primjerice, kad e joj nastojati objasniti gdje se protekle noi zadrao do dva iza ponoi... Ma koji bio uzrok neuobiajenog stanja u kojem se nalazi ugledni znanstvenik, nadamo se da e ubrzo nestati, jer smo uvjereni da e znanost openito, a osobito sam gospodin Tesla postati bogatiji kad se konano oeni. Naravno, blagoglagoljivi pisac ovog uvodnika nije doivio ispunjenje svog proroanstva. No, zasigurno nije ostao razoaran Teslinim znanstvenim i tehnikim dostignuima koja su uslijedila, jer e za izumitelja uskoro zapoeti jedno od najudesnijih razdoblja rada u njegovoj i inae sasvim udesnoj karijeri. Dogaaj koji je obiljeio novi obrat Tesline sree bio je opet jedan telefonski poziv Georgea Vvestinghousea. Prelijepa, nevjerojatna vijest. Izumitelj urno potrpa sve potrebno u kovege i ukrca se na vlak za slapove Nijagare.

133

9. Uspon i pad
U jednom se kratkom razdoblju nanizalo gotovo previe uspjeha. Vijee za slapove Nijagare, koje su Edison i lord Kelvin godinama uvjeravali u strahovite i smrtonosne opasnosti izmjenine struje, objavilo je u listopadu 1893. godine upravo ono to jeWesting-house i predvidio - da se njegovoj tvrtki dodjeljuje ugovor za izgradnju prvih dvaju generatora na Nijagari. Rat struja, koji je tako dugo izazivao raskol u amerikoj industriji, zavrio je pobjedom Teslina sustava izmjenine struje zahvaljujui prije svega VVestinghouseovoj ustrajnosti.1 Nema sumnje da su velikim dijelom za to bila zasluna i njihova zorna prikazivanja na Svjetskom sajmu u Chicagu. Rat je zavren kompromisom - tvrtka General Electric dobila je ugovor za izgradnju sustava prijenosa i distribucije struje od slapova Nijagare do grada Bufallo. Obje su tvrtke podnijele prijedlog da se postavi Teslin viefazni proizvodni sustav, jer je i General Electric pribavio licencu za koritenje Teslinih patenata pa je stoga predloio postavljanje trofaznog sustava. VVestinghouseov prijedlog nudio je dvofazni sustav. Godine 1895. Westinghouse je dovrio hidroelektranu koja je bila spremna isporuiti 15 tisua konjskih snaga struje, za ono vrijeme uistinu izvanredno dostignue. Sljedee je godine General Electric dovrio sustav prijenosa i distribucije ime je omogueno da struja potee dalekovodom dugakim oko 35 km, kako bi osvjetljavala grad Buffalo te postala pogonskim sredstvom za njegov gradski prijevoz. Iskoritavanje snage slapova Nijagare teklo je prema dogovorenim rokovima. Ljudi su s potovanjem govorili o tome kao o
134

Uspon i pad jednom od svjetskih uda. VVestinghouse je izgradio jo sedam generatorskih jedinica koje su poveale proizvodnju struje na 50 tisua konjskih snaga. General Electric izgradio je drugu elektrinu centralu, koja je takoer koristila izmjeninu struju te jo jedanaest generatora. Uslijedilo je jo jedno povijesno po prvi put. Izmjeninu struju isporuili su jednom od njezinih prvih i najznaajnijih kupaca, poduzeu Pittsburgh Reduction, iz kojega je kasnije nastala tvrtka Aluminium Companv of America ili ALCOA.2 Nova metalurka industrija ekala je visoke napone koje joj je mogla osigurati jedino izmjenina struja. Kako je Tesla i predvidio, prerada aluminija ubrzo je omoguila razvijanje zrakoplovne industrije. Zapanjujui aspekt Rata struja je taj da se on zapravo nastavio i do naih dana, poput drevnog vjerskog sukoba. Jer, svi koji bi sedamdesetih godina dvadesetog stoljea naili na neku od promidbenih kampanja General Electrica mogli su pogreno zakljuiti kako je ova tvrtka sama ukrotila slapove Nijagare te da je Tesla bio tek jedan od izumitelja koji su se natjecali za projekt izgradnje hidrocentrale. Gardner H. Dales iz korporacije Niagara Mohavvk Povver Corporation prigodom svog obraanja Amerikom institutu elektroinenjera 5. travnja 1956. godine prisjetio se neto tonije: Ako je ikada ivio ovjek koji je stvorio tako mnogo, a koji je primio tako malo priznanja bio je to Nikola Tesla. Viefazni sustav bio je njegov izum, a njegovo je prvo koritenje snage slapova Nijagare, koje je provela Niagara Falls Povver Compair/, postavilo temelje energetskog sustava koji danas koristi ova zemlja, kao i sve zemlje irom svijeta... Zapravo, Tesli su u tom razdoblju pohvale i priznanja stizala sa svih strana. Tek se kasnije iskoritavateljima njegova genija zaboravljivost uinila znatno prikladnijom. 1890-ih godina moglo se o njegovu imenu i postignuima gotovo bez prestanka itati na naslovnim stranicama svih ozbiljnijih listova. Novine i tjednici koji su se bavili znanou i tehnikom jednako su mu tako pjevali hvalospjeve. The NewYorkTimes objavio je da
*<;

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

njemu pripada neosporna ast to je iskoritavanje Nijagare uinio moguim. Te je rijei potom ponovio i George Forbes u tjedniku Electricitv (broj od 2. listopada 1895.). Svjetski tisak popratio je vrlo opirno njegov novi uspjeh. Crnogorski knez uruio mu je Orden zlatnog sokola. Ameriki institut elektroininjera dodijelio mu je Medalju Elliott-Cresson za uspjehe u istraivanjima visokih frekvencija. A lord Kelvin, koji je sad bio velikoduan u hvalospjevima, objavio je da je Tesla izumitelj koji je pridonio znanosti o elektricitetu vie nego ijedan ovjek prije njega. Uskoro su se sustavi za proizvodnju izmjenine struje zapoeli graditi i u New Yorku za eljeznike nadvonjake i uline pruge, za elektrifikaciju parne eljeznice, a potom su se ak proirili i na Edisonove podstanice. Usprkos tome, izumitelja i Westinghousea muili su i zabrinjavali mrzovoljni i ljutiti gubitnici. Tvrtka je bila primorana braniti svoje patente ulaganjem dvadesetak sudskih tubi - ukljuujui i onu za koju je svoj pravorijek Vrhovni sud ve izrekao - i u svakoj je od njih VVestinghouse odnio uvjerljivu pobjedu. Podnio je i tubu protiv tvrdce General Electric i drugih ah su se i one uspjeno okonale. No, kako je ve spomenuto, toliko strke stvaralo je zabunu u javnosti i za sobom ostavljalo nesretne ljude. Neki od onih koji su nekada slavili Teslu poeli su sada initi sve to mogu da mu nakode. B. A. Behrend, kasnije potpredsjednik Amerikog instituta elektroinenjera i osoba koja je pozorno pratila to se dogaalo u tadanjem javnom ivotu, napisao je: Neobina je osobina neznalica da uvijek idu iz jedne u drugu krajnost pa su oni, to su nekad slijepo oboavali gospodina Teslu i uznosili ga do mjere koja bi se mogla usporediti samo s fanatizmom kojim javnost inae obasipa rtve javnog oboavanja, sada zduno prionuli da ga ismiju. Behrend je sve to smatrao vrlo tunim. Dodao je: Ne mogu ni pomisliti na Nikolu Teslu da se ne raspalim i ne ponem osuivati nepravdu i nezahvalnost kojom su ga nagradili kako javnost, tako i elektrotehnika struka.3
136

Uspon i pad

Izmoren od svega, izumitelj se vratio u NewYork odluniji nego ikada u tome da vrijeme koje mu je potrebno za rad oslobodi od svih ostalih obveza, udei za tim da nastavi ni manje ni vie nego est razliitih istraivanja. S opremom za visoke napone poeo je ostvarivati takve rezultate da su mu se poele otvarati bezbrojne mogunosti. Nadao se da bi pomou saznanja kako stvoriti umjetnu munju otkrio ne samo kako nadzirati vremenske uvjete u svijetu, nego i kako prenositi energiju beinim putem. A to ga je zauzvrat zaplelo u mreu istraivanja za koja se ponadao da e mu omoguiti izgradnju prvog sustava radioprijenosa dostupnog irom svijeta. Zadovoljavajui rezultati pojavili su se kad je postigao napone od blizu milijun volta, koristei pritom konusnu zavojnicu. Instinktivno je osjetio da bi, umjesto da pone izraivati sve vee i vee ureaje za visoke napone, isti rezultat mogao postii oblikujui odgovarajui transformator, malen u usporedbi s postojeima.4 Taj ga je problem poeo gotovo opsjedati, no nije bio i jedini. Kad bi neki spektakularni pokus prkosio najosnovnijim zakonima elektriciteta, Tesla bi ga radosno slijedio ma kamo ga on odveo. A ponekad ga je znao odvesti u udnim smjerovima. Elektronska cijev za radio, kod koje se struja sprovodila kroz vakuum, bila je zapravo izvorni elektronski ureaj. Njezina sluajna prethodnica bila je vakuumska svjetiljka koju je izumio Edison jo 1883. godine. Njega je, pak, zbunjivalo ono to je kasnije postalo poznato kao Edisonov efekt, i u njemu nije uspio sagledati nikakvu vrijednost. No, zato su se drugi znanstvenici - Sir VVilliam Preece, J. A. Fleming, Tesla, Elihu Thomas i J. J. Thomson - zanimali za njega. Tako je J. J. Thomson shvatio da zamijeenu pojavu izazivaju emisije negativnog elektrinog naboja ili elektroni kad prolaze kroz uareni element i stiu do hladne elektrode. Edison, jo zbunjen i razoaran to nije uspio stvoriti dobru svjetiljku, izvijestio je da izgleda kako se taj efekt dojmio nekih nadutih glava iz bratstva u svijetu savane. On sam preao je na vanije stvari.
137

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Tesla je poeo razvijati vakuumske elektronske cijevi poetkom 1890-ih godina, oekujui da e biti podesne za otkrivanje postojanja prijenosa radiosignala. Kasnije je ak na puno radno vrijeme zaposlio staklopuhaa te izumio tisue raznih oblika cijevi koje je koristio kako u svojim istraivanjima na podruju radija, tako i u proizvodnji svjetla. Fleming je bio taj koji je, nakon to je prouio Edisonove i Preecove radove, uspio uspjeno primijeniti Edisonov efekt kod otkrivanja radiosignala, postiui poveanje osjetljivosti pomou kristalnih detektora koji su se tada koristili. Godine 1907. Lee De Forest dodat e Flemingovoj diodi mreicu ili kontrolni element, nazvavi je audionom, ime je lansirana znanost nazvana suvremenom elektronikom. No, davno prije svega navedenog, Tesla je opisivao svoj rad s vakuumskim aruljama i strujom visoke frekvencije, dijelei vlastitu oaranost i zbunjenost sa svojim sluateljstvom. Tako je jednog dana dugaku staklenu cijev, iz koje je djelomino izvukao zrak, smjestio u duu bakrenu cijev sa zatvorenim krajem. U bakrenoj je cijevi napravio mali razrez kako bi se mogla vidjeti ona staklena u njezinoj unutranjosti. Kad je bakrenu cijev spojio s elektrinim strujnim krugom visoke frekvencije, otkrio je da zrak u unutarnjoj cijevi bljetavo svijetli, mada je izgledalo da kroz bakreni omota ne protjee nikakva struja. inilo se da elektricitet radije protjee kroz staklenu cijev indukcijom i da e radije prolaziti kroz zrak pod niskim pritiskom, nego kroz metalni omota koji je predstavljala vanjska cijev. U ovome je izumitelj vidio nain za prijenos elektrinih impulsa bilo koje frekvencije putem plinova. Kad bi se mogla postii dovoljno visoka frekvencija, razmiljao je, tada bi se mogao ostvariti i neobian sustav distribucije koji bi vjerojatno jako zanimao proizvoae plina. Metalne cijevi ispunjene plinom - pri emu bi metal bio izolator, a plin vodi - mogle bi napajati fluorescentne arulje, a moda i neke druge ureaje koji jo nisu izumljeni. Zapravo, to to je opisivao bila je prethodnica prijenosa mikrovalova.
38

Uspon i pad

Ta su istraivanja Teslu odvela do jedne od njegovih najveli-ajnijih koncepcija, do nonog osvjetljavanja zemaljske kugle, tj. do naina osvjetljavanja cijele Zemlje i atmosfere koja je okruuje, kao da je Zemlja jedna golema arulja. Teoretizirao je da su plinovi koje nalazimo u atmosferi Zemlje na velikim visinama jednako razrijeeni kao i zrak u njegovim djelomino vaku-umiziranim cijevima te bi stoga mogli posluiti kao izvrsni vodii za struje visoke frekvencije. Taj ga je koncept godinama zaokupljao. Na njega je gledao kao na sredstvo koje bi prekooceanska putovanja i zrane luke uinilo mnogo sigurnijima nou, ili pak kao na nain kojim bi se nou bez uline rasvjete osvjetljavali itavi gradovi. Trebalo bi samo izvriti dostatan prijenos struja visoke frekvencije u pravom obliku do gornjih slojeva atmosferskog zraka, na visinu od oko 10 tisua metara pa ak i nie. Upitan kako predlae izvrenje prijenosa struja do gornjih slojeva zraka, jednostavno je odgovorio da to ne predstavlja nikakvu praktinu potekou. Imao je naviku da nikad ne razotkriva svoje metode ako ih prije toga nije iskuao u praksi. Bila je to jedna od njegovih ideja koju e biti primoran napustiti zbog nedostatka kapitala potrebnog za istraivanja. Novinari bi ga ipak nastavljali ispitivati i spekulirati. Neki su nagovijestili da planira iskoristiti jednu od svojih cijevi za bombardiranje molekula, kako bi usmjerio snaan snop ultraljubi-astih zraka u atmosferu, ionizirajui zrak na ogromnim udaljenostima i pretvarajui ga tako u dobrog vodia elektriciteta na visokim frekvencijama. Ovo bi, teoretizirah su, moglo osigurati nain sprovoenja do bilo koje eljene visine, na koju bi se tako mogla odailjati struja visoke frekvencije.5 Kasnije, kad je bila izgraena njegova zlosretna radiopostaja s velikim tornjem na Long Islandu, gornja platforma bila je oblikovana tako da primi brojna leita snanih ultraljubiastih svjetiljki. Njihova svrha nikad nije bila otkrivena. Drugom je prilikom Tesla govorio o svom planu da iskoristi i Zemlju i gornje slojeve zraka kao vodie elektriciteta, a donji stratum zraka izmeu ni ih kao izolator. Ta bi kombinacija stvorila

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

neku vrstu divovskog kondenzatora, sprave za pohranjivanje i pranjenje elektriciteta. Ako se Zemlja pobudi elektricitetom, gornji slojevi zraka takoer e se naelektrizirati putem indukcije. Tako bi cijela zemaljska kugla bila pretvorena u Levdensku posudu, punei se i praznei naizmjence. Struja koja bi istodobno protjecala kroz gornje slojeve zraka i kroz zemlju izazvala bi osvjetljavanje gornjih slojeva zraka, a to bi osvjetljavalo cijeli svijet. Je li to nain koji bi Tesla predloio za odailjanje svoje struje u gornje zrane slojeve? To nikada neemo saznati. U svojim predavanjima odranim u Londonu 1892. godine s velikom se ljubavlju zadrao na opisivanju najudnije i najosjetljivije vakuumske cijevi koju je ikada izumio. Pod utjecajem struje visoke frekvencije ona bi izbacivala zraku koja je pokazivala nevjerojatnu osjetljivost na sve vrste elektrostatskih i magnetskih utjecaja. S tom je cijevi znao izvoditi neobine pokuse. Kad bi objesio arulju na icu i kad su svi drugi predmeti bili udaljeni od nje, Tesla bi samim svojim pribliavanjem zraku natjerao da odleti na suprotnu stranu arulje; a ako bi hodao oko arulje, zraka je uvijek bila na suprotnoj strani od njega. Ponekad bi se zraka poela divlje okretati oko arulje. Malim potkoviastim magnetom on je mogao usporiti ili ubrzati njezino obrtanje, ovisno o poloaju magneta. Meutim, kad je bila najosjetljivija na magnet, bila je manje osjetljiva na elektrostatske utjecaje. On ne bi mogao uiniti ni najmanji pokret, ak ni trzaj miiem ruke, a da ne izazove vidljivo pokretanje zrake. Tesla je vjerovao da se ona oblikuje uslijed nesavrene povrine stakla koja joj onemoguava jednako prolaenje sa svih strana. Oaran tom pojavom, bio je uvjeren da bi takvo sredstvo moglo postati vrijednim alatom u istraivanju prirode energetskih polja. Ako u prostoru postoji bilo kakvo kretanje koje se moe izmjeriti, rekao je, ovakva bi ga naprava morala otkriti. Ona je, moemo rei, svjetlosni snop u kojemu nema trenja, niti inercije. Mislim da bi ona svoju praktinu primjenu mogla nai u telegrafiji. S takvom napravom moglo bi se, primjerice, slati telegrame preko Adantika bilo kojom brzinom, budui da njezina
140

Uspon i pad osjetljivost moe biti toliko velika da bi i najmanje promjene utjecale na nju. Kad bi bilo mogue napraviti snaniji i vrlo uzan mlaz zraka, njegovi bi se otkloni mogli lako i fotografirati. Svoje je predavanje zavrio sljedeim komentarom: Pravo je udo to se na dananjem stupnju znanja i steenih iskustava jo nije pokualo poremetiti elektrostatsko ili magnetsko stanje Zemlje te6 izvriti prijenos - ako ve niega drugog, a ono obavijesti.... No, malena vakuumska cijev nije se pokazala korisnom u njegovim planovima ni kao detektor elektrinih smetnji, a ni radio-signala s veih udaljenosti. Kad ju je Tesla pokuao iskoristiti kao detektor, bilo ju je toliko teko prilagoditi da nije bila pogodna za bilo to drugo osim za laboratorijska istraivanja. Ali zato bi danas, kad se znanost poela zanimati za dosad slabo razjanjene bioloke pojave, Teslina neobina vakuumska cijev mogla iznova pobuditi zanimanje. Mogla bi se, primjerice, primijeniti u nadziranju autonomnih funkcija tijela zahvaljujui bio-feedback tehnikama. Ili, mogla bi nam pomoi da shvatimo tajanstveni Kirlianov efekt. Kirlianova je fotografija, u sprezi s Teslinom zavojnicom visokih frekvencija i napona, izazvala zanimanje znanstvenika za auru ovjeka, jer je konano prostom oku otkrila ono to je oduvijek bilo vidljivo psihikim medijima. Teslina istraivanja iz 1890-ih godina pokazala su da se struja visokih frekvencija kree na povrini ili barem blizu povrine sprovodnih materijala, slino pojavi supravodljivosti. Nagaalo se da bi korona koja se pojavljuje na Kirlianovim fotografijama mogla predstavljati drugi oblik i modulaciju neke vrste nositeljeva polja, koje okruuje iva bia. (I akupunkturne toke bi takoer mogle biti povezane s takvim energetskim poljima). Stoga je mogue uzeti u obzir nagovjetaje suvremenih inenjera kako bi Teslina hipersenzitivna vakuumska cijev mogla postati sjajnim detektorom ne samo Kirlianovih aura, nego i drugih takozvanih paranormalnih pojava, ukljuujui i bia koja obino nazivamo duhovima.
141

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Od svog povratka u NewYork, Tesla je ivio gotovo pustinjakim ivotom. Prijatelji bi ga uspijevali izvui iz laboratorija jedino kad se radilo o najprimamljivijim drutvenim dogaanjima. Prekinuo je sa zabavama do dugo u no i svim drutvenim igrama. Robert i Katherine Johnson zabrinuli su se za njega, upozoravajui da bi ga toliko rada bez ikakve zabave i odmora opet moglo dovesti do sloma ivaca. Stoga se Katiierine ta zima 1893. godine, koja je protjecala bez njegovih uestalih posjeta, strahovito oduila. U hladnome sijenju poslala mu je cvijee nadajui se da e joj na neki nain odgovoriti. Pronaao je toliko vremena da joj poalje lanak profesora Crookesa i Crookesov radiometar malu vjetrenjau koja se pokree toplinom i okree u ispranjenoj staklenoj kugli, a koju je on drao (barem joj je tako napisao) najljepim ikad otkrivenim izumom. Te male vjetrenjae, koje su u svojoj jednostavnosti utjelovile Teslin ideal otmjenih rjeenja, i danas se mogu vidjeti u izlozima prodavaonica neobinih predmeta, gdje njihove lopatice bez imalo buke okree - toplina sunca. Iako znanost ba nije bila njezina najdraa tema, Katherine se osjetila polaskanom i poaenom. Jedne olujne noi u veljai sjedila je s Robertom pred njihovim otvorenim kaminom dosaujui se i osjeajui nemir u sebi. U jednom trenutku odasla teklia, narkavi Tesli poruku sljedeeg sadraja: Sto radite u ovim olujnim danima? Pitamo se hoe li itko navratiti do nas da nas razvedri, recimo, oko 21.00 sat, ili moda u 19.00 sati kad veeramo. Dosadno nam je i udobno pred kaminom, samo dva je premaleni broj. Da bi bilo veselo, mora nas biti troje, posebno kad 'u mojoj zemlji' snijei. Je li onaj prekrasni stroj ponovo u redu i jeste li spremni sutra za fotografe, za munje i gromove, spremni za Junonu i ostale bogove i boice? Doite, sve nam ispripovijedajte. ekat emo Vas u 19.00 sati, ili u 21.00 sat!7 Ali, stroj nije bio u redu i Johnsonovi su ostali razoarani Robert jednako kao i Katherine. No kasnije, u proljee 1894. godine, pokusi su dovoljno uznapredovali da bi Tesla mogao pozvati Johnsona, Josepha
142

Uspon i pad Jeffersona, Marion Cravvford i Tvvaina u svoj laboratorij da propuste iskre visokog napona kroz tijelo, te da poziraju za prve fotografije ikada snimljene plinskim cijevnim svjedom. Usprkos posvemanjoj uronjenosti u znanost, bilo je slino Tesli to je u svibnju pronaao vremena da za Johnsonov Century Magazine napie lanak o Jovi Jovanoviu Zmaju, slavnom srpskom pjesniku. Sljedeeg proljea vratio se na stranice istog tjednika lankom o svom najdraem junaku, Luki Filipovu. Kasnije iste godine predao je i Johnu Foordu iz The NewYork Timesa veliki lanak (objavljen 30. rujna 1894. godine) u kojemu je uz opisivanje svojih teorija o svjedosti, tvarima, eteru i svemiru ustvrdio da se trenutno gubi devedeset posto energije iz elektrinih svjetiljaka te da u budunosti uope nee postojati potreba za prijenosom energije, pa ak ni beinim putem. Oekujem da u ivjeti dovoljno dugo kako bih doivio da usred ove sobe postavim stroj i da ga pokrenem niim drugim nego energijom medija koji se kree oko nas, rekao je. Vjerojatno je da je u tom najplodnijem razdoblju svog ivota bio i najsretniji. Nije bilo nikakva nagovjetaja nedaa koje su mu se pribliavale. Jo je ivio u hotelu Gerlach, pa je na papiru sa zaglavljem tog hotela svojim otmjenim stilom napisao pismo za Kadierine, konano prihvaajui njezin poziv na veeru: ak i veera u hotelu Delmonico predstavlja za mene ivot na visokoj nozi, pa se bojim da u poaliti rastanem li se od svojih jednostavnih navika. Donio sam vrstu odluku da ne prihvaam nikakve pozive ma kako privlani oni bili. No, ovog sam se tre-nutica prisjetio da e mi uskoro ionako biti nemogue uivati u Vaem drutvu (jer Vas neu moi pratiti u ljetnikovac na East Hamptonu, gdje namjeravate provesti ovo ljeto). Stoga me obuzela neodoljiva elja da sudjelujem na toj veeri, elja koju ne moe nadvladati nikakvo razborito razmiljanje ili svijest o prijeteim opasnostima. S radou oekujui uivanje u Vaem drutvu, i vrlo izvjesno kasnije aljenje, ostajem Va...8 U lipnju 1894. godine, od Katherine je iz East Hamptona stiglo pismo u kojemu ga grdi zbog slanja razoaravajuih i
43

TESLA

OVFEK IZVAN VREMENA

posve hladnih telegrama dragim prijateljima koji ga eljno oekuju. Dodala je i ovo: U mojoj zemlji nitko nije i nikada ne moe biti toliko okrutan, a posebno kad primi visoke poasti i kad mu njegovi prijatelji ele estitati. Naprotiv, u takvim je prigodama ovjek toliko sretan da ne moe rei 'ne' svojim prijateljima, nego eli da su i oni jednako sretni kao i on sam. To znai biti prijatelj u mojoj zemlji'!9 Poasti koje spominje bile su dodjela titule poasnog doktora od Sveuilita Columbia te Ordena sv. Save, primljenog od kralja Srbije. Ubrzo potom pokuala je promijeniti svoj uobiajeni nain, pozivajui na veeru s Teslom i po jednog od njegovih prijatelja. No, on je ostao vrst (a moda i oprezan), odgovarajui joj da e doi ako je za svakog od pozvanih mukaraca predviena i goa te da bi mu bilo drago kad bi pozvala gospoicu Merington. Ljeto je prolazilo. Prijatelji ga gotovo nisu ni vidjeli, ak ni tijekom nadolazee zime. Bio je strahovito zaposlen i naoko posve zadovoljan, iako se moda ponekad - tijekom razdoblja u kojemu su ga istraivanja odvlaila u najrazliitijim smjerovima - uz smijeak prisjetio dobronamjernog savjeta lorda Ravleigha o tome da se usredotoi na samo jedno podruje. I tada je, posve iznenada, naila katastrofa. Dana 13. oujka 1895. u 2.30 sati njegov je laboratorij u Junoj petoj aveniji zahvatio poar. esterokatnica u kojoj se nalazio bila je unitena, a teta koju je Tesla time pretrpio nije se uope mogla izmjeriti. Skupocjena istraivaka oprema koju su izgradili on i Kolman Czito survala se ravno s etvrtog na drugi kat, da bi se tu10 zaustavila u gomili opeka, buke i ostalog metalnog kra. Nita od toga nije bilo osigurano. No da je i bilo, ne bi pokrilo nastale gubitke. Uistinu, ni milijun dolara ne bi moglo nadoknaditi zastoj u njegovim istraivanjima, kako je kasnije rekao. Oa-muen i oajan okrenuo se od ruevina i poeo u transu tumarati, ne obraajui tog hladnog jutra pozornost ni gdje se nalazi, ni koliko je vremena proteklo. Johnsonovi su izbezumljeno tragah za njim po svim mjestima za koja su znali da su mu draga.
44

Uspon i pad

Novine irom svijeta izvijestile su o njegovoj tragediji: Uniten rad na koji je utroeno pola ivota, Plodovi genija izbrisani za svagda. U Londonu je list Electrical VVbrld izvijestio da je najvei gubitak tjelesni kolaps koji je doivio izumitelj.1! Charles A. Dana iz njujorkih novina The Sun odao mu je najveu poast: Unitenje laboratorija Nikole Tesle sa svim njegovim predivnim sadrajima vie je od obine osobne nesree jednog ovjeka. To je nesrea koja pogaa itav svijet. Nije nikakvo preuveliavanje kad se kae da se na prste jedne ruke mogu izbrojiti ivue osobe koje bi trenutno za ovjeanstvo bile vanije od tog mladog ovjeka - moda se mogu nabrojiti samo na palac jedne jedine ruke.12 Jedino su njegovi najblii suradnici znali sve o zapanjujuim rezultatima koje je postigao u svojim znatno uznapredovalim istraivanjima vezanim za radio, beini prijenos energije, daljinski upravljana prijevozna sredstva, ili pak o tome da je ve uspio otkriti efekte koje e svijet ubrzo upoznati pod imenom rendgenska zraka, ili da se ve posve pribliio otkrivanju jednog industrijskog izuma vezanog za proizvodnju tekueg kisika, koji e ubudue postati vrlo unosan. Moda je upravo ta tvar i dovela do eksplozije - jer poar je navodno izazvao plinski iak zapalivi tkaninu natopljenju uljem na prvom katu, a potom je dolo do brzih, meusobno povezanih eksplozija kroz itavo zdanje. Pismo prepuno osjeaja, koje je napisala Katherine dan nakon poara, konano je stiglo do njega. Rekla mu je koliko su dugo posvuda tragali za njim te kako se nada da e ga oni moi utjeiti u njegovu nenadoknadivom gubitku. Izgledalo je kao da ste iVi nestali negdje u zraku... Dopustite da se uvjerimo kako ste jo od krvi i mesa, da se mogu osloboditi ove jezive pomisli, preklinjala je. Danas mogu jo dublje pojmiti svu strahotu i znaenje uasa koji Vas je pogodio, dragi moj prijatelju, pa stoga moja strepnja za Vas sve vie raste. Jedino to mi jo preostaje su suze, a njih Vam ne mogu poslati pismom. Zato sada ne doete k nama moda bismo Vam mogli pomoi ili barem pruiti suosjeanje...13
AS

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

U njezinu umu i dui tada vie nije bilo nimalo upitno u kolikoj je mjeri ovaj tako neobian i nedostupan mukarac poeo utjecati na njezin ivot i sreu.

146

10. Pogrena procjena

Uza svu slavu po kojoj je bio poznat diljem svijeta, Tesla se u tom presudnom trenutku naao na rubu siromatva. Razoreni laboratorij tvrtke Tesla Electric Company bio je dijelom vlasnitvo A. K. Brovvna te jo jednog dioniara. Prestali su pristizati tantijemi od patenata za izmjeninu struju prijavljenih u Americi, a ni od Vvestinghousea vie nije primao nikakvu plau. Sve to je imao, uloio je u opremu za daljnja istraivanja. Njegov jedini prihod sveo se na tantijeme od patenata za viefazne motore i dinamo--ureaje prijavljene u Njemakoj, to je predstavljalo tek kap u moru u usporedbi s onim to mu je trebalo za izgradnju i opremu novog laboratorija. Pa ipak, nije dugo oajavao, tjeio se injenicom da se svi njegovi pokusi jo uvijek ivo odvijaju i napreduju u njegovoj glavi te da se zapravo radi o privremenom zastoju. Spas se pojavio u liku Edvvarda Deana Adamsa, novara koji je ustrojio Meunarodnu komisiju za slapove Nijagare, pri emu su se takmiile dvije razliite tehnologije usmjerene na iskoritavanje njihove snage. Istodobno je bio i predsjednik tvrtke Cataract Construction Compam/, koju je podupirao Morgan i koja je odluivala o daljnjem razvoju slapova te je na kraju odabrala Teslin viefazni sustav. Zahvaljujui svemu tome, bio je dobro upoznat s Teslinim dotadanjim radom i pod velikim dojmom njegove genijalnosti. Adams mu je predloio da zbog nastavka istraivanja osnuje novu tvrtku s poetnim kapitalom od 500 tisua dolara, ponudiv-i mu i 100 tisua kao vlastiti dioniarski udio. Od te svote Tesli je za poetak dao 40 tisua dolara.
4-7

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Izumitelj je odmah poeo potragu za novim laboratorijem u NewYorku te je uskoro pronaao odgovarajue mjesto u Ulici East Hmton 11a broju 46, Uveden mu je telefon (Spring Z99) i tada je poeo obasipati Vvestinghousea pravom baranom vatrom usmenih i pisanih poziva upomo a vezanih za strojeve i opremu koja mu je bila najnunija za nastavak rada, Tako je AJbertu Schmidu, ravnatelju sredinjice u Pittsburghu, pisao: Iznimno ete me zaduiti ako uinite sve Sto je u Vaoj moi temi to prije isporuite ono Sto mi je potrebno. <v Dodao je i ovo: Molim Va_s da mi odmah javite,., koji 1 dvofazni transformator najmanje veliine imate na zalihama... Samo nekoliko dana kasnije zatraio je da mu opremu, dostavljaju kao urne, a ne obine poiljke, iako je to mnogo skuplje, jer je zapao u pravu agoniju zbog nemogunosti da nastavi s preki nutim istraivanjima, osobito na podruju beinog prijenosa ili radija. Naime, znao je da je na tom podruju meunarodna utrka ve zapoela. I Edison i VVihiam H. Preece, elni ovjek tvrtke Brirish Jtetej Telcgraph 5^ tem, ve su bili postigli primitivne oblike beinog prijenosa koristei naelo indukcije. To je znailo da je Edison, iz vlaka koji se kretao, uspio poslati poruku pomou ice razapete usporedno S telegrafskom du pruge, pa je uzak prostor meu tim icama premoen indukcijom. No takvi su sustavi mogli raditi samo na malim udaljenostima pa je Edison, ro je bilo ripi no za njega, posve izgubio zanimanje za daljnji rad na tome. Osim toga, godinu dana ranije Sir Oliver Lodgc prvi put je emitirao Morseove signale izmeu dviju zgrada na Sveuilitu Oxford. to je predstavljalo znaajnu udaljenost od stotinjak metara. Izgradio je odailja i prijemnik tako da je u bakreni cilindar, otvoren na jednom kraju, smjestio Hertzov iskriar i proizveo ultra-kratki elektrini val. Tesla je objasnio ravnatelju VVestinghousea da e naruenu opremu koristiti za svoje oscilatore pa mu je njezina visoka djelotvornost bila od presudnog znaenja. Molim Vas, preklinjao je, nemojmo tedjeti na trokovima. A to se cijene tie, posve u
148

Pogrena procjena se pouzdati u potenje tvrtke Westinghouse. Uvjeren sam da u toj tvrtki rade gospoda koja vjeruju u budunost.2 Od potpredsjednika tvrtke i rukovoditelja prodajnog odjela pristigla su mu uvjeravanja da je poiljka otpremljena kako je zahtijevao te da su mu za nju obraunali najnie mogue cijene. Pa konano, kako ih je Tesla s vremena na vrijeme znao podsjetiti, i oni su imali znamu promidbenu korist jer je, predstavljajui svojih dostignua, rabio upravo njihovu opremu. Schmidu je pisao iznova, potiui ga da izradi to savrenije rotacijske transformatore. C. F. Scotta, glavnog elektroinenjera u Pittsburghu, pourivao je da pokua skratiti dogovorene rokove za izgradnju transformatora: Moj rad iznenada je prekinut upravo kad sam razvio najzanimljivije dijelove odreenih ideja, pa mi je nuno potreban narueni ureaj kako bih mogao zapoeti sve iznova. Nakon nekoliko tjedana Scott je primio jo jednu poruku kojom ga je takoer pourivao: Ovaj rad gotovo da je od presudnog znaenja za moje zdravlje, pa se nadam da e njegov nastavak na mene dobro djelovati. ak i dok je iznova pribavljao opremu, Tesla je mozgao o zamamnoj ponudi Edvvarda Deana Adamsa i njegovu prijedlogu da udrue snage u novoj tvrtki iza koje bi stajala mona financijska kua Morgan. Bio je vrlo sumnjiav jer je ve vidio kako je Morgan preuzeo tvrdce Thomson-Houston i Edison Electric Compair/ te od njih stvorio General Electric. Dobro se sjeao da su se iznenada predomislili i zaprijetili autonomiji VVestinghousea. Razmiljajui na taj nain, donio je jo jednu od mnogih pogrenih financijskih procjena prihvativi 40 tisua dolara od Adamsa i odbivi bilo kakvo vee udruivanje. Njegov dobar prijatelj Johnson bio je jedan od onih koji su mislili da grijei jer si time uskrauje sigurnost koju je pruala kua Morgan. No, Tesla je samo uzdahnuo, rjeito rairio svoje duge ruke i poeo mu objanjavati da time titi svoju dragocjenu slobodu. Nema dvojbe, vjerovao je da e s 40 tisua dolara do isplativosti razviti barem neke od svojih izuma s kojima se pribliio
4.9

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

uspjehu. Samo, kao i obino, podcijenio je imbenik vremena i trokove koji su za to bili vezani. Nijedan izum za moga ivota, pisao je Mihajlo Pupin, nije pobudio toliko zanimanje cijelog svijeta kao to je otkrie Xzraka. Svaki fiziar naglo je napustio sve svoje3 istraivake probleme i naglavce se bacio na to istraivanje... Rontgen je svoje otkrie objavio u prosincu 1895. godine. Edison, koji je zaglibio u viegodinjim i na kraju bezuspjenim nastojanjima da magnetskim putem pronae zlato i druge kovine, brzo je poslao brzojav svom nekadanjem suradniku pourujui ga da sve napusti i pridrui se njegovoj grupi koja e eksperimentirati s novim radijacijama Rotgens (sic). Mogli bismo postii mnogo toga prije nego ostali shvate o emu se radi, rekao je. Mogunost da se vlastitim oima vidi unutarnja struktura ljudskog tijela zanijela je sve, pa je i znanstvenicima i inenjerima bilo jasno da je potrebna neka vrsta fluoroskopskog zaslona koja bi registrirala zrake1 nakon njihova prolaska kroz tijelo. Naini na koje su Edison, Pupin i Tesla, svaki zasebno, nastavili s istraivanjima X-zraka posve su se podudarali s postojeim razlikama u njihovim osobnostima.4 Vidjevi mogunost zarade, Edison je odmah poeo testirati razne vrste kemikalija i ubrzo izvijestio da kristali kalcijevog volframa daju vrlo dobru fluorescenciju na zaslonu. Potom je odjurio u patentni ured. Pupin je u svom dnevniku zapisao da su ameriki fiziari posvetili neznatnu pozornost pranjenju vakuumskih cijevi te da je, bar prema njegovim saznanjima, on bio jedini ameriki fiziar koji je u tom trenutku imao nekih iskustava na tom podruju. I tako, im je bilo objavljeno Rontgenovo otkrie, ... bio sam, izgleda, spremniji od ikoga u ovoj zemlji ponoviti njegove pokuse pa sam i uspio prije ostalih na ovoj strani Atlantika.5 Tvrdio je da je prve X-zrake u Sjedinjenim Dravama dobio 2. sijenja 1896., samo dva tjedna nakon to je Rontgen svoje otkrie objavio u Njemakoj.
150

Pogrena procjena Bilo je to neobino prisjetimo li se Tesline poetne zaljubljenosti u vakuumske cijevi koju je iskazivao na svojim predavanjima tijekom 1891., 1892. i 1893. godine. Iako je Tesla Rontgenu od samog poetka priznavao pravo prvenstva, ve tada je govorio o vidljivim i nevidljivim zrakama kada bi prikazivao svoju svjetiljku za bombardiranje molekula i druge vrste plinskih svjetiljaka, a za otkrivanje zraenja koristio je uranovo staklo te razne fosforescentne i fluorescentne supstancije. Tijekom pokusa vezanih za snagu zraenja fosforescentnih tijela, kojima se bavio u jesen 1894. godine uz pomo fotografske tvrtke Tonnele & Companv s Manhattana, na velikom broju ploa pojavili su se neobini tragovi i sjene. Laboratorij mu je izgorio upravo u trenutku kad se poeo baviti ispitivanjima te pojave.6 Kad je u prosincu 1895. godine profesor Rontgen objavio svoje otkrie X-zraka, Tesla je Nijemcu odmah poslao slike sjenki, a ovaj mu je ubrzo odgovorio: Slike su vrlo zanimljive. Kad biste samo bili tako ljubazni i otkrili mi nain na koji ste do njih doli! Pupinova tvrdnja da se on prvi u Sjedinjenim Dravama bavio izbojem vakuumskih cijevi, zvuala bi malo vjerojatno ak i da ga Tesla nije preduhitrio. ini se da su se takve cijevi istraivale u brojnim laboratorijima diljem Amerike i Europe, tako da se odmah nakon Rontgenove objave pojavio niz zahtjeva kojima se trailo priznavanje prvenstva u otkrivanju X-zraka. Tesla za sebe nikad nije ustvrdio neto slino. Pria se da je prvi kliniki radio-graf u Sjevernoj Americi sloio jedan laborant 4. 7 veljae 1896. u podrumu Reid Halla na Sveuilitu Dartmouth. Edward R. Hewitt, izumitelj koji se u to doba bavio fotografskim istraivanjima, ostavio je za sobom zanimljivu anegdotu. Njegova istraivanja zapoela su onog jutra kad je Tesla fotografirao Marka Tvvaina ispod Geisslerove cijevi, ali nije dobio fotografiju Tvvaina, nego vrlo dobar prikaz vijka za podeavanje lee na fotografskom aparatu. Ni Tesla ni Hewitt, pisao je Noel R Busch u tjedniku Life Magazine 15. srpnja 1946., nisu znali punih nekoliko tjedana - sve dok Rontgen nije objavio da je otkrio X-zrake - da je fotografija
5

REMENA

Tvvaina zapravo primjer fotografije pomou X-zraka, prve koja je ikad dobivena u Sjedinjenim Dravama. Naravno, to bi se teko moglo smatrati dokazom o pravu prvenstva, jer je za to potrebno mnogo vie od postizanja sluajnih efekata, ali ipak ukazuje na stupanj koji su Teslina istraivanja dosegla u to vrijeme. I dok je Edison urio da izvue dobit iz Rontgenova otkria, a Pupin da uiari dio njegove slave, odgovor ne toliko egocentrinog Tesle bio je uranjanje u itav niz opsenih pokusa kod kojih su se pojavljivale X-zrake te u rjeavanje tehnikih pitanja vezanih za to. Rezultate pokusa objavio je u nizu lanaka koji su od oujka 1896. godine izlazili u mjeseniku Electrical Revievv.8 Dok su takmaci Rontgenove cijevi koristili za dobivanje slabih i nejasnih sjena ruku i nogu, Tesla je objavio da se bavi etrdeseto-minutnim snimanjem unutranjosti ljudske lubanje s udaljenosti od dvanaestak metara. Ako je to bila istina, vjerojatno je koristio opremu koja je bila daleko naprednija od one za koju mislimo da je u to vrijeme uope postojala. Profesor Pupin je 6. travnja 1896. godine u njujorkoj Akademiji znanosti izjavio: Svaka tvar koja se podvrgne djelovanju X-zraka postaje izvor daljnjeg zraenja tih zraka, te je tako ustvrdio da je otkrio sekundarno zraenje. Meutim, Tesla je ve 18. oujka 1896. u mjeseniku Electrical Revievv objavio: Nedavno sam dobio sjene samih odbijenih zraka, te je objasnio nain na koji je iskljuio izravne zrake kako bi dobio taj efekt. Testiranjem raznih vrsta metala otkrio je da Rontgenove zrake najbolje reflektiraju oni metali koji su najvie elektropozitivni. Potom su se na tom podruju pojavili mnogi takmaci, ukljuujui i poznate izumitelje kao to su A. E. Kenellv i Edwin J. Houston, koji su koristili jednostavni oblik Tesline zavojnice kako bi proizveli Rontgenove odnosno rendgenske zrake. Oduevljen entuzijazmom koji je zavladao u javnosti, praktini Edison izradio je velik broj fluoroskopa u obliku kutija s otvorima kroz koje se gledalo, te ih je 1896. godine prikazao javnosti na izlobi elektrinih ureaja u Grand Central Palaceu u New Yorku. Amerikanci su prvi put mogli vidjeti sjene svojih kostura i za to su bih
52

Pogrena procjena

spremni ekati u dugim redovima. Mnogi su bili razoarani to ne mogu vidjeti kako radi njihov mozak. Tako je jedan kockar Edi-sonu poslao pismo traei od njega da mu izradi ureaj s X-zraka-ma pomou kojega bi se lake mogao baviti svojim hazardnim igrama.9 istunci su bili zabrinuti zbog beskrupuloznih proizvoaa koji su poeli izraivati naoale s X-zrakama, one su voajerima omoguavale da do gola skidaju prolaznike dok bi u nedjeljnoj opravi etali Petom avenijom. Sve do 1940-ih u prodavaonicama cipela koritenje ureaja za rendgensko snimanje stopala izazivalo je navalu kupaca po amerikim gradiima. Drei se teorije da se X-zrakama moe lijeiti i sljepoa, brojni su lijenici preporuivali svoje terapije. Naprotiv, kako danas znamo, zraenje moe prouzroiti bljeskove u oku, a ako je izloenost zraenju preduga, i mrenu. Tesla je isticao da ne postoji nikakav dokaz za lijeenje sljepoe i borio se protiv uzaludnog pobuivanja lanih nada kod slijepih osoba kao protiv osobite okrutnosti. Edison je to takoer osuivao, no ipak je, kako biljei jedan od njegovih posljednjih biografa, naglavace uskoio u to i prihvatio se raznih testiranja zajedno s drugim znanstvenicima i lijenicima.10 Teslino istraivanje, fundamentalno i dobro dokumentirano, uvjerilo ga je da se X-zrake sastoje od zasebnih estica. To se pokazalo netonim, kao i sve ostale teorije nastale u tom ranom razdoblju. Nedavno preminuli dr. Lauriston S. Tavlor, savjetnik za fiziku i radiologiju te bivi predsjednik Nacionalnog odbora za radiologiju i fiziku, rekao je: Bez obzira na to, njegov nain razmiljanja bio je dobar i slui mu na ast. Gotovo istodobno na Sveuilitu Cambridge u Engleskoj, fiziar Joseph J. Thomson izgradio je vakuumsku cijev s dvije elektriki nabijene ploe i fluorescentnim zaslonom. Otkrio je da zraenje izazvano protjecanjem struja na zaslonu daje tokaste prikaze. I magnetska i elektrina polja usmjeravala su elektromagnetsko zraenje, to ga je uvjerilo da se radi o nabijenim esticama. Kako je odnos naboja estica prema njihovoj masi ostajao
c;^?

TESLA - OVTEK IZVAN VREMENA

uvijek isti, postavio je hipotezu da je otkrio tvar u novom agregatnom stanju od koje su izgraeni svi kemijski elementi. Nekoliko godina kasnije Thomsonu je bilo priznato da je 1897. godine zapravo otkrio elektron vrlo laganu esticu povezanu s negativnim elektrinim nabojem i vaan sastavni dio atoma. Max Planck je 1900. godine predloio zakon o elektromagnetskom zraenju, tj. kvantnu teoriju. Pet godina poslije Einstein je svojom sjajnom teorijom relativiteta objasnio da sva zraenja, premda se sastoje od kvantova nabijenih razliitim koliinama energije, putuju brzinom svjetlosti. Njegove osnovne jednadbe opisale su promjenu energije do koje dolazi kad zraenje i materija meusobno djeluju jedno na drugo. Iz tog novog podruja fizike stigla je i spoznaja o razliitim vrstama elektromagnetskih zraenja i njihovim svojstvima. Radio--valovi se na svojoj najnioj frekvenciji ire tisuama kilometara. Kako se frekvencije poveavaju, nailaze mikrovalovi, infracrveno zraenje, vidljiva svjetlost, ultraljubiasto zraenje, X-zrake te gama-zrake, koje su najkrae. Tesla i drugi znanstvenici koji su obavljali najranije pokuse s X-zrakama istraivali su vrlo opasno i varljivo podruje. Bilo je jasno da zraenje moe biti korisno u otkrivanju stranih predmeta u tijelu ili kod prijeloma kostiju, ah je pronalaenje svih njegovih "mogunosti u medicinskoj primjeni te utjecaja takvog zraenja na ljudsko tijelo zahtijevalo opasna istraivanja metodom pokuaja i pogreaka. Ipak, usprkos nekim tekim nesreama prouzroenim X-zrakama u prvih dvadeset pet godina, kae dr. Tavlor, bilo je iznenaujue malo onih koji su pretrpjeli posljedice prekomjernog izlaganja X-zrakama, a to zasigurno nisu bih svi.1 x Oaran novom tajanstvenom silom, Tesla je pripadao onima koji su u poetku odbijali povjerovati da postoji ikakva opasnost. Uvjeren da je pronaao nain za stimuliranje vlastitog mozga, uvijek je iznova svoju glavu izlagao zraenjima. Vanjski obrisi lubanje mogu se jednostavno dobiti pri izlaganju od 20 do 40 minuta, pisao je. U jednom izlaganju od
154

Pogrena procjena 40 minuta posve jasno dobiven je ne samo obris ve i one duplje... donja eljust i spojevi s gornjom eljusti i lubanjom, meso, pa ak kosa.12 Zabiljeio je i udnovato djelovanje tih pokusa na samom sebi: ...velika potreba za spavanjem i osjeaj da vrijeme prolazi neobino brzo. Bilo je to openito umirujue djelovanje, a u gornjem dijelu glave osjeaj topline. Pa i moj pomonik potvrdio je tu sklonost spavanju i dojam brzog protjecanja vremena. Upravo su ga takva djelovanja vie nego ikada uvjerila da prilikom zraenja u lubanju prodiru materijalna strujanja. Zato je i bio prvi koji je smatrao da bi se X-zrake mogle koristiti u svrhe lijeenja13- moda kako bi projicirale kemikalije na ljudsko tijelo. Danas je teko procijeniti stupanj izloenosti kojemu se podvrgnuo. Zapravo, kada se radi o mozgu, do danas nije poznato koji su njegovi rasponi tolerancije pri izlaganju poljima radiofrekven-cija visoke energije. Izlaui se X-zrakama, Edison je otetio oi. Jedan od njegovih pomonika obolio je od raka koe koji se postupno irio i od kojega je nakon nekoliko godina preminuo. Tesla je podrobno opisao uinak X-zraka na vlastite oi, tijelo, ruke i mozak, razlikujui opekotine koe od onog to je smatrao unutarnjim djelovanjem X-zraka. U proljee 1897. godine nekoliko tjedana muila ga je neka tajanstvena bolest. Izvijestio je o uestalim, iznenadnim i snanim bolovima u oima izazvanim opremom za X-zrake, kojoj je inae najee izlagao svoje ruke. U ozbiljnim sluajevima, zapisao je, koa bi postala dubinski obojena i mjestimice crna, a po njoj bi se oblikovali runi mjehuri. Debeli slojevi koe otpadah bi i otkrivali ivo meso... Naravno, to bi posve prirodno popratila gorua bol i groznica. Imao sam nesreu da sam prisustvovao ozljedi te vrste, i to na abdomenu mog dragog i revnog pomonika jedinoj nezgodi koja se tijekom mog sveukupnog laboratorijskog rada dogodila nekom drugom, a ne meni.14 To se dogodilo nakon izlaganja od samo pet minuta, ali na udaljenosti od samo desetak centimetara od cijevi visokog naboja.
155

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Osim ovih oteenja koe, primijetio je da takvo zraenje izaziva i osjeaj topline duboko u mesu, to je bila injenica koja ga je nadahnula za nastavak rada vezanog za lijeenje. Danas je poznato da mogu postojati dvije vrste X-zraka tvrde i meke, to znai da meke imaju veu valnu duljinu i manju energiju. Lake se apsorbiraju od tvrdih Xzraka. No, i takve sadre visoku energiju u usporedbi s ultraljubiastim ili vidljivim svjetlosnim zrakama. Istraivanja su vrlo brzo uvjerila Teslu da su potrebne i sigurnosne mjere. Na svom predavanju o praktinoj izradi i sigurnom radu s opremom za X-zrake, koje je 6. travnja 1897. odrao na Akademiji znanosti u NewYorku, iznio je svoja zapaanja o opasnostima koje prate rad s rendgenskim zrakama. Ve je testirao zatitne ureaje od raznih metala pa su se ubrzo nakon njegova predavanja posvuda poeli upotrebljavati olovni zasloni. U tom je trenutku u izumiteljev ivot ula vana osoba. U pripremama za navedeno predavanje na Akademiji znanosti, katodne cijevi i zaslone nabavio je njegov novi revni pomonik George Scherff. ScherfF mu je u poetku bio tajnik, da bi kasnije postao njegov financijski i pravni savjetnik, rukovoditelj ureda, dioniar, desna ruka i veliki prijatelj. Tijekom uestalih novanih neprilika bio mu je gotovo uvijek i pouzdani izvor manjih zajmova. Posve predan Tesli tijekom dobrih i loih vremena, postao mu je najvjerniji zaposlenik kojega se nikada ne bi odrekao. Scherff se nikad nije alio na duge sate rada, slabu naknadu za poslove koje obavlja ili na povremene lakomislenosti svog nadreenog. ak i kad je trebao zakinuti vlastitu obitelj kako bi izvukao Teslu iz neke tekoe, dobri i skromni Scherff bi i to uinio. Nikad se nije pobunio zbog injenice to je uvijek bio gospodin Scherff, vjerni slubenik, ali nikada privatno ili drutveno ravnopravan. Iskreno je oboavao Teslu, o njegovim poslovima znao je mnogo vie od bilo koga drugog i prije bi umro nego govorio o privatnosti izumitelja. Ako je iza ijednog
.56

Pogrena procjena

velikana stajao vjeran prijatelj i drug, bio je to George Scherff iza Nikole Tesle. Mnoge je i dalje zabrinjavalo zbog ega iza slavnog pronalazaa ne stoji neka dobra enska dua. Od znaajnih ljudi oekivalo se potomstvo za dobrobit zemlje. Godine 1896. Teslu u brane vode nisu pourivali samo pisci traerskih kolumni. Tim su se pitanjem poela baviti i tehnika glasila kao to su Electrical Revievv, .American Electrician i Electric Journal. Vjetina njegova izbjegavanja takvih zadiranja u privatnost ogleda se na kraju dugog intervjua koji je dao novinaru njujor-kog Heralda. Ovaj ga je jedne noi, posve izmodenog i iscrpljenog, uhvatio u zadimljenom kafiu. Jo bi mu ponekad mislima proao pakao patnji zbog zastoja koji je nastao nakon to mu je izgorio laboratorij, no izvjestitelju se inilo da u njegovu pogledu moe nazrijeti kako ga ozbiljno titi jo neto. Bojim se, zapoeo je Tesla, da Vam veeras ba neu biti ugodan sugovornik. Naime, danas sam gotovo poginuo.15 Tog je dana na jednom od ureaja preivio strujni udar jaine od gotovo 3,5 milijuna volti. Iskra duine gotovo jednog metra bljesnula je zrakom, rekao mu je, i udarila me u desno rame. Vjerujte mi, osjetio sam stranu vrtoglavicu. Da pomonik nije odmah iskljuio struju, bio bi to moj kraj. Ovako mi je na desnoj strani grudi ostao oujak gdje me struja udarila, a na arapi spaljena peta kroz koju je napustila moje tijelo. Naravno, 16 jaina struje bila je krajnje mala, inae bi sigurno bila kobna. Vjerojatno je ak umanjio svu strahotu te nesree zbog Edisonove dugotrajne kampanje protiv smrtonosne izmjenine struje. Novinar ga upita koliko te iskre mogu biti duge. esto sam u laboratoriju na svojim ureajima za visoke napone dobivao iskre koje bi bljesnule itavom njegovom duinom ili irinom, gotovo devet ili deset metara, ree mu. Zapravo, nema granica za njihove duine, iako ih moemo vidjeti samo u prvih nekoliko metara jer je bljesak tako brz... Da, posve sam
157

TESLA - OVJEK IZVAN VREMEN

siguran da bih mogao dobiti iskru duine kilometar i pol, i znam da to ne bi bilo toliko skupo. Upitan je li pretrpio mnogo ozljeda i nezgoda tijekom svog rada sa strujom, on odgovori: Svega nekoliko. Mislim da to u prosjeku nije bilo niti jednom godinje, a moji ureaji nisu nikada nikoga ubili. Naime, konstruiram ih tako da oni, ma to se dogodilo, ne mogu nikoga ubiti. Najozbiljnija nesrea koja mi se ikada dogodila bio je onaj poar u mom laboratoriju prije dvije godine. Nitko ne zna to sam sve njime izgubio. Na trenutak je zastao razmiljajui. Zatim je, nastavljajui govoriti u treem licu, poeo objanjavati glavni razlog sjete i tuge u ivotu jednog pronalazaa. Tolike ideje roje se njegovim umom jedna za drugom da dok mu tako prolijeu mislima dospijeva dohvatiti tek poneku od njih, a i od njih e tek nekolicinu dovesti do savrenstva. Zato se esto i dogaa da ga pretekne neki drugi pronalaza, koji je u sebi zaeo iste ideje, i ostvari ih. Ah, kaem Vam, to uistinu izjeda srce. Kad mu je laboratorij izgorio, ree, uniten je i ureaj koji je posve novom metodom pretvarao zrak u tekuinu. Nalazio sam se na samom pragu uspjeha, no u mjesecima zastoja i obnove koja je uslijedila jedan njemaki znanstvenik rijeio je taj problem.... Bio je to Linde koji ga je preduhitrio u tom znaajnom i isplativom otkriu dobivanja tekueg kisika. Tesla je ve tragao za umjetnim materijalima kojima bi izolirao elektrine vodove za-mrzivaa. Tih sam dana bio posve obeshrabren, rekao je, toliko da nisam vjerovao kako bih mogao smisliti bilo to drugo osim obine elektrine terapije koju sam davao sam sebi. Jer, struja umornom tijelu daje upravo ono to mu je najvie potrebno ivotnu silu, snagu ivcima. Ona je veliki lijenik, kaem Vam, moda i najvei od svih lijenika. Upitan zapada li esto u depresiju, rekao je: Moda ne tako esto... Svakog ovjeka umjetnike naravi iz depresije vraa veliki entuzijazam koji ga zahvaa i gura naprijed. Moj je ivot u cjelini
58

Pogrena procjena

vrlo sretan, sretniji od bilo kojeg ivota kojega se ovog trena mogu sjetiti. Opisao je i bezgranino uzbuenje koje u njemu izazivaju istraivanja. Ne mislim da ikoje uzbuenje, zbog kojega bi moglo zatreperiti ljudsko srce, moe nalikovati na ono koje osjeti izumitelj kad vidi kako se neto to je sam osmislio u svom mozgu pretvara u uspjeh... Takvi osjeaji dovode do toga da ovjek zaboravlja na hranu, spavanje, prijatelje, ljubav, ba na sve. Kao da je izvjestitelja namjerno naveo na sljedee pitanje. Vjeruje li u brak za osobe umjetnike naravi? Tesla je dobro razmislio. Za umjetnika da, za glazbenika da, za pisca da, ali za izumitelja, ne. Prva trojica svoja nadahnua moraju crpiti iz utjecaja ena i njihova e ih ljubav dovesti do boljih postignua. No izumitelj ima toliko intenzivnu prirodu, toliko divljeg i strastvenog u sebi, da bi se, predajui se eni koju voli, odrekao svega, pa tako i podruja rada koje je odabrao. Ne mislim da mi moete navesti mnogo uistinu velikih pronalazaka koje su izumili oenjeni ljudi. U intervjuu nije navedeno je li taj odgovor naveo novinara da pomisli kako se radi o lukavoj aluziji na Edisona i njegova dva braka. Tesla je jo nakratico oklijevao a potom, spomenuvi se sama-kog ivota, dodao uz traak neega to je novinar u svom lanku nazvao patosom: Ali to je i teta jer se katkad osjeamo vrlo osamljenima.

1 S9

11. Do Marsa
Katharineina pisma upuena Tesli odavala su podjednako njezine neprestane promjene raspoloenja, kao i postojano zanimanje za Teslu. Uz vremenski odmak teko je odrediti to bi se trebalo zakljuiti iz tih njezinih neobinih poslanica. Srdane i intimne, ponekad bi prestajale trenutak prije Jiego e se pretvoriti u prava ljubavna pisma, ali ako je Katharine i smjerala na to, Tesla je zasigurno nije ohrabrivao. Na prijem 3. travnja 1896. godine pozvala ga je napominjui da ju je posljednji put kad ga je vidjela uspio razvedriti iako je izgledao boleljivo, a sada mi je opet potrebno takvo razvedrava-nje. Spomenula je i da se radi o Uskrsu. Uvijek sam se pitala znate li uope za velike promjene koje se dogaaju oko Vas, pisala mu je. Znate li, primjerice, da dolazi proljee? Nekad me sama ta spoznaja inila sretnom, a sad mi donosi jedino tugu. To mi toliko znai da bih najradije pobjegla... raspala se, odvojila. eljela bih da, poput Vas, mogu neprestano i uvijek ivjeti jednakom rutinom, bez stanke, ivei svoj vlastiti ivot onako kako Vi kaete da ga ivite. Ne znam ijim ivotom ivim, ali mi ne izgleda kao da je moj vlastiti. Vidite, dakle, da se sutra uveer jednostavno morate pojaviti.1 Johnsonovi su jedan dio toga ljeta proveli u Maineu, no odvojenost od izumitelja uspjela je samo uveati Katharineinu tugu i njezinu zabrinutost za njegovo zdravlje. Grijeite, dragi moj prijatelju, i to gotovo kobno, pisala mu je. Mislite da Vama nije potrebna promjena i odmor. A zapravo ste toliko umorni da i ne znate to Vam je potrebno...2 Odgovarajui na ta topla pisma, Tesla bi je zadirkivao ili bi joj poslao cvijee kad bi mu pao na um taj sitni znak panje. Moda
160

Do Marsa

je osjeao da bi se tu mogao nai na varljivom podruju. Robert mu je takoer bio prijatelj, a Robert je volio Katharine, pa... Ipak, u svemu tome barem nije trebao brinuti o svojim osjeajima. Teko da je ikada upoznao ranjivost te vrste. S Johnsonom se dopisivao o religiji, pjesnitvu te o tome hoe li ipak pozirati jednom poznatom slikaru za portret u svibanjskom izdanju tjednika Century. Povremeno bi i njihovo dopisivanje zahvatila iznimna srdanost, pa bi Tesla Johnsonu, osim Dragi Luka, napisao i: Drago mi je to vidim da me jo uvijek voli...3 Iako sam nije bio vjernik koji odlazi u crkvu, Tesla je drugima preporuivao religiju kao sjajan izlaz za mnoge probleme. U tom razdoblju, kad ga je strepnja zbog raznih izuma gotovo nepodnoljivo titala, a lisnica mu jednako nepodnoljivo zjapila prazna, poeo se zanimati za budizam. Budizam i kranstvo, vjerovao je, postat e najvanije religije u budunosti. Stoga je Johnsonu poslao knjigu o budizmu, na to mu je ovaj odgovorio: Vitee, nisam znao da ste se posvetili ovoj vrsti slube, no poto sam ovo proitao, mislit u na Vas ee nego inae - a to, vjerujte, nije rijetko.4 Nakon nekoliko dana, kad su ga Johnsonovi ponovo pozvali na veeru, zbijao je ale na raun svoje slabosti prema otmjeno odjevenim ljudima: Ako bude i drugih gostiju (obinih smrtnika), neu doi. No dolaze li vam Paderevvski, Rontgen ili gospoa Anthonv - dolazim. Molio bih va odgovor.5 Te godine Boi nije predstavljao neki osobito sretan dogaaj za Katherine, upravo zbog uobiajenih napora vezanih za obiteljska okupljanja. Osjeala se uhvaenom u zamku. Mada je iskreno voljela svoju djecu i supruga te obino uivala u drutvenim dogaanjima te vrste, inilo joj se kako nedostaje vaan dio njezina ivota. Vrijedi li uope ivjeti samo za usporeno raspadanje koje tako snano osjea u sebi? Dan nakon Boia pisala je Tesli: Nekoliko puta pokuala sam Vam zahvaliti za rue. Preda mnom su i sada dok Vam ovo piem - tako krupne, tako prelijepih boja... Uvijek kada Vam piem, moram i po nekoliko puta
IM

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

zapoinjati iznova, pravi sustav potiskivanja zbog kojeg mi nikad ne uspijeva izraziti ono to bih eljela rei. Prole veeri nisam eljela biti gruba prema Vama. Samo me obuzelo teko razoaranje. Strahovito mi nedostajete i pitam se hoe li se tako nastaviti i dalje, hou li se ikada naviknuti na to da Vas ne viam. No drago mi je to znam da ste dobro, da ste sretni i uspjeni. Upuujem Vam najbolje elje za Novu godinu, dragi moj prijatelju.6 Tipino za Teslu, kad je konano naao vremena za odgovor, nastojao ju je razvedriti alama. No samo je uspio biti okrutan piui kako nalazi da je njezina sestra, koju je nedavno upoznao kod njih, zapravo mnogo ljepa i ljupkija od nje. Potom se vratio svom poslu. Nakon predavanja odranih 1893. godine, na kojima je podrobno opisao est osnovnih uvjeta za radioprijenos i prijem, izradio je i opremu kojom se moglo upravljati izmeu njegova laboratorija i razliitih toaka unutar NewYorka. Poar je sve to unitio te znatno usporio njegova istraivanja. Ali, u proljee 1897. godine, zahvaljujui financijskoj pomoi Adamsa i snanoj podrci VVesting-housea, bio je opet spreman krenuti dalje. Prije prijavljivanja osnovnih patenata za radio, u kolovozu je mjeseniku Electrical Revievv najavio kako je uspjeno okonao ispitivanja, ali sam lanak zvuao je vrlo openito: Ve je konstruirao ureaj za prijenos i elektrini prijemnik koji je i na velikim udaljenostima osjetljiv na signale predajnika, bez obzira na zemaljska strujanja ili toke kompasa. A to je uinio uz vrlo mali utroak energije. Ometanjem elektrostatske ravnotee na bilo kojoj toki Zemlje, objanjavao je dalje Revievv, mogu se otkloniti smetnje na velikim udaljenostima, pa tako sredstva za signaliziranje i itanje signala postaju praktini kad su nam na raspolaganju pravi instrumenti za to. Tim testiranjima, navodilo se dalje u izvjeu, on je uistinu postigao beino komuniciranje na velike udaljenosti... i sad jo treba samo usavriti ureaj kako bi mogao raditi na bilo kojim razmacima...7
162

Do Marsa

Tesla je svoja testiranja obavljao s broda koji je plovio du rijeke Hudson i na kojem je bio smjeten set prijemnika, to je bilo oko etrdesetak kilometara udaljeno od njegova novog laboratorija u ulici Houston. A to je bio samo dio onoga to su njegovi ureaji mogli. Svoje osnovne primjene patenta dao je upisati 2. rujna 1897. godine pod brojevima 645 576 i 649 621, a bili su odobreni 1900. godine. Njih e kasnije, kako smo ve spomenuli, dugotrajnim parnienjem osporavati Marconi; no prije toga Tesla e tuiti Talijana zbog krenja njegovih prava.8 Patent pod brojem 613 809, koji mu je takoer odobren, podnio je 1898. godine. Opisivao je uporabu daljinski upravljanih vozila. Radilo se o jo jednoj spektakularnoj mogunosti primjene beinog prijenosa. Nestrpljivo je ekao priliku kako bi javnosti prikazao ne samo radio ili prvi prodor u automatizaciju ve oboje odjednom. Godinu dana prije, kad je stigao u Buffalo radi govora povodom putanja u rad elektrane na slapovima Nijagare, odmah nakon to je tvrtka General Eletric dovrila postavljanje svojih vodova, Tesla je objavio da se nada kako e mu se sad ispuniti najdrai san, naime, prijenos energije od postaje do postaje bez uporabe ikakvih vodova koji bi ih spajali...9 Nazoni dostojanstvenici i gosti - inenjeri, industrijalci, financijeri - sluali su ga pomijeanih osjeaja. inilo se da je taj nadareni luak nakanio itav sustav, koji je tek otvoren, uiniti zastarjelim prije nego je proradio, i to ba kad je poeo obeavati dobru zaradu. No ubrzo su novine irom svijeta objavljivale kako je Tesla razvio opremu koja ne samo da prenosi energiju i obavijesti kroz Zemlju na udaljenosti i do tridesetak 10 kilometara, ve je moe odailjati beinim putem kroz zrak. Tesla je bio toliko uvjeren u to da je izjavio kako e za kratico vrijeme biti mogue komunicirati i s Marsom. Tu izjavu objavio je Electrical Revievv, opisujui kako je gospodin Tesla izumio ureaj za proizvodnju golemih elektrinih napona koji znatno premauju sve to se dotada koristilo i kojim se struja
f.7.

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

moe dovesti do postaje na visini na kojoj prorijeena atmosfera moe slobodno provoditi posebno dobivenu struju. Na udaljenosti na kojoj energiju treba komercijalno koristiti potrebno je odravati drugu postaju na otprilike jednakoj visini kako bi se struja odailjala i primala, te je potom usmjeravati do zemlje posebnim ureajima za njezino transformiranje i koritenje.11 Uz lanak su bili objavljeni i nacrti strujnih usmjerivaa koji su postizali elektrini napon od 2,5 milijuna volti dobivenih iz jedne jedine zavojnice. Druga glasila prikazala su goleme uvrene balone koji bi se koristili za odravanje postaja na zahtije-vanim visinama. Tesla sada predlae, nastavljao je Electrical Revievv, da se bez uporabe ikakvih vodova iskoriste prirodni mediji - zemlja i zrak - za prijenos golemih koliina energije na udaljenostima od nekoliko tisua kilometara. To se ini poput sna, poput bajke iz '1001 noi'. Ali, sva nevjerojatna otkria do kojih je Tesla doao tijekom niza godina napornog rada... potvruju da je njegov rad na tom podruju nadiao stupanj laboratorijskih pokusa, te da je spreman za praktina testiranja na industrijskoj razini. Uspjenost njegovih nastojanja znai da e struja dobivena iz izvora kakav je Nijagara postati dostupna u svakom dijelu svijeta, ma koliko on bio udaljen.12 Neki od lanaka koji su se pojavili u to vrijeme izvjetavali su o tom cilju kao o fait acompli, tj. svrenom inu, tiskajui naslove poput Tesla elektrificira itavu zemaljsku kuglu! i njima sline. Mihajlo Pupin proitao je Teslinu tvrdnju o tome kako je u stanju komunicirati s Marsom, pa je svecu doseljenika u Ameriku uputio nijemu molitvu za zabludjelog brata. Zajedno s ostalim kolegama iz svijeta znanosti pitao se to e biti sljedee? Jo davno, dok je kao djeak uvao stoku po panjacima vojnih pograninih podruja Kraljevine Srbije, nauio je vanost Zemlje kao vodia akustine rezonancije. On i ostali pastiri zaboli bi nou svoje noeve u zemlju te zaspali s uima posve blizu njihovim otricama. Tako bi ih i najmanje kretanje stada ili pribliavanje rumunjskih kradljivaca kroz kukuruzite odmah trgnulo iz sna.
164

Do Marsa Kasnije je Pupin shvatio da bi oscilator koji emitira elektrine valove mogao premostiti mnogo vee udaljenosti kada bi jedan od njegovih polova bio spojen sa Zemljom. No, govoriti o slanju beinih signala na Mars izgledalo je isuvie besmisleno, jer ne bi postojala akustina rezonancija Zemlje koja bi pokrivala velike udaljenosti. Meutim, Teslu takva razmiljanja nisu zaustavljala pa je izradio opremu koja je uistinu nadilazila sve dotad vieno. Oblikovao je mnoge oblike, veliine i inaice Tesline zavojnice ili transformatora visokog napona, ukljuujui i plono-spiralni transformator, koji je konstrukcijom i oblikom bio sjajno poboljanje, a njime je mogao proizvoditi struju napona jaine mnogo milijuna volti. Jedan od glavnih problema vezanih za ureaje vrlo visokih napona bio je gubitak koji je nastajao uslijed oblikovanja korone i drugih pranjenja, ime se ozbiljno smanjivao konani rezultat i ograniavalo postizanje najveeg mogueg kapaciteta. Kako bi rijeio te probleme, Tesla je uspio razviti vrlo jednostavna i elegantna rjeenja. Najprihvatljivijim dizajnom smatrao je transformator koji je imao sekundarni dio u kojemu su dijelovi, nabijeni visokim naponom, imali velike plohe te su bili rasporeeni u prostoru du idealno zaobljenih povrina s velikim radijusima zakrivljenosti, pri emu su morali biti na prikladnim razmacima, tako da posvuda osiguraju malu elektrinu gustou povrine. Na taj nain nije moglo doi do istjecanja ak ni kad je vodi bio ogoljen. Takav je oblik na kraju bio slubeno potvren kao plono-spiralna zavojnica. U svom laboratoriju postavio je dvoobrtni primarni krug koji je razvukao oko prostrane sobe. Upravo je tu zavojnicu, s pripadajuim prekidaima strujnog kruga, kasnije poslao u Colorado da pobuuje njegovo pojaalo-odailja. Primarni krug je bio ukopan u zemlju i vjerojatno je imao posebne osobine kao to su vrlo veliki promjer i mnotvo vlakana. Uz takvu opremu osjeao je da vie nema granica; poruka na Mars moe se odaslati gotovo jednakom lakoom kao i u Chicago.
1 A<;

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Otkrio sam da praktiki nema granica za napone koji se mogu postii, objanjavao je u mjeseniku Electrical Revievv, i otkrio sam najvaniju od svih injenica na koju sam naiao tijekom istraivanja ovih podruja. Jedna od njih bila je da atmosferski zrak, koji inae predstavlja sjajnu izolaciju, slobodno provodi struje velike snage koje mogu proizvesti ovakve zavojnice... Provodlji-vost zraka toliko je velianstvena da se pranjenje koje se dobiva iz jednog jedinog terminala ponaa onako kako bi se ponaalo kad bi atmosfera bila razrijeena. Druga injenica bila je da provodljivost ubrzano raste to je atmosfera razrjeenija i to se elektrini pritisak vie poveava, do te mjere da su na visinama, koje vie ne omoguuju prolaz obinih struja kroz atmosferu, ipak prolazile one struje koje je generirala jedna takva zavojnica, i to takvom lakoom kao da se radi o bakrenoj ici.13 Rekao je da je slijedom toga dokazao kako bi se goleme koliine elektrine energije mogle prenositi kroz gornji sloj zraka na gotovo sve zamislive udaljenosti. Shvatio je i ono to je smatrao jednako znaajnom injenicom: da pranjenje elektrine energije od nekoliko milijuna volti izaziva snano oslobaanje duika iz atmosfere te ga potie da se spaja s kisikom i drugim elementima. Ta energina djelovanja i snana pranjenja ponaaju se toliko neobino, rekao je, da bih se esto znao preplaiti kako e na kraju zapaliti i atmosferu, strahovita mogunost koju je Sir Willi-am Crookes svojim prodornim umom ve razmatrao. Tko zna je li takva nesrea zaista mogua? Elektrina rezonancija nije izvorno bila Teslina ideja, jer je lord Kelvin prvi iznio matematiki prikaz pranjenja kondenzatora; no Tesla je iskoristio njegovu bezlinu matematiku jednadbu kako bi joj udahnuo ivot. Kad je Electrical Revievv 1899. godine objavio lanak u kojem se Tesla pribojava mogunosti da zapali samo nebo, objavljeno je i nekoliko zapanjujuih fotografija koje prikazuju izumitelja za vrijeme rada na konstruiranju ureaja.14 Jedna od njih zabiljeila je spektakularno izbacivanje munja jaine otprilike osam milijuna volti u pokusu vezanom za beini prijenos elektrine energije na
166

Do Marsa velike udaljenosti. Druga prikazuje izumitelja kako u ruci dri veliki bljetavi vakuumizirani balon jaine 1500 svijea, bez ikakvih icanih spojeva, svjetlost koja bi fotografu olakala posao. Frekvencija je izmjerena u milijunima titraja u sekundi. Trea slika prikazuje Teslu u trenutku oputanja sa zavojnicom koju pobuuju valovi oscilatora smjetenog na udaljenosti i ugoenog na kapacitet njegova tijela koje je zatieno od ozljeda odravanjem poloaja na vorinoj toki na kojoj se snane vibracije najslabije osjeaju. Pritisak na kraju zavojnice osvijedjene snanim tracima svjeda iznosio je gotovo pola milijuna volti. Posljednja fotografijia u tom strunom i sjajnom nizu popraena je sljedeim opisom: U ovom pokusu tijelo operatora nabijeno je velikim naponom jer se nalazi u izravnom dodiru s oscilatorom. Fotografija prikazuje vod s limenom ploicom odreene veliine koju on dri u ruci. Operator se nalazi na vrhu statikog elektrinog vala, a vod i ploicu osvjedjava zrak to ih okruuje. Za osvjedjavanje itavog laboratorija koristi se samo jedna od vakuumskih cijevi. Iako je smjetena na znatnoj udaljenosti na stropu, jarko svijetli pod utjecajem vibracija koje joj odailje tijelo operatera. Teslu su takve arolije oduevljavale, a za kritiare, koji bi mogli pomisliti da ga vie zanimaju takvi efekti od korisnih uinaka, uvijek bi dodao kako sve to ima i svoju praktinu primjenu. Pomou sredstava kao to su elektrina rezonancija i tono sinkronizirani krugovi, rekao je, duik bi se mogao ekstrahirati iz zraka i iz njega bi se moglo dobivati vrijedno duino gnojivo. Pa i svjedost, rasprujua poput one koju daje Sunce, mogla bi se proizvoditi znatno jeftinije od one koja se dobiva uobiajenim nainima, i to aruljama koje nikada nee pregorjeti. Njegove tvrdnje zvuale su poput utopije: Zemlja bi bila osloboena gladi i naporna rada; itav bi svijet meusobno komunicirao; nadzirali bi se vremenski uvjeti; za rasvjetu ne bi vie bilo granica; i na kraju, ah ne manje vano, sve bi to dovelo do povezivanja s raznim oblicima ivota za koje je bio uvjeren da postoje na drugim planetima. Za Marsovce je drao da su statistika izvjesnost.
1 ai

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

U meuvremenu, njegovim ovozemaljskim prijateljima ivot je tekao uobiajenom koloteinom. Katharine mu je poslala otro i zajedljivo pismo, pozivajui ga na jo jedan od svojih prijema i podsjeajui ga koliko zanemaruje prijatelje. Djeca Johnsonovih su odrastala i ona je ve mogla zamisliti dan kad vie ni njima nee biti potrebna. Vrijeme je letjelo, a nju su poele progoniti tugaljive misli o prolaznosti ivota i smrtnosti ljudskih dua: Ostavite ve jednom one milijunae, visoke doktorske titule koje Vas okruuju, VValdorf i Petu aveniju..., pisala mu je, i zamijenite ih jednostavnim, obinim ljudima koji se odlikuju jedino veliinom svojih slabosti... Kojeta sam ula o Vama - sigurna sam da neke od tih stvari ne znate ni Vi sami - i umirem od elje da Vam ih sve ispripovijedim, ali naravno, -Vama nije stalo do toga da ih sasluate. Znate li da se u proljee, u rano proljee, spremam za odlazak u inozemstvo i, tko zna, moda me ova toliko poznata i draga mjesta vie nee vidjeti. I zato, ako me niste posve zaboravili, ili ako niste zaboravili da sam Vam draga - ja sam zaboravila zaboraviti. Bolje Vam je da doete sada i opet ponovno. Ah, kako brzo prolaze dani! Tako mi je malo dana preostalo u ovim mojim godinama, stigla je jesen i mi se vraamo iz naeg ljetnog utoita, a potom e odmah proljee i mi iznova odlazimo, poet e jedno novo i beskonano dugo ljeto, kao da vie nema zime. Budite ovjek, budite ljubazni i doite. Znate da je to Rober-tov prijem. Moda ete doi barem zbog njega.15 Izronio je iz svog laboratorija i pojavio se na prijemu. Neko je vrijeme nastojao biti obzirniji. U pisamcu Palai Johnsonovih spomenuo je Lukin sjajan prijevod srpske poezije i rekao da je tri primjerka te knjige poslao na adrese triju kraljica - amerikih kraljica, mogao bih dodati. Ujedno je pozvao Johnsonove na sveanost koju prireuje u VValdorfu, prije nego mi ponestane novca. Poslao je i vjetropirasto pisamce Gospoi Johnston, ljepotici bala, na ijoj je omotnici mnogo godina kasnije Agnes Johnson Holden napisala: Teslino zadirkivanje mame namjernim iskrivljavanjem rukopisa i njezina prezimena.
168

Do Marsa Neko se vrijeme inilo da su se s njegovim ponovnim pohaanjem prijema opet vratila stara vremena. No ubrzo ga je njegov laboratorij opet obuzeo u cijelosti. Tesla je ve dugo istraivao podruje mehanikih vibracija, primjerice s vibrirajuom platformom na kojoj je Marku Tvvainu dopustio boraviti za zabavu i iz zdravstvenih razloga. Neoekivani uinci pojavili bi se posve iznenada i gotovo odjednom. Jednog dana 1898. godine, testirajui siuan elektromehaniki oscilator, bez ikakvih ga je posebnih namjera privrstio na potporni eljezni stup koji je bio postavljen kroz itavu zgradu u ulici East Houston br. 46, a protezao se sve do pjeanog poda u podrumu tog zdanja. Ukljuivi prekida, udobno se zavalio u naslonja kako bi promatrao i biljeio sve to e se dogaati. Takvi su ga ureaji oduvijek opinjavali, jer kako bi se brzina poveavala, oni bi postizali rezonanciju prvo s jednim predmetom iz njegove radionice, a potom bi se poeli redati i ostali. Tako bi se, primjerice, neki komad opreme ili namjetaja iznenada poeo drmusati i plesati prostorijom. Kako bi poveavao frekvenciju, taj bi se predmet zaustavio, ali bi zato neki drugi zapoeo svoj nevjerojatni ples, pa onda opet neki trei... Tom zgodom Tesla nije bio svjestan da vibracije putuju eljeznim stupom prema dnu, da uveavaju svoju snagu te da se kroz itavu zemljanu podlogu Manhattana prenose u svim smjerovima. (Potresi su obino mnogo ozbiljniji na odreenoj udaljenosti od epicentra.) Zgrade iz okolice poele su se ljuljati i tresti, prozorska stakla zveati, a gomila graana glavom bez obzira istrala je na ulice traei spas u susjednoj talijanskoj i kineskoj etvrti. U policijskoj stanici u ulici Mulberrv, gdje su na Teslu ve neko vrijeme sumnjiavo gledali, ubrzo je postalo oevidno kako zemljotresa nema ni u kojem drugom dijelu grada. Poslana su dva policajca da provjere mahnitog izumitelja. Posve nesvjestan strke i kaosa koji se dogaao posvuda oko njegove zgrade, upravo je poeo osjeati strahovite vibracije u podu i zidovima koji su ga
169

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

okruivali. Znajui da sve treba to hitnije zaustaviti, zgrabio je teki kovaki eki i jednim zamahom smrvio mali oscilator. Upravo u trenutku kad su zadihani policajci banuli na vrata laboratorija, on se okrenuo te im se dostojanstveno naklonio. Gospodo, alim, ree im, malo ste zakasnili na moj pokus. Morao sam ga iznenada i neoekivano prekinuti, i to na neuobiajeni nain... Ali, navratite li veeras jo jednom, privrstit u drugi oscilator na ovu platformu i obojica ete moi stajati na njoj. Siguran sam da e vam to predstavljati zanimljivo i vrlo ugodno iskustvo. Samo, 16 morate otii jer sad imam jo dosta posla. Zbogom, gospodo! Kad su pristigli novinari, umiljato im je objasnio da bi takvim ureajem za svega nekoliko minuta mogao razoriti Brooklvnski most kad bi mu se prohtjelo. Godinama kasnije Allanu L. Bensonu priao je o drugom pokusu to ga je izveo s oscilatorom koji nije bio vei od budilice. Opisao mu je kako je oscilator privrstio na elini spoj debljine oko pet centimetara i krai od metra. Dosta vremena nije se dogaalo ba nita... No, na kraju... veliki elini spoj poeo se tresti, poveavati svoj raspon ljuljanja sve dok nije poeo poskakivati brzinom otkucaja srca i konano se slomio!17 Kovaki ekii to ne bi mogli uiniti, rekao je novinaru; ni eljezne poluge ne bi pomogle, ali u tome je uspio niz kuckanja koja su toliko slabana da pojedinano ne bi mogla nauditi ni djetetu. Zadovoljan takvim poetkom, gurnuo je mali oscilator u dep ogrtaa i krenuo u potragu za nekim napola dovrenim elinim zdanjem. Pronaavi na podruju Wall Streeta elini kostur deseterokatnice na kojoj jo nisu zapoeli sa zidarskim radovima, privrstio ga je na jednu od elinih sipki. Za nekoliko minuta, rekao je novinaru, mogao sam ve osjetiti kako se ipka trese. Postupno se to drmusanje pojaavalo i irilo kroz itavu golemu masu elika. Na kraju, cijela se struktura poela ljuljati i pucketati, a graevinski radnici poeli su u panici silaziti sa svih strana konstrukcije, duboko uvjereni da se
170

Do Marsa

radi o potresu. Kao munja proirilo se govorkanje da e se cijela konstrukcija sruiti, pa je pozvana i policija. Ali, prije nego se ita ozbiljno dogodilo, skinuo sam oscilator, strpao ga u dep i udaljio se. Da sam nastavio jo samo desetak minuta, ta bi se zgrada sruila nasred ulice. Istim oscilatorom mogao bih sruiti i Brooklvnski most za manje od jednog sata. Ni to nije bilo sve. Pohvalio se Bensonu da bi na isti nain mogao raspoloviti i samu Zemlju rascijepiti je kao to bi djeak raspolovio jabuku, i tako zauvijek okonati karijeru ovjeanstva. Oscilacije Zemlje, nastavio je, odvijaju se periodiki, u razmacima od otprilike jedan sat i etrdeset devet minuta. To znai da e, udarim li sad u do, val kontrakcije proi kroz nju i vratiti se za jedan sat i etrdeset devet minuta u obliku ekspanzije. injenica je da se Zemlja, kao i sve ostalo, nalazi u stanju neprestanog vibri-ranja. Ona se bez prestanka stee i iri. Sad pretpostavimo da tono u trenutku kad poinje njezino stezanje izazovem eksploziju jedne tone dinamita. To bi ubrzalo njezino stezanje, a za jedan sat i etrdeset devet minuta dolo bi do jednako ubrzanog vala irenja. Kad se val irenja smanji, recimo da opet izazovem eksploziju druge tone dinamita, time bih jo vie poveao val stezanja. Recimo da sve to ponavljam svaki put iznova. Ima li ikakvih dvojbi o tome to bi se dogodilo? U mojoj ih glavi nema. Zemlja bi se rascijepila nadvoje. Prvi put u svojoj povijesti ovjek posjeduje spoznaju kojom bi mogao utjecati na ono to se dogaa u svemiru! Kad ga je Benson upitao koliko bi mu vremena bilo potrebno da raspolovi Zemlju na taj nain, skromno je odgovorio: Za to bi trebali mjeseci; moda ak i godina ili dvije. Ali, nastavio je, za samo nekoliko tjedana mogao bih Zemljinu koru dovesti u takvo stanje vibriranja da bi se ona uzdizala i padala i stotinama metara, izbacujui rijeke iz njihovih korita, razarajui zgrade i praktiki cijelu civilizaciju. Na veliko olakanje obinih smrtnika, Tesla je kasnije donekle ublaio tu tvrdnju. Naelo zasigurno ne bi zakazalo, rekao je, ali bi bilo nemogue postii savrenu mehaniku rezonanciju Zemlje.

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Kao i obino kad bi osvanule u novinama, Tesline izjave imale su natruhe egzibicionizma. No, isto tako, njegova su istraivanja u osnovi uvijek bila na mjestu. Zapravo, nalazio se na poecima zasnivanja nove znanosti koju je nazivao telegeodinamikom koja ga je dovela do znaajnih rezultata. Zamijetio je da bi se ista naela osciliranja mogla iskoristiti za otkrivanje udaljenih predmeta, kakvi su podmornice ili brodovi. Takoer, nadao se da bi uporabom mehanikih vibracija - uz poznatu konstantu Zemlje -mogao otkriti nain tonog odreivanja poloaja naslaga zlata i naftnih polja. Tako je postao zaetnikom suvremenih tehnika eksploatiranja tla. Tesla se sloio s teorijom koju je postavio O'Neill da bi itav niz meusobno povezanih iroskopa, smjetenih u podrujima s velikom opasnou od potresa, mogao u jednakim intervalima prenositi potisne udare u Zemlju, ime bi se postigla rezonancija u njezinim povrinskim slojevima koja bi stvorila neku vrstu plonog pritiska prije nego bi nastali jai potresi. Danas svjedoimo o iznova pobuenom zanimanju seizmologa za takve tehnike otkrivanja i onemoguavanja potresa. Opisao je stroj (za ije je daljnje razvijanje kasnije nastojao zagrijati i Vvestinghousea) koji bi u sebi utjelovio umijee telegeo-dinamike. Tvrdio je kako je uz njegovu pomo u zemlju odaslao mehanike valove duge oko deset kilometara, ali mnogo manje amplitude od one koju imaju valovi potresa, pri emu su oni na toj udaljenosti izgubili vrlo mali dio svoje snage. Oni nisu trebali prenositi elektrinu energiju, nego omoguiti prijenos poruka do bilo kojeg mjesta na svijetu gdje bi se primale siunim depnim prijemnikom. Takve bi poruke mogle putovati bez obzira na postojee vremenske uvjete. Kad su ga novinari nagovorili da im opie taj ureaj, rekao je samo da se radi o cilindru izraenom od najfinijeg elika - koji se u zraku odrava pomou jedne vrste energije koja je u naelu stara, ali ju je nevjerojatno pojaao zahvaljujui tajnim postupcima - i o njegovom statorskom dijelu. Snani impulsi usmjereni na lebdei cilindar djelovali bi na sta-torski dio, a kroz njega i na Zemlju.
172

Do Marsa

Od te ideje nije se razvilo nita. No Tesla se itava ivota drao mogunosti mehanike rezonancije kao oruja kojim je prestravljenim graanima NewYorka - kroz znanost utjerivao strah u kosti, slian strahu od gnjeva Bojega. Rekao je novinarima da bi mogao proetati Empire State Buildingom i pretvoriti ga u vrlo kratkom vremenu u masu kra i ruevina. Bio bi mi potreban samo maleni oscilator, naprava tako mala da stane u dep. Da bi se taj mali oscilator pokrenuo, potrebne su samo 2,5 konjske snage. Prvo bi, rekao je, otpale kamene ploe s proelja. Potom bi se uzdrmao itav elini kostur nebodera, pa bi se ponos i slava Man-hattana sruila kao kula od karata. U tom bi trenutku Superman vjerojatno strpao tu sitnu napravu u dep i polagano se udaljio, moda recitirajui odlomak iz Fausta. Tek tada bi njegovi kritiari imali zbog ega prokleti taj dan. to god nastojao postii takvim pretjeranim izjavama oboavanje svojih sljedbenika, zavist ostalih znanstvenika, uzbunjivanje dunosnika - jedno ostaje sigurno: Tesla nije nailazio na ravnodunost. Uostalom, ravnodunost javnosti nije si ni mogao dopustiti. Naime, sve je vie izgledalo da ga sudbina neprestano prisiljava na izravno takmienje s majstorom opinjavan)a javnosti, sjajnim i ve ostarjelim arobnjakom iz Menlo Parka.

173

12. Roboti
Nova 1898. godina zatekla je Edisona i Teslu u posve izjednaenoj utrci oko toga tko e od njih svojim nevjerojatnim tvrdnjama vie zabezeknuti umove obinih smrtnika. Novosti o njihovu djelovanju irile su se posvuda, pa su tako stigle i do San Francisca gdje je izvjeteno da se Edisonu pripisuje objava kako moe fotografirati misli. Nikola Tesla rekao je njujorkim novinama da je 'uspio obuzdati zrake sunca' te da e se one koristiti kao pogon za strojeve i za dobivanje svjetlosti i grijanja. To je istraivanje jo bilo na svom poetnom stupnju, no on je ve objavio kako nema nikakvih mogunosti da zakae. Jer, otkrio je metodu proizvodnje pare dobivene iz zraka Sunca. Para e pokretati parni stroj, a on e proizvoditi struju.. .* Teslina solarna naprava svojim je oblikom bila posve jednostavna, rekao je izumitelj, no kad bi je u potpunosti opisao, ostali bi mu mogli oduzeti samu ideju, patentirati je i tako nadzirati taj blagoslov neba, koji on kao svoj besplatni dar namjerava pokloniti itavom svijetu. Usprkos tome, Chauncevju McGovernu iz lista Pearsons Magazine dopustio je da vidi njegov izum za koji je ustvrdio da u sebi sadri jedan jedini skriveni faktor. U sreditu velike prostorije natkrivene staklenim krovom njegove postaje za dobivanje solarne energije na podlozi od azbesta i kamena smjestio je golemi cilindar, izraen od debelog stakla. Uokolo su se nalazila zrcala presvuena azbestom, koja su odbijala suneve zrake ravno u stakleni cilindar.2 Cilindar je uvijek morao biti napunjen vodom, na koju bi se onda djelovalo tajnim kemijskim postupkom za koji je izumitelj rekao da je jedini sloeni dio cijelog sustava.
174

Roboti

Kada bi sunce sijalo itavog dana, zahvaljujui tom kemijskom postupku kojim se voda lako podvrgava toplini, proizvodila bi se para koja bi na uobiajeni nain pokretala parne strojeve. Zauzvrat, oni bi proizvodili struju za domainstva i tvornice zapravo, toliko struje da bi se proizvodili i vikovi koji bi se mogli pohranjivati za oblane dane. Izumitelj je i sam rekao kako oekuje da e ga ismijati zbog razvijanja tako jednostavnog sustava. Trokovi dobivanja takve energije bili bi minimalni, a on je vjerovao u suprotnosti s iskustvima nadolazeih narataja - kako bi trebalo biti jednostavno usavriti akumulatore koji bi u sebi mogli pohraniti struju za jednu godinu, za sluaj da se stroj pokvari. Taj bi sustav bio, objavio je, puno prirodniji nain od postojeeg u kojem se ljudi uz velike napore i gubitke ivota sputaju u utrobu Zemlje kako bi iskopali neto ugljena koji e onda kratko vrijeme pokretati strojeve, pa se ubrzo moraju vraati dolje po nove koliine. Zaista, on se nadao da e vidjeti kako njegov solarni ureaj zamjenjuje ne samo grijanje na ugljen, ve i na drva, a takoer i sve druge pogonske izvore za dobivanje svjetlosti i grijanja. Tesli je prebacivanje vlastitih izuma u radne oblike predstavljalo sve vee tekoe, jer je gotovo sve radio osobno, pri emu bi ga neprestano salijetale nove ideje i odvlaile mu pozornost. Koliko je poznato, njegov solarni sustav nikad nije uao u komercijalnu uporabu. Na iste je probleme naiao kod svojih novih vakuumskih cijevi za fotografsku rasvjetu. Robertu Johnsonu je napisao: Siguran sam da sam dobio svjedo koje e za snimanje fotografija biti bolje i od danjeg svjetla, ali jednostavno ne nalazim vremena za njegovo usavravanje... Potom je napravio itav niz snimaka glumca Josepha Jeffersona kako bi provjerio to tajnovito novo svjetlo. (Pet godina prije snimio je, takoer s Jeffersonom kao modelom, prve fotografije ikada napravljene fosforescentnim svjedom.3) Zatim je The NewYorkTimes izvijestio: Umjetnost fotografije ubudue e biti neovisna o sunevoj svjetlosti i bit e osloboena neugodnosti i bljeskova izazvanih svjetlima flea, ukoliko su utemeljene tvrdnje
175

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Nikole Tesle o njegovu posljednjem otkriu vakuumskih cijevi.4 List The Electrical Revievv Teslinu je cijev proglasio najneobinijom ikada vienom vakuumskom cijevi.5 Fotografije izraene pomou nje bile su tiskane u svim novinama. No, nakon toga se o toj cijevi vise nije mnogo ulo. Njegovom SLL se glavom rojile mi_s!i i o drugim vrstama praktinih izuma, neprestano ramjui & temeljnim istraivanjima koja su mu hita draa. Georgc Wcstinghouse postao mu je hitan zahtjev da mu osmisli jednostavan i ekonomian ureaj za pretvaranje izmjenine u istosmjernu struju... Industrijalac iz Pittsburgha zanimao se za pretvaranje struje izmeu ostalog i za pogon elektrinih vlakova. Tesla je odmah odgovorio da je i sam dugo razmiljao o tom problemu pa tako raspolae ne samo jednim, ve nekolicinom ureaja koje samo treba uklopiti u strujni krug, a za svima njima postoji prava jagma. Bio je uvjeren, a to je i objavio, da bi po propisno izgraenim prugama vlakovi pokretani izmjeruno-istosmjernom strujom mogli sigurno putovati i brzinom od tri stotine kilometara na sat. Kao i obino, njegova je izjava zaokupila matu javnosti te izazvala njegove kolege izumitelje. VVestinghouse je unajmio jedan od Tesli ni li konvertora. U to je vrijeme Izumitelju posudio 6 tisua dolara bako bi nastavio s drugim izumima, koji su bili na raznim stupnjevima razvoja. Tesla u tom trenutku nije ba bio pri novcu. ali barem nije imao dugova, U svibnju je princ; Albert od Belgije posjetio Sjedinjene Drave te meu mjesta svojih obilazaka ukljuio i Tcslin laboratorij. Tu ga je iskustvo zapanjilo, rekao je. dodavi da izumitelj spada meu one Amerikance koji su na njega ostavili najdublji dojam. Tesla, koji nikad nije podcjenjivao koristi od takvih vanih posjeta, telegramom je predloio Georgcu Westhighouseu da pozove princa u posjet u njegovu domu U Pillsburghu. VVesringhouse je to prihvatio kao sjajnu ideju. Pritom je princu Albertu i njegovoj sviti pokazao i svoj u elektranu na slapovima Nijagare.*
No. princ Albert nije bio prvi princ kofi je poletio slapove Mijagare. Godine IS60, slapove je jo kao mladi posjetio i Btirtlk, print od WiLew, koji it ;

Roboti

U meuvremenu je izdava William Randolph Hearst polagano pripremao naciju na rat sa panjolskom. udan splet okolnosti doveo je do toga da je Teslin trenutak slave, koji mu je svakako trebao pripasti, ukrao jedan od njegovih najbliskijih prijatelja. Hearstov djelatnik u Havani, Frederick Remington, telegrafi-rao je svom gazdi: Sve je mirno. Ovdje nema nikakvih neprilika. Nee biti rata. Htio bih se vratiti. Na to mu je velikan odgovorio: Molim, ostati. Vi se pobrinite za slike, ja u se pobrinuti za rat.6 Hearst je u pravome ratu vidio jedino rjeenje bitke koja se u tadanjem NewYorku vodila izmeu njegova lista Journal i Pulitze-rova Wbrlda. Njegovi su uvodnici uperili svoju otricu na panjolsku zbog navodnih okrutnosti prema plemenitom kubanskom narodu. A kad je ratni brod Maine tajanstveno eksplodirao i potonuo u pristanitu u Havani, to mu je bilo dovoljan izgovor da cijelu zemlju gurne u kal osvetoljubivosti. Ameriki Kongres, pozivajui se na napise u novinama, 7 tijesnom je veinom izglasao objavu rata protiv panjolske. Amerikanci su - posve opijeni rodoljubnim tiskom koji im je nudio lai i izmiljene krizne situacije, to je ukljuivalo i upozorenja od opasnosti invazije panjolske flote na gradove smjetene na istonoj obali - odgovorili pravom histerijom. panjolska nije imala ni najmanje elje za osvajanjem Sjedinjenih Drava, i to borbom u kojoj ne bi imala nikakva izgleda za pobjedu. Usprkos tome, ameriki obrambeni stroj stavljen je u puni pogon; luke su bile osnaene i utvrdama koje su se trebale oduprijeti zamiljenom neprijatelju te borbenim snagama okupljenima pod amerikom zastavom. Chauncv Depevv, bivi dravni tajnik drave NewYork, izrazio je miljenje kako Amerika nikada ne bi objavila rat panjolskoj da je odluka o tome bila preputena predsjedniku McKinlevju, a ne Kongresu koji je vrlo prijemiv za raspoloenja to vladaju u narodu. I britanski veleposlanik James Bryce, uasnut suludim
...kasnije postati engleski kralj EdvvardVII., te poelio da ga spuste niz slapove u bavi, kako je to pred njim uinio i jedan francuski akrobat. To mu je bilo zabranjeno.
77

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

pripremama i laima koje je svakodnevno itao u novinama, izjavio je da se nada da takav stav zemlje nee ostaviti trajne nasil-jiike tragove u nacionalnom karakteru. Na to mu je The NewYork Times uznosito odvratio da se njegovi istupi u korist potiskivanja enskog roda teko mogu nazvati nasilnikima. To se odnosilo na Hearstov romantini kriarski rat to ga je poveo radi oslobaanja i spaavanja kubanske pobunjenice koju su njegovi ameriki itatelji poznavali samo kao Miss Cisneros. Bubnjevi domoljublja udarali su u venama svakog pravog sina domovine; ak su i milijarderi poeli povlaiti poteze junakih razmjera. Tako je Hearst, primjerice, uputio pismo predsjedniku Sjedinjenih Drava: Gospodine, molim Vas da kao dar Sjedinjenim Dravama, bez ikakvih postavljenih uvjeta, prihvatite moju parnu jahtu Buccaneer. No, u istom je pismu bez ikakvih uvjeta izdava zatraio da se njemu dodijeli mjesto zapovjednika jahte. Amerika mornarica mudro je prihvatila jahtu, ali je kapetana odbila. J. Pierpont Morgan puno je promiljenije ponudio Vladi svoju jahtu Corsair, ali na prodaju. Jedne proljetne veeri, usred nacionalnog ludila, Tesla i John-sonovi zatekli su se u drutvu njihove keri Agnes i zgodnog mornarikog porunika, Richmonda Pearsona Hobsona. Veerali su u hotelu Waldorf-Astoria. Bio je to prvi izlazak Johnsonove keri u drutvo odraslih, te posljednje pojavljivanje mladog porunika koji je poslije navratio u Teslin laboratorij da bi se oprostio od njega, jer je trebao krenuti na tajni mornariki zadatak. Upravo u trenutku njihova pozdravljanja, na vrata laboratorija banuo je novinar Piessa, vodeeg lista u Philadelphiji. Dr. Tesla, ujem da imate beini ureaj pomou kojeg e se moi komunicirati s ratnim brodovima udaljenim stotinama kilometara, usopljeno je ustvrdio. To je tono, odgovori mu pronalaza. No, ne mogu Vam o tome iznijeti nikakve pojedinosti. Jedan od razloga zato Vam nita ne mogu rei je taj to u biti ponosan ako se ureaj bude mogao koristiti na brodovima. Time u pomoi svojoj zemlji jer e nam on donijeti veliku prednost.
178

Roboti

Tada se Vi smatrate dobrim Amerikancem? iskuavao ga je novinar. Ja, dobrim Amerikancem?! Pa ja sam bio dobar Amerikanac i prije nego to sam ugledao ovu zemlju. Prouavao sam njezinu povijest; upoznao neke od njezinih ljudi, divio sam se Americi. U srcu sam bio Amerikanac i prije nego to sam pomislio da u jednom ovdje ivjeti. I dok je novinar vrljao njegov odgovor, Tesla se nadovezao. Kakve samo mogunosti ova zemlja prua ljudima! Ovaj je narod tisuu godina ispred naroda u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta. To su veliki, slobodoumni i velikoduni ljudi. Ni u jednoj 8 drugoj zemlji ne bih nikada postigao ono to imam ovdje. On je to uistinu mislio. Bila je to istina. Zaboravio je vremena kad su ga prevarili Edison, njegovi upravitelji i drugi poslovni ljudi, kad su vodei ameriki znanstvenici napadali njegov viefazni sustav ili ismijavali njegova predvianja. Ponekad je jednostavno to bilo tako. No, isto je tako bila istina i to da se nadao kako e nakon skore izlobe u Madison Square Gardenu za svoja najnovija uda pobuditi i zanimanje Vlade. Ameriki narod spreman je brzo pruiti pomo i odati priznanje, nastavio je. Da, ja sam jednako dobar Amerikanac kao i svi ostali. Dodue, nemam to prodati Vladi Sjedinjenih Drava, ali - zatrebaju U joj9 moje usluge u bilo kojem obliku, one su im na raspolaganju. Samo, u to uzavrelo doba ovjeku neto tamnije puti i stranog naglaska nije ba bilo lako biti Amerikancem. Lovci na strane pijune razmiljeli su se zemljom. Policija je najee okretala glavu kad bi spazila kako u pokrajnjoj uliici tuku i napadaju nekog nesretnog panjolsko-amerikoga graanina. Ponekad bi takve pijune hvatali i pripremali za moguu deportaciju. Andrew Carnegie zapravo je samo izrazio opeprihvaenu enju kad je predvidio: Naskoro emo dospjeti do rase koja engleski jezik govori kao materinji i koja e biti kadra sprijeiti mnoga zla u svijetu. Teddy Roosevelt podnio je ostavku na poloaj pomonika
7Q

TESLA - OVJEK IZVAN

tajnika u mornarici i poeo se baviti regrutiranjem onih lanova Knickerbocker Cluba koji su bili voljni pristupiti postrojbi Rough Riders. Pukovnik John Jacob Astor prihvatio se uvjebavanja topnikih jedinica. Kauboji i Indijanci iz plemena Sioux pohrlili su pod stijeg. U meuvremenu su iz panjolske poele pristizati vijesti o pobunama i ustancima, a s Kube o umiranju od gladi. Na kraju svega, est puta vie amerikih vojnika umrlo je na Kubi od kolere i tifusa nego od panjolskih metaka. Trenutak koji je izumitelj Tesla, naporno radei, tako eljno oekivao doao je usred vojnih manevara. Prva elektrotehnika izloba u Madison Square Gardenu zbog toga je kasnila s otvorenjem. eljeznice su bile zakrene zbog jedinica u pokretu i prijevoza vojnih zaliha, pa su zato kasnili i neki izloci. Zasjenjena veim dogaajima, izloba je bila gotovo istisnuta s novinskih stranica. Kao vrhunac svega, poelo je i kiiti. No, unato tome, na otvorenju se pojavilo petnaestak tisua ljudi. Iz tih razloga Teslino prikazivanje prvog robotiziranog broda na svijetu, daljinski upravljanog njegovim beinim sustavom, nije uspjelo postii onaj dojam koji je zasluivalo, i to ne samo zato to ga je zasjenio rat, nego i zato to je sam izumitelj uinio pogreku te je javnosti odjednom predoio vie od onoga to je ona bila u stanju probaviti. Nevjerojatan stupanj razvoja do kojega je Tesla doveo beini prijenos, kao preteu suvremenog radioureaja, bio bi posve dovoljan; no istodobno predstaviti i automatizaciju, kao to je to on uinio, bilo je vjerojatno previe za sve okupljene. Tog dana 1898. godine, kad je prikazao zajednikog preteu suvremenih navoenih vozila i oruja, automa-tizirane industrije i robotizacije, pred svijet je iznio ideju na koju ovaj nee biti spreman jo godinama. Njegove prve dvije naprave upravljane pomou radija bih su brodovi, a jednog od njih moglo se daljinskim upravljaem uroniti u vodu. Tom zgodom Tesla je prikazao samo potonjeg. Kapetan amerike mornarnice E. J. Quinby, koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio zaduen za istraivanje i razvoj elektronskog oruja za mornaricu na Key Westu na Floridi, o Teslinoj povijesnoj
180

Roboti

izlobi, koju je posjetio kao djearac, napisao je: Bio sam tamo sa svojim ocem, oaran svime, ali i posve nesvjestan da upravo prisustvujem svitanju prostorne navigacije koja e se razviti tek poslije, u nadolazeem stoljeu. Tesla nije rabio Morseove znakove. On nije prenosio poruke na bilo kojem od poznatih jezika. Usprkos tome, koristio je vlastite ifrirane impulse pomou Her-tzovih valova da bi izravno nadzirao svoje pionirsko djelo. Unosio bi naredbe posjetitelja, a prijemnik na plovilu automatski bi ih dekodirao da bi se dolo do izvrenja traenih radnji.10 Ipak, tom prigodom nisu bile razotkrivene sve mogunosti tog izuma, djelomice zato to se Tesla nadao da e mornarica ozbiljno razmotriti mogunost njegove uporabe u samom ratu. Jedna od osobina koje nisu bile otkrivene, objasnio je kasnije znanstveni pisac Kennetli M. Swezey, bio je sustav za spreavanje ometanja pomou usklaenih ureaja koji bi odgovarali jedino na kombinaciju od nekoliko radiovalova posve razliitih frekvencija. Druga je bila preklopna antena koja se mogla potpuno uvui u bakreni oklop plovila; antena bi tako postala nezamjetna, a plovilom bi se moglo upravljati i kad je potpuno uronjeno u more.11 Izumitelj nije otkrio ni trunke vie od temeljne zamisli svog osnovnog patenta pod brojem 613 809 - bila je to lukavtina kojom se nauio koristiti kako bi zatitio svoja otkria. Ono to su njegovi patenti ukljuivali, a gledatelji u Madison Square Gardenu nisu imali prilike vidjeti, bile su specifikacije za torpedni amac bez posade, ukljuujui i motor s akumulatorom za pokretanje propelera, zatim manji motori i akumulatori pomou kojih se reguliralo upravljakim mehanizmom te drugi akumulatori kojima su se napajala signalna svjeda, kao i ureaj za dizanje ili sputanje gaza plovila.12 Na plovilu je bio predvien prostor za est torpeda dugakih etiri metra, koji su bih smjeteni u dva reda, i to tako da kad bi jedan od njih bio ispaljen, drugi bi skliznuo u njegovo leite. Tesla je mornarici javio kako misli da bi se takvo plovilo moglo izgraditi za otprilike 50 tisua dolara.
181

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Ustvrdio je da bi nekoliko takvih daljinski upravljanih plovila moglo napasti i razoriti itavu jednu armadu - temeljito je unititi u roku od jednog sata, pri emu neprijatelj ne bi ak ni ugledao protivnika, niti bi znao kakva ga to sila unitava. Kad se ta stvar proula, primio je pismo Marka Tvvaina, koji se tada zatekao u Austriji: Imate li ve austrijski i engleski patent za sav taj ruilaki uas koji ste izumili? I, ako ih imate, biste li mi naveli cijenu, kako bih ja preuzeo koncesiju za njih i prodao ih? Jer, upoznao sam premijere obiju zemalja, a i premijera Njemake; isto tako i Wilhelma II. Ostat u u Europi jo godinu dana. Kad je grupa zainteresiranih ljudi jedne veeri u hotelu vodila raspravu o sredstvima kojima bi se nacije mogle uvjeriti u to da se pridrue Caru i da doe do razoruanja, savjetovao sam im da tragaju za neim drugim... a ne za razoruanjem na papiru koji je potroan materijal... Rekao sam im, naime, da pozovu velike izumitelje koji e pronai neto protiv ega bi flote i vojske bile bespomone i da e tek to uiniti daljnje ratovanje nemoguim. Nisam ni sanjao da Vi ve radite na tome te da se pripremate za uvoenje razoruanja i trajnog mira na Zemlji na jedan tako praktian i neizbjean nain. Znam da ste vrlo zaposlen ovjek, no hoete li ukrasti malo vremena i javiti mi se?13 Ali, Teslina je ideja bila suvie napredna za one koji su tada bili zadueni za obranu Amerike pa su je proglasili neostvarivim snom. ak i oni vojni slubenici koji su gledali manevre patuljastog broda na izlobi, proglasili su sve tek laboratorijskim pokusom koji se nikad ne bi mogao primijeniti u stvarnim borbenim uvjetima. Teslini izloci u Madison Square Gardenu nesumnjivo su predstavljali najproroanskiji dogaaj na toj izlobi, no i ostali su se izumitelji potrudili oko svojih izloaka. Marconi je bez ikakvog odobrenja iskoristio Teslin oscilator da bi pokazao kako se mine mogu razarati ispaljivanjem kubanskog ispaljivaa dinamita pomou Marconijeve beine telegrafije. Izum koji je predstavio

Roboti

Edison ubrzo e biti proglaen najobinijom budalatinom; bio je to magnetski separator rude. Pupin, predsjednik Drutva elektrotehniara New Yorka, Edison i Marconi, mona i pametna trojka, bili su sad zdrueni vjerom u financijske i komercijalne mogunosti to ih je pruao beini sustav. Ali, jo ih je neto zbliavalo - njihova rastua zlovolja izazvana Teslinim uspjesima. Tesla i Johnson pratili su novosti vezane za ratna dogaanja i pomorske bitke iz dana u dan, nadajui se da e uti poneto o tajanstvenom zadatku koji im je oteo prijatelja Hobsona. Jer, od njega samog nisu dobili nikakvih izravnih vijesti jo od njegova naglog odlaska poetkom svibnja. Prvom polovinom lipnja panjolski admiral Cervera, ije je boravite postalo predmetom svakojakih nagaanja po amerikim novinama, ukotvio je svoje ratno brodovlje u luci Santiago kako bi se opskrbilo potrebnim zalihama ugljena. Pribliila mu se mnogo nadmonija amerika flota. Na topovnjai NewYork bio je i porunik Hobson, iako to nije znala ni njegova obitelj, a ni prijatelji. Proteklo je vrijeme proveo na intenzivnoj obuci vezanoj za topnitvo i rukovanje eksplozivima. Smiljena je oajnika strategija i gotovo samoubilaka misija kako bi Cerverinu flotu uhvatili u zamku. Zamisao je bila da se potopi jedan vlastiti brod na najuem dijelu ulaska u luku Santiago. Za tu je svrhu odabran stari teretni brod za prijevoz ugljena, Merrimac, te su ga opremili torpedima koji e ga razoriti i pretvoriti u olupinu. Za voditelja misije odabrali su porunika Hobsona, tada u dobi od dvadeset osam godina, kojemu se pridruilo est dobrovoljaca. U 1:30 nou, kad su oblaci zastrli mjeseinu, porunik i njegovi momci, naoruani samo pitoljima, tiho su pokrenuli odabranu brodsku krntiju ka ulazu u luku. U knjizi koju je kasnije napisao o tom pothvatu, Hobson izvjetava da je jednom od svojih topnika rekao: Charette, dragi moj, veeras emo to uiniti. Nema te sile na svijetu koja bi nas mogla izvui iz kanala.
183

TESLA

OVTEK IZVAN VREMENU

Nije ba pravo ni zavrio reenicu kad ih je otkrio i zabljesnuo panjolski reflektor. panjolci su otvorili paljbu. Upravljaku kabinu pogodila je granata. Hobson je pokuao aktivirati torpeda. Samo su dva ispaljena, jer su ostali bili pogreno spojeni. Uskoro se pod panjolskom vatrom Merrimac uistinu pretvorio u tonuu olupinu, samo - na mjestu na kojem nije uspio postati preprekom panjolskoj floti kako je bilo zamiljeno. Hobson i njegovi ljudi, odjeveni u ronilaka odijela, uspjeh su iskoiti u more i otplivati do splavi koja je doplutala s palube potonulog broda. No, tek to su se uspeli na nju, doplovila je panjolska patrolna jedinica i pod prijetnjom orujem odvukla ih na obalu. Hobson se prisjetio kako je zurei u uperene puke u sebi proklinjao: Odvratne kukavice! Misle li nas jednostavno hladnokrvno poubijati? Ako to uine, za to e uti itav na hrabri narod i zatraiti od njih polaganje rauna. No, dogodilo se upravo suprotno njegovim oekivanjima. Admiral Cervera, koji je osobno doplovio sa svojom patrolnom jedinicom da bi vidio o emu se radi, naredio je da Amerikance odvedu u panjolsku utvrdu. Tamo su s njima postupali vrlo ljubazno i prvom ih prigodom zamijenili za uhiene panjolce. Kad je taj odvani in dospio do amerikih novinara, danima se pisalo o malo emu drugom. Hobson je postao herojem nacije, kao to e to Charles Lindbergh postati mnogo kasnije nakon svog prelijetanja Atlantika. Tesla je bio ispunjen ponosom zbog junatva svog prijatelja i oduevljen kad su Hobsonu odobrili dopust kako bi se pojavio na javnim predstavljanjima organiziranim irom zemlje, jer se u narodu nastojao raspiriti vei entuzijazam za rat. Tesla i Johnson odveli su mladog asnika u Delmonico na obeanu proslavu, gdje su ga svi odreda nazivali herojem. Kasnije se izumitelj izvrsno zabavljao itajui napise o tome kako ene salijeu Hobsona gdje god se pojavi. U Chicagu je junak susreo dvije svoje daljnje roakinje i izljubio se s njima, to je toliko dirnulo enski dio gomile da su sve prisutne dame poele zahtijevati isto. U Denveru je opet bio satjeran u kut i, barem prema novinskim izvjeima, primoran izljubiti ih jo petstoti184

Roboti

njak. Da bi nekako okrunio i iskoristio to slatko ludilo, jedan je proizvoa slatkia objavio da pokree proizvodnju karamela koje e se zvati Hobsonovim poljupcem. Teslu je u stvarnost grubo vratio njegov knjigovoa i prijatelj George ScherfF, koji mu je ukazao na injenicu da im ponestaje novca i da mnogi njegovi izumi jo nisu u cijelosti dovreni. Meu njima je bilo i stvari koje bi bile isplative i potrebne ljudima, naglasio mu je. Primjerice, lijenici i boleljive osobe neprestano su se raspitivali za Teslin jastui, ureaj za toplinsku terapiju. Na njemu je dosta radio, ali ga nije stigao usavriti za trite. Samo, gdje da pronae vremena i pozabavi se razvijanjem takvih stvari? Tijekom zime 1898. uivao je u obnovljenom druenju s Johnsonovima i odbio uobiajeni broj primljenih pozivnica za razna drutvena dogaanja. Dana 3. studenoga poslao je pisamce Dragoj Kate, izrekavi koliko mu je drago to su prihvatili njegov poziv za subotu i dodavi: Iako se radi o danu plebejaca - trgovakih putnika, prodavaa, idova* i drugih drutvenih trilobita, oekujem da e biti sjajno.14 U svojoj je pozivnici dodao da e na prijem utroiti gotovo itav svoj mjeseni prihod, no ne strahujte od toga da e biti neto ekstravagantno, jer je u mojoj privatnoj riznici upravo nailo vrijeme privremene oseke... Ali, ubrzo u postati multimilijuna i tada u rei zbogom svojim prijateljima na Lexington aveniji! Ubrzo nakon toga, pozvan Johnsonovima i upitan koga bi elio kao partnera tijekom veere, posve je oekivano naveo Mar-gueritu. Dolazi li ona, rekao je, zasigurno stiem i ja. Dana 3. prosinca Hobson se vratio na Manhattan i poela se planirati jo jedna proslava. Tesla u svom pismu Katharini kae:
Povremeno bi kod Tesle znao izbiti antisemitizam, to nije bilo nimalo neuobiajeno meu neidovima onog vremena. Tako je jednom zgodom pozvao jednu od svojih tajnica i prosiktao joj prije odlaska na obavljanje povjerenog joj zadatka kao da se radi o otkrivenju neke posebne istine: Gospoice! Nikad ne vjerujte jednom idovu!
1 <;

TESLA

'JEK

'ANV

MF

Drago mi je... Sad konano moemo odrati tu veeru. Predloio je da bismo poslije mogli svratiti i do laboratorija te spomenuo i izvjesnu damu koja luduje od sree to e upoznati Hobsona. Opisujui je kao veliku i slavnu linost, rekao je da zna koliko Filipovi gladuju za upoznavanjem takvih ljudi. A dodao je i ovo: Ne elim rei nita pogrdnog o toj dami, no za moj je ukus jednostavno... - dakle, mislim da ete Vi izgledati sjajnije nego ikada. Upozoravam Vas da se ona sprema osvanuti u grimiznoj haljini duboka izreza, ali budui da je ona velika umjetnica, mora joj se dopustiti ta lakoumnost... Nju u smjestiti izmeu Luke i Hobsona, a Vas izmeu heroja i sebe... Tesline tvrdnje o njegovom prvom robotiziranom vozilu ubrzo su poeli napadati njegovi kolege znanstvenici. Tako je u listu Electrical Revievv osvanuo lanak N. G. Vvbrtha pod nazivom Teslina istraivanja elektrikom nadziranih plovila, u kojemu je autor istaknuo svoje miljenje kako bi tu metodu nadziranja mogao iskoristiti i neprij atelj.1 5 Tesla je Johnsonu u Century poslao pismo, zahtijevajui od njega da ne odgovara na napad i da ne pie u njegovu korist: Znam da ste Vi plemenit momak i odan prijatelj pa se, zamjeujui Vau srdbu zbog nepozvanih napada, pomalo pribojavam da biste je mogli i izraziti. Preklinjem Vas da to ne uinite ni pod kojim uvjetima, jer biste me time uvrijedili. Neka se moji 'prijatelji' samo pokazuju u pravom svjedu, tako mi je drae. Neka se samo dre bezvrijednih shema iz svojih znanstvenih drutava, protive zaslunim izumiteljima, bacaju pijesak u oi onima koji bi mogli vidjeti - svoju e nagradu primiti na vrijeme... Vrlo bih lako mogao opovrgnuti tvrdnje to se navode u tom lanku ve i samim pozivanjem na miljenja koja su izrazili ljudi kao to su lord Kelvin, Sir William Crookes, Lord Ravleigh, Rontgen i drugi, i koja su dokaz koliko visoko potuju i cijene moje radove. No, ne elim16 uiniti zato to to taj napad nije vrijedan ikakve pozornosti...
186

Roboti

Pod naslovom Znanost i senzacionalizam njegov rad i metode rada kritizirao je i tjednik Public Opinion.17 Mnogo godina nakon toga, Tesla je u svojoj kratkoj autobiografiji otkrio da je na daljinski upravljanim ureajima aktivno poeo raditi jo 1893. godine, premda mu je sama ideja o tome sinula i prije. Idue dvije ili tri godine izgradio je nekoliko mehanizama kojima se upravljalo s udaljenosti te ih pokazao posjetiteljima svog laboratorija, ali je poar u laboratoriju prekinuo njegov rad. Godine 1896., napisao je, ...izradio sam ureaj koji je mogao izvoditi mnotvo operacija, ali zavretak tog posla odgodio sam za kraj 1897. godine... A kad se prvi put pojavio poetkom 1898. godine, izazvao je senzaciju kao nijedan moj izum dotad. Osnovni patent dobio je u studenom, i to tek nakon to je glavni ispitiva doao u New York kako bi prisustvovao prikazivanju njegova plovila, jer mu se ono to je Tesla prijavio uinilo nevjerojatnim. Sjeam se kako je kasnije, kad sam se obratio jednom slubeniku u VVashingtonu ponudivi izum dravi, pie dalje Tesla, ovaj prasnuo u smijeh kad sam mu objasnio to sam postigao. Nidco tada nije mislio da ima i najmanjih izgleda za usavravanje jednog takvog ureaja.18 Prve robote, napisao je 1919. godine, smatrao je ipak samo prvim i poprilino nespretnim koracima u razvoju teleautomatike. Kako je sam objasnio: Sljedee logino poboljanje bila je primjena teleautomatike na automatske mehanizme izvan granica vidljivosti i na velikim udaljenostima od sredita upravljanja, i ja sam se otada stalno zalagao za to da je bolje kao ratno oruje upotrijebiti njih, nego topove... Postojeim beinim ureajima mogue je lansirati zrakoplov, navoditi ga priblino odreenim smjerom te obaviti odreene operacije na udaljenosti od mnogo stotina kilometara.19 Prisjetio se da je jo kao student u koledu zamislio letjelicu koja nije bila nimalo nalik na postojee.
187

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Osnovno naelo bilo je ispravno, no nije se moglo izvesti u praksi, napisao je, jer je letjelica iziskivala veliku snagu uzgona. Proteklih sam godina uspjeno rijeio taj problem pa sad radim na zranim strojevima bez nosivih krila, krila repa, propelera i drugih vanjskih dodataka, koji e moi razvijati goleme brzine te vjerojatno osigurati snane argumente za mir u bliskoj budunosti.20 Takvom se futuristikom letjelicom, koju je zamislio i za koju je izradio nacrte, trebalo upravljati mehaniki ili beino prenoenom energijom. Izgradnjom odgovarajuih postrojenja bit e mogue lansirati projektil u zrak i ispustiti ga gotovo tono na posve odreenom mjestu koje moe biti udaljeno i tisuama kilometara. Ali, neemo se zaustaviti na tome. Na kraju emo proizvesti daljinske automate sposobne da djeluju kao da posjeduju vlastitu inteligenciju. Njihova e pojava izazvati revoluciju.21 Jo 1898. godine proizvoaima je predloio proizvodnju automatskog automobila, koji bi preputen sam sebi obavljao itav niz radnji, ukljuujui i neto poput prosuivanja. Ali, moj je prijedlog u to doba ocijenjen kao nevjerojatan i od njega nije bilo nita. Osmiljavajui robote za brojne svrhe a ne samo ratne, vjerovao je da e najveu ulogu imati u miroljubivom sluenju ovjeanstvu. Kasnije je svoj rad iz 1890-ih godina opisivao profesoru B. R Meissneru sa Sveuilita Purdue: Opseno sam obraivao to podruje, ne ograniavajui se samo na mehanizme koji se nadziru s udaljenosti, nego i na strojeve koji posjeduju vlastitu inteligenciju. Od tog sam vremena znatno napredovao u razvijanju takvih izuma i mislim da nije daleko vrijeme kad u moi pokazati automat koji e, posve preputen sam sebi, biti u stanju djelovati kao da posjeduje razum i bez ikakvih naloga izdavanih izvana. Ma kakve bile praktine mogunosti takvog postignua, to e svakako oznaiti poetak nove epohe u mehanici. Dodao je: elio bih Vam skrenuti pozornost na injenicu da sam, mada moja gore spomenuta specifikacija prikazuje automatski mehanizam kojim se upravlja pomou jednostavnog strujnog
188

Roboti

kruga, koristio individualiziram! kontrolu, to jest - zasnovanu na spajanju nekoliko krugova razliitih valnih duljina, dakle, naelo koje sam ve u to vrijeme razvio i potom opisao u svojim patentima broj 723 188 i 723 189* u oujku 1903. godine. Stroj je bio u istom obliku i kad sam ga 1898. pokazao glavnom ispitivau patenata, gospodinu Seelevju, prije nego to mi je izdao odobrenje za osnovni patent pod nazivom Metoda rada i ureaj za daljinsko upravljanje mehanizama s udaljenosti.22 Na to je mislio i Swezey kad je spominjao usklaene ureaje, koji odgovaraju jedino na kombinaciju od nekoliko radio-valova posve razliitih frekvencija. Izumitelji suvremene raunalne tehnologije iz druge polovine dvadesetog stoljea uvijek bi se iznova iznenadili kad bi, podnosei svoje zahtjeve za patente, naili na taj ve odavno zavedeni Teslin osnovni patent. Leland Anderson, primjerice, svjedoi da ga je prvi put na Teslino pravo prvenstva prije dosta godina upozorio pravnik zaduen za patente u jednoj velikoj i poznatoj raunalnoj tvrtiti s kojom je suraivao na podruju istraivanja i razvojnih mogunosti. Anderson pie: Zapanjen sam opiranjem nekih s podruja raunalne tehnologije da Tesli priznaju prvenstvo u vezi s tim, naspram dodvoravanja gospodi Brattainu, Bardeenu i Shocklevju za izum tranzistora, jer23je on elektronska raunala pretvorio u praktinu stvarnost. Njihovi su se patenti, kao uostalom i Teslini, usmjerili na primjene vezane za podruje komunikacija, navodi on. Obje grupe patenata sloene su tako da se dobije fiziko utjelovljenje ureaja koji se sastoji od vrstog dijela i ulaznih podataka. Raunalni sustavi sadre na tisue elemenata koji donose logike odluke, zvane AND i OR. Sve operacije koje obavlja raunalo postiu se putem sustava oblikovanog tako da koristi te logike elemente. Teslini patenti iz 1903. godine br. 723 188 i 725 605, kae Anderson, sadre osnovna naela logikog elementa AND u
* Tesla je u pismu Meissneru pogreno naveo patent broj 723 189, jer ispravan broj ovog patenta, odobrenog 14. travnja 1903., glasi 725 605. 189

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

elektrinom krugu. Istovremeno pojavljivanje dvaju ili vie propisanih signala na ulaznom elementu ureaja proizvelo bi izlazni signal iz elementa ureaja. Mada su Teslini patenti rabili signale na izmjeninu struju, dok dananja raunala koriste istosmjernu, oni opisuju osnovno naelo propisane kombinacije signala koja dovodi do izlaza zahvaljujui njihovu udruenom djelovanju. Tako se, objanjava dalje Anderson, predmet Teslinih ranih patenata, koji su bili osmiljeni radi postizanja zatite od vanjskih ometanja i utjecaja na oruje daljinski upravljano radio-valovima, pokazao preprekom za sve one koji su nastojali dobiti patent za osnovni logiki element kruga AND u eri suvremene raunalne tehnologije.24 John Bardeen, Walter H. Brattain i William B. Shocklev dobili su 1956. godine Nobelovu nagradu za svoj rad na razvoju tranzistora, koji su odmah posvuda poeli zamjenjivati elektronske cijevi. Tesli su tek nedavno ukazali barem tu milost da su mu konano priznali njegov pionirski rad na tom podruju. Jedno od najranijih priznanja zasluga za sve ono to svijet duguje Tesli u novoj tehnologiji daljinski upravljanih vozila pojavilo se u uvodniku Timesa 1944. godine: Ope naelo nadziranja raznih naprava putem radiovalova odvodi nas u rane dane onoga to se nazivalo 'beinim prijenosom'. Na prvoj elektrotehnikoj izlobi u ovom gradu, prije vie od etrdeset godina, Nikola Tesla prikazao je takvo upravljanje i razorio model podmornice u velikom bazenu izgraenom na pozornici. Ubrzo su ga u tome slijedili mnogi njemaki, ameriki, engleski i francuski izumitelji, koji su pokazali kako se motornim vozilima, torpedima i brodovima moe upravljati putem radiovalova i bez nazonosti ovjeka za njihovim upravljaima...25 Ipak, iako je ve uinio toliko toga za uvoenje automatizacije u tehniku, Tesla je tada zakljuio da nema vremena dublje se baviti razvijanjem neega za to svijet oevidno jo nije spreman. Njegovi su se pogledi stoga usmjerili na jednu mnogo veu igru - ako je to uope bilo mogue. Naime, njegov mu se laboratorij
190

Roboti

u NewYorku vie nije inio dovoljno sigurnim mjestom za obavljanje pokusa kakve je elio izvoditi. Drugim rijeima, oni su postajali isuvie opasni za prenapueni grad. Leonardu Curtisu, pravniku zaduenom za patente, koji je vjerno titio njegova iWestinghouseova prava tijekom Rata struja, napisao je: Moja zavojnica proizvodi i 4 milijuna volti - pri tome iskre sijevaju od zidova do stropa i to predstavlja veliku opasnost od poara. To je tajno ispitivanje. Stoga moram imati struju, vodu i svoj vlastiti laboratorij. Trebat e mi i dobar tesar koji e slijediti moje upute. Za to me financiraju Astor, Crawford i Simpson. Svoj u posao obavljati samo u kasnim nonim satima, kad je potronja struje najmanja.26 Curtis, inae suradnik tvrtke Colorado Springs Electric Compam/, odmah se pozabavio problemom koji je titio izumitelja. Rjeenje koje mu je na kraju ponudio imalo je uistinu dalekosene posljedice.

13. Bljesak munje

Odgovor Leonarda Curtisa iz Colorado Springsa nije mogao donijeti bolje vijesti: Sve je dogovoreno, zemljite e biti besplatno. ivjet ete u hotelu AltaVista. Budui da raspolaem dionicama u gradskoj elektrani, za Vas e i struja biti besplatna. Presretan, Tesla se bacio na podrobne pripreme vezane za naruivanje opreme koja e mu jo trebati. U meuvremenu, Scherff i njegov pomonik u radionici, Kolman Czito, poeli su gotovo bez stanke raditi na preseljenju glavnih dijelova laboratorijske opreme. Od velike je vanosti pritom bio preustroj njegovih financija. 40 tisua dolara koje mu je Adams platio na ime glavnice za tvrtku Nikola Tesla bilo je ve odavno potroeno. Deset tisua dolara koje je dobio od Johna Haysa Hammonda starijeg, nadaleko poznatog rudarskog inenjera, otilo je na razvijanje njegova beinog sustava i rad na robotima, izloenima na elektrotehnikoj izlobi. Tako je novac potreban za tekua istraivanja posudio od tvrtke Simpson and Crawford (10 tisua dolara) te od pukovnika Johna Jaco-ba Astora, vlasnika hotela Vvaldorf-Astoria, koji je pridodao daljnjih 30 tisua dolara namijenjenih izgradnji njegove nove istraivake postaje u Colorado Springsu.' Kad sve u Coloradu bude spremno, Tesla je naumio svu svoju energiju istodobno usmjeriti na dva cilja: razvijanje beinog sustava koji bi prekrio itav svijet, to je znatno nadmaivalo planove ambicioznog Marconija, te na prouavanje beinog naina distribuiranja golemih i jeftinih koliina energije u sve krajeve zemaljske kugle. Na itavom svijetu nije bilo ovjeka koji bi ita o tome znao i koji bi ga u tome mogao voditi - raspolagao je jedino onim spoznajama koje je prikupio osobno.
192

Bljesak munje Iako mu je preostalo vrlo malo vremena za druenje s prijateljima, bilo ga je posve dovoljno da iznova pobudi Katharininu ljubomoru. Marguerite je u toj igri posluila kao pijun, ako se uope radilo o ikakvoj igri. Agnes e svakako doi, pisao je on Kate, gotovo kao da je ona njegova tajnica za drutvene odnose. I - ne biste li pozvali i gospoicu Merington? Ona je nevjerojatno pametna ena... Stvarno bi mi bilo drago kad bi se i ona nala meu nama...2 Dvadeset petog oujka otkazao je sastanak s Lukom, jer sam ve prihvatio vaan sastanak s jednim engleskim milijunaem. Opisao je i svoju radost to je konano, nakon deset godina, preselio u otmjenost hotela VValdorf-Tlstoria iz svog dotadanjeg boravita koje se oito vie ponosilo svojim sjajnim protupoarnim mjerama nego time to je imalo ast da ga je ugledni izumitelj odabrao kao mjesto svog viegodinjeg stalnog boravka.3 Pukovnik Astor bar se osjeao poaenim to ga ima kao gosta, a Tesla se odmah osjetio kao kod kue u tom izazovnom novom okruju, gdje bi se svakog poslijepodneva okupljala znaajna imena Wall Streeta. Usprkos pripremama i uurbanosti oko odlaska, pronaao je vremena da zatrai odobrenje francuske Vlade za odailjanje energije i uspostavljanje beine komunikacije s Francuskom, uzimajui u obzir nadolazeu izlobu... Razloge za taj potez otkrio je tek nakon svog odlaska u Colorado. Tesla je NewYork napustio 11. svibnja 1899. godine te se na svom putovanju eljeznicom zaustavio u Chicagu, kako bi jo jednom prikazao svoj brod upravljan radiovalovima. George Scherff jo je neko vrijeme ostao u New Yorku da bi zgotovio poslove u laboratoriju, dobivi podrobne i podue naputke o dopunskoj opremi koju jo treba izgraditi, nabaviti i dostaviti. Naravno, Tesla ga je ostavio bez dovoljno novca i bez punomoi za pokrivanje barem svakodnevnih trokova. Onako kako je izumitelj gledao na itavu situaciju kad bi uope razmiljao o njoj njegovi e djelatnici zajedno s njim ubrzo podijeliti njegovo bogatstvo i slavu.
193

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Kad je 18. svibnja stigao u Colorado Springs, doekali su ga i odvezli ravno u hotel j4ltaVista. Kad je pomno pregledao kripavo dizalo, odabrao je sobu 207 (dakle, broja djeljivog s tri i smjetenu na prvom katu) te sobarici naloio da mu u sobi svakodnevno ostavlja osamnaest istih runika. Izjavio je i da mu je milije osobno brisati prainu u svojoj sobi. Zemljite koje su mu stavili na raspolaganje nalazilo se istono od Colorado Springsa, udaljeno kilometar i pol od gradia, u sjenci planinskog vijenca Pike's Peak. To je zemljite uglavnom sluilo kao panjak stadima gradske mljekare. U najbliem susjedstvu nalazila se kola za gluhe i slijepe osobe drave Colorado, to mu je osiguravalo diskreciju koju je elio. Cijelo se podruje nalazilo na 1800 metara nadmorske visine. Zrak je bio ist, suh i kao da je pucketao od nabijenosti statikim elektricitetom. Novinarima koji su po njegovu dolasku razgovarali s njime oticrio je da svojim beinim sustavom i to do otvorenja velike parike izlobe 1900. namjerava poslati poruku s Pike's Peaka u Pariz. Upitah su ga hoe li se raditi o poruci odaslanoj s jednog planinskog vrha na drugi. Nabusito im je odgovorio da nije doao u Colorado Springs kako bi se bavio planinarenjem i akrobacijama. U proteklom desedjeu podnio je mnotvo patenata vezanih za beini prijenos energije i poruka, poevi od naj osnovni je opreme za proizvodnju visokih frekvencija i visokih napona.* Ve je izgradio svoju zavojnicu koja je bila u stanju proizvesti napon od 4 milijuna volta, ali je sada elio krenuti i na mnogo vee vol-tae kako bi dospio do ureaja koji e biti u stanju izvoditi prije* U heterogenoj osnovnoj grupi su: brojevi 454 622 prvi patent za zavojnicu nazvanu Teslinim imenom, 462 418, 464 667, 512 340, 514168, 567 818, 568176,568179,568180,577 670, 583 953,593 138,609 245,609 246, 609 247, 609 248, 609 249, 609 251, 611 719 te 613 735 i jo dva patenta vezana za beini prijenos energije i poruka, pod brojevima 645 576 i 649 621, svi do jednog podneseni prije njegovih pokusa u Coloradu. Njegov rad u Coloradu osigurao je temelje za nekoliko vrlo vanih patenata: brojeve 685 953, 685 954 685 955 i 685 956, koji su se odnosili na prijemnike. Veinu njih je primjenjivao za vrijeme svog boravka u Coloradu. Ubrzo nakon povratka u NewYork podnio je sljedeu grupu patenata (vidi napomenu o patentima na stranici 234). 194

Bljesak munje nose na globalnoj razini. Ispitivanja su trebala biti obavljena u najveoj tajnosti - odnosno s onoliko tajnosti koliko je to bilo mogue u maloj zajednici Colorado Springsa koji je bio preplavljen uzbuenjem zbog dolaska slavnog izumitelja s brdom tajanstvene opreme. Tesli su preporuili mjesnog tesara Josepha Doziera, kojemu je predao planove za svoju ispitnu stanicu te se odmah zapoelo s izgradnjom. Potom je poslao prvi od rijeke telegrama koje je svakodnevno slao Scherffu u New York, traei da mu urno na zapad poalje inenjera Fritza L6wensteina, njegova mladog tehnikog suradnika: On mora biti ovdje da bi nadgledao izvedbu i rasporedio opremu. Dok je ispitna stanica bila jo obino gradilite, izumitelj bi se sam vozio do nje lakim jednopregom, objesivi svoje dugake noge niz boni dio kola - ne toliko zbog nedostatka prostora, nego vie zbog svoje stalne pripravnosti da iz njih iskoi. Jer, Tesla nije vjerovao konjima ni trunke vie nego to je vjerovao elektrinim dizalima. (S vremenom ni konji Colorado Springsa nee imati razloga za pretjerano povjerenje prema Tesli, jer kad jednom dovri svoje pojaalo-odailja i pusti ga u pogon, to e cijelo podruje nabiti elektricitetom pa e se i najmirnije kljuse preobratiti u trkaeg konja.) Neobino zdanje to se poelo uzdizati u preriji opkolili su ogradom, naikanom ploama s upozorenjem: NE PRILAZI VELIKA OPASNOST. A kad je postaja bila dovrena, na vrata je postavljen jo zloslutniji citat iz Danteova Pakla: Napustite nadu svi vi koji uete ovamo. Nije potrajalo dugo i svijetom se pro-nijela vijest da je naprava koju je izumio gospodin Tesla u stanju ubiti stotinu ljudi jednim jedinim bljeskom munje. Ispitna stanica, koja je u poedcu sliila golemom etvrtastom taglju, na kraju je izgledala poput broda s tornjem umjesto jarbola. Jer, strei iz otvorenog dijela krova, toranj se uzdizao punih dvadeset pet metara iznad zemlje, a iz tog se jarbola izvijao i metalni stup koji je strio u zrak jo ezdeset pet metara. Na njegovu je vrku bila smjetena kugla od bakrenog lima, promjera jedan metar.
101;

TESLA - OVTEK IZVAN VREMENA

Strojevi bi se unosili u to zdanje im bi pristigli i odmah se pristupalo njihovu sklapanju. Izgraene su zavojnice ili visoko-frekventni transformatori svih oblika i veliina. Iz New Yorka je pristigao posebno izgraen divovski primarni krug, kakav je Tesla imao u svom laboratoriju u ulici Houston. Zajedno s prekidaima kruga, on e pokretati njegovo pojaalo-odailja. Ovaj odailja, koji je razvio u Coloradu, kasnije je sam prozvao svojim najveim izumom. I zaista, ovaj Teslin izum pripada onima koji i danas nastavljaju zapanjivati mnoge od njegovih suvremenih sljedbenika. Gdje god i kad god bi se u nedavnoj prolosti otkrila pojava do koje bi dolo uslijed snanih radiosignala odailjanih na vrlo niskim frekvencijama, novinari bi znalaki poeli pisati o Teslinu efektu. Rusi, tvrdilo se, koriste divovsko Teslino pojaalo-odailja da bi njime utjecali na vrijeme u svijetu te izazivali pojave ekstremnih hladnoa i sua. Govorilo se da njime izazivaju i povremene prekide radiokomunikacija u Kanadi i Sjedinjenim Dravama, pa ak i da ometaju modane valove stanovnika i izazivaju simptome psihike rastrojenosti, da ne spominjemo razne zvune udare i gotovo sve ostalo to se inae nije moglo nikako drukije objasniti. Zaista, radilo se o istom onom nevjerojatnom izumu koji je nedavno pokuao ponoviti Robert Golka u Vvendoveru u Utahu, i to sa znatnim uspjehom, prilikom prouavanja kuglaste munje koja nastaje pri nuklearnoj fuziji. No, o emu se tu tono radilo? Od Tesle su zatraili da za mjesenik Electrical Experimenter pripremi objanjenje, tako da ga mogu shvatiti i njihovi mladi itatelji. To je, dakle, prije svega, napisao je, rezonantni transformator sa sekundarom u kojemu dijelovi, nabijeni visokim naponom, zapremaju velik prostor uzdu idealno ograniene plohe velikog radijusa zakrivljenosti te na odreenoj udaljenosti jedan od drugoga. Time posvuda osiguravaju malu povrinsku gustou naboja, tako da ne moe doi do proboja ak i ako se vodi ogoli. Pogodan je za svaku frekvenciju, od svega nekoliko pa sve do tisua perioda u sekundi, a moe se koristiti u proizvodnji struja goleme jakosti i umjerenog napona ili struja male jakosti i golemog napona. Maksimalni elektrini napon ovisi jedino o zakrivljenosti
196

Bljesak munje povrina na kojima su smjeteni dijelovi pod nabojem te o njihovim povrinama.4 ak je i napon od stotinu milijuna volti, izjavio je, posve izve-div. Takav bi se krug mogao pobuditi impulsima bilo koje vrste, ak i onima niskih frekvencija, te proizvesti trajne sinusoidne oscilacije nalik na one kakve proizvodi alternator. Meutim, u najuem znaenju tog pojma, objanjavao je dalje Tesla, radi se o rezonantnom transformatoru koji je, osim to posjeduje spomenuta svojstva, jo i tono proporcioniran tako da prema svojim elektrinim konstantama i osobinama odgovara Zemljinoj kugli, ime njegov oblik postaje nadasve koristan i uinkovit u beinom prijenosu energije. Time je faktor udaljenosti u cijelosti uklonjen, jer se jaina odaslanih impulsa nimalo ne smanjuje. ak postaje mogue poveati djelovanje s udaljenou od postrojenja u skladu s egzaktnim matematikim zakonima.5 Kad je ta mona oprema konano bila dovrena i izumitelj se prihvatio svojih ispitivanja, omoguila mu je da izazivanjem pravih elektrinih vatrometa oponaa i najstrahovitije planinske oluje. Jer, kad je odailja bio u pogonu, u radijusu od tridesetak kilometara oko njegove postaje sijevale bi munje u svim smjerovima, snanije i postojanije od onih prirodnih. Prvi put izumitelj je poeo pomno voditi radni dnevnik, zapisujui sve o istraivanjima koja je obavljao. Budui da su vidljivi efekti koje je izazivao bili jednako korisni koliko i uzbudljivi, mnoge je sate posvetio i raznim fotografskim pokusima. Oprema koju je usavravao, nadao se Tesla, moi e se jednog dana iskoritavati u komercijalne svrhe. No, prije toga trebalo je obaviti na tisue promatranja i finih usklaivanja. Vie nije imao povjerenja u svoje legendarno pamenje, strahujui da ni ono ne bi moglo pohraniti one koliine podataka koje su se svakodnevno gomilale. Njegovi su zapisi u radnom dnevniku uvijek opisivali neuspjele pokuse koji nisu pokazali rezultate kakve je oekivao, a on se neprestano pitao zato. Taj je postupak bio u otrom neskladu s onim za koji je inae tvrdio da je koristio tijekom svojih ranijih radova. Sada ve u srednjim godinama, moda je osjeao
1Q7

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

kako ga pamenje polako izdaje. No, na nove su ga napore nagonili rokovi koje je sam sebi zadavao. U Teslinu dnevniku iz Colorada moe se jasno oitati njegova opinjenost najrazliiti]im vidljivim efektima i pojavama. Blije-tei svjetlosni udari, koje je dosad vizualizirao jedino u svom umu, odjednom su se dramatino pojavljivali u stvarnosti, a njegovi opisi - uvijek krcati matematikim formulama - bili su podrobni, preplavljeni ljubavlju, gotovo erotini u oslikavanju boja 6i velianstvenosti elektrinih oluja koje je izazivao u Coloradu. U noima u kojima je izvodio pokuse svojim pojaalomoda-iljaem, nebo nad prerijom jednostavno bi eksplodiralo zvucima i bojama. inilo se da je i samo do oivjelo, a tresak gromova mogao se uti kilometrima uokolo. Divovska prijenosna zavojnica promjera esnaest metara usisavala bi u svoj vrdog muice i leptire, a promatrai bi s pristojne udaljenosti gledali kako zrakom vrcaju iskrice izmeu zrnaca pijeska ili izmeu njihovih peta i tla dok bi koraali. Priali bi da su se i na udaljenosti od stotinjak metara mogli vidjeti palac dugaki 7 lukovi kako sijevaju iz uzem-ljenih metalnih predmeta. Konji to su mirno pasli ili trkarali po panjacima odjednom bi pomahnitah, osjeajui svaki od udara kroz svoje metalne potkove. Pronalaza i njegovi suradnici, proizvodei usred spokojnih i mirnih noi gromove i munje, ui bi zapuili vatom i navlaili debele plutene ili gumene potplate na obuu. Pa i uza sve te mjere opreza, Tesla je opisivao uestalo doivljavanje praskanja u uima i neprestano je strahovao za svoje bubnjie. esto bi se bol i zujanje u uima nastavljalo i satima nakon obavljenog pokusa. Hertzovo istraivanje iz 1888. godine, kojim je potvrdio Maxwellovu teoriju dinamike elektromagnetskog polja, uvjerilo je znanstvenike da se elektromagnetski valovi ire pravocrtno kao i svjedosni, stoga se openito vjerovalo da bi radioprijenos morao biti ogranien uslijed zaobljenosti Zemljine kugle. No, kao to znamo, Tesla ne samo to je vjerovao da je Zemlja posve dobar vodi, nego je smatrao i da gornji slojevi zraka dobro provode i da zrak ve i na umjerenim visinama, koje su lako dostupne,
198

Bljesak munje

prema svim eksperimentalnim dokazima kojima raspolae, takoer predstavlja sjajno sprovodno sredstvo. Sve doskora ta se teorija irenja radiovalova zanemarivala. Meutim, 1950-ih godina itav je niz znanstvenika, koji su radili na irenju niskih (od 3 do 30 kHz) i iznimno niskih (od 1 do 3000 Hz) elektromagnetskih valova, potvrdio Teslino naelo s obzirom na primjenu prilikom prijenosa niskih frekvencija. Kako je napomenuo svjetski priznati autoritet za elektromagnetsku teoriju, dr. James R. Wait, Teslini ogledi u Colorado Springsu prethodili su svim drugim elektromagnetskim istraivanjima u Coloradu... [a] njegovi su rani pokusi nevjerojatno slini kasnije razvijenim komunikacijama pomou ekstraniskih frekvencija.8 Zapravo, Teslino pojaalo-odailja bilo je prvo na svijetu dovoljno snano da izazove rezonanciju ekstra-niskim frekvencijama u ionosferi tla kao vodiu valova. Isto tako, Tesla je bio prvi koji je jo u ono vrijeme predvidio da Zemlja ima rezonanciju na 6, 18 i 30 Hz. Kasnije je to pokuao potvrditi opremom koju je izgradio na Long Islandu, ali pokusi koje je tada elio obaviti morali su priekati druge istraivae. Tek je 1960-ih godina konano otkriveno koliko je Tesla bio nevjerojatno blizu sa svojim procjenama. Naime, stvarna rezonancija Zemlje iznosi 8, 14 i 20 Hz. Budui da je Teslin sustav beinog prijenosa energije ukljuivao rezonanciju Zemlje, to bi se vie svojom radnom frekvencijom uspio pribliiti zemljinoj frekvenciji, to je bolje rezultate postizao pri izazivanju velikih gibanja energije u svom sustavu. Samo, niske frekvencije predstavljale su velik problem, barem kad se radilo o duini njegova sekundarnog navoja. Tako je, primjerice, za njegovo pojaalo-odailja, kad bi radio na 50 kHz, duina navoja trebala iznositi otprilike 1,5 kilometar, a za frekvenciju od 500 Hz duina je trebala biti sto puta vea. Izvjea o napredovanju radova i zahtjevi za daljnjim isporukama opreme, razmjenjivani izmeu Tesle i Scherffa, zakrili su telegrafske ice. Roba odailjana redovnim putovima stizala je za izumiteljev ukus presporo pa je od Scherffa traio da opremu alje
QQ

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

kao urne eljeznike poiljke to je bilo puno skuplje. Tesla je potom zahtijevao prisutnost Kolmana Czita te je Scherffu poslao pismo s nalogom da za to vrijeme Czitovu plau od 15 dolara tjedno isplauje njegovoj supruzi. Uskoro mu je javio i ovo: Czito upravo prispio, bilo mi je drago iznova vidjeti poznato lice. Izgleda mi malo pregojazan za posao koji od njega oekujem. Telegramima su se vodile i rasprave o dvije stotine boca koje je Tesla naruio i o balonima od dva i pol metra za koje je, prema izjavi Scherffa, gospodin Myers strahovao da se nee uzdignuti na visinu na kojoj se Vi nalazite, ako bi bilo vjetrovito.9 Baloni su trebah podii stacionarnu antenu u visine na kojima je zrak razrijeen. Na kraju ih je strunjak proizveo (za 50 dolara po komadu) tako da ih je trebalo ispuniti samo do dvije treine (najvjerojatnije vodikom) kako bi se izbjeglo njihovo pucanje na velikim visinama. Dobro poznavajui Teslinu glad za novostima, ScherfT ga je bez prestanka obavjetavao o svemu to se dogaa kod kue te mu slao osobito podrobna izvjea o kretanjima pukovnika Astora, njegova glavnog financijera. Takoer mu je javljao o djelatnostima kojima se bavi Marconi te o pitanjima vezanim za Tesline europske patente. Koliko god su obojica bili zatrpani poslom, ipak bi pronali vremena za sitne traeve ili bi pak uzajamno razmjenjivali razne naputke. Gospodin L., javljao je tako Scherff, stizao nam je u radionicu pijan i tijekom rada inio mnotvo pogreaka. A Tesla bi, primjerice, pisao: Reci gospodinu Uhlmanu da ne okonava dopise rijeima Sa tovanjem, ve S potovanjem, te je i vlastito pismo upueno Scherffu zakljuio sa S potovanjem. U tom je pismu sa strepnjom dodao i ovaj P.S.: Je li nazvao moj prijatelj J. J. A. [Misli na pukovnika Astora] ? Za Scherffov ukus, on je preuveliavao probleme vezane za sigurnost i zatitu, obeavajui mu za to slavu: Uinite sve to je u Vaoj moi i mudro imajte moje interese u vidu te budite posebno oprezni kad se radi o bilo kakvim predstavnicima novina. Ne elim da im kaete bilo to osim onoga to sam ja ve izjavio.
200

Bljesak munje Mislim da u im imati to rei kad se vratim... Vi morate postati dio mene samoga i onda u Vas sa sobom odvesti do uspjeha.10 Dana 16. kolovoza uputio je pismo Dragom Luki da bi mu zahvalio na njegovoj pjesmi Dewey u Manili, koja je jednostavno sjajna, te pritom dodao: elio bih da moete vidjeti visibabe i sante leda u Colorado Springsu! Mislim pritom na one koje lebde zrakom. Luka, one su sr najprofinjenijih stvari koje uope postoje na Zemlji, osim Vaih pjesama! Srdani pozdravi svima odVaeg Nikole. No, nekoliko dana potom Johnsonu je uputio jo jedno, znatno manje ekstatino pismo: Beini torpedo pojavio se na pozornici za dlaku prekasno i Dewey je odsklizao u galeriju besmrtnih pobjednika no, bila je to vrlo tanuna dlaka! Luka, svakog dana sve vie uviam koliko smo nas dvojica daleko ispred naeg vremena! Moj sustav beinog telegrafa pokopale su razne igre i transakcije znanstvenog drutva, a Vaa sjajna poema o junacima Manile nije uspjela uiniti ak ni toliko da se spasi Montojo. I kao to moji neprijatelji tvrde da ja samo prepisujem tue ideje, tako e i Vai govoriti da je Montojo osuen upravo zbog Vae pjesme! Ali mi emo nastaviti s naim plemenitim naporima, prijatelju moj, ne obazirui se na zao i budalast svijet i jednom... Ja u naela mog inteligentnog stroja (koji bi zasvagda trebao ukloniti topove i ratne brodove) objanjavati Arhimedu, a Vi ete svoje sjajne pjesme itati Homeru...11 Scherff mu je pisao: Njujorki Herald nastavlja veliati Mar-conija... Unato brigama vezanim za projekt, Tesla je uivao u vremenu i atmosferi krevitog Colorado Springsa. Njegovi su vid i sluh, oduvijek iznimne osjetljivosti, sjajno reagirali na otrinu i jasnou tamonjeg zraka. Klima je bila savrena za njegova promatranja. Zrake sunca sjale bi znatno intenzivnije, zrak je bio suh, a olujno nevrijeme znalo bi esto izbiti posve iznenada, i to gotovo neshvatljivom estinom.12 Sredinom lipnja, kad se sva njegova oprema ve nalazila na svom mjestu, a pripreme za razliita ispitivanja bile u zavrnoj
201

TESLA OVIEK IZVAN VREMEN.

fazi, latio se jednog od svojih prijamnih transformatora, nastojei eksperimentalnim putem utvrditi ima li Zemlja kakav elektrini naboj. U skladu s podrobno razraenim planom, elio je zapoeti s prouavanjem njezinih periodinih i sluajnih fluktuacija. Iznimno osjetljivu napravu za nadziranje instrumenata koji biljee oscilacije smjestio je u sekundarni krug, i to na povienom terminalu, dok je primarni bio spojen s tlom. To je dovelo do iznenaujuih rezultata: promjene elektrinog napona pokrenule su poveanje elektrinih gibanja u primarnom krugu. To je opet izazivalo pojavu sekundarne struje, koja je razmjerno svojoj jaini utjecala na osjedjivu napravu i ureaj za biljeenje promjena. Otkrio sam, izvijestio je Tesla, da je Zemlja doslovno prepuna elektrinih oscilacija te sam se ubrzo posve udubio u to zanimljivo istraivanje. Nigdje ne bih mogao nai bolje mogunosti za promatranja koja sam namjeravao obaviti.13 U tom su dijelu Colorada prirodni izboji kroz munje vrlo uestali, ponekad znaju biti i neshvadjive siline, tako da su jednom prigodom zabiljeili oko 12 tisua izboja u roku od samo dva sata, i sve to u krugu od pedesetak kilometara oko Teslina laboratorija. Mnoge od njih on je u svojim opisima usporeivao s gigantskim zapaljenim drveem izvrnutih debala. Krajem lipnja opazio je udnu pojavu: na njegove su instrumente jae djelovali izboji koji su se dogaali na veim udaljenostima, nego oni koja su se mogli osjetiti u neposrednoj blizini. To me jako zbunilo, priznao je Tesla u svom dnevniku. Sto je tome uzrok? Jedne veeri prepune zvijezda to su hladno svjetlucale na potamnjelom nebu Colorada vraao se prerijom kui kada mu je sijevnulo mogue objanjenje te zagonedce. Na istu je pomisao nadoao jo prije nekoliko godina, u vrijeme priprema za predavanja koje je odrao na Institutu Franklin i u Udruenju za elektrinu rasvjetu, no tada ju je odbacio kao besmislenu i nemoguu. Kasnije sam je odbacio jo jednom, zapisao je. No, usprkos tome, moj se instinkt probudio14i nekako sam osjetio da se pribliavam velikom otkriu.
202

14. Zamraenje u Colorado Springsu

Bilo je to 3. srpnja [1899.] - taj datum nikad neu zaboraviti kada sam dobio prvi nepobitni eksperimentalni dokaz jedne istine od golemog znaaja za napredak ovjeanstva.1 U predveerje toga dana Tesla je promatrao gustu masu oblaka nabijenih elektricitetom koji su se gomilali na zapadu. Uskoro je izbila uobiajena snana oluja, koja se, nakon to je velik dio svoga bijesa istroila u planinama, kretala velikom brzinom preko ravnica. Zapazio je teke i ustrajne lukove munja koji su se pojavljivali u gotovo pravilnim vremenskim razmacima. S unaprijed pripremljenim instrumentom za biljeenje elektriciteta primijetio je da su signali za elektrine aktivnosti postajali sve slabiji i slabiji to se oluja vie udaljavala, dok na kraju nisu posve nestali. Promatrao sam instrument u napetom iekivanju, zabiljeio je u svoj dnevnik. I zaista, ubrzo su se iznova pojavili signali, postajali su sve snaniji, da bi se, nakon to su dostigli maksimum, postupno opet poeli smanjivati, sve do svog ponovnog nestajanja. Cijeli se proces ponavljao vie puta, sve dok oluja, koja se, kao to je bilo oito iz jednostavnih izrauna, kretala gotovo jednakom brzinom, nije ve odmakla na kojih 300 kilometara udaljenosti. No ove neobine pojave nisu prestale ni tada, nego su se nastavile odvijati nesmanjenom jainom.2 Uskoro je Tesla bio siguran u pravu prirodu te divne pojave. Nije vie bilo nikakve sumnje: promatrao sam stojne valove.3 Ovako je saeo dalekosenost svog odcria: Ma koliko se to inilo nemoguim, ovaj se planet, usprkos svojoj golemoj veliini,
203

TESLA

OVJEK

VAN VREMENA

ponaa kao vodi ogranienih dimenzija. Nesaglediv znaaj ove injenice za prijenos energije pomou mog sustava ve mi je postao posve jasan. Ne samo to je to omoguavalo prijenos telegrafskih poruka na bilo koju udaljenost bez ikakvih ica, to sam ve odavno znao, nego bi se itavoj zemaljskoj kugli mogle nametnuti fine modulacije ljudskoga glasa i, tovie, prenositi energija, i to u neogranienim koliinama, na bilo koju udaljenost i gotovo bez ikakvih gubitaka. Tesla je Zemlju zamiljao kao golemu posudu koja u sebi sadri elektriki provodnu tekuinu koja se zbog rezonancije oblikuje u nizove valova zaleenih u stalnom poloaju. Sada je sigurno, zapisao je, da bi se pomou oscilatora stojni valovi mogli izazvati i u samoj Zemlji. To je od golemog znaaja.4 Ve mu je bilo poznato da se prijenos energije i odailjanje razgovijetnih poruka na bilo koje mjesto na Zemlji moe postii na dva radikalno razliita naina: visokim stupnjem transformacije ili poveanjem rezonancije. Na temelju svojih pokusa s elektrinim oscilatorima tada je izvukao zakljuak - i zabiljeio ga u svom dnevniku - da bi se prijenos energije najbolje mogao obavljati prvom metodom, ali samo ondje gdje je potrebna mala koliina energije, kao kod radija, dok je druga metoda nesumnjivo bolja i jednostavnija.5 Kasnije su ga vodei znanstvenici pogreno kritizirah zato to nije razlikovao ove dvije funkcije. On se, drei se svoje politike tajnovitosti, nije ni potrudio objasniti im bilo to. Ali, prije nego to e svoje teorije primijeniti u praksi, morao je usavriti opremu. Jer idue ispitivanje za koje se poeo pripremati, zahtijevalo je milijune volti i struju strahovite jaine. Nikakvo ga prijanje iskustvo nije moglo pripraviti na sve ono to se pri tome moglo dogoditi, osim opih saznanja kojima je raspolagao. Njegove su umjetno izazvane munje trebale sijevati i eksplodirati s vrha ezdeset pet metara visokog stupa slinog tornju, a hoe li to ubiti same ispitivae, hoe li se itava ispitna stanica pretvoriti u buktinju - to je bio rizik koji su morali preuzeti.
204

Zamraenje u Colorado Springsu Dogovorene veeri Tesla je pomno odjenuo svoj crni ogrta, otmjene rukavice i crni polucilindar te stigao u postaju gdje ga je ve oekivao odvani Czito. On je trebao rukovati prekidaima kako bi omoguio Tesli da promatra uinke s ulaznih vrata laboratorija. Bilo mu je vano da moe istodobno promatrati i gigantsku zavojnicu smjetenu usred prostorije i bakrenu kuglu na vrhu stupa. Kad je sve bilo spremno, povikao je: Sad! Ve su ranije dogovorili da e kod prvog ispitivanja prekida biti zatvoren samo jednu sekundu. U skladu s tim dogovorom, Czito ga je, promatrajui kazaljku za sekunde na svom depnom satu, zatvorio i odmah potom izvukao. Uinci toga kradcog trenutka bili su ohrabrujui: snopovi elektrinog plamena okrunili su sekundarnu zavojnicu, a iznad njega je odjeknuo prasak elektriciteta. Glavni je dogaaj veeri Tesla elio promatrati izvana, odakle je imao dobar pogled na stup i bakrenu kuglu. Kad vam budem dao znak, rekao je Czitu, elim da zatvorite prekida i ostavite ga zatvorenog sve dok vam ne dam znak da ga opet otvorite. Za koji trenutak povikao je: Sad! Zatvorite prekida! Czito je posluao nalog ostavi nagnut nad ureajem da bi na novu zapovijed mogao izvui ruicu. Vibracije strahovito snane struje, koje su jurnule kroz primarnu zavojnicu, kao da su oivjele tlo pod njegovim nogama. Opet se zauo prasak i tutnjanje munje koja je eksplodirala iznad postaje. Za to je vrijeme unutranjost preplavila neprirodna plaviasta svjetlost. Czito je podigao pogled i ugledao zavojnice obavljene mnotvom plamenih zmija. Zrak su ispunile elektrine iskre, a u nosnicama je osjetio otar vonj ozona. Munje su sukljale opet i opet, narastajui u pravi crescendo praskanja, sijevanja, pucnjave, a Czito je jo ekao naredbu da izvue prekida i zaustavi sav taj uas. Sa svog mjesta nije mogao vidjeti Teslu, pa se poeo pitati nije li izumitelja udarila munja i ne lei U vani ozlijeen ili ak mrtav. Nastaviti s tim bila bi prava ludost. Ve sljedeeg trenutka prestravila ga je pomisao da e se zapaliti zidovi i krov nad postajom.
205

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

No, Tesla nije bio ni ozlijeen ni mrtav. Samo se sledio od navale blaenstva i uzbuenja koji su ga obuzeli. S mjesta na kojem se nalazio mogao je vidjeti praskanje i sijevanje munja vie od etrdeset metara uvis od vrha stupa, a kasnije su mu rekli da se grmljavina ula i u tridesetak kilometara udaljenom Cripple Creeku. Munje su stalno iznova sijevale i tutnjale na sve strane! Uzvieno! Je li se ikada neko ljudsko bie osjealo slinije bogovima? Nije imao pojma koliko je dugo stajao tamo. Poslije se ispostavilo da se radilo samo o jednoj jedinoj minuti. Ali odjednom, posve neobjanjivo, nastao je tajac. Potpuna tiina. to se to moglo dogoditi? Povikao je Czitu: Zato ste to uinili? Nisam Vam rekao da otvorite prekida! Brzo ga ponovo zatvorite! Samo, Czito nije ni dotaknuo prekida. Nestalo je struje. Bog mu je u svojoj milosti poslao izbavljenje. Tesla je pojurio do telefona i nazvao tvrtku Colorado Springs Electric Company. Poeo je jadikovati, prijetiti i moliti. Oni su mu uzeli struju, optuio ih je, i jednostavno mu je moraju odmah vratiti. S druge je strane, iz elektrane, stigao grub i izravan odgovor. Vi ste izbacili na generator iz uporabe i on je sad u plamenu!6 Tesla je preopteretio generator. Gradi Colorado Springs naao se u potpunom mraku. Dodue, im su uspjeh ugasiti vatru, pustili su u pogon pomoni generator, ali je Teslin zahtjev da mu vrate struju bio ljutito odbijen. Odluan u namjeri da nastavi sa svojim pokusima, ponudio je da im u elektranu poalje grupu svojih strunjaka i glavni generator popravi o vlastitom troku. Ponuda je prihvaena. Za manje od tjedan dana kvar je bio popravljen i Tesla je ponovo dobivao struju. Nakon toga, njegovi su se pokusi nastavili posve glatko. Scherff mu je tijekom hladne jeseni i zime okovane ledom i dalje slao nove ureaje. Da bi ohrabrio izumitelja, napisao mu je: Gospodin L6wenstein je gospodinu Uhlmanu i meni ispriao poneto o Vaem sjajnom radu, pa znamo da se nalazite ispred ostalih ne samo stotinu, nego tisuu godina!
206

Zamraenje u Colorado Springsu Naalost samo su nam djelomino poznati neki od pokusa koje je Tesla nastojao izvesti tijekom tog razdoblja - i u kojima je, po onome to znamo, i uspio. Njegov dnevnik i kasniji lanci esto su do te mjere nerazjanjeni da ovjeka dovode do ludila. Primjerice, izgleda da je u jednom trenutku izvodio pokuse vezane za proizvodnju nekakve strahovito mone zrake. Meu predmetima koji su mu pristizali kao urne poiljke nalazile su se i etiri Rontgenove cijevi s dvostrukim aritima, uz debele mete izraene od platine. U jednom njegovom dnevnom zapisu moemo proitati: Pripreme za pokus s jednom izlaznom cijevi za proizvodnju snanih zraka. Kako praktiki vie nema granica za snagu oscilatora, sada ostaje problem izrade cijevi koja moe podnijeti eljeni pritisak...7 Tona svrha ili rezultati ovog pokusa ostali su nepoznati, ali sve daljnje pristupane podatke moete pronai u poglavljima 29 i 30. No, opi je cilj njegovih istraivanja, naravno, bio posve jasan. On je ispitivao oscilatore velike snage, beini prijenos energije, prijem i odailjanje poruka te uz to vezane uinke elektrinih polja visokih frekvencija. Ma kakva bila narav njegovih pokusa, njima bi rijedco nedostajalo oaravajueg bljetavih. Usprkos znakovima upozorenja koje je postavio du ograde i uz samu zgradu, djeca iz susjedstva dolazila bi viriti kroz jedini prozor na stranjem dijelu zdanja i ometati ga. Tesla ga je dao zatvoriti daskama. Zbog toga se naao u pogibeljnom poloaju, pribliivi se smrti vie nego ikad prije u svom ivotu prepunom opasnosti i rizika. Zdanje je bilo etvrtastog oblika i u njemu je bila smjetena zavojnica visine gotovo tri metra i promjera gotovo sedamnaest metara, prisjeao se kasnije. Kad bi se zgrada ugodila na rezonanciju, munje [elektriciteta] prolazile bi od njezina vrha do dna i pruale pri tome prekrasan prizor. Znate, tu se radilo o gotovo stotinu pedeset, moda ak dvije stotine etvornih metara povrine strujanja. Da bih utedio neto novca, proraunao sam dimenzije to je mogue tonije pa su strujanja dopirala do samih zidina zgrade, ostajui svega dvadesetak centimetara udaljena od njih.8
->r\i

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Pokazalo se da glavni prekida za upravljanje jakim strujama zapinje i teko se povlai. Da bi se njime lake rukovalo, Tesla je u njega ugradio oprugu zbog koje se zatvarao i na najmanji dodir. Ta novotarija ubrzo se, dodue, pokazala jednostavnijom za rukovanje, ali i mnogo nesigurnijom. Dotinog je dana Tesla poslao Czita u grad te je ove pokuse obavljao sam. Iskljuio sam prekida i otiao iza zavojnice da jo neto provjerim. Dok sam se nalazio tamo, prekida je iskoio i zatvorio strujni krug. Odjednom se cijela prostorija ispunila strujanjima i vie nisam mogao izai. Pokuao sam ukloniti daske s prozora, ali nisam uza se imao nikakvog alata pa se sve inilo uzaludnim. Nisam mogao uiniti nita drugo, doli baciti se potrbuke na tlo i pokuati se tako provui. Napon primarnog kruga iznosio je 50 tisua volti, a ja sam morao puzati kroz uzak prostor posvuda okruen strujanjima. Koncentracija duine kiseline bila je tolika da sam jedva disao. Ova se strujanja duika vrlo brzo veu na kisik zbog goleme povrine koju zauzimaju, ime nadoknauju manjak intenziteta. Kad sam dospio do uskog prolaza, bila su mi tik za leima. Tekom mukom sam se izvukao i tek to sam dospio do prekidaa i uspio ga otvoriti, zgrada je poela gorjeti. Zgrabio sam aparat za gaenje poara i uspio obuzdati plamen...9 Dragom Luki napisao je potom pismo u kojemu je metaforiki aludirao na obuzdavanje i kroenje divlje make, govorei o mnogim krvavim ogrebotinama po sebi. Ali, upravo u tim ogrebotinama, Luka, pisao mu je, nalazi se ivi um UM! Pa, ne elim o tome govoriti mnogo, ali... Uinio sam sjajne pomake na raznim podrujima, ali koliko me samo rastuilo kad sam saznao da je jedan dio mojih kolega na polju beine telegrafije ogrezao u tolike lai! Ni jedna tvrdnja koju su iznijeli nije istinita, i moj se sustav, Luka, koristi - sasvim jednostavno - bez ikakva odstupanja...10 To se odnosilo na Marconija koji je dvije godine ranije, suraujui s elektriarom Engleskih pota, Williamom Preeceom, poslao beini signal na udaljenost od 12 kilometara preko
208

Zamraenje u Colorado Springsu Bristolskog kanala, i koji je sada, 1899. godine, ponovio istu predstavu, ovaj put preko Engleskog kanala. Edison, kojega je to podsjetilo na vlastite bezuspjene pokuaje prije esnaest godina, poeo se pitati ima li on osnova za podizanje sudske tube protiv mladog Talijana. Sve je zavrilo na tome da mu je kasnije tvrtka Marconi Wireless Telegraph Company isplatila 60 tisua dolara za njegov patent. No, moda zbog svoje nagluhosti, Edison zapravo nikada nije vjerovao da e ta pomodarska radio-manija stvarno potrajati. to se tie Tesle u Coloradu, povjerio je Robertu Johnsonu kako je posve siguran u to da e beinim putem prenijeti poruku Parikoj izlobi 1900. godine - moj pozdrav ludim Francuzima! Pismo je zavrio povjerljivim tonom: Jo nisam naao vremena za ispunjenje svog obeanja 1! u da postati milijunaem, no uinit u to prvom prigodom... to je to Tesla tono postigao tijekom svog boravka u Colorado Springsu? Naravno, sva ona tajanstvenost, uurbane djelatnosti, znaajna utroena sredstva i povremeni teatralni uinci nisu zavrili nijednim praktinim izumom ako se pod praktinim misli na telefon ih na unaprijeeni oblik indukcijske zavojnice. No, mjereno edisonovskim mjerilima, s istim se pravom moglo rogoboriti zbog injenice to Einstein nije izumio elektrinu perilicu posua. Ali, je li Tesla tijekom tog razdoblja doao barem do nekih znaajnih doprinosa, vanih za nove spoznaje? Odgovor je svakako da. Znanstvenici ne znaju, a moda nikada niti nee saznati cjelokupni opseg njegovih istraivanja, dok daljnji problem predstavlja to on svoje intuicije, teorije i probne pokuse esto nije dovodio do zavrnog stupnja i verifikacije. No, on je zasigurno dao onaj poetni i temeljni doprinos, koji njegovi nasljednici na nekoliko razliitih podruja nastavljaju nadograivati i otkrivati jo i danas. (Vidi poglavlje 30). Poznati jugoslavenski fiziar dr. Aleksandar Marini naglaava kako danas, kad imamo dokaze o nainima rezonancije Zemlje i kad znamo da neki valovi mogu i svojim malim kretanjima
->no

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA pobuditi gibanje inae nepominih valova u sustavu ionosfere, moemo prosuditi koliko je Tesla bio u pravu kad je rekao da mehanizam irenja elektromagnetskih valova prema 'njegovom sustavu' nije isti kao i Hertzov sustav usmjerenih zraenja. U svom uvodu Teslinoj knjizi Zapisi iz Colorado Springsa dr. Marini napominje da znanstvenik meutim, nije mogao znati da se do pojave o kojoj govori moe doi samo na vrlo niskim frekvencijama te je najavio da e daljnje prouavanje Teslinih zapisa otkriti zanimljive pojedinosti o njegovim idejama na tom podruju. Dnevnik baca posebno svjedo na njegov udio u razvoju radija, pa se vie ne postavlja pitanje njegova prvenstva u beinom prijenosu, koji je otkrio jo 1893. godine. No, znanstvenici danas mogu jedino pokuati shvatiti ono to je Tesla mislio da je postigao. Vjerovao je kako je svojim gigantskim oscilatorom uspio Zemlju staviti u stanje elektrine rezonancije, ubrizgavajui u nju struju elektrona (u ono doba, strujanje elektriciteta) frekvencije od 150 tisua titraja u sekundi. Rezultirajua pulsiranja imala su valove due od dvije tisue kilometara. Tesla je zakljuio da se oni ire prema van izvan okvira Zemljine kugle, i to prvo u krugovima koji se sve vie poveavaju, a potom opet smanjuju, ali neprestano uz porast intenziteta, da bi se onda skupili u jednoj toki koja se na zemaljskoj kugli nalazi tono nasuprot Colorado Springsa - to jest, neto zapadnije od francuskih otoka Amsterdam i St. Paul u Indijskom oceanu. Prema dobivenim rezultatima obavljenih pokusa, tamo se oblikovao veliki elektrini juni pol sa stojnim valom, koji je rastao i opadao u skladu s odailjanjem s njegova sjevernog pola, od ureaja u Colorado Springsu. Svaki put kad bi se val povukao, bio bi zapravo pojaan i odaslan nazad svom antipodu snaniji nego prije.12 Da je Zemlja bila sposobna za postizanje savrene rezonancije, dobiveni bi rezultati mogli biti katastrofalni. No, budui da ona to nije bila, on je vjerovao da je rezultat svega bila mogunost iskoritavanja energije na bilo kojoj toki na Zemlji, koja bi se onda
210

Zamraenje u Colorado Springsu

tamo crpila jednostavnim ureajem. Taj bi sustav ukljuivao elemente ugaanja radiosignala, uzemljenje i metalnu ipku visine kue. Nita vie od toga ne bi bilo potrebno da se svako kuanstvo opskrbi elektrinom strujom dobivenom iz valova to bi se gibali naprijed i nazad izmeu sjevernog i junog elektrinog pola. Ali Tesla nije na zadovoljavajui nain dokazao tu svoju tvrdnju, a jo manje je primijenio, ba kao ni bilo tko drugi nakon njega. Svojim pojaalom-odailjaem izazvao je efekte koji su barem u nekim svojim aspektima bili jai i vei od onih dobivenih munjom. Najvei napon koji je dosegao iznosio je oko 12 milijuna volti, to je beznaajno u usporedbi s onim koji ima munja, no ipak daleko vie od bilo kojeg napona proizvedenog mnoga desetljea nakon njega. Meutim, ono to je sam drao jo znaajnijim bilo je to to je u svojoj anteni postigao struje jaine 1100 ampera. I najvea beina postrojenja jo su mnoge godine nakon toga za svoj rad koristila svega 250 ampera.* Jednog dana dok je radio s takvim strujama, na vlastito mu je iznenaenje uspjelo nataloiti gustu maglu. Dodue, vani je bilo maglovito, ali kad je ukljuio struju, oblak magle u laboratoriju postao je tako gust da nije mogao vidjeti ni prst pred nosom. Iz ovoga je zakljuio da je doao do vanog otkria. Siguran sam i uvjeren u to, rekao je kasnije, da bismo mogli izgraditi postrojenje odreenog oblika u jednom posve sunom podruju, pustiti ga u pogon prema odreenim propisima i pravilima te pomou njega crpsti neograniene koliine vode iz oceana za potrebe navodnjavanja i dobivanja struje. Neu li osobno ivjeti toliko dugo da to izvedem, netko drugi hoe, no uvjeren sam da sam u pravu. Ta je zamisao takoer nala svoje mjesto u batini njegovih nedovrenih poslova, i do danas je nitko nije primijenio. Razni pisci izvjetavali su kako je tijekom istraivanja i pokusa u Coloradu, Tesli uspjelo beinim putem upaliti niz od dvije stotine elektrinih arulja udaljenih etrdesetak kilometara od
Prilikom preuzimanja Edisonove medalje, priznanja koje mu je urueno 1917. godine, Tesla je otkrio da je uspio dosegnuti napon od 20 milijuna volti.
91

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

njegove postaje. No, on u svojim zapisima nikada nije ustvrdio tako neto, niti o tome postoje ikakvi dokazi. Ono to je zapravo zapisao bilo je da je, koristei se svojim pojaalom-odailjaem, pustio struju oko Zemljine kugle dostatnu za osvjedjavanje vie od dvije stotine elektrinih arulja. Kad se vratio na Istok, napisao je: Iako novom metodom jo nisam postigao prijenos znaajnijih koliina energije na velike udaljenosti a koje bi bile od vanosti za industriju, radio sam s nekoliko modela postrojenja pod jednakim okolnostima kakve e postojati i u velikim postrojenjima ove vrste, pa sam time temeljito dokazao primjenjivost tog sustava.13 Takoer je naveo da je promatrao prijenos signala na udaljenost od gotovo tisuu kilometara. To je bilo sve to je namjeravao rei o tom predmetu. No, iz njegovih mjesecima dugih i usredotoenih istraivanja obavljanih u Coloradu proizala su njegova druga dva, i to vrlo znaajna znanstvena postignua. U svom dnevniku na dan 3. sijenja 1900. godine, nakon to je opisao kako je snimio nekoliko laboratorijskih fotografija, spominje i da je promatrao 14 pretvaranje iskriavih snopova u bljeskove i vatrene lopte. Sijevanje munja ili vatrenih lopti, odnosno kuglastih munja, pojava je koja je jednako opinjavala i zapanjivala kako filozofe iz antikih vremena, tako i dananje znanstvenike. Vatrene lopte spominju se na spomenicima starih Etruana, u radovima Aristotela i Lukrecija, te u zapisima velikog atomskog istraivaa naega doba, Nielsa Bohra. Arago je analizirao dvadesetak izvjea iz 1838. godine o pojavi kuglastih munji. Neki znanstvenici vrsto stoje pri stajalitu da se tu radi o istoj optikoj varci. I sam je Tesla mislio tako sve dok se nisu povremeno poele pojavljivati i na njegovoj visokonaponskoj opremi u Coloradu. Te su se neobine kratkotrajne pojave, nimalo nalik obinim bljeskovima munja, kretale polagano i gotovo usporedno s povrinom da. Poznato je da se pojavljuju u zrakoplovima tijekom leta i sablasno se kreu pri dnu putnikog prostora te nestaju ve
212

Zamraenje u Colorado Springsu

nakon nekoliko sekundi. U suvremenoj se fizici najee moe uti sljedea teorija objanjenja ove pojave: kuglasta munja svoju energiju prima iz okoline zahvaljujui stvaranju prirodnog elektromagnetskog polja a promjer joj ovisi o frekvenciji vanjskog polja, tako da dolazi do rezonancije. Meutim, znanstvenici se nastavljaju sporiti oko toga (vidi poglavlje 30). Bilo kako bilo, Teslina nagaanja slau se s ponekom od ovih hipoteza. Primjerice, on je mislio da poetna energija nije dostatna da bi trajnije odrala kuglastu munju te da stoga mora postojati neki drugi izvor za koji je vjerovao da se moe pronai u drugoj munji koja prolazi kroz jezgru te vatrene lopte. Iako su mu ove kuglaste munje predstavljale tek oaravajue uzgredne pojave, ipak je pronaao vremena da nastavi to naoko beskorisno istraivanje gdjegod ga ono odvelo. Potom je ustvrdio da je nauio i kako ovu pojavu izazvati po vlastitoj volji.15 Suvremeni znanstvenici nastojali su, koristei pritom najsnanije nuklearne akceleratore, ponoviti njegovo postignue, ali to nikome od njih nije uspjelo (iako se ta zadivljujua i potencijalno korisna pojava jo danas nenadano pojavljuje). Do drugog otkria, do kojega je Tesla navodno dospio u Colorado Springsu, dolo je jedne veeri kad je radio na svom osjetljivom i snanom radio prijemniku. Uz Teslu, laboratorijem se jo motao samo ostarjeli tesar Dozier. Iznenada je izumitelj postao svjestan udnih, ritmiki ponavljanih zvukova koji su dopirali iz prijemnika. Za njihovo redovito i tono ponavljanje nije mogao smisliti nikakvo suvislo objanjenje, osim ako to nije bio pokuaj nekih ivih bia s drugog planeta da uspostave komunikaciju sa Zemljom. Venera, ili moda Mars, mogli bi biti najvjerojatniji izvor, pretpostavljao je. Nitko dotad nije 16 uo o takvoj pojavi kao ni to bi bili pravilni zvui iz svemira. Oduevljen i uzbuen, bio je u stanju jedino sjediti i napeto oslukivati. Uskoro ga je posve obuzela zamisao da odgovori na poruku vraanjem signala: za to jednostavno mora postojati neki nain! Vjerojatno objanjenje onoga to je Tesla uo bili su radiovalovi sa zvijezda. Tek 1920-ih godina astronomi su ponovo uli
213

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

takve pravilne signale (kada su konano i slubeno povjerovali Teslinim tvrdnjama). A tridesetih godina, poeli su ih prenositi kao ifrirane brojeve u digitalni ureaj za biljeenje. Danas je oslukivanje zvijezda postala uobiajena pojava. Iako Tesla nije mogao dvojiti o onome to su mu posvjedoile vlastite ui, mogao si je predoiti porugu i ismijavanje kojim e ga obasuti kolege znanstvenici kad se novost prouje. Zato nije urio s objavljivanjem. A kad je reakcija stigla, donijela je sa sobom sve to je i oekivao. Profesor Holden, bivi ravnatelj opservatorija na kalifornij-skom Sveuilitu, meu prvima je zapoeo s kritikama: Gospodin Nikola Tesla objavio je kako je siguran u to da su odreene smetnje koje je uo na svom ureaju zapravo signali primljeni iz nekog vanzemaljskog izvora, rekao je novinaru. Oni ne dolaze od Sunca, kae on. No, kako podrijetlom moraju biti s nekog planeta, vjerojatno dopiru s Marsa, nagaa on. Pravilo ispravnog filozofiranja jest da se ispitaju svi mogui razlozi neke neobjanjive pojave prije no to se posegne za onim nevjerojatnima. Svaki e istraiva rei kako je gotovo sigurno da je Tesla pogrijeio te da smetnje o kojima se radi dolaze od strujanja u naem zraku ili u zemlji. Kako bi itko uope mogao znati da neobjanjive struje ne dolaze od Sunca? Fizika Sunca je danas sve prije nego nepoznata. U svakom sluaju, zbog ega ta strujanja nazivati 'planetarnima' ako u to nismo posve sigurni? Zbog ega smetnje koje je zabiljeio instrument Tesle vezati ba za Mars? Nema li i drugih svemirskih tijela koja bi mogla posluiti istoj svrsi, npr. kometi? Nije li instrumente mogao omesti Veliki medvjed s Mlijene staze ih svjetlost Zodijaka? Uvijek postoji mogunost da posegnemo za velikim otkriima na Marsu i negdje drugdje, budui da su nam pri ruci. Trijumf znanstvenika iz proteklog stoljea jo uvijek je nevjerojatan dokaz, no uvijek postoji velika vjerojatnost da se nove pojave mogu objasniti starim i poznatim zakonima. Sve dok Tesla ne pokae svoj ureaj drugim istraivaima te i njih uvjeri u to u to sam vjeruje, 17 moe se sa sigurnou drati da ti signali ne dolaze s Marsa.
214

Zamraenje u Colorado Springsu No posljednje to je Tesla tada namjeravao uiniti bilo je otkriti svoj ureaj ostalim znanstvenicima. Njegov je posao u Coloradu bio okonan. Nova godina 1900. stigla je i minula, a da izumitelj to nije ni zamijetio. Nalazio se usred priprema vezanih za rasklapanje svoje opreme i odlazak. Tesla je, izgleda, bio savreno zadovoljan onime to je postigao u Coloradu. Nagnao je munje da pleu po njegovu nalogu. itavu je zemaljsku kuglu iskoristio kao dio vlastite laboratorijske opreme, a primio je i poruke odaslane negdje sa zvijezda. Zato je sada urio ususret budunosti.

215

15. Velianstven i proklet

Kad je Tesla sredinom sijenja 1900. godine stigao u NewYork, na njega su se obruili izvjestitelji i urednici razliitih listova i asopisa. Posve oekivano, znanstveno bratstvo s Istoka ponavljalo je izjavu profesora Holdena i napadalo Teslu zbog tvrdnje da je primio poruku izvanzemaljskog podrijetla - ako ni zbog ega drugog, barem zato jer im nije objasnio kako je to uope izveo. No, Teslin je grijeh bio vei od toga. Kako je to napisao u svom pismu Julianu Havvthorneu iz philadelphijskog lista North .American neposredno prije odlaska iz Colorada, ti su mu signali ukazali na to da inteligentna bia sa susjednog planeta moraju biti na znatno viem znanstvenom stupnju razvoja od Zemljana, pretpostavka koju razni doktori znanosti nisu bili u stanju olako progutati. Tesla je izgarao u nastojanjima da odgovori na te poruke iz svemira. Posve uvjeren u to da raspolae trenutno najopsenijom i najrevolucionarnijom postojeom tehnologijom, odmah je zapoeo podnositi nove patente za radio i prijenos energije, zasnovane na svojim pokusima iz Colorada. Kao prvi korak zamislio je izgradnju sredinjeg svjetskog radiosustava koji bi mogao ponuditi sve one usluge u kojima mi danas uistinu uivamo - meusobno povezivanje radio telefonskim mreama, sinkronizaciju vremenskih signala, ope distribuiranje poruka i vijesti, depne prijemnike, privatne komunikacije, usluge prijenosa vijesti putem radija... O njemu je govorio kao o svjetskom sustavu za prijenos obavijesti. Prvi patent koji je podnio nakon povratka (br. 685 012) odnosio se na pojaavanje snage elektrinih oscilacija pomou
216

Velianstven i proklet

tekueg zraka kojim bi se rashlaivala zavojnica te bi se tako smanjivao njezin elektrini otpor. Godine 1900. i 1901. odobrena su mu i druga dva patenta vezana za ukopane vodove za prijenos energije i metodu njihove izolacije zamrzavanjem okolnog dielektrinog medija poput vode. Jedan od patenata koji mu je bio iznova izdan (br. 11 865), odnosio se na plinovito rashlad-no sredstvo - oito kljunu rije koja je nehotice bila isputena iz njegovog izvornog patenta br. 655 838. Time je postao jednim od utemeljitelja kriogenog inenjeringa i rashladnih tehnika. Mnogo godina kasnije, tijekom 1970-ih, u Americi, Rusiji i Europi poelo se raditi na razvojnim projektima vezanima za metode uporabe supravodia u podzemnom prijenosu velikih koliina elektrine energije, to je u sebi ukljuivalo i uporabu raznolikih kriogenih rjeenja. Dravni laboratorij Brookhaven na Sveuilitu Upton u dravi NevvTork nalazio se na elu tih meunarodnih nastojanja. Metoda laboratorija Brookhaven slii Tesli-noj, osim to je predmet suvremenog rada bilo rashlaivanje vodia na nekoliko stupnjeva iznad apsolutne nule. Slinost postaje jo vea kad se promotri Teslin patent br. 685012 iz 1901. godine, u kojemu je opisao iznimno snano rashlaivanje vodia kojim bi se smanjio njihov otpor, smanjujui tako na najmanju moguu mjeru gubitke i rasipanje energije pri provoenju struje. Ovo je jo jedan primjer nepriznavanja njegova pionirskog rada -moda i stoga to je to u amerikom patentnom uredu moglo pokrenuti itavi niz ponitavanja kasnije prijavljenih patenata. Utrka oko prvenstva na podruju radioprijenosa na velike udaljenosti odvijala se u korist Marconija, ijim je uspjehom tijekom Teslina izbivanja svjetski tisak preplavio svoje stranice. Tesla se podrugivao jadnim naporima uinjenima u Americi, kao to je bilo signaliziranje rezultata utrke jahti na Long Islandu. Naime, on je najavio svoj plan da e radionadzorom upravljati svojim robotiziranim brodom na svjetskoj izlobi u Parizu, i to iz svog ureda na Manhattanu! U meuvremenu, kako ga je podsjetio George ScheriF, trebalo je rijeiti gorui problem vezan za njegov raun u banci. Tijekom
917

TESLA

:OVJEK IZVAN VREME

svog osmomjesenog boravka u Coloradu, prekoraio je doputene iznose za punih 100 tisua dolara... Kome se obratiti? Pukovniku J.J. A.? Georgeu Vvestinghouseu? Thomasu Fortuneu Ryanu? J. Pierpontu Morganu? C. Jordanu Mottu? Iako su ga po novinama ismijavali, njegov se dobar glas meu kapitalistima uspio ouvati. Ono to je uvijek iznova ostavljalo dojam na tu tvrdokornu gospodu bio je rekord tvrtke Vvestinghouse Company u zadravanju monopola nad patentima izmjenine struje unato nastojanjima suparnikih industrijalaca da srue njezine obrambene zidine. U potrazi za novim izvorom kapitala potrebnog za razvijanje svojih izuma, Tesla je iznova poeo redovito posjeivati Pkver's Club u Gramercv Parku, Dvoranu palmi u hotelu WaIdorf-j4storia i navraati, naravno, u hotel Delmonico. Iz istih je razloga predloio Rober-tu Johnsonu da mu u novom broju mjesenika Century objavi lanak posveen izvorima energije i tehnologiji budunosti. Dogovor je pao i on je prionuo na pisanje tog lanka, koji je na kraju pod nazivom Problem poveanja ljudske energije izaao u broju od lipnja 1900. godine. Samo, ispostavilo se da je lanak, kao i veina Teslinih zapisa, vie sliio filozofskom traktatu nego svjeem i zanimljivom prikazu istraivanja iz Colorada, kako je Johnson prieljkivao. Bez obzira na to, lanak je izazvao pravu senzaciju. Dijelom su tome pridonijele fotografije kojima je lanak popraen - neke od brojnih snimljenih u Coloradu na kojima je izumitelj pribjegao blagom obliku varki, koje su ukljuivale ne samo vremenske, ve i dvostruke ekspozicije. Prikazivale su ga kako mirno sjedi na drvenom stolcu zadubljen u svoje biljeke dok oko njegove glave sijevaju munje koje bi mogle usmrtiti sobu prepunu ljudi. (Iako je u Coloradu bilo mjesnih fotografa, radi tih je snimaka naruio dolazak gospodina Allevja, svog omiljenog fotografa s Manhattana, kako bi snimio njegove pokuse izvoene s pojaalom-odailjaem). Vremenske ekspozicije trajale su otprilike sat ili dva, to je svakako izazvalo mnogo vie dramatinih svjetlosnih efekata nego to bi ih izazvali pojedinani izboji. I mada on nije itavo to vrijeme sjedio na stolcu - jer bi ga struja
218

Velianstven i proklet

zasigurno ubila - Tesla je znao da je tim snimkama potreban ljudski lik kako bi se naglasio njihov dramatski uinak. Bilo je to neugodno poziranje jer su se pokusi, a stoga i fotografiranje, izvodili nou kad bi temperatura obino pala ispod nule. U svom je dnevniku objasnio kako se snimalo: Naravno, izboji se nisu odvijali dok su me snimali, kako bi se moda moglo pomisliti! Prvo bi se na ploi snimila bljeskanja munja pri slabom svjetlu ili polutami, potom bih ja sjeo na stolac pri emu bi ekspozicija bila izvedena pod lunim svjetlom, i na kraju - kako bi se naglasile osobine raznih sitnih pojedinosti - koristilo bi se malo praha za bljeskalicu.1 Na taj se nain kroz Teslino tijelo nije vidjela struktura praznog stolca, kao na nekoj udnoj vrsti rendgenske snimke. Rezultati snimanja bili su takvi kakve je samo poeljeti mogao. Svi koji su vidjeli te fotografije ostali su zabezeknuti. Kad ih je poslao profesoru A. Slabvju, o kojemu se poelo govoriti kao o ocu njemakog radija, ovaj mu je odgovorio kako je oito da je Tesla pronaao neto jedinstveno i da nikad prije nije vidio nita slino. Izumiteljev radni dnevnik iz Colorada otkriva nam da je razlog za neprestano eksperimentiranje s fotografijom bilo njegovo razoaranje rezultatima snimaka dobivenih nakon pokusa s kuglastim munjama. Vrlo je vano koristiti bolja sredstva za fotografiranje strujanja koja stvaraju ovu pojavu. Trebale bi se pripremiti puno osjetljivije ploe i njih bi trebalo iskuavati. ak bi i koritenje boja na filmu moglo pomoi i odvesti nas do nekih panje vrijednih zapaanja.2 On je, nadalje, takoer razmiljao o vrijednosti snano pobuenih vakuumskih cijevi i njihovoj uporabi za potrebe fotografiranja. Jer konano bismo, usavravanjem naprave i pravilnim odabirom plina u cijevi, fotografa morali uiniti neovisnim o sunevoj svjetlosti i omoguiti mu da svoj posao obavlja pod posve jednakim uvjetima... Takve e mu cijevi omoguiti da sam, po vlastitoj volji, odreuje okolnosti snimanja i ugaa svjetlosne efekte.3
219

TESLA -

DVTEK IZVAN VREMEN,

lanak u Centurvju s opisanim fotografijama i njegovim predvianjima jo ga je vie gurnuo u sredite kontroverzi. I mada su se njegovi kolege znanstvenici obarali na njega, tisak mu je uglavnom i dalje ostajao vjeran. U posljednje se vrijeme tisak openito dobro zabavlja zahvaljujui Nikoli Tesli i njegovim predvianjima o svemu to e se pomou struje moi uiniti u budunosti, pisao je Dispatch (u broju od 23. veljae 1901. godine), list iz Pittsburgha, VVestinghouse-ovog podruja. Neke od njegovih smionih zamisli, ukljuujui prijenos signala na Mars, navode na pomisao da bi gospodinu Tesli bilo bolje manje se baviti predvianjima, a vie konkretnim ostvarenjima. Bez obzira na to, nedavno donesena odluka Amerikog okrunog suda za juni Ohio u cijelosti je priznala injenicu da Tesla ni u kojem sluaju nije bez zasluga i vrijednih i znaajnih postignua... Gospodin Tesla raspolae velikim bogatstvom entuzijazma i plodonosne mate u pogledu budunosti, to prirodno izaziva i zadirkivanja. Ali svi oni koji ne znaju da Tesla svojim djelom spada u prve redove pronalazaa, potpuno su neupueni u modernu povijest elektrike. I od urednika strunog glasila elektroinenjera, Thomasa Commerforda Martina, stigla mu je rjeita podrka: Gospodin Tesla pravi je junak vizionarstva kojega su zavarali povremeni bljeskovi zvijezda. No, rastue osude od strane njegove brae po struci izazvane su time to je on vidio dalje, to je prvi ugledao slabana svjetlucanja na dokuivim novim kontinentima znanosti... Publicitet je bio on dobar ili lo bio upravo ono to je Tesla elio, jer je jo uvijek oajniki nastojao privui pozornost moguih financijera. Jedan od prvih koji mu se javio (iako ne i najznaajniji) bio je Stanford White, slavni arhitekt. Njih su se dvojica sreli jedne veeri u Pkvers Clubu, ije je preureenje White upravo zavrio. Osjetivi snano uzajamno razumijevanje, zadubili su se u ivahni razgovor. VVhitea su oduevile Tesline vizije
220

Velianstven i proklet budunosti prikazane u mjeseniku Century. Kad mu je izumitelj poeo opisivati izgled postrojenja koje je zamislio za svoj sredinji svjetski radiosustav, arhitekt mu je postao gorljivim partnerom u velikoj zamisli. A ta velika zamisao nije ni bila tek obina sanjarija. Jo dok je bio u Coloradu, u Teslinoj su se njujorkoj radionici, pod nadzorom Scherffa i njegova mladog pomonika, poeli sklapati oscilatori. Radovi su, kao i uvijek, bili tajni i strogo uvani. im se Tesla vratio, stupio je u vezu s Georgeom Vvestinghouseom, znajui da bi mu njegovi inenjeri mogli po narudbi izraditi strojeve koji e mu trebati. Vvestinghouseu je napisao da su njegovi pokusi u Coloradu nedvojbeno pokazali izvedivost telegrafskog komuniciranja s bilo kojom tokom na zemaljskoj kugli pomou strojeva koje sam usavrio. Za to bi mu trebali motor i generator istosmjerne struje od najmanje 300 konjskih snaga s obje strane Atlantika, a to je bila skupa investicija. Vi ete, naravno, shvatiti, povjerio rriu je, da razmiljam o uspostavljanju takve komunikacije samo kao o prvom koraku usmjerenom ka daljnjem i jo znaajnijem radu, naime, ka prijenosu energije. No, budui da e to biti jo mnogo vei i skuplji pothvat, primoran sam prvo prikazati osobine 4tog sustava kako bi kapital stekao povjerenja u mene... Takoer je od VVesting-housea zatraio da mu posudi 6 tisua dolara, za koje mu jami svojim engleskim tantijemima. Industrijalac je pozvao Teslu da mu bude gostom u njegovom privatnom vagonu-palai na putu od NewYorka do Pitts-burgha, kako bi raspravili sve to je potrebno. Tijekom vonje Tesla mu je objasnio da bi njegovo postrojenje nadmailo postavljanje vodova preko Atlantika kako svojom brzinom, tako i sposobnou da se istodobno odailju mnoge poruke. Predloio je Westinghouseu da zadri vlasnitvo nad svim strojevima koje bi mu isporuio te da u odreenom stupnju sudjeluje u pothvatu. Ali Westinghouse je nauio svoju lekciju u okrutnom svijetu financija. Stoga je Tesli preporuio da potrai financijsku pomo
221

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

meu kapitalistima koji tragaju za prilikama u koje bi uloili viak svog bogatstva. Jedan od takvih kojima se Tesla obratio bio je i Henry O. Havemever, poznat po nadimku eerni sultan zbog monog monopola koji je izgradio na preradi eera. Tesla, velikoduan u svojim darovima bez obzira na to imao u tom trenudcu novca ili ne, poslao je svog izaslanika sve do Nevvporta u dravi Rhode Island sa skupocjenim prstenom optoenim safirima kao vjenanim poklonom za Sultana. Naalost, njegov je potez ostao bez odaziva. Svoje planove o svjetskom sustavu odailjanja vijesti povjerio je jo Astoru i Ryanu. Iako je nepoznato u kolikoj je mjeri pukovnik Astor sudjelovao u tom projektu, Tesla je kod njega najvjerojatnije imao uspjeha, jer kad se 1913. godine procjenjivala Astorova imovina, izalo je na vidjelo 500 dionica koje je posjedovao u tvrtki Nikola Tesla Companv. Proljee 1900. godine donijelo je Tesli agoniju i frustraciju. On i Robert potiteno su itali novinski oglas bankarske tvrdce F. P. Warden & Companv: NOVAC... Marconi potvruje da e Vam se ulaganje isplatiti od 100 do 1000 posto vie od bilo kojeg drugog posla u koji biste mogli uloiti. Dionice tvrtke British Marconi Company u poetku su se nudile po cijeni od 3 dolara, da bi se sad ve prodavale po 22 dolara. Tesla je htio tuiti Marconija vjerujui da se ovaj ogrijeio o njegova patentna prava. Jo su ga vie razjarile posljednje reenice spomenutog oglasa: Marconijev sustav prihvatili su ljudi kao to su Andrevv Carnegie i Thomas A. Edison te novine diljem svijeta. Edison, Marconi i Pupin postali su savjetodavni inenjeri u tvrda .American Company. Evo ih - trojke koja se udruila da bi mu preotela prvenstvo njegova odcria radija. Tesla je napisao pismo Robertu, glumei da osjea optimizam u pogledu odtete koju bi mogao dobiti u takvom sudskom sporu: Oduevljen sam to sam iz oglasa koji Vam prilazem vidio kakve sve odgovornosti snosi Andrevv Carnegie. On je pravi ovjek kojega treba prozvati zbog nastalih teta. Moji izgledi rastu!5
222

Velianstven i proklet

Meu svim ljudima koji su proitali Teslin lanak u Centuryju i ostali zadivljeni smionou njegovih vizija nalazio se jedan ovjek koji je savreno i u cijelosti odgovarao svim izumiteljevim potrebama i eljama: J. Pierpont Morgan. Sastali su se da bi porazgovarali o svjetskom sustavu. Tesla je instinktivno bio manje razgovorljiv nego svojedobno s VVesting-houseom. Nije bilo potrebe novara zamarati gomilom tehnikih podataka. Umjesto toga ga je zasuo podacima vezanim za novac i mo. Opisao je Morganu plan za kanale svih valnih duina, koji bi se mogli emitirati iz jedne jedine postaje. Time bi financijer dobio potpuni monopol nad emitiranjem radioprograma. Tamo gdje su ostali s tog podruja mislili samo u ogranienim okvirima prijenosa vijesti od toke do toke, ih na poruke to se beino alju s broda na obalu, Tesla je govorio o emitiranju po itavom svijetu. Morgan je bio zainteresiran. Nakon tog sastanka, Tesla mu je 26. studenoga 1900. uputio pismo. U njemu je podrobno opisao sve to nudi. Ve je uspio odaslati poruke na razne udaljenost do gotovo tisuu i dvije stotine kilometara, naveo je, ali je u stanju konstruirati postrojenja za telegrafsko komuniciranje preko Adantika, a ako ustreba, i preko Pacifika. Mogao je selektivno, bez uzajamnog uplitanja, upravljati velikim brojem instrumenata i pored toga osigurati apsolutnu privatnost poruka. Za sve to imao je potrebne patente, dodao je, i stoga se mogao slobodno upustiti u dogovore svih vrsta. Predloio je da se njegovo ime odabere za bilo koju korporaciju koja bi mogla biti osnovana, a trokove je procijenio na otprilike 100 tisua dolara za izgradnju postrojenja na Adantiku u roku od est do osam mjeseci, odnosno na 250 tisua dolara za postrojenje na Pacifiku, za koje bi bio potreban rok od godinu dana.6 Morganu nije ni spomenuo beini prijenos energije, ne stoga to bi odustao od svoje zamisli, nego zato to bi takav sustav prijenosa energije neke od postojeih bankarovih investicija uinio zastarjelim. U svakom sluaju, nije se moglo oekivati da bi se gospodin Morgan mogao zagrijati za zamisao da struju

ILA

'JEK '.VAN VREME

isporuuje siromanim plemenima Zulu, ili moda Pigmejcima koji ni ne znaju to je novac. Morgan je odgovorio da pristaje financirati Teslu u iznosu do 150 tisua dolara. No, odmah je upozorio da je to ujedno najvei iznos do kojega namjerava ii. Iako je unaprijed doznaio tek dio spomenutog iznosa i usprkos tome to je zemljom divljala inflacija, ime mu se gotovo svakodnevno smanjivalo stanje na raunu, Teslu je obuzeo pravi zanos. Njihov se odnos (to nesumnjivo nije bilo strano Morganu) ubrzo sveo na slian onome izmeu dvorjanina i kralja. Morgan je bio velik i velikoduan ovjek. Teslin e rad glasno pronijeti Vae ime diljem svijeta. Vi ete ubrzo uvidjeti da znam duboko cijeniti plemenitost Vae odluke, ali i da znam kako Vau poetnu filantropsku investiciju uveati za vrijednost 100 puta veu od one koju ste mi stavili na raspolaganje na jedan tako velianstven, tako kraljevski nain...7 Morgan, kojega nisu pretjerano zanimale poslovne investicije filantropske naravi, odgovorio je poslavi Tesli nacrt ugovora i traei da u njegovu korist, na ime jamstva za zajam, potpie vlasnitvo nad 51 posto u svim njegovim patentima vezanima za radio.8 Tesla je Morganu uputio poruku u kojoj je citirao miljenje iz pisma uglednog znanstvenika, a u to vrijeme ve i lana njemake vlade, profesora Slabvja: Ve neko vrijeme posvetio sam se istraivanjima na podruju beine telegrafije koju ste Vi utemeljili na tako jasan i precizan nain... Zanimat e Vas, kao oca telegrafije, da ujete... Ovo je Morganu trebalo ukazati na istinu vezanu za tvrdnje koje su objavljivali Marconi i ostali. U toj je poruci svom meceni Tesla jo primijetio kako ni Raphael, a ni Kolumbo ne bi ostvarili uspjehe bez potpore imunih sponzora. Budui da je priljev novca, oito, osiguran, Tesla je poeo traiti zemljite na kojem e izgraditi odailja. James D. VVarden, rukovoditelj tvrtke Suffolk Countrv Land Compair/, koji je posjedovao dvije tisue hektara zemlje na Long Islandu, stavio je izumitelju 9na raspolaganje dvije stotine hektara u predjelu Shorehama. Taj
224

Nikola Tesla 1885. u dobi od 29 godina. Fotografija Saronyja, Teslina omiljenog fotografa. (Smithsonian Institution, Dravni muzej amerike povijesti)

Teslina rodna kua. Odmah do nje je crkva koju je kao sveenik vodio njegov otac. (Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija. Fotografija: P. S. Callahan)

Jedan od Teslinih izvornih dvofaznih indukcijskih motora. Kad se spojio s njegovom viefaznom metodom proizvodnje i prijenosa struje, ovaj je motor postao temeljem na kojemu se potom izgradila suvremena industrija proizvodnje elektrine struje. (Smithsonian Institution, Dravni muzej amerike povijesti)

Za Teslu. Fotografija Edisona.Teslina prvog poslodavca u Americi. vlastoruno potpisana. (Muzej Nikole Tesle)

George VVestinghouse osnovao je 1886. godine tvrtku VVestinghouse Electric and Manufacture Company i kupio Tesline patente vezane za izmjeninu struju. (VVestinghouse Electric Corp.)

reuilit

rta

odrano 8'

:1a

in

mi

zumi koji su prikaza noj strani rotirajue je Teslin turbinski rr

ala; ien j ilf

Model radionadziranog robotiziranog broda koji je Tesla izumio sredinom 1890-ih godina. Drugi su teleautomati mogli i zaroniti, (asopis Century, 1900.)

Tesla, snimljen u svom laboratoriju 1898. godine. Prikazana naprava je nespojena zavojnica koja prikazuje djelovanje dvaju krugova razliitih frekvencija ugoenih na rezonantnu frekvenciju - danas jedan od osnovnih krugova koji se koristi u raunalima. Napon na kraju zavojnice koja se nalazi nasuprot promatraa (osvijetljen Teslinim cijevima) iznosi oko pola milijuna volti. (Zahvaljujui susredjivosti L.j4ndersona)

ftm oWH slami uumitc-\\eve JW/JW rujiine. Ba kfpa&at, srodi ili tri Ja, radija \t na tamdju aMcmnoij d/dovairja mtozii pare koji a spiraljie IcKtdD IzmaJa mrialm/r. merf<tfftf>j]fl gmavo jjri/jufcJ/emJj itoJmua.

godi]

<{
Fotomontaa, objavljena u listu The VVorld Today, prikazuje Teslinu teoriju da bi se primjenom naela mehanike rezonancije Zemlja mogla raspoloviti poput jabuke.

Mark Tvvain i glumac Joseph Jefferson u posjetu Teslinu laboratoriju 1899. godine. (Knjinica Sveuilita Columbia)

<:vji

Teslina ispitoa stanica u Colorado Springsu Katharine Johnson; fotografija prenesena iz Nadvisuje ju 65-metarski jarbol. knjige njezina supruga Prisjeti se pro(Smithsonian Institution, Dravni muzej teklog. (Zahvaljujui susretljivosti tvrtke Little Brovvn and Companv) amerike povijesti)

Robert Undervvood Johnson s Teslom, snimljeni u izumiteljevom laboratoriju (Knjinica Sveuilita Columbia)

Teslin kobni toranj na Long Islandu, izgraen izmeu 1901. i 1903. godine. Bio je namijenjen emitiranju radiovijesti i beinom prijenosu energije preko Atlantika. (Zahvaljujui susredjivosti L.Andersona; prema fotografiji Lilian McChesney) Umjetniki prikaz Teslina vienja rata u budunosti. Strukture nalik na tornjeve (nadahnute tornjem s Long Islanda) ukazuju na daljinski upravljane naine obrane od robota koji napadaju. Kao to je Hugo Gernsback napisao u mjeseniku Znanost i izumi, gdje se pojavio ovaj crte: U konanoj e se borbi sukobljavati samo strojevi. No, bit e to i zbiljski kraj Znanosti. (Gernsback Publications)

.--J&*

W? /^g^

?*&

NIKOI*^^
Predloak za poslovni papir sa zaglavljem Tesline tvrtie, kojim se namjeravalo podsjetiti na njegove znaajnije izume. Pronaen u tornju na Long Islandu; ovako bi otprilike izgledao da je ikada bio tiskan. (Zahvaljujui susretljivosti L.Aidersona)

Tesla u svom uredu u Zapadnoj 40. ulici, smjetenom nasuprot njujorke gradske knjinice. (Knjinica Sveuilita Columbia)

U dobi od punih 75 godina Tesla je prikazao dva svoja nova plana o iskoritavanju energije iz prirode. Lijevo je sustav zagrijavanja Zemlje, a desno pretea suvremenih sustava za iskoritavanje toplinske energije oceana. Crtei potjeu iz 1931. godine, a bili su objavljeni u listu Svakidanja znanost i mehanika. (Gernsback Publications)

~, * .

Neki Teslini svakodnevni, osobni predmeti iz vremena kad je otmjeni Teslin lik bio dobro poznat svima na Manhattanu. (Muzej Nikole Tesle)

Velianstven i proklet

se komad zemljita, izoliran i okruen umom, nalazio preko puta farmi Jemime Randall i Georgea Hegemana, a bio je stotinjak kilometara udaljen od Brooklvna. Oduevljeni Tesla nadjenuo mu je ime Wardenclyffe i odmah u mati zamislio kako se razvija u jedan od prvih industrijskih parkova Amerike. Na izgradnji svjetske radiopostaje bit e zaposleno dvije tisue ljudi dok e njihove obitelji stanovati u oblinjim novoizgraenim naseljima. U oujku 1901. godine Tesla je krenuo u Pittsburgh da bi s Westinghouseom utanaio narudbe za generatore i transformatore. Za to su vrijeme njegovi ljudi du engleske obale tragali za slinim mjestom prikladnim za podizanje radiopostaje na toj strani oceana. Bio je suvie obuzet poslom i pripremama da bi razmiljao o Parikoj izlobi. Tako je ona dola i prola bez prikazivanja njegova izuma koji bi potresao svijet. W D. Crovv, Whiteov savjetnik za arhitekturu, bio je najblii Teslin suradnik na radovima vezanim za konstrukciju tornja. Na njegovu vrhu nalazila se divovska bakrena elektroda u obliku utipka, promjera 30 metara. Kasnije je toranj sve vie poeo nalikovati gigantskoj gljivi. Oktogonalni toranj, u cijelosti izraen od drvenih greda prethodno sloenih na du, uzdizao se iz prostrane zidane zgrade. No, ukupna visina te nevjerojatne strukture10 izazivala je zabrinutost znalaca zbog vjetrovitosti tog podruja. 13. rujna Tesla je Stanfordu Whiteu uputio sljedee pismo: Ni upola me nije toliko zatekla i zaprepastila vijest o atentatu na predsjednika [William McKinlev je ustrijeljen 6. rujna], koliko Vai trokovnici to sam ih sino primio zajedno s Vaim ljubaznim pismom. Jedno je sigurno: ne moemo izgraditi taj toranj onako kako je bio zamiljen. Ne mogu Vam izrei koliko mi je ao, jer moji prorauni pokazuju da bismo takvom strukturom mogli doprijeti i preko Pacifika...11 Neko su vrijeme razmiljali o tome da se vrate na stariji projekt, kod kojeg bi trebalo izgraditi dva, a moda i tri znatno manja tornja, no na kraju je ipak izgraen jedan toranj koji se uzdizao
22S

TESLA - OVJEKIZVANVREMENA do visine od 61 metra. Unutar njega nalazio se elini stup koji je bio ukopan 38 metara u zemlju. Taj stup koji je bio opasan drvenom oblogom debljom od etvornog metra i okruen spiralnim stepenicama bio je zamiljen tako da ga zrani pritisak moe podii do gornje platforme tornja. Wardenclyffe je bio nadaleko vidljiv objekt, jednako velianstven kao i zamisao na osnovi koje je nastao, a po svom konceptu i izvedbi neto najsjajnije to je Zlatno doba elektroinenjeringa u Americi ikada proizvelo. Bio je velianstven, ali i proklet. Budui da je izumitelj toliko nestrpljivo oekivao naruenu opremu, Westinghouse je odredio ovjeka posebno zaduenog za njezinu isporuku. No sporost kojom su pristizala sredstva od Morgana, nagnala je Teslu da se pozabavi i drugim poslovima dok je ekao da se dostavi sve to mu je potrebno za Wardenclyffe. Stoga je svoje urede preselio u njujorki toranj Metropolitan kako bi imao bolji uvid u poslovna strujanja. Jedan od njegovih naina za prikupljanje sredstava bilo je razvijanje posebne vrste indukcijskih motora koje je gradio West-inghouse, no na njima bi se uvijek pojavljivali novi problemi. Tako je Tesla u tom razdoblju ugradio VVestinghouseovu opremu u Edisonovo njujorko postrojenje. U meuvremenu, George Scherff je poao ak do Meksika tragajui za novim poslovnim mogunostima. Veliko je razoaranje za Teslu predstavljala injenica to Vlada nije naruila njegove ureaje za obrambeno nadziranje obale radiosustavom. Kad su u Kongresu prihvatili Zakon o obrani obale i vojnim utvrdama, za koji se osiguralo 7,5 milijuna dolara, u jednoj je svojoj poruci Johnsonu napisao da e moda barem kojih pola milijuna dolara investirati u teleautomate tvog prijatelja Nikole, dok e ostatak bez imalo dvojbi pronai put do depova politiara. ak je i ta cinina poruka odavala nepokolebljivost njegova optimizma. No, ubrzo su se pojavili dodatni razlozi za ogorenje. Krajem 1901. godine svjetski je tisak preplavilo izvjee o velikom Mar-conijevu uspjehu, jer je 12. prosinca signalom uspio odaslati
226

Velianstven i proklet

slovo S preko Atlantskog oceana, od Cormvalla do Nevvfound-landa. Ono to je Morgana i mnoge druge zaprepastilo bila je injenica da je Marconi to uinio bez ikakvih velikih projekata i planova slinih onima ijom se izgradnjom bavio Tesla. Nema dvojbe, oni nisu znali da je Marconi zapravo iskoristio Teslin osnovni radiopatent br. 645 576, koji je ovaj prijavio jo 1897. godine, a bio mu je odobren 20. oujka 1900. Nikakvo udo to je otada Tesla poeo ogoreno govoriti o metodi Borgia--Medici, jer su mu time oduzeli slavu, priznanja i bogatstvo. No, radiotehnologija je u ono vrijeme predstavljala pravi misterij i za veinu znanstvenika, pa kako to onda ne bi bila jednom prosjenom investicijskom bankaru. Koliko god bio ljutit, Tesla nije gubio vrijeme. Oi je upro u svoju velianstvenu opsesiju, koja je iz dana u dan izrastala usred ratarskog predjela Long Islanda. U poetku joj se divio iz kuice koju je za sebe zakupio u blizini gradilita. A kad je Scherff napustio Manhattan, vratio se svojim odajama u hotelu VVaHod-Astoha da bi odade mogao bolje oslukivati pulsiranje Wall Streeta. Opet su Scherff i on svakodnevno razmjenjivali i po nekoliko pisama i telegrama. A kako jeWardenclyffe od NevvTorka udaljen samo sat i pol vlakom, barem jednom tjedno otmjeno odjeveni izumitelj osvanuo bi na kolodvoru u pratnji svog posluitelja, koji bi u pozamanoj koari vukao iza njega goleme koliine biranih jela, i ukrcao se na vlak u smjeru Long Islanda. Neprestano je strahovao zbog zatite i tajnosti svog projekta. Dotle su stanovnici New Havena oarano i sa zanimanjem pratili rast neobinog osmerokutnog tornja nalik na gljivu koji se nadvio nad drvee njihove sjeverne obale. A graani oblinjeg Shorehama bili su uvjereni da se nalaze tik pred vratima slave svjetskih razmjera i udesnog industrijskog napredca i blagostanja.

227

16. Ismijavan, osuivan, osporavan

to se udesni toranj vie uzdizao, to je Tesla i sebe i brojne radnike sve nemilosrdnije nagonio na rad. U Njemaku je poslao novac za povratnu kartu radioinenjeru Fritzu Lovvensteinu te se on ubrzo pridruio skupini koja je radila naWardenclyfreu. Drugi poznati inenjer, H. Otis Pond koji je radio za Edisona, pomagao mu je u izgradnji laboratorija. Nekoliko godina kasnije, Pond e rei kako se ne slae s ocjenom koju je povijest dala o dvojici izumitelja. Edison je bio najvei eksperimentator i istraiva kojega je ova zemlja ikada imala - ali, ne bih ga toliko cijenio kao izvornog pronalazaa, rekao je. 1 Teslu je, meutim, drao najveim izumiteljskim genijem svih vremena. Pond je esto pratio Teslu u njegovim dugim etnjama. Bili su zajedno i onoga dana u prosincu 1901. godine kad je Marconi poslao prvi prekooceanski signal. Izgleda da se Marconi oborio na Vas, rekao mu je. Marconi je dobar momak, odgovori mu Tesla. Samo neka nastavi. Trenutno se koristi s ravno sedamnaest mojih patenata. Pond se takoer prisjetio koliko je Tesla bio zabrinut zbog ratnih ureaja koje je izumio. Upravo je lansirao uzorke svog modela beinih torpeda, opkolio njima neki brod i potom ih vratio na2obalu. Otise, rekao je, ponekad osjeam da nemam pravo raditi takve stvari. Izumiteljev prenatrpan raspored esto je ostavljao dojam da u njemu obitavaju tri ili etiri osobe. Njegov je njujorki laboratorij postao mjestom sastanaka za znanstvenike iz svih krajeva svijeta.
228

Ismijavan, osuivan, osporavan

Veeri su bile ispunjene drutvenim dogaanjima, napornim eksperimentalnim radom, ispunjavanjem prijava za patente te sastavljanjem strunih lanaka za razne listove i pisanjem pisama urednicima. elja da vidi i bude vien od strane pravih ljudi nagonila ga je da ivi kao osoba za dan i osoba za no. Znalo je proi i po nekoliko noi za redom tijekom kojih bi jedva sklopio oi. Neizbjena posljedica takvog suludog ritma bila je da je svoje prijatelje razdijelio po skupinama te je svatko ispunjavao dijelove njegova ivota za koje drugi nisu znali. Ni najbliskiji prijatelji, kakvi su primjerice bili Johnsonovi, nisu imali pojma o vanosti ili ak identitetu novijih znanaca s kojima se susretao, to ne znai da je dopustio da ih itko nadomjesti u njegovu srcu. Dnevnu bi satnicu posvetio usrdnom zaklinjanju svojeg mecene Morgana da mu to bre dostavi sredstva, podsjeajui ga na injenicu da inflacija prijeti potapanjem itavog broda. Tragao bi i za drugim investitorima. Moljakao je proizvoae da mu dopreme potrebne strojeve i odobre due kredite. A kad je boravio u NewYorku, svakodnevno bi Scherffu slao po nekoliko naputaka. U toj napornoj 1902. godini jedan je dogaaj ipak bio dobrodoao - posjet slavnog lorda Kelvina Sjedinjenim Dravama. Tom je prilikom objavio da se u potpunosti slae s Teslom u dva sporna pitanja: 1. da je Mars odailjao signale Americi, i 2. da je ouvanje neobnovljivih energetskih izvora od neizmjerne vanosti za ovjeanstvo.3 Kao i Tesla, Kelvin je bio uvjeren da bi trebalo raditi na razvijanju naina za iskoritavanje snage vjetra i sunca, to bi pomoglo ouvanju ugljena, nafte i uma. Vjetrenjae bi trebalo, objavio je, to je mogue prije smjestiti na krovove kua kako bi pokretale dizala, crpke za vodu te rashlaivale kue ljeti i grijale ih zimi.4 No, Edison se nije slagao sa svojim uglednim suvremenicima u pogledu vremenskih tokova, odgaajui dane zla i nestaice za vie od pedeset tisua godina. Toliko bi dugo i same ume June Amerike bile u stanju osigurati gorivo, tvrdio je.
229

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Kad je Kelvin iznio koliko visoko cijeni znanstvene proroke Amerike, bila je to njegova neskrivena pohvala Tesli, a stigla je kao pravi melem na izumitelj evu duu. Nakon banketa odranog u ast lorda Kelvina u hotelu Delmonico, Englez je objavio da je New York zasigurno najudesnije rasvijetljen grad na svijetu te stoga i jedino mjesto na Zemlji kojeg Marsovci mogu vidjeti. Moda nadahnut sjajnim vinom, izjavio je: Mars alje signale... NewYorku. Ta je izjava drugog dana osvanula u svim dnevnim listovima. Slina Teslina tvrdnja svojevremeno je izazvala polemike. No sada, kad je ovjek Kelvinova ugleda rekao isto, znanstvena zajednica nije podigla ni jedan prigovor, ukljuujui profesora Holdena. Takva nagla promjena stava nadahnula je Teslina prijatelja Hawthornea da napie nepromiljen lanak koji je otiao jo dalje od Kelvinove senzacionalne objave. Oito je da su, napisao je, Marsovci i stanovnici drugih, jo starijih planeta, posjeivali Zemlju i prouavah je iz godine u godinu samo zato da bi izvijestili svojima: Jo nisu spremni za nas. No, kad se rodio Nikola Tesla, stvari su se izmijenile. Moda upravo oni (ljudi 5s drugih zvijezda) upravljaju njegovim izumima, tko zna? Zbog tog jednog jedinog retka romantiarski nastrojen Haw-thorne mogao bi se okriviti za sijanje sjemena koje su kasnije njegovali oni koji e Teslu prigrliti kao ljubljenog vou s Venere, ime e znatno ugroziti njegov znanstveni ugled. I tako, nastavljao je Havvthorne, upravo je izumitelj u svom osamljenom laboratoriju na obronku planine bio onaj kojemu je bila namijenjena njihova prva, njeno odcucana poruka. Drugi su je mogli uti, ali su je zanemarili... Ali je Tesla, iji je mozak u usporedbi s mozgovima veine suvremenih znanstvenika poput kupole katedrale Sv. Petra u odnosu na paprenku, bio uvjeban za taj trenutak pa njihov signal nije bio odaslan uzalud.6 Iako nidco nikada nije okrivio Nikolu Teslu za nedostatak ega, moemo samo zamisliti kako je zakrgutao zubima dok je sjedei za radnim stolom pisao zahvalu svom prijatelju za njegov neprilian knjievni uzlet. Sve je to vrlo zgodno, napisao mu je, osim onoga s kupolom katedrale Sv. Petra i paprenkom!
230

Ismijavan, osuivan, osporavan Potom je mudro promijenio temu i nastavio mu pisati o svojim znanstvenim brigama: Polovinu vremena osjeam se poput ovjeka osuena na smrt, a drugu polovinu najsretnijim meu smrtnicima. Sve se umirilo osim nade. Moglo bi potrajati stoljeima, ali u svakom svom djeliu tijela osjeam da zasigurno stie! Jednu sam stvar utvrdio zahvaljujui svojim pokusima u Colo-radu. Moemo konstruirati stroj koji e prenijeti signal naim najbliim susjedima jednako sigurno kao i preko tvoje blatne Skvkoll rijeke. I moemo se pouzdati u to da e poruka biti primljena, pod uvjetom da u Sunevu sustavu postoje i drugi momci koji, poput nas, znaju upravljati ovom vrstom naprava...7 U lipnju je Tesla preselio svoj laboratorij s Manhattana u novo zidano zdanje na Wardenclyffeu. Tu e mu osim zahtjeva koje pred njega postavlja sam projekt - znatno manje stvari oduzimati dragocjeno vrijeme. Pristup gradilitu imali su samo djelatnici. Tamonja osama i spokoj bih su upravo ono to mu je trebalo. U jeku svega toga, poetkom jeseni zametnuo je sudski poziv da se kao lan porote u pravosudnom sluaju ubojstva javi u New York te je posve zaboravio na to. Uskoro su ga novinski naslovi, na njegovu sramotu, otro podsjetili koje su dunosti amerikog graanina. Nikoli Tesli kazna od 100 dolara zbog neodazivanja na dunost porotnika sada mu je ao. I bilo mu je uistinu ao te se odmah javio i ispriao sudu zbog svog nedolaska. Potom su ga oslobodili te graanske dunosti s obrazloenjem da se ionako protivi smrtnoj kazni. Njujorki Times citirao je njegovu izjavu da je kanjavanje smru barbarsko, neovjeno i nepotrebno.8 Marconi je ostao junakom dana, kako u Americi, tako i posvuda u svijetu. Teslini su radovi u usporedbi s njegovima izgledali kao puka tajnovita igrarija. U veljai 1903. godine mjesenik Electrical Age objavio je kritiki lanak Nikola Tesla - njegov rad i neodrana obeanja. Pisac lanka naveo je: Prije desetak godina Tesla je bio elektroinenjer koji je najvie obeavao. Danas njegovo ime izaziva tek aljenje to su njegova obeanja morala ostati neispunjena. Suvie je vremena proteklo odcad je postigao jasan
231

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

znanstveni uspjeh, te je nauio koliko sjeanje obinih smrtnika moe biti kratka vijeka. Do proljea 1903. godine Teslini su novani problemi toliko ozbiljno narasli da je bio primoran iznova se vratiti u NewYork i pokuati prikupiti sredstva. No, ni tada se nije posve udaljio od svojih znanstvenih djelatnosti. U jednoj od stotinjak poruka Scher-ffu zatraio je da profesoru Barkeru sa Sveuilita u Pennsvlvaniji poalje fotografiju (rendgensku snimku) kostiju ruke... snimljenu u Coloradu... pomou cijevi kojom je upravljao moj beini sustav...9 Vratio se na Long Island zbog podizanja pedeset pet tona tekog i dvadesetak metara visokog okvira kupole na vrh tornja. (Nacrti su zahtijevali da kupola bude prekrivena bakrenim ploama kako bi oblikovala izoliranu kuglu, no to nikada nije bilo izvedeno). Scherff je iskoristio priliku da ga podsjeti na opasno nisku razinu preostalih sredstava. Ulagai su postali nestrpljivi. ak i kad mu je Morgan doznaio ostatak od obeanih 150 tisua dolara, to je jedva pokrilo ogromne raune. A Tesla je osjeao da je upravo Morgan zbog goleme moi koju je stekao nad domaim gospodarstvom - u velikoj mjeri odgovoran za porast trokova. Dana 8. travnja napisao je svom financijeru: Uzburkali ste vode industrijskog svijeta, a neki od valova udarili su i o moj brodi. Cijene su se uslijed toga udvostruile, a moda i utrostruile u odnosu na prijanje...10 Morgan mu je odbio doznaiti dodatna financijska sredstva jer je njegov kapital jo bio snano vezan za centralizaciju eljeznice i druge osjedjive djelatnosti. Dva tjedna kasnije Tesla mu je pisao iznova: Pruili ste mi plemenitu pomo u vrijeme kad su Edison, Marconi, Pupin, Fleming i mnogi drugi otvoreno ismijavah moje naume i objavljivali kako u njima nije mogue postii uspjeh... No, Morgan se nije odazvao ni na to pismo te je Tesla, u napadu tjeskobe, odluio odigrati svoju posljednju kartu. Naposljedcu, pisao je Morganu i otkrio mu svoj pravi cilj - ne samo odailjanje radiosignala, nego i postizanje beinog prijenosa energije.
232

Ismijavan, osuivan, osporavan

Dana 3. srpnja napisao mu je: Da sam Vam ranije spomenuo neto takvo, istjerali biste me iz svog ureda... Hoete li mi pomoi ili ete dopustiti da moj sjajni rad - ve gotovo dovren - ode dovraga?11 Odgovor naslovljen na N. Teslu stigao je nakon jedanaest dana. Primio sam Vae pismo, pisao je Morgan, ...i kao odgovor Vam javljam da nisam u mogunosti doznaiti Vam bilo kakva daljnja sredstva.12 Tesla mu je iste noi odgovorio u stilu Jupitera popevi se na vrh tornja i priredivi takav vatromet kakav dotad nije bio vien. Te je noi, kao i jo nekoliko sljedeih, nastavio obavljati svoja ispitivanja. Okolno stanovnitvo u strahu je promatralo zasljeplju-jue bljeskove koji su praskali sa zaobljene kupole, na trenutke osvjetljavajui nebo u promjeru od stotine kilometara. Evo ti, Pierponte Morgane, kao da su poruivali. Kad su izvjestitelji pohitali na mjesto dogaaja, morali su se vratiti neobavljena posla. Njujorki list Sun je izvijestio: Tesline munje zaprepauju, no on i dalje odbija rei to pokuava ostvariti na Wardenclyffeu. Graani iz okolice... jako se zanimaju za njegove elektrine vatromete koji dolaze s visokog tornja, gdje obavlja pokuse u beinoj telegrafiji i telefoniji. Sino [15. srpnja] s njega su se mogle promatrati najrazliiti]e vrste bljeskova. Neko je vrijeme zrak bio ispunjen zasljepljujuim udarima struje te je izgledalo kao da se ispaljuju ravno u tminu nonoga neba na neki tajanstven zadatak. Kad smo razgovarali s njim, Tesla nam je izjavio: 'Da su ljudi, koji inae ive uokolo, umjesto da spavaju, odluili ostati budnima, mogli su vidjeti jo neobinije stvari. Jednoga dana, ali ne ovaj put, najavit u neto o emu dosad nisam ni sanjao.' Jo neobinije stvari? Nije li to jednostavno bilo novinarsko izazivanje? Tesla je u Coloradu dosegao napon od deset do dvanaest milijuna volti u djelokrugu antene svojega pojaala-odailjaa iako je bio uvjeren da bi se moglo postii i 100 milijuna volti. Nakon svog povratka u NewYork podnio je zahtjev za jo jednu skupinu
233

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

patenata, od kojih je najznaajniji bio ureaj za prijenos elektrine energije, vezan za projekt na Wardenclyffeu. Podnio ga je 1902. pod brojem 1 119 732, no nije mu bio odobren sve do 1904. godine.* Zapravo, podnio ga je samo nekoliko tjedana nakon Marconijeva prekomorskog i uspjeno izvedenog pothvata. Problemi s pribavljanjem investicijskog kapitala za nedovreni Wardenclyffe doivjeli su svoj vrhunac tijekom jeseni 1903. godine, kad je dolo do takozvane panike bogataa. Sad su se izgledi da iznova pridobije Morgana inili daljima nego ikada. Uz pomo vjernih prijatelja, Tesla je udvostruio svoja nastojanja da prikupi potreban novac. Porunik Hobson povukao je sve svoje veze pokuavajui pobuditi zanimanje mornarice za robotizaciju. Budui da je Tesline brodove daljinski upravljane putem radija, kao i njegov torpedo, vidio jo 1898. godine, nagovarao ga je da ih izloi na pomorskoj izlobi u Buffalou i uredio je to tako da izumitelj ne iskusi uobiajene tekoe s formalnostima. No sve je bilo uzalud. Junak amerike mornarice izvijestio ga je da se unutar same mornarice vodila prava bitka oko Teslinih beinih izloaka zavada koja, dodue, nije bila izravno povezana s njegovim izumima, ve se prije radilo o starom uzajamnom obraunavanju dvojice visokih asnika, iji je rezultat bio odbijanje Tesline prijave.13 Postoji mogunost da je Hobson uljepao dogaanja da ne bi povrijedio osjeaje prijatelja. Potom se Tesla obratio Thomasu Fortuneu Ryanu, od kojeg je uspio dobiti neto dodatnih sredstava. No, sve je to otilo na isplaivanje ve postojeih vjerovnika, iji su rauni poeli rasti poput samog Wardenclyffea. Strpljiv i obziran, George Scherff ovaj mu put nije trebao govoriti gdje lee problemi. Moji su neprijatelji bili toliko uspjeni predstavljajui me kao pjesnika i vizionara,
* Prvi je u ovom nizu bio patent br. 685 012 za sredstva za poveanje intenziteta elektrinih oscilacija uporabom tekueg zraka, izdan 1901. godine; slijedio je broj 655 838, metoda za izolaciju elektrinih vodia; broj 787 412, nain prijenosa elektrine energije kroz prirodno sredstvo; 723 188, metoda signaliziranja; 725 605, signalizacijski sustav, 685 957, ureaj za iskoritenje energije zraenja; te broj 1119 732. 234

Ismijavan, osuivan, osporavan

rekao je tada Tesla, da mi je pravi imperativ bez imalo se odlaganja pojaviti s neim isplativim. U godinama koje su uslijedile uvijek je iznova posrtao izmeu bijega od lavina dugova i pronalaenja neke praktine sheme za komercijalizaciju svojih izuma. Teko je rei je li, kao nezavisan znanstvenik, imao manje sree od svog starog suparnika Edisona. No, u svakom sluaju, njihovi su ivoti krenuli razliitim smjerovima. Edison je u svojim kasnim pedesetim godinama ivota bio imuan, ali bolestan ovjek. Patio je od najrazliitijih bolesti, ukljuujui udnovate izrasline na trbuhu koje su se pojavile tijekom njegovih istraivanja rendgenskih zraka (na kraju su nestale same od sebe). Razoaran neuspjehom u istraivanju rudaa, iz dana u dan sve slabijeg sluha, posve se povukao od bilo kakvih obiteljskih i prijateljskih kontakata. Sam je sebe napola umirovio i ostario prije vremena. Ne samo to si je to mogao dopustiti, nego se osjeao i primoranim unajmiti danononog tjelohranitelja koji je trebao uvati njega i njegovu kuu. Takva je bila stigma njegova uspjeha. U medicinskim je krugovima raslo zanimanje za Teslin tera-peutski oscilator, odnosno za Teslinu malu zavojnicu. Lijenici i profesori nazivali su ga iz svih dijelova zemlje, govorei mu kako neprestano primaju upite za takve ureaje visoke frekvencije. Scherff mu je rekao da bi lako mogao zapoeti sjajan posao vezan za medicinske naprave, s tek tridesetak zaposlenih i ulaganjem od samo 25 tisua dolara. Predvidio je brzo ostvarivanje dobiti od 125 tisua dolara, gotovo jednako koliko je iznosilo Morganovo ukupno ulaganje u Wardenclyffe. Izumitelj mu je rekao neka samo zapone s tim poslovima u Wardenclyffeu, ali osobno nije iskazao vee zanimanje za zamisao. Umjesto toga, objavio je dva mala prirunika, od kojih je jedan opisivao svjetski sustav komunikacija, a drugi je, uvezen u skupocjen koni uvez, najavljivao poetak njegova rada na podruju savjetodavnog inenjeringa. Veina zaposlenih na Wardenclyffeu i dalje se bavila proizvodnjom i sklapanjem novih ureaja, izraivanjem staklenih
235

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

vakuumskih cijevi te obavljanjem svakodnevnih zadaa vezanih za odravanje parnog generatora u radu. Taj posljednji posao postao je osobito sporadian sredinom srpnja 1903. godine, kad su naili problemi s plaanjem rauna za ugljen. Stoga su s vremena na vrijeme otputali zaposlenike. Kad bi se uspio pribaviti ugljen za Wardenclyffe, izumitelj bi telegrafirao Scherffu da krajem tjedna predvidi ispitivanja te bi vlakom krenuo na Long Island. Tekoe i opasnosti su na vrhuncu, pisao je tako Scherffu jednom prilikom. Problem s ugljenom jo eka na svoje rjeenje. Vjerovnike sablasti progone me na Wardenclyffeu danju i nou... Kad li e prestati?14 Scherff, koji je u meuvremenu kao knjigovoa poeo raditi i za druge tvrtke, posuivao bi mu manje svote kad god je mogao. Dorothv R Skerrittt kasnije je potvrdila izvjee u kojem je stajalo da je izumitelju 15 tijekom godina posudio ukupnu svotu od 40 tisua dolara. ini se da je Tesla hipnotizirao gospodina Scherffa, primijetila je. U nekadanjim boljim vremenima, kako joj je rekao sam izumitelj, bilo je dovoljno naprosto pitati Morgana da dobije novac. Jednom je prilikom novar potpisao bianco ek te rekao Tesli neka sam upie koliko mu treba. Tesla je izjavio da je upisao 30 tisua dolara. Ali, sada Wardenclyffe vie nimalo nije oaravo Morgana. Tesla, jednako vrst u odluci da nastavi s radom, poslao mu je jo nekoliko pisama - u poetku prepunih uvjeravanja i preklinjanja, potom srditih, i na kraju ogorenih. Posebno naruenom dostavom njegove bi poruke pronale bankara gdje god se u tom trenu nalazio, jednom prilikom ak i u pristanitu gdje se ukrcao na jo jedno veliko putovanje Starim kontinentom. Neizbjeno su se proirile glasine kako je Morgan otkupio Tesline patente vezane za radio samo zato da bi sprijeio njihovo daljnje razvijanje, ali dokazi o tome ne postoje. No bilo je dovoljno i da se Vvall Streetom prouje lo glas. Nagaanja o tome da je Morgan istupio iz svjetskog sustava za komuniciranje - iako je zapravo bio samo zajmodavac uvjerila su i druge mogue financijere da se zasigurno radi samo o mjehuriu od sapunice. 236

Ismijavan, osuivan, osporavan

Tesla je znao da takva govorkanja za njega znae kraj, no mogao je uiniti malo to protiv toga, osim ivjeti iz dana u dan, izbjegavajui podnositelje raznih rauna, pregovarajui s drugim bankarima i bogatim poznanicima, pokuavajui rijeiti znanstvene probleme projekta, te unoviti svoje druge izume i naposljetku slati zamolbe i ponude za posao savjetnika. Vieslojno djelovanje njegove loe sree nije poznavalo zemljopisnih granica. Pristigla mu je tuba za neplaenu struju isporuenu tijekom njegovih pokusa u Colorado Springsu. Bilo je to udno jer ga je Leonard Curtis, jedan od vlasnika tamonje gradske elektrane, uvjeravao kako e struja za njega biti besplatna. I gradska uprava Colorado Springsa protiv njega podie tubu zbog neplaenih rauna za vodu. Na kraju, pravnih se mjera latio i odravatelj njegove stare ispitne stanice zbog nepodmirenih nadnica. Teslin odgovor gradu Colorado Springsu bio je pravi teslijan-ski. Utoliko to im je ukazao ast svojom nazonou i upravo kod njih podigao svoju slavnu ispitnu stanicu, napisao im je da vjeruje kako bi se grad trebao osjeati povlatenim to e sam platiti utroenu vodu. Naloio je da se proda oronuli namjetaj iz davno naputene postaje te da se dobivenim novcem podmiri raun elektrane. Na kraju se vratio u Colorado Springs da bi se sa svojim odvjetnikom pojavio na sudu te odgovorio na tubu odravatelj a stanice. Presuda od gotovo tisuu dolara donesena je u korist tuitelja. Vei dio te svote podmiren je prodajom preostalih dijelova laboratorijske opreme koju je upriliio mjesni erif. Ostatak duga s kamatama Tesla je trebao isplatiti u ratama od 30 dolara, u roku od est godina. Zatim je neko vrijeme izgledalo da mu se srea ponovno nasmijeila. Poeo mu je pritjecati novac od prodaje medicinskih zavojnica, koje su se u Wardenclyffeu sad ve serijski proizvodile za bolnice i istraivake laboratorije. Takoer mu je uspjelo dovriti novi izum - turbinu revolucionarnih osobina, za koju je bio vrsto uvjeren da e mu obnoviti ugled i vratiti imetak.

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Iako se nastavio druiti s prijateljima, njihovi su susreti zadobili poneto pomaraan karakter. Kao da su svi poeli nasluivati tragediju koja tek nailazi i odluili ne propustiti ni najmanju priliku za smijeh. Katharine mu je slala svoje pozive da doe i upozna slavne osobe na njezinim prijemima i dalje se ljutei na njega kad se ne bi pojavio. Jedna od takvih poruka zavravala je na nain koji je postao tipian za nju: Uskoro emo biti daleko, no Vi to neete ni zamijetiti. Vama nitko ne treba, tako neovjenom kakvi ve jeste. Utoliko je udnije to mi ne moemo bez Vas.16 Naime, ona i Robert obavljali su posljednje pripreme za jo jedno putovanje u Europu. Robertova povrnost bila je nepopravljiva. Ga Johnson mi kae da ete veerati s kneginjom od War-wicka, napisao je Tesli. Biste li bili tako ljubazni i upitali njezinu visost je li vaza Warwickovih17ona koja je Keatsa nadahnula na pisanj e Ode o grkoj urni ? Znaajno je spomenuti da je Johnsona poelo zabrinjavati nee li njegovi nadreeni pogreno povezati njegovo ulaganje u tvrtku Nikola Tesla Companv i onih nekoliko lanaka i savjetodavnih kolumni koje je kao glavni urednik naruio od Tesle za asopis Centurv. Stoga je izumitelju predloio da bi bilo bolje njegov uloeni novac prikazati kao pozajmicu, a dionice kao jamstvo za nju. Takva zabrinutost zbog sukoba interesa govori koliko su Tesli kao znanstveniku u to vrijeme pale dionice te da njegovo ime vie nije pratila nekadanja karizma. ini se da su mnogi iz poslovnog svijeta vjerovali kako Tesli jo pristiu kneevski tantijemi od Vvestinghousea na raun patenata vezanih za izmjeninu struju, ne shvaajui da su mu u cijelosti bili isplaeni jo 1896. godine, i to sitnim novcem. To je posve jasno iz lanka objavljenog u listu Eagle iz Brooklvna, u kojemu se 15. svibnja 1905. istie da su Teslini vrijedni patenti istekli. Novinar je kasnije izvijestio kakvo je veliko komeanje u krugovima elektroinenjera izazvala vijest: Sad e posvuda nastati prava strka kako bi se Teslin motor poeo koristiti bez obveze plaanja tantijema izumitelju. No, tvrtka VVestinghouse objavila je
238

Ismijavan, osuivan, osporavan

da dri jo itav niz patenata koji proizlaze iz ovoga te da e se boriti za njih. Da se proulo kako nije primao nita, Tesla bi bio oslikan u vrlo udnom svjetlu koje mu ne bi sluilo na ast u svijetu nepoe-tinih ljudi. Kasno naveer, 18. srpnja 1905. pisao je Scherffu pun tjeskobe jer se ve dugo nisu uli. Nekoliko posljednjih dana i noi bilo je jednostavno strano, povjerio mu se, piui mu o neimenovanoj bolesti. Poelio sam se nai na Wardenclyffeu, okruen lukom i rotkvicama. Problemi su dosegli najviu toku. im sve bude spremno, izai u. Moramo poeti ostvarivati mnogo bolje rezultate. Samo nekoliko dana kasnije pisao mu je o svojoj zabrinutosti za materijal te o poduzimanju mjera kojima bi se sprijeila ona vrsta nesrea s kakvima smo se susretali ranije. Iskreno u Vam rei da nam se crno pie ovaj tjedan ukoliko L. ne ispuni svoje obeanje... Imam nekoliko prilika i mnogo obeanja, ali toliko su me esto izigrali da sam postao pesimist. Obavljao je ispitivanja - ostaje nepoznato u koje svrhe mlazova vode pod iznimno visokim pritiscima (od gotovo 700 kilograma po etvornom centimetru). Sitan mlaz nije se mogao presjei eljeznom ipkom jer bi odskoila kao da je udarila o drugu eljeznu ipku. Takvo strujanje tekuine imalo je razoran uinak na bilo koji metal s kojim bi dolo u dodir. Jednog se dana razbio eljezni pokrov danog cilindra i velik odlomljen komad u trenu je izletio prema gore, tik uz Teslino lice, izbivi pritom rupu na krovu. Drugom prilikom Scherff je zadobio opekotinu na licu pokuavajui rastaljenim vrelim olovom zaliti otvore za vijke, izbuene u betonu laboratorija. Olovo se, meutim, nalo u dodiru s ostacima vode u rupama, kojom su neto ranije prali itavu betonsku podlogu, i odmah je dolo do eksplozije. Teslu, koji se nalazio samo nekoliko koraka iza Scherffa, ozlijedila je tek neznatno, ali je zato Scherff zavrio s ozbiljnim opekotinama. ak je neko vrijeme postojala bojazan da e izgubiti vid.
239

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

No, uzevi u obzir opasnu opremu kojom su svakodnevno rukovali, broj nesrea koji im se dogodio bio je zanemariv. Hobson, sad ve vrlo zaposlen mlad mornariki asnik, i dalje je putovao zemljom uspijevajui u svoj raspored ugurati i politike kampanje. Ipak, nikada ne bi propustio javiti se Tesli kad bi se zatekao na Manhattanu. Pribojavao se da e neprestani rad i naprezanja tetiti njegovu zdravlju, pokuavao ga je privoljeti za sportska natjecanja u mornarikoj akademiji i slao mu ohrabrujua pisma iz roditeljskog doma u gradiu Greensboro, u Ala-bami. Otac i majka govore mi kako bi Vas eljeli upoznati radije nego bilo kojega drugog ovjeka na svijetu te da nas svakako morate doi posjetiti i odmoriti se malo od svojih golemih zadaa... Pisao mu je iz Texasa, iz vlakova i hotela diljem zemlje, a esto i iz vojnog i mornarikog kluba u NewYorku. Podijelio je s njim svoja razoaranja zbog neuspjele politike kandidature. No, 1903. godine ipak je napustio mornaricu da bi zapoeo uspjenu politiku karijeru. A onda je, 1. svibnja 1905., junak javio Tesli o najveoj zamislivoj srei to me snala - o skorom vjenanju s gospoicom Grizeldom Houston Huli iz Tuxedo Parka u NewYorku. Znate li, dragi moj Tesla, pisao mu je, da ste Vi prva osoba izvan moje obitelji na koju sam uope pomislio... elio bih da budete pored mene u tako vanoj prigodi u mom ivotu... Vi zauzimate jedno od najvanijih mjesta u mom srcu...18 Dvije godine kasnije, Hobson je uspio pobijediti na izborima za Kongres u svom rodnom okrugu u Alabami te se u njemu zadrao sve do 1915. Na Teslino veliko nezadovoljstvo, istaknuo se kao glasnogovornik grupe politiara koja je pokrenula prohibiciju. Naime, izumitelj je alkohol, u umjerenim koliinama, drao gotovo ambrozijom. Ipak, njegova e naklonost prema mornarikom junaku uspjeti nadivjeti ideoloke razlike koje su se meu njima javile. Mark Tvvain se u svojoj sedamdesetoj godini vratio u Ameriku uivajui u steenoj svjetskoj slavi. On i Tesla sastajali su se kad
.40

Ismijavan, osuivan, osporavan god bi im to njihov rad i ostale obveze dopustile, obino u Player's Clubu. Katharine, nesretna zbog Teslinih odlazaka na Long Island, jedva je iz dana u dan znala kamo treba uputiti svoje pozivnice. Ja u veeras biti ovdje, pisala mu je, ali pretpostavljam da ete Vi tijekom vikenda biti u svom ladanjskom boravitu, u udaljenim divljinama Long Islanda. Ipak, ako sluajno ostajete u svom omiljenom utoitu, VValdorfu, poaljite mi koji redak i javite kad bih Vas mogla oekivati... Htjela bih vidjeti jeste li se pomladili, jeste li jo otmjeniji, jo ponosniji. No, kakvi god Vi bili, mene ete uvijek nai neizmijenjenom.19 Ovaj je poziv neuobiajen utoliko to je bio u jednini. Robert je oito bio na putovanju ili sprijeen zbog ega drugog. Gotovo je sigurno da taj poziv Tesla nije prihvatio. Poetak zime ipak ih je uspio sve okupiti na sveanoj veeri u povodu Dana zahvalnosti. Teslina poruka Kadiarini, kojom joj je zahvalio na pozivu, preklinjala ju je da ne prezire milijunae jer on jo uvijek mukotrpnim radom nastoji postati jednim od njih. Danas su moje dionice znatno porasle, napisao joj je. Ako se ovako nastavi jo koji tjedan, uskoro u moi i na put oko svijeta.20 Katharine mu je poslala jo jedan zahtjev, traei od njega da doete meni za ljubav jer me treba razvedriti, a tJco to moe bolje od Vas.... Ovaj je susret otkazao. Boi bi obino doekivao s Filipovima. Pet dana prije Badnjaka podsjetila ga je na to, dodavi: Morate doi ve sutra naveer jer Vas elim vidjeti iz mnogih razloga, i moram saznati kako ste. emu uope navoditi razloge? Znate ih sve, osim jednoga. Moram Vam rei neto o Njemakoj... Kad sam Vam pisala prole nedjelje ujutro, poslala sam Vam svoje prve misli nakon buenja. Znam da ste bili potiteni, samo ne znam zbog ega. Molim Vas, dragi gospodine Tesla, uzvratite mi barem jednom rijeju kako bih imala o to se osloniti, neto to mogu iekivati...21 Zima je prola ispunjena njegovim strahovanjima za Wardenclvffe dok se na kraju nije inilo da nema kraja njegovim mukama.
?.4

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Dugo i sparno ljeto vratilo se u NewYork, ali Tesline bi se svakodnevne djelatnosti rijetko mijenjale. Scherffu je iznova pisao o problemima s novcem: Brige i brige, i ve izgleda kao da me prate u stopu. Banka Port Jefferson morat e se suglasiti s kamatama, pod pretpostavkom da uspijem skucati novac. No, ubrzo nakon toga pohitao je poslati mu uzbudljive novosti. Upoznao se s gospodinom Frickom, industrijalcem i novopeenim bogataem koji se bavio prikupljanjem umjetnina. Otkako je tijekom 1890-tih godina postao glavnim rukovoditeljem koncerna Carnegie Steel Companv, uspio je udvostruiti veliinu preuzetih postrojenja mudrim iskoritavanjem jeftine radne snage i materijala. Sada je, uivajui u svojoj sposobnosti predvianja, traio mogunosti za nova ulaganja. Izumiteljeva poruka Scherffu zvuala je vrlo optimistino: Problema je mnogo, ali napredak ohrabruje. Sastanak s gospodinom Frickom bio je vrlo obeavajui i prepun sam nade da e nam doznaiti kapital koji nam je toliko potreban.22 Negdje u to doba Tesla i Johnson razmjenjivali su uredniko--savjetnika miljenja o Hertzovim valovima. Tesla je Johnsona potpuno zbunio dostavivi lanak za Centurv uz napomenu da se takvi valovi nisu rabili u beinoj telegrafiji. Hertzova telegrafija postoji jedino u teoriji, objasnio mu je Tesla, jer se ti valovi s udaljenou vrlo brzo smanjuju. Hertz i Crookes, rekao je, nisu koristili pogonske izvore jer su se sluili Ruhmkorffovom zavojnicom i obinim iskritem. Tesla je ustvrdio da na tom podruju nije mogao postii nikakav napredak sve dok nije doao na zamisao da izumi svoj oscilatorski transformator, kojim je dobiveno nevjerojatno poveanje intenziteta. Nakon mnogih pokusa s raznim oblicima antena, vjerovao je da su signali koje bi zabiljeili instrumenti zapravo bili izazvani zemaljskim strujanjima, a ne eterskim valovima. Ali, kasnije je Kenneth Swezey napisao: Tesla je dobro shvatio prirodu Hertzovih valova i stalno se njima koristio. Njegovo tvrdoglavo odbijanje priznavanja da su ti valovi igrali znaajnu ulogu u radu njegove opreme za beini prijenos energije...
242

Ismijavan, osuivan, osporavan

pomoglo je jedino zbunjivanju sudaca, zbog ega je za itava svog ivota gubio sudske sporove.23 Nakon njegova vrlo obeavujueg sastanka s Frickom, izumitelj je bio iznova primoran Scherffu javiti loe vijesti: pregovori su okonani bez ikakva uspjeha. Godina 1906. zaprijetila je da e biti jo loija od protekle, ako je to uope bilo mogue. Izbjegavao ga je ak i njegov stari prijatelj Vvestinghouse. Tesline potrebe za VVestinghouseovom opremom bile su, ini se, gotovo jednako hitne koliko i potreba za pribavljanjem kapitala. Stoga je industrijalcu poslao pismo, propitkujui: Nije li se moda dogodilo neto to je poremetilo srdanost naih odnosa? To bi me jako pogodilo, ne samo zbog divljenja koje gajim prema Vama, nego i zbog drugih ozbiljnih razloga. Beini prijenos energije dovest e ubrzo do industrijske revolucije kakvu svijet jo nikada nije doivio. Tko moe vie pomoi u tom sjajnom razvoju i tko e iz njega izvui vee koristi, ako ne Vi?24 Iako je vrlo dobro znao da bez Teslinih patenata za izmjeninu struju njegova tvrtka ne bi nikada postala toliko snanom kakva je bila, VVestinghouse mu je poslao odgovor koji je u naelu znaio hvala, ali ne hvala. Sumorna svakidanjica nastavila se. Scherff mu je javio da obeani tovar ugljena jo nije isporuen i da se zbog toga moraju odgoditi predviena ispitivanja. Vrlo obzirno, spomenuo mu je i svoj drugi posao u tvornici za proizvodnju sumpora, gdje je dva puta mjeseno vodio knjigovodstvo. Bio je to lo znak za Teslu jer e Scherff tamo uskoro dobiti posao na puno radno vrijeme. Poele su pristizati jo loije novosti. Dana 26. lipnja 1906. novine su preplavili senzacionalistiki naslovi o ubojstvu Stanforda Whitea. Slavnog je arhitekta protekle veeri ubio izvjesni bankar iz Pittsburgha, Harry K. Thaw, ispalivi u njega tri smrtonosna metka na krovu Madison Square Gardena u nazonosti brojnih lanova njujorke grupe 400. Ubojica je bio uvjeren da se White spetljao s njegovom suprugom Evelvn Nesbit te se radilo o klasinom ljubavnom trokutu. Kasnije je Thaw zavrio u bolnici Matteavvan za umno poremeene zloince.
243

SLA

REMENA

Tako je s pozornice ivota nestao arhitekt koji je Njujoranima podario prelijepa zdanja poput prezbiterijanske crkve na Madison Squareu, hotela Garden City, Dvorane slavnih na njujor-kom sveuilitu te palae Astor u Rhinebecku, ostavivi za sobom, kao svoj posljednji spomenik, i Teslin toranj na Long Islandu. Scherff je te jeseni napustio Wardenclyffe. No, nikad nije prestao voditi brigu o Teslinim financijskim poslovima. Za njega je nastavio raditi nou i vikendima, i nikada nije smetnuo s uma predati na vrijeme njegove obrasce za povrat poreza. Svjetski sustav beinog komuniciranja - zamisao koja je u sebi sadravala gotovo svaki od aspekata suvremenih komunikacija - trebalo je prealiti. Ipak, sve dok se toranj uzdizao na svom mjestu, Tesla je ustrajavao u svojim nastojanjima da ga dovri. Nitko ne zna kada su' tono posljednji radnici napustili Wardenclyffe. Thomas R. Bayles, glavni nadzornik eljeznike postaje koja se nalazila tono nasuprot naputene graevine, samo je jednoga dana zamijetio da putnici vie ne silaze na njegovoj postaji. uvar je ipak jo neko vrijeme ostao na dunosti. Kad bi se pojavili znatieljni novinari ih istraivaki inenjeri, on bi im dopustio da se uspnu na vrh tornja kako bi s njega uivah u pre-divnom pogledu koji se pruao na itav Long Island. Toranj je izgledao neobino lagan i prozraan jer je u cijelosti bio izgraen bez uporabe metala, ak i pri dnu, gdje su ogromni drveni klinovi drali vodoravne i okomite potporne dijelove. Kad je naputen plan da se na vrhu postavi bakrena oplata, Tesla je na isto mjesto smjestio pominu plou kroz koju su se prema nebu mogla odailjati zraenja. Posjetiteljima se laboratorij inio prepun nevjerojatno sloenih naprava. Osim velike koliine opreme za puhanje staklenih cijevi, bila je tu i prava radionica s osam tokarskih strojeva, ureajima za X-zrake, Teslinim visokofrekventnim zavojnicama najrazliitijih oblika, kao i jedan od njegovih izvornih daljinski upravljanih i robotiziranih brodova te izlobeni sanduci krcati tisuama arulja i staklenim cijevima. Tamo su se jo nalazili ured, knjinica, prostorija za posebno osjetljive instrumente, elektrini
94-4

Ismijavan, osuivan, osporavi

generatori i transformatori te velike zalihe svih vrsta kablova i ica.25 No, kada vie nije bilo uvara, navalili su vandali. Mnogo je toga porazbijano, a biljeke i dokumenti ispremetani, razbacani i izgaeni. Nije pretjerano rei, pisao je o Wardenclyffeu izvjestitelj brooklvnskog lista Eagle, da se na to mjesto esto gledalo u istom svjetlu u kakvom su ljudi prije nekoliko stoljea gledali na sobe alkemiara, ili pak jo starija skrovita arobnjaka. Bio je ispunjen dakom tajanstvenosti. Nadzemaljski utjecaj zraio je iz staklenih posuda... kao da se spustio iz meuzvjea i nadvio nad prirodom da bi oblinje seljake i ostalo stanovnitvo ispunio uenjem i strahopotovanjem.. .26 Godine 1912. donesena je presuda protiv izumitelja zbog strojeva isporuenih za projekt. Iznos od 23 tisue dolara trebalo je isplatiti tvrtki Westinghouse, Church, Kerr & Company, to je podmireno zapljenom opreme pronaene na licu mjesta. Da bi tijekom godina odrao svoj nain ivota u hotelu Waldorf-j4storia, Tesla je novom vlasniku hotela, Georgeu C. Boldtu, odobrio dvije hipoteke na Wardenclyffe. One su podmirile raune do visine od 20 tisua dolara. Tesla je zahtijevao da se hipoteke ne zavedu u knjige, strahujui da bi to natetilo njegovu ugledu. No, kad 1915. godine vie ni na koji nain nije bio u stanju podmiriti raune, itav je Wardenclyffe slubeno prenio na tvrtku Vvbldorf--Astoria, Inc.27 Hotelska korporacija pokuala je neobino jamstvo Warden-clvffea pretvoriti u gotovinu, no nitko nije znao to uiniti s ruevinama svjetskog komunikacijskog sredita. Uprava je ak stupila u dodir s ministarstvom obrane ne bi li ono dalo kakvu zamisao, ali uzalud. Potom su razmatrali mogunost da se Wardenclyffe pretvori u tvornicu za kiseljenje povra. Tesla je zasigurno zaplakao kad su mu to priopili. Ali, ni od toga nije bilo rezultata. Zatim se 1917. godine proirio glas da su se u velianstvenom tornju ulogorili njemaki pijuni, koji su pratili kretanja saveznikih brodova te radiosignalima obavjetavali njemake podmornice. Dana 4. srpnja 1917. toranj je dinamitom dignut u zrak.
TAC

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Sve su novine, pa ak i Literary Digest, izvijestile kako je dinamit postavila amerika Vlada kako bi zaustavila daljnju pijunau.28 Tesla je porekao tu glasinu. Zapravo, toranj je bio uniten prema ugovoru izmeu njegovih vlasnika i tvrtke Smiley Steel Companv iz NewYorka, no izumitelj nije elio da se saznaju imena pravih vlasnika. Bio je razoren samo zato da se iz njega izvue nekoliko dolara za graevinski otpad. Ipak, pokazalo se da je toranj izgraen mnogo vre nego to su oekivali njegovi ruitelji. I nakon brojnih eksplozija jo uvijek se inilo da je zahvaljujui nekoj tajanstvenoj sili na tom mjestu pustio korijenje. Sljedeeg dana, na praznik rada, dinamit je ipak odnio pobjedu nad nebeskom silom. Korporacija je time zaradila punih 1750 dolara, nakon to je podmirila trokove odvoza. Jedan je smetlar primijetio kako ulicom lepraju neke Tesline zabiljeke. Nisam doslovno zajecao kad sam iznova, nakon toliko vremena, ugledao to mjesto, napisao je izumitelj ScherfFu, ali, bio sam vrlo blizu.29 Marconi je 1909. godine podijelio Nobelovu nagradu za fiziku s Carlom F. Braunom iz Njemake za njihovo odvojeno, ali istovremeno razvijanje beine telegrafije. Tesla se nikada tijekom cijelog ivota nije odrekao svojih zamisli o beinom prijenosu energije i informacija. To nije bio san, izjavio je, nego jednostavna vjetina znanstvenog elektro-inenjeringa, ali ipak suvie skupa za ovaj slijep, bojaljiv i sumnjiav svijet. ovjeanstvo, napisao je, nije jo dovoljno uznapredovalo da bi dobrovoljno prepustilo vodstvo strastvenom istraivakom osjeaju izumitelja. No, moda je i bolje da se u dananjem svijetu revolucionarna zamisao ili izum, umjesto da se titi i podupire, onemoguava i zlostavlja dok je jo u razvoju - to zbog potreba za financijskim sredstvima, sebinih interesa, cjepidlaenja, gluposti, ili pak iz neznanja, da se napada i gui, da se podvrgava gorkim sudskim sporovima i drugim nevoljama, jednako
246

Ismijavan, osuivan, osporavan

kao i sukobima oko njezine isplativosti. Tako mi dolazimo do svog svjetla. Tako je i sve to je bilo veliko u prolosti bilo ismijavano, osuivano, osporavano, potiskivano da bi nakon te bitke iznova niklo jo snanije, jo trijumfalnije.30 Uz Teslu i njegovu tvrtku, najvei je gubitnik nakon razaranja Wardenclyffea bio Morgan. Neupitno je da si je na taj nain mogao osigurati ulaz u svijet radioemitiranja, s postajom koja bi radila na nekoliko frekvencija, emitirala na vie razliitih naina te tako daleko nadmaila spori jednokanalni prekooceanski kabel. Meu mnogim tvrtkama koje su koristile Tesline patente vezane za razvijanje komercijalnog radija (zakonitog ili nezakonitog), jedna od njih mogla je uskoro odailjati poruke i na daljine od 15 tisua kilometara. Jasnoa Teslina razumijevanja radija ne smije se pogreno izjednaiti s njegovim nastojanjima za beini prijenos struje. On ih nije izjednaavao.

247

17. Velika rasprava o radiju

Javno objavljenih pogreaka teko se rijeiti. One koje se tiu izuma radija proele su mnoge izvore podataka, povijesti znanosti, ivotopise znanstvenika i naj razliiti ja glasila. Zbrka koju je djelomice prouzroio i sam Tesla slubeno je bila razjanjena 1943. godine, kad je Vrhovni sud Sjedinjenih Amerikih Drava izmijenio prvotno utvreno Marconijevo prvenstvo te presudio da je Nikola Tesla svojim osnovnim patentima vezanim za radio preduhitrio sve ostale takmace.* Godine 1956., prilikom proslave stote obljetnice Teslina roenja, udruga radioinenjera uloila je velike napore da se to ispravi. Stoga je udno to se u djelu kakvo je Rjenik amerikih ivotopisa moe pronai lanak uglednog profesora elektrotehnike i raunalnih znanosti, u kojemu navodi izvore podataka iz etrdesetih, pedesetih i ezdesetih godina dvadesetog stoljea, ne spominjui ni jednom rijeju presudu Vrhovnog suda.1 Jo je udnije to isti pisac spominje upravo lanke o Tesli koje su napisali Anderson, O'Neill, Swezey i Haradan Pratt (Zapisnici Instituta radioinenjera), od kojih je svaki pojedinano nastojao podrobnim istraivanjima uskladiti povijesne podatke. Slavni ameriki i europski povjesniari uporno su ponavljali tu pogreku. Iako ispravka tek treba prodrijeti u enciklopedije, suvremeni autoriteti u radioinenjeringu slau se oko Teslina posve jasnog prvenstva na podruju koje je godinama ostajalo nerazjanjeno zbog neujednaenih i proturjenih tvrdnji ne samo Marconija,
:l. lipnja 1943., Slubena izvjea Sjedinjenih Amerikih Drava: Predmeti presude Vrhovnog suda SAD-a, svezak 320: Tvrtka Marconi VVireless Telegraph lompanv of Anerica protiv drave SAD.

248

Velika rasprava o radiju

nego i mnogih drugih uenih glava kao to su Lodge, Pupin, Edison, Fessenden, Popov, Slabv, Braun, Thomson i Stone da navedemo samo poznatije meu pionirima. Dr. James R. Wait pie: Jednostavan nacrt, zasnovan na Teslinu prikazivanju iz 1893. godine, predstavlja roenje beinih komunikacija. Dodue, uslijedilo je nakon teoretskog i eksperimentalnog istraivanja Hertza, koji je pokazao to se dogaa na udaljenosti od izboja iskrita. Ipak je punih nekoliko godina prethodilo Marconijevim izumima i praktinom radu na beinoj telegrafiji.2

m. i.
tT Fio. 184. ~ i'i'j

Slike 165 i 185, koje se spominju u predmetu Vrhovnog suda Sjedinjenih .Amerikih Drava, potjeu iz 1893. godine s Teslina predavanja i esto se navode kao dokaz kojim se podupire njegova tvrdnja da je izumio radio. Anderson naglaava da su neki pobrkali zakljuke to se tie naela prijenosa i prijema radiosignala te pitanja prijenosa glasa znaajnog unapreenja koje je u praksu proveo DeForestov

TESLA -

DVTEK IZVAN VREMENA

audion, odnosno triodna vakuumska cijev. U raspravi o pravu prvenstva kod izuma radija treba biti vrlo toan oko definicija, pie on. U... pravnom sluaju tvrtke Marconi Wireless Telegraph Company of America protiv drave SAD (u kojemu je 21. lipnja 1943. godine donesena presuda protiv tvrtke Marconi, ime je oboren i Marconijev osnovni patent), iz opirnih iskaza mnogih tehnikih strunjaka s podruja radiotehnike i fizikalnih znanosti razvila se sljedea definicija: 'Sustav radiokomunikacija zahtijeva po dva usklaena kruga i na odailjau i na prijemniku, pri emu sva etiri moraju biti ugoena na istu frekvenciju.' Ova definicija ne obuhvaa promjenjivu modulaciju koju je omoguila tek pojava DeForestova audiona, i pomou koje je postalo ostvarivo odailjanje i prijem glasa i glazbe. Ona se ne odnosi na nain irenja elektromagnetskih valova - to jest valova koji se ire zemljom i/ili valova koji se ire zrakom, ni utjecaj koji prvi imaju na druge. Meutim, ona neizravno opisuje namjerno i odabrano emitiranje na odreenoj frekvenciji te selektivan prijem na toj istoj frekvenciji.3 Marconijeva izvorna prijava za patent bila je predana 10. studenog 1900. godine, no odbijena je zbog ranijih odcria do kojih je doao Sir Oliver Lodge. Tesli je prvi patent odobren 1898. godine. Osim toga, Tesla je izriito naveo koji se od njegovih patenata odnose na beini prijenos energije, a koji na komuniciranje signalima, iako se ini da je upravo to zbunilo neke od kritiara njegovih patenata vezanih za radio. Vrhovni sud Sjedinjenih Amerikih Drava ustvrdio je kako je Teslin patent broj 645 576, podnesen 2. rujna 1897. i odobren 20. oujka 1900., prethodio Marconij evo j kombinaciji s etiri usklaena kruga.4

Velika rasprava o radiju

drugo - u tome je bio i ostao jedini meu svim pionirima s podruja radija. Tesla je rekao: Vjerujem da svjetska telegrafija po svom naelu rada, sredstvima koja se koriste i mogunostima primjene predstavlja radikalan i plodonosan odmak od svega onoga to je dosad postignuto. Nimalo ne sumnjam da e se pokazati vrlo djelotvornom u prosvjetljivanju masa, posebno u jo neciviliziranim zemljama i na manje pristupanim podrujima, da e materijalno pridonijeti opoj sigurnosti, udobnosti i pogodnostima te odravanju miroljubivih odnosa. Ona podrazumijeva uporabu velikog broja postrojenja, od kojih e svako biti u stanju emitirati pojedinane signale u najudaljenije dijelove Zemlje. Svako e od njih po mogunosti biti smjeteno blizu nekog civilizacijskog sredita, a novosti koje e primati odailjat e se bilo kojim kanalom u sve dijelove kugle zemaljske. Jeftin i jednostavan ureaj koji e stati u dep moi e se tada ukljuiti bilo gdje na kopnu ili moru te e korisniku omoguiti da do njega dopru vijesti iz svijeta ili neke posebne poruke namijenjene njemu osobno. Tako e se cijela Zemlja pretvoriti u jedan ogroman mozak koji je u stanju poslati odgovor u svaki od svojih dijelova. Budui da e jedno jedino takvo postrojenje od samo stotinjak konjskih snaga moi raditi sa stotinama milijuna ureaja, itav e sustav doslovno imati neogranieni radni kapacitet to e nevjerojatno olakati sve potrebe i pojeftiniti emitiranje obavijesti. O tim je zamislima takoer raspravljao u mjeseniku Centurv u lipnju 1900. godine, nakon svog povratka iz Colorada. Drugi pionir radioindustrije, J. S. Stone, rekao je u svom osvrtu na rad Lodgea, Marconija i Thomsona: Meu svim tim imenima kao daleko najuglednije istie se ime Nikole Tesle. Tesla sa svojim gotovo nadnaravnim pronicanjem fenomena izmjenine struje, koja mu je omoguila... uvoenje revolucije u nain prijenosa elektrine energije otkriem rotacijskog motora, znao je kako treba upotrijebiti rezonanciju da mu slui ne samo kao mikroskop pomou kojeg se mogu vidjeti elektrine oscilacije, kao to je to uinio Hertz, nego i kao stereoptikon... U radio telegrafiji teko je
25

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

bilo uiniti bilo kakva poboljanja, osim nekih manje vanih, a da se pritom barem dijelom ne slijedi trag tog pionira. On se kao pravi genij, praktian i uspjean s ureajem koji je osobno zamislio i konstruirao, naao toliko ispred svog vremena da5 su ga i najbolji meu nama sasvim pogreno drali sanjarom. Meu mnogim uglednicima iz radioindustrije koji su podrali takve stavove (iako u ime pravde treba rei ne ba na vrijeme) nalazio se i general T. O. Mauborgne, bivi voditelj odjela za veze i glavni asnik za signalizaciju u amerikoj vojsci. U listu Radio-elektronika (broj od veljae 1943., svega nekoliko tjedana nakon Tesline smrti) iznio je sljedee: Tesla, 'arobnjak'... osvojio je matu itavoga mojeg narataja svojim prelijepim uzletima u nepoznata carstva svemira i elektriciteta... [oslikavao je] zapanjujue slike koje su daleko nadilazile predodbe njegovih suvremenika, od kojih je tek nekolicina shvatila - i to mnogo godina nakon Marconijeva rada - da je veliki Tesla bio prvi koji, ne samo to je razradio naela elektrinog usklaivanja ili rezonancije, ve je u stvarnosti jo davne 1893. godine izradio potpuni sustav beinog prijenosa obavijesti.6) ak je i profesor Pupin sa Sveuilita Columbia 12. svibnja 1910. godine, dok je kao struni svjedok tvrtke Adantic Commu-nication Company svjedoio u parnici koju je protiv nje povela tvrtka Marconi Wireless Company of America zbog navodne povrede patentnih prava (Pupin e s vremenom promijeniti stranu na koju e stati kao struni svjedok), posvjedoio sljedee: Dok je William Marconi jo bio viljast mladac, zaposlen kod gospodina Riggija u Italiji, iz obine je znatielje uzemljio obje ice da vidi kakvi se rezultati time mogu dobiti. Tako je proizveo beine valove, ne shvativi u cijelosti znaaj svega toga. Pupin je zaslugu za otkrie beinog prijenosa pripisao Nikoli Tesli, koji je svoje odcrie besplatno predao itavom svijetu.7 Drugi pionir radioinenjerije, umirovljeni kapetan amerike mornarice E. J. Quinby, prisjetio se ranih dana razvijanja komercijalnog radija u Americi iz vlastitih iskustava:
252

Velika rasprava o radiju

Dok su se ostali estoko borili po sudovima irom svijeta oko toga iji su patenti uistinu valjani u prevanom sustavu ugaanja kojim se izbjegavala radiointerferencija, ini se da se nitko nije sjetio kako je Tesla taj predmet obradio odavna, jo prije poetka novog stoljea, svojim sveobuhvatnim i osnovnim patentom o ugaanju elektrinih krugova na rezonanciju. Bez te osobine dananja radioindustrija, koja se neprestano iri, pretvorila bi se u potpuni kaos. Odluka Vrhovnog suda, konano donesena 1943. godine, utvrdila je da je Tesla prethodio svima ostalima, to je svim kasnijim patentima vezanima za to pitanje oduzelo valjanost. Quinby je naglasio kako Tesla, dodue, nije uspio osobno ostvariti svoj san o svjetskom beinom sustavu, ali je ipak ivio dovoljno dugo da vidi praktinu uporabu sustava koji je toliko jasno izloio. Visokofrekventni alternatori, koje je Tesla izradio izmeu 1890. i 1895. godine, proizvodili su do 20 kHz unato kritiarima koji su to smatrali neizvedivim, optuivi ga da je tek nepraktini sanjar, dodao je Quinby. Profesoru Reginaldu A. Fessendenu ostalo je da pokae kako ti ureaji mogu proizvesti val-nosa za glasovnu modulaciju, uklanjajui istodobno pozadinske umove izazvane iskrenjima priguenih valova i lunim odailjaima, kojima su eksperimentirali ostali. Fessenden se sloio s Teslom da su odailjai priguenih valova loe rjeenje te da budui uspjean8 razvoj radija poiva na generatorima kontinuiranih valova. Tako je na Badnjak 1906. i za Novu godinu 1907. Fessenden prenerazio i oduevio sluatelje du istone obale Sjedinjenih Drava, a odmah potom izazvao i pravu poplavu pisama oboavatelja kad je sa svog odailjaa u Brant Rocku, u Massachusettsu, poeo emitirati program koji se sastojao od glasovnih poruka i glazbenih brojeva. Pri tome je koristio visokofrekventni alternator koji je osobno izradio prema Teslinu nacrtu i naelima. Tijekom Prvog svjetskog rata, kae Quinby, tvrtka General Electric Company - zahvaljujui nadarenim inenjerima kakvi su bili Steinmetz, Alexanderson i Dempster, uspjela je postupnim
253

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA poveavanjem mali li pokusnih modela alternatora raiof'rekventija proizvesti gigantske proizvodne modele od 200 kW' od kojih je prvi bio postavljen u postaji u New Brunswicku, u dravi New Jerseyh to je pripadala tvrtki Morcani VVorJdvviJi; VVirdcss Compjriy. Njime su zamijenili snani odailja s iskritem koji vie nije radio na zadovoljavajui nain, Da ironija bude vea. meu uzvanicima koji su trebah svjedoili putanju u pogon pouzdane prekooceanske postaje nalazio se i Tesla, Iz te je postaje predsjednik Wbodrow VVilson u travnju 19 J 9. godine objavio caru VVilhelmu uvjete koji se pred njega postavljaju prilikom predaje. Kapelan Quinby dodaje: Kasnije, kad je predsjednik VVilson krenuo na svoje povijesno putovanje u Europu na palubi broda Predsjednik VVasftinfltnn. tijekom plovidbe je uspostavljena veza izmeu postaje u New Brunsvvicku i predsjednika Wiisona zahvaljujui pionirskom djelu Nikole Tesle koji je jo davne 1895, g od ine predstavio svoj visokofrekvcnmi alternator. Koliko god to Tesli bilo bolno, Marconi je prvi uspio svrnuti pozornost svijeta na sebe svojim uspjehom na polju radija, a potom je vrio mudro uspijevao zadrati vodeu uiogu ti njegovu daljnjem razvijanju kroz tvrtku Marconi Wot\dvfiie Wirefess Cumponv. Dana 13. svibnja 1915, godine profesor Pupin iznova se naao u ulozi strunog svjedoka, svjedoei u korist optuene tvrtke Atluntic Cornmunictitin Companv, a protiv tuitelja Marconija. Meutim, tom je prilikom, sudei prema novinskim izvjeima sa suenja, zakljuio da je on osobno izumio beini prijenos prijo Marconija i prije Nikole Tesle,5 U svojim je pokusima, objasnio je, pronaao beine valove, ali nije shvatio njihovo znaenje. Meutim, Tesla je svoja otkria predao ovjeanstvu, i upravo je to jedna od toaka zbog koje strunjaci tvrtke Mmtk Commuuication Compttny oekuju da se odbaci Marconijevo prisvajanje prava na odreene patente za beini prijenos.10 Na kraju je, u kolovozu 1915. godine, i sam Tesla podigao tubu protiv Marconija. Tvrtka Martom VVbrJVide VVireless Comjwny
254

Velika rasprava o radiju

podigla je pak tubu protiv Vlade Sjedinjenih Drava zbog navodnog krenja prava nad Marconijevim patentima tijekom Prvog svjetskog rata. Desetljeima se vodio rat za patente vezane za beini prijenos pa nije ni udo to je dolo do sveope zbrke. Nju je temeljito obradio Anderson u knjizi Prvenstvo u izumu radija - Tesla protiv Marconija, monografiji koju je naruila udruga The Aitique Wireless .Association (nova serija, broj 4 iz oujka 1980. godine). U njoj Anderson izvjetava kako je pionir radioindustrije, bojnik Armstrong, na zanimljiv mada pomalo zbunjuju nain osvijetlio itavu raspravu. On je kratko prije svoje smrti 1953. napisao pismo Andersonu, javivi .mu kako je po njegovu miljenju Tesla pravi izumitelj navoenog (robotiziranog) oruja, ali da su poduzeti znatni napori kako bi se umanjila njegova prava na taj izum. No, rekao je Anderson, on nije vjerovao da bi se Tesli trebao pripisati i izum radija. On je svojim napisima o problemu beinog signaliziranja zasigurno opinio i nadahnuo neke od ranih istraivaa na tom podruju, moda i samog Marconija, pisao je taj Pupinov zatitnik, koji je sada i sam postao poznat kao izumitelj u radioindu-striji. Meutim,... njemu nije uspjelo dokuiti ili pokusima odtri-ti onu bitnu zamisao koju je otkrio Marconi, a koja je dovela do stvarnog beinog odailjanja signala u praksi. Naglasio sam kako bi Tesla, da je nastavio s radom na temelju njegove pogreno postavljene teorije, ipak vrlo vjerojatno otkrio naela koja je otkrio Marconi te bi tako postao poznat kao izumitelj beine telegrafije. Ipak, on to nije uinio pa se zasluge za izum s pravom pripisuju Marconiju.11 Tesli je slava, nastavio je Armstrong, ve bila osigurana zahvaljujui njegovim postignuima vezanim za energiju, njegovim proroanstvima o mogunosti beinog prijenosa te izumu daljinski upravljanih ureaja za naoruanje. ini se kao da je Armstrong elio rei da, budui da je Tesla ve slavan kao istraiva na jednom ili dva podruja znanosti, vie ionako nije vano hoe li mu se odati duno priznanje i za
255

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

bitna otkria na treem podruju. Moda je takav udan nain gledanja na stvari djelomice odraavao rastuu posveenost akademskih krugova specijalizacijama na odreenim podrujima jer vie nisu bili u modi znanstvenici koji su se razumjeli u sve, te je trebalo zanijekati mogunost postojanja novog, prikrivenog Leonarda. Armstrong je u pismu Andersonu ponudio otkriti kljunu tajnu zbog koje je Marconijev rad postigao uspjeh, a Teslin nije. U sijenju 1954. godine Anderson ga je izriito upitao o tome. No, ubrzo nakon toga potresla ga je vijest o neoekivanoj smrti bojnika Armstronga. Ipak, kasnije je upoznao dvojicu znanstvenika koji su dobro poznavali bojnika i njegovo neupitno podravanje Marconijeva prvenstva. Oni su mu otkrili da je Armstrong mislio na uzemljenje u sustavu odailjanja i prijema. Anderson je ostao preneraen. Ba svaki Teslin patent - bilo za prijenos energije ili komunikaciju imao je uzemljenje, pisao mi je. Zapravo, pitanje povezivanja sa zemljom predstavljalo je kamen temeljac itave Tesline zamisli. Meutim, i usprkos injenici da je Vrhovni sud taj Marconijev patent proglasio nevaljanim, Armstrong se drao svog uvjerenja. Pretpostavljam da me zapanjilo upravo to to je Armstrong previdio tu vanu toku koja je sama za sebe predstavljala tako jasan dokaz.12 Haraden Pratt, djelatnik Instituta radioinenjera* i bivi predsjednik povijesne komisije osnovane u okviru tog instituta, napisao je da je Tesla svoje zamisli vezane za radio i ureaje koje je proizveo ostavio drugima da ih nastave razvijati i prilagoavati za manje ambiciozne, ali praktinije svrhe od njegovih. Iz tih razloga, napomenuo je, Teslin je utjecaj na razvitak radija bio poznat tek ogranienom broju ljudi. Nekolicina istaknutih ljudi, koji su itali njegova predavanja odrana tijekom 1890-ih godina ili su im i sami prisustvovali, ostali su za svagda
Institut radioinenjera je sada slubeno postao dijelom Instituta elektroinenjera i elektroniara. 256

Velika rasprava o radiju

nadahnuti njegovim otkriima, a neki koji su tek kasnije zaronili u istraivanje pozadine razvoja Tadi ja postali su svjesni prvenstva i pionirskog znaenja njegova doprinosa. Daleko ispred svoga vremena, posve pogreno proglaen sanjarom od svojih suvremenika, Tesla se istie, ne samo kao velik izumitelj, nego i kao veliki uitelj, posebice na podruju radija. Njegov nevjerojatan rani uvid u fenomen izmjenine struje omoguio mu je, moda vie nego bilo kojoj drugoj osobi, da svojim opsenim i sveobuhvatnim predavanjima i prikazivanjima mudro pronikne u njezine osobine te da u ostalima, koji jo nisu bili upoznati s tim posve novim podrujem prouavanja, pobudi zanimanje za njegovim unapreivanjem i novim praktinim primjenama.13 Sve u svemu, gledajui unazad, danas nam je lake uvidjeti kako se prava istina mogla tako zamagliti nego li je to bilo mogue u Teslino doba. Mnotvo je nagrada otilo u ruke znanstvenika, izumitelja i inenjera koji su uspjeno savladali praktini dio onoga to se danas zove komercijalni radio. Kako je Tesla mnogo vie vremena provodio u teoretskim visinama svog tornja od bjelokosti, slava bi mu se tek povremeno nasmijeila, a srea ga je na dui rok zanemarila. U poznim mu se godinama dogodilo neto to je razotkrilo svu dubinu njegovih osjeaja vezanih za veliku raspravu o pravu prvenstva na podruju radija. Jednog je dana u sijenju 1927. godine, prilikom svog posjeta Americi, mladi Jugoslaven imenom Dragislav L. Pedcovi, uspio s njim dogovoriti sastanak. Tesla je tada ivio na petnaestom katu hotela Pennsylvania, izmeu 34. ulice i Broadwayja. Bila su to za njega teka vremena i pomalo se pretvorio u pustinjaka. Pedcovia je pozvao da mu se pridrui tijekom ruka u njegovoj sobi, za stolom punim kalifornijskog voa i povra, ribe i meda. Nakon uvodnog razgovora, Petkovi je pokuao doprijeti do tajne neprijateljskih osjeaja koji su vladali izmeu Tesle i Pupina. Jednom je prilikom o tome upitao i Pupina, ali se on umjesto
257

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

odgovora obrecnuo na njega: Koliko e dugo nai ljudi veliati jedino tajanstvene osobe, umjesto onih koji su svakome jasni i razumljivi? A sada, kad je isto pitanje uputio Tesli, izumitelj se namrtio i podigao ruku, kao da se eli zatititi od neega vrlo neugodnog. Nakon krae stanke objasnio je Petkoviu kako ga je u ranim danima u Americi, kad su se obojica - i on i Pupin - jo borili za puko preivljavanje, Pupin upitao bi li mu elio pomoi oko uenja engleskog jezika. Prema Teslinu kazivanju, Pupin je tada imao tekoa sa zadravanjem svog posla u telefonskoj tvrtki. Tesla je pomogao Pupinu, ali ga je u nekoj kasnijoj prigodi, dosta netaktino, podsjetio na uinjenu uslugu. Pupin mu je bijesno uzvratio da je bio posve sposoban sam nauiti sve to mu je trebalo te da Tesla za njega nije uinio ba nita. Takav je odgovor Teslu povrijedio, ali je ubrzo zaboravio itavu priu. Meutim, kasnije, kad je predavao na Sveuilitu Columbia, prikazujui svoj transformator i izlaui teorije o radiju i beinom prijenosu elektrine energije i komunikacija, gospodin Pupin i njegovi prijatelji prekinuli su moje izlaganje zvidanjem te sam uz velike napore uspio umiriti zavedenu publiku. No to nije bilo najgore od svega. Tijekom sudske parnice koju sam pokrenuo protiv gospodina Marconija jer mi je ukrao ureaj i nacrte iz patentnog ureda, nastavio je navodno Tesla, pozvao sam gospodina Pupina kao svog zemljaka da svjedoi na sudu u moju korist. No, on je preao na stranu gospodina Marconija koji je, nakon pune tri godine parnienja, pod zakletvom bio primoran priznati kako je prijenos energije na velike udaljenosti ipak moj izum. Tesla je zastao na trenutak, a potom dodao: Neka budunost pokae istinu i procijeni svakoga od nas prema njegovu radu i postignuima. Sadanjost je njihova, ali je zato budunost za koju sam radio moja. Tako je kraj posjeta i ruka doekao sa suzama u oima, ali i uz smijeak. Njegov gost i on u tiini su se okomili na sonu dinju. A tada je posjetitelju na pamet palo jo jedno pitanje.
258

Velika rasprava o radiju

Moete li mi togod rei o gospodinu Marconiju? Bila je to jedna od malobrojnih zabiljeenih zgoda u kojima je Tesla iskoio iz svoje uglaenosti. Smireno je odloio licu na stol. Gospodin Marconi, izjavio je, obian je magarac.14

259

18. Ugroavanje postignutog

Sad ve u pedesetoj godini, izumitelj je bio zgodniji i uglaeniji nego ikada ranije, iako je njegov ugled znanstvenika bio podvrgnut ozbiljnim napadima. Jo je bio vitak i mladolik, glatkog lica, a kose crne i guste kao nekad. I nadalje se odijevao po posljednjoj modi, imao irok krug prijatelja, i uporno se drao, makar i krhkom vezom, svog omiljenog boravita, hotela VValdorf--Astorije. Zapravo, Teslina povezanost s hotelom moda je bila najblie braku to je ikada iskusio. ivot koji se ne ivi kraljevski izgledao mu je jedva vrijednim ivljenja. Oduvijek sklon tome da svoja razoaranja zalijei okruujui se raskoi, zadrao je izrazitu nadarenost da dostojanstveno prolebdi ak kroz najgora vremena. Nije se pritom radilo o tome da ga nikada nisu zabrinjavali postojei dugovi, nego ih je njegov um, neprestano zaokupljen raznim zamislima, bio u stanju izbrisati tijekom poduih razdoblja. Tako je one koji su bili slabije sree, poput Scherffa i Johnsona, mogao kuditi zbog njihove navodne malodunosti kad bi se suoili s problemima financijske naravi. Ipak se inilo da je psihiki znaaj, koji je izumitelj pridavao novcu, poeo rasti sa smanjivanjem mogunosti da ga namakne. To se moe jasno vidjeti iz mnogih njegovih pisama upuenih Johnsonu, ScherfFu i ostalima. Iako se izgledom nije znatnije izmijenio te je nastavio sa svojim ranijim nainom ivota, Tesla se poeo mijenjati iznutra. Njegova gorka razoaranja u ranim godinama dvadesetog stoljea odrazila su se svojim razarajuim i trajnim uinkom na njegovu osobnost. Piui Georgeu Westinghouseu povodom njegova posljednjeg preustroja tvrtke kojim je elio osnaiti korporaciju,
260

Ugroavanje postignutog

on kae: Snaga ovjeka pokazuje se tek u nedaama. Na alost, nevolje takoer znaju iskazati i njegove slabosti. Tesla se pretvorio u okorjelog pisca pisama raznim novinama. I dok je u godinama svog uspjeha bio velikoduan pri ocjenjivanju postignua, kako svojih prethodnika, tako i suvremenika, te se rijetko trudio odgovoriti na osobnu kritiku, sada je postao jedak i vrlo otar u samoobrani. Na brzinu bi omalovaio svoje takmace, kako one slabije, tako i mone, te bi ustvrdio pravo prvenstva u vlastitu korist. Preesto prevaren, postao je jo tajanstveniji kad se radilo o zatiti njegovih patenata. Psihike posljedice svega toga bile su duboke i stvarne. Tesla je imao sree utoliko to je u ranim godinama dvadesetog stoljea privukao dvije odane i pametne ene. Obje su radile kao njegove tajnice, a u kasnijim godinama nastavile su uspjeno izgraivati vlastite karijere. Nepotrebno je naglasiti da su obje bile besprijekorno graene. Muriel Arbus bila je privlana plavua koja je Tesli pomagala oko zahtjeva za patente, a nakon njegove smrti osnovala je tvrtku Arbus MachineTool Sales u NewYorku - bila je jedina ena u Americi onoga doba koja je osnovala vlastitu tvrdcu za kupoprodaju velikih alatnih strojeva. I u tome se pokazala iznimno uspjenom. Dorothv Skerritt pridruila se Tesli 1912. godine, postala je sudionicom mnogih izlaganja i prikaza njegovih izuma odranih u laboratoriju u Zapadnoj 40. ulici na broju 8 te je esto posjeivala gradsku knjinicu NewYorka, to se nalazila preko puta, gdje je za izumitelja obavljala istraivanja. Jedna osoba, koja je imala priliku upoznati obje ene, izjavila je da je Dorothv bila svjesnija motivacije raznih pojedinaca te posljedica raznih okolnosti, ali bi o tome malo govorila. S druge strane, Muriel je prihvaala stvari onakvima kakve su izgledale na prvi pogled i uivala govoriti o njima. Prije preuzimanja posla kod Tesle, kod kojega je ostala do 1922. godine, Skerrittova je bila zaposlena u odvjetnikoj tvrda specijaliziranoj za patente. Arbusova je tijekom Drugog svjetskog rata radila za ministarstvo industrije, u upravi za ratnu proizvodnju, a 26

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

potom u financijskoj korporaciji za obnovu, da bi nakon toga krenula u ve Spomenuto razvijanje vlastite tvrtJce. Sto se tie njihova zajednikog poslodavca, kako su godine vie prolazile, Tesla bi svoje zamisli vezane za znanost objavljivao sve nepromiljenije, raspravljajui o njima s novinarima u trenutku kad bi mu pale napamet, bez ikakva podvrgavanja svojih ideja eksperimentalnoj provjeri, ili ak dubljim razmatranjima. Ponekad se inilo da je postao gotovo megalomanski nastrojen. Neki od senzacionalistikih novinara citirali bi ga bez suvinih pitanja. Ipak, oni kojima je stalo do njega, poput O'Neilla i Swezeyja, nastojali su ga spasiti od vlastitih izjava kada bi se za to ukazala potreba. Stoga je Edison tono izrazio prepucavanje raznih profesora, podbadajui: Tesla je ovjek koji se uvijek sprema neto uiniti. No, ista bi se reenica mogla primijeniti na samog Edisona, ako se usporede njegova stvarna postignua s neostvarenim namjerama. I sam se umiljavao novinarima, nepopravljivo im obeavajui vie nego to je mogao ponuditi. Profesor Joseph S. Ames sa Sveuilita Johns Hopkins meu prvima je napisao tipino akademski napad na Teslu, u kojemu je usporedio radove Marconija, Pupina i Tesle, smjesti vi pritom naeg junaka na bijedno tree mjesto: Takozvani Teslin motor i elektrini strojevi, koji su njegove modifikacije, poznati su svijetu isto kao i Teslina zavojnica, koja predstavlja jednostavno unapreenje Henrvjevih instrumenata. Ali dosad ni jedan izum ne nosi njegovo [Teslino] ime...1 Taj je napad bio potpuna zabluda, kao uostalom i ostali slini njemu. Do kasnih 1920-ih godina u Tesline indukcijske motore i sustave za prijenos energije uloit e se 50 milijardi dolara irom svijeta. On je bio otac radija, kao i automatizacije. Veina sveuilita, ukljuujui i Johns Hopkins, ve se tada oslanjala na Tesline zavojnice u svojim laboratorijskim istraivanjima. Osim toga, itavi niz izvornih izuma, mnoge od njih i prije 1900. godine, patentirao je ovjek za kojega se Ames usudio napisati da ni jedan izum ne nosi njegovo ime.
262

Ugroavanje postignutog No, takoer je bilo istinito da je Tesla ee osmiljavao iroke koncepte nego zasebne izume. Njegova su predavanja bila izvorite i rasadnik ideja koje bi potom mnogi drugi preuzeli u svoje ruke, praktino primijenili i zatim patentirali. Zapravo, to je i bio jedan od razloga zbog kojih je poeo svoje karte drati blie grudima. Ako je u isto vrijeme izgledalo da eli senzacionalizirati svoje nove projekte i teorije, bilo je to stoga to je - radei kao samostalni poduzetnik - neprestano tragao za financijskom podrkom investitora i bogataa pa bi pribjegavao svim metodama koje su ih mogle privui. Prikazivanja odravana u njegovu laboratoriju imala su za svrhu izmamiti novac od onih ljudi koji mu, prema njegovoj prosudbi, tehniki nisu bih u stanju ukrasti neku od ideja. Stoga je prirodno to njegovi znanstveni suvremenici, ljubomorni ali svjesni Teslinih namjera, nisu bili zadovoljni. Unato injenici da je zamisli imao u jednakom izobilju kao i prije, Tesla je ipak dosegao dob kad vie nije mogao zatvarati oi pred vlastitom smrtnou. Prijatelji i znanci poeli su se polagano prorjeivati. Mark Tvvain umro je 1910. godine, i taj je gubitak teko pogodio Teslu. Tri godine potom vie nije bilo ni Morgana, jednako velikog stoernog sudionika u dravnim poslovima, koliko i osobe znaajne za Teslinu karijeru. Njegovom su psihom oduvijek miljele parade neuroza svih vrsta, ali ini se da je protjecanje vremena uinilo njegovo ponaanje jo udnijim. Nitko ne zna kada je izumitelj poeo skupljati bolesne i ranjene golubove te ih dovlaiti u svoju hotelsku sobu. No, to je bila misija koju bi obino obavljao u predveerje. itav njegov ivot odavao je navike none ptice, a moglo bi se rei i Princa tame. Prema hotelskom osoblju znao je biti kavalir, ili pak otresit, da bi ih ve u sljedeem trenutku iznova velikoduno nagraivao. Kao osoba koja ivi nou, u ured bi stizao tono u podne, a kao Princ tame zahtijevao bi da gospoica Arbus ili gospoica Skerritt stoje tono uz dovratak kako bi preuzele njegov eir, tap i rukavice. Zatim su morale zamraiti sve prozore, ime bi se

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

usred bijela dana napravio mrak u kojem je bio najproduktivniji. Zapravo, jedino doba kad bi se teke zavjese smjele razmaknuti bilo je vrijeme ljetnih oluja koje su tutnjale nad krovovima grada. Tada bi leao na crnoj barunastoj sofi i promatrao sjeverni ili zapadni dio neba. Njegove su tajnice izjavile da je i inae razgovarao sam sa sobom, no tijekom ljetnih oluja prepunih sijevanja, bljeskova i munja, kada bi redovito zatraio od njih da ga ostave samog, mogle su uti i kroz zatvorena vrata kako je postao iznimno elokventan. Usprkos svim stresovima i simptomima koji su odudarah od normalnog ponaanja, Teslin je stvaralaki genij ostao jednako snaan. Godine 1906., kad je proslavio svoj pedeseti roendan i kad su ga poele sustizati brojne nedae, izgradio je prvi model svoje nevjerojatne turbine. Nadahnue za nju pronaao je vjerojatno jo u svojim djeakim nastojanjima da izgradi vakuumski motor, kao i u planovima to ih je osmislio tijekom godine provedene u planinama svoje domovine, kad je prekooceansku potu elio odailjati podvodnim cijevima. Moda se zamisao o bez-lopatinoj turbini javila jo i ranije u njegovim najranijim, djejim izumima, kad je izgradio malenu vodenicu bez lopatica koja se ipak okretala. Koje god bilo porijeklo tog modela turbine, ona nije teila ni punih 5 kilograma, a postizala je trideset konjskih snaga. Kasnije je Tesla izgradio i mnogo vee turbine koje su ostvarivale do 200 konjskih snaga. Ono to sam uinio, objasnio je Tesla, bilo je da sam posve zanemario ideju kako mora postojati vrsta pregrada ispred pare te sam prvi put na praktian nain primijenio dva svojstva za koja svaki fiziar zna da su zajednika svim tekuinama,2 samo se dotad nisu koristila. Bile su to adhezija i viskozitet. Julius C. Czito, sin Teslina dugogodinjeg strojara Kolmana Czita, izgradio je nekoliko verzija turbina u svojoj strojarskoj radionici u gradiu Astoria na Long Islandu. Rotor te takozvane elektrane u eiru sastojao se.od jednog reda vrlo tankih diskova, izraenih od njemakog srebra. Bili su smjeteni na sredini osovine i zatvoreni u kuite. Kad bi pristigla energija od bilo
264

Ugroavanje postignutog

koje vrste tekuine, razlagao je Tesla, bila bi obuhvaena na periferiji i bjeala bi prema sreditu. A kad se, naprotiv, tekuina trebala pretvoriti u energiju, ulazila bi u sreditu, a istjerivala se na periferiji. U oba je sluaja spiralno prelazila meuprostor izmeu diskova, pri emu se energija dobivala istim molekularnim djelovanjem, bilo od njega, bilo odvojeno od njega. Nov se nain ogledao u tome da se toplinska energija pare ili eksplozivne mjeavine mogu transformirati uz visoki stupanj iskoristivosti...3 Nije vidio granica takvoj uporabi. Uz odgovarajue gorivo, takva je turbina mogla pokretati automobile i zrakoplove. U tri dana mogla je prekooceanske brodove prenijeti preko Atlantika. Mogla se koristiti za vlakove, kamione, za rashlaivanje i za hidraulike ureaje, u poljoprivredi, za navodnjavanje, u rudarstvu - a radila bi, kako na paru, tako i na benzin. ak je poeo dizajnirati i futuristike automobile koji su kao pogon koristili njegovu turbinu. Iznad svega, bio je uvjeren da bi ona bila mnogo jeftinija za proizvodnju od tradicionalnih modela turbina. Osjetio je snaan duhovni poticaj kad je njegova turbina, ili barem njezin koncept, bila doekana s oduevljenjem. ak su i asnici ministarstva obrane izjavili da ona predstavlja neto novo u svijetu te da je na njih ostavila dubok dojam. inilo se razumnim oekivati da e ovjek, koji je osmislio bolji rotacijski sustav, na raun toga stei pravo bogatstvo. Tesla je poeo izranjati iz beskrajne traume ponienja i dugova. Jezive none more, u kojima bi se mijeala davna smrt njegova brata Dane, majin kraj i unitenje Wardenclyffea, poele su se prorjeivati. Jedino to mu je sad trebalo bio je kapital i njegova e ga turbina iznova vratiti na vrh. U glavi je poeo sastavljati popis moguih investitora.

265

19. Afera s Nobelovom nagradom

Sva sila oaloenih koja je 14. travnja 1913. godine bila na pogrebu J. Pierponta Morgana u crkvi St. Georgea na Manhattanu, nahrupila je da bi vidjela teatralnu zavrnicu i okonanje itavog jednog povijesnog razdoblja. Tesli su dostavili ulaznicu za galeriju crkve, uz isprike to sva bolja sjedea mjesta vie, naalost, nisu slobodna. Nakon obreda izumitelj je u svoj kalendar pomno ubiljeio datum koji e uslijediti za mjesec dana. Naime, 14. svibnja imao je odobren termin za sastanak s J. P. Morganom, potomkom bankarske kue Morgan. Susret mladog bankara i izumitelja uglavnom je obiljeio razgovor o prodajnim mogunostima Tesline turbine. est dana kasnije, izumitelj je od tvrtke J. P. Morgan Companv primio zajam od 15 tisua dolara, uz kamatu od 6 posto i na rok od devet mjeseci.1 Tesla je sastanak popratio pismom, u kojem je biranim i snanim rijeima opisao jedinstvenost svog posljednjeg izuma. Budui da Vam je ova stvar poznata isto kao i meni, koji na to ne gledam samo kao strunjak, nego i kao ovjek koji moe vidjeti to nam sprema budunost, moete i sami procijeniti koliko mi je, u ime ovjeanstva, stalo da budem u dodiru s ljudima estitima i monima poput Vas ...2 Naalost, tu se nije zaustavio. Kao da se nije mogao suzdrati, pa je spomenuo kako mu je Morgan stariji za Wardenclyffe posudio 150 tisua dolara. Ostali su ga u tom pothvatu iznevjerili, pisao je, inae bi prvi svjetski odailjaki sustav ve odavno procvjetao. Stoga je predloio osnivanje dviju novih tvrtki - jedna bi se
266

Afera s Nobelovom nagradom bavila daljnjim razvojem radioemitiranja, a druga bi proizvodila turbine. Uz to je ponudio i da Vama prepustim sve svoje udjele u dobiti obiju tvrtki, te ostavio Morganu mlaem i njegovoj procjeni da osobno odredi koliki e mu dio ostaviti. Morgan mlai kruto mu je odgovorio kako on ni u kojem sluaju ne bi mogao pristati na to da mu Tesla prepusti svoj udio, i to u obje tvrtke. Umjesto toga, predloio je, neka Tesla sam krene u osnivanje takvih dvaju poduzea i ustroji ih te onda iz dobiti koju u njima ostvari zapone vraati posuenih 150 tisua dolara tvrtki Morgan, odnosno kad bude u mogunosti. To, dodue, nije posve okonalo svaki daljnji razgovor meu njima, ali svakako ga je bitno opteretilo. Sljedeih nekoliko godina izumitelj je jo nekoliko puta pozivao J. E Morgana na ulaganja u izgradnju postaje za beino emitiranje i turbine. No, novar niti je razumijevao, a niti se ba previe zanimao za novotarije poput radija. A to se tie beinog prijenosa elektrine struje, jo je na snazi bila stara zamjerka: zbog ega bi Morgan elio izbaciti iz pogona svoje vlastite dalekovode? Unato tome, posudio je Tesli i jo 5 tisua dolara te potom, poput svog oca, pobjegao na odmor u Europu. Plovio je itave jeseni, vukui sa sobom ak i neke knjige koje mu je izumitelj utrapio, ostavljajui Teslu bez pravog odgovora. A Tesla je u meuvremenu poeo prodavati licencu za svoju turbinu i na europskom tritu. Zahvaljujui posredovanju belgijskog princa Alberta, dobio je 10 tisua dolara za licencu prodanu Belgiji. Od koncesije u Italiji oekivao je dobit od 20 tisua dolara, a u Americi je sklopio ugovore s automobilskom i eljeznikom industrijom te se bavio i drugim slinim, zaudo praktinim, poslovima. No, prihodi su mu jo bili znatno manji od onoga koliko mu je bilo potrebno za istraivanja. Razoaranja je nastojao nadvladati filozofski i stekao je nevjerojatno tonu sliku o mjestu koje je zaposjeo u svom vremenu ili, bolje, ispred svog vremena. Mi nismo nita drugo doli zupanici usred svemira, pisao je Morganu, i to je... neizbjena posljedica zakona to nam govore
267

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

da pionir koji ode daleko ispred svog vremena ne moe biti shvaen, da mora otrpjeti boli i razoaranja te se zadovoljiti viom nagradom koju e mu dodijeliti tek budua pokoljenja.3 Kad se Morgan uoi Boia vratio kui, Tesla ga je zasuo itavim nizom prijedloga. Opet je bio oajan. Gotovo oajavam zbog trenutnog stanja stvari. Strahovito mi je potreban novac, a ne mogu ga nigdje nabaviti u ovim jezivim vremenima. Vi ste zapravo jedini ovjek od kojega mogu oekivati pomo... Zavrio je pismo poeljevi multimilijunau sretan Boi. Od Morgana je stigao odgovor u obliku rauna na iznos od 684,17 dolara za kamate, obraunate na oba zajma kojima su rokovi za povrat ve istekli, te uz najsrdanije dobre elje povodom blagdana. U sijenju 1914. godine, unato tome to se prijetnja Prvog svjetskog rata ve mogla osjetiti u zraku, Tesla je od Morgana zatraio jo 5 tisua dolara kako bi mogao dovriti i isporuiti turbinu za njemakog ministra pomorstva, admirala Alfreda von Tirpitza. Nije drao da bi se njegova lojalnost mogla time dovesti u pitanje, budui da je turbinu prvo ponudio amerikoj Vladi. Usprkos pohvalama i estitkama koje su mu pristigle od nekih ljudi iz amerikog ministarstva obrane, meu njima se nije nala i narudba. Ovaj put Morgan je omekao te mu odobrio jo jedan zajam. Dva mjeseca kasnije ponudio je Morganu da financira brzinomjer za automobile te da kupi dvije treine vlasnitva u novoj tvrtki koja bi ih proizvodila. Postalo je strano jasno da s turbinom ima podosta tekoa. Naime, jo nije bio proizveden metal koji bi na due vrijeme izdrao velike brzine koje su se razvijale pri njezinu radu; i ona ni u kojem sluaju nije bila jeftina, barem ne u svojim prvim razvojnim stupnjevima. Bilo mu je potrebno vie vremena, pa se stoga morao pozabaviti dodatnim izvorima kapitala. No ovoga je puta Morganov tajnik vratio sve dostavljene priloge te ga obavijestio kako gospodina Morgana vie nimalo ne zanimaju bilo kakvi novi izumi. Ipak, itave sljedee zime Tesla je nastavio upuivati svoje zamolbe Morganu. Molim Vas da ovo ne shvatite kao jo jedan
268

Afera s Nobelovom nagradom

vapaj upomo, napisao mu je, ali zapravo se radilo o pravome vapaju oajnika. U meuvremenu je svoje urede preselio iz tornja Metropolitan u jeftiniju zgradu Woolworth. U studenome je konano doekao i Morganov odgovor. Produit e mu rokove za otplatu postojeih zajmova, ali njima vie nee pridodavati nikakve nove pozajmice. inilo se da je u to vrijeme svima pomalo otvrdlo srce. ak mu je i Scherff poslao dvije nove obveznice na potpis, kojima je zamijenio stare, jo neplaene, kako bi mu ih njegov negdanji poslodavac mogao isplatiti odjednom. Tom je prigodom iskazao i svoje razoaranje injenicom to mu Tesla dosad nije uspio isplatiti ni dio duga. Ali Tesla mu je, potpisavi ih, javio o sjajnim izgledima koji se naziru zahvaljujui turbini. Iako zaokupljen vlastitim brigama, ipak bi pronaao vremena da pomogne i svojim prijateljima. Johnson, kojega su prije etiri godine unaprijedili u glavnog urednika Centuryja, pisao mu je preklinjui ga da uva tajnu, jer se naao usred uredskog skandala zbog kojega je mogao ostati bez posla. Spominjao mu je pismo izvjesnog gospodina Anthonvja, koji uope nema pojma o stvarnom stanju u uredu. to li e4 rei kad mu kaem za novonastalu situaciju samo nebo zna... Tesla, koji se zauzeo za tajanstvenu aferu, odgovorio mu je pisamcem da je uinio sve to je bilo u njegovoj moi ne bi li uredio itavu stvar, ali, naiao sam na snaan otpor pa se bojim da nisam postigao neke opipljivije rezultate... No, neu prestati sa svojim nastojanjima. Nadajui se kako neete dopustiti da 5Vam takva mala neugodnost isuvie teko padne na duu, ... * Samo, ta je mala neugodnost - ija je priroda i nadalje ostala strogo uvanom tajnom zavrila tako da je Johnson bio primoran
* Neko je Tesla bio vrlo blizak prijatelj Richarda VVatsona Gildera, glavnog urednika Centuiyja prije Johnsonova imenovanja. esto su se dopisivali i izmjenjivali pozive na druenja, pri emu bi Gilder nerijetko krio dogovore, jer ini se da njegovoj supruzi nije bilo po volji to joj mu prijateljuje s izumiteljem. Dana 24. sijenja 1898. Tesla je gospoi Gilder napisao: Svima nam je bilo veoma ao to nam se gospodin Gilder nije mogao pridruiti.... oprostite na smetnji...
269

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

podnijeti ostavku. Nakon toga u njegovu otmjenom domu na Lexington aveniji nita vie nije bilo isto. Iako se Robert s vremenom zaposlio kao glavni tajnik Amerike akademije znanosti i umjetnosti, izgleda da je njegov financijski poloaj otada znatno oslabio. Johnsonovi su, dodue, nastavili odravati svoje zabave, i dalje su drali poslugu i odlazili na putovanja u Europu, na to su bili toliko navikli. Samo, sada ih je takav nain ivota poeo gurati u dugove. Time je za oba mukarca poelo razdoblje ivota koje e se nastaviti sve do njihove smrti - razdoblje meusobnog pozajmljivanja manjih svota za pokrivanje goruih obveza. Pri tome je, zaudo, Tesla bio onaj koji je ee izvlaio Johnsona iz nevolja. Rat s Njemakom sve vie se pribliavao Sjedinjenim Dravama. Na poticaj Johna Haysa Hammonda mlaeg, Tesla se s njim poeo nairoko dopisivati o moguim nainima za ostvarivanje sjajne zarade kroz prilagodbe njihovih robotiziranih ureaja za vojne potrebe. Naime, Hammond je, koristei se Teslinim naelima, izgradio elektrinog psa na kotaima koji bi ga posvuda slijedio, dok je motorom upravljao zahvaljujui svjetlosnoj zraci, smjetenoj iza njegovih oiju. To, dodue, ba i nije bio izum koji bi generale i admirale natjerao da se pograbe oko toga, ali Hammond je takoer daljinski, putem radija, upravljao i jahtom bez posade u bostonskoj luci pa su se oba izumitelja poigravala zamislima o osnivanju zajednike tvrtke za teleautomatiku. Hammond je elio razviti svoj automatski selektivni sustav, dok je Tesla mislio kako bi daljinski upravljani torpedo, to ga je izumio jo davnih dana, sada mogao dobro posluiti ministarstvu obrane. No, usprkos tome to je Hammondu pomogao pri pisanju lanka o stanju tehnike na tom podruju, njihova nastojanja da zajedniki rade na njegovu daljnjem razvoju ipak se nisu nastavila.6 ak i u ovom poodmaklom razdoblju karijere, Tesli je jo uvelike tetilo nesreeno stanje oko njegova dravljanstva. lanak objavljen u Washington Postu spomenuo ga je, inei pritom uobiajenu pogreku, kao poznatog balkanskog znanstvenika, a kod birokrata u VVashingtonu pratila ga je takozvana napomena
270

Afera s Nobelovom nagradom

NIO (Nije izumljeno ovdje). Oevidna superiornost pojedinih proizvoda rijetko bi dostajala da se nadvlada ovaj nedostatak, ma koliko se drutvo u cjelini time moglo nai u ulozi gubitnika. No, Teslinim su izgledima u ono doba, bez sumnje, puno vie tete nanijeli tradicionalni neprijatelji svih izuma inercija itavog sustava, kao i razni prikriveni interesi. Jedan industrijski savjetnik priao je o istraivanju koje je poduzeo prije nekoliko godina. Vaingtonskom uredu za pomorska istraivanja amerike mornarice postavio je tada pitanje jesu li ikad na bilo koji nain poduprli ili sponzorirali Tesline programe vezane za robotiku ili njegovu turbinu. Odgovor je glasio: Cijelo smo vrijeme dobivali prijedloge za financiranje Teslina rada na turbinama. No, budimo iskreni. Parsonsova turbina postojala je ve dugo, i na njoj su se izgradile itave industrije. Ako Teslina turbina nije bila izvanredno i nezamislivo superiornija, bilo bi to bacanje novca u bezdan, jer se postojea industrija ne bi povukla tek tako... Ponekad su Teslini izumi bili bolje sree ako su bili uneseni u Ameriku iz drugih zemalja. Tako je 1915. godine njemaka tvrtka, koja je posjedovala njegovu licenciju za beine patente, izgradila radiopostaju za radioslubu amerike mornarice na Mvstic Islandu u blizinKTuckertona, u dravi New Jersev. Bila je opremljena slavnim Goldschmidtovim visokofrekventnim alternatorom s magnetskom refleksijom, to je omoguavalo 7 da se izmjenina struja radiofrekvencije izravno proizvodi. Tesla je zahvaljujui tim patentima pune dvije godine primao tantijeme u visini od tisuu dolara mjeseno, to mu je predstavljalo vie nego dobrodoao izvor prihoda. Kad mu je glavni inenjer Emil Mayer rekao da se poruke koje postaja odailje primaju i na udaljenosti od 15 tisua kilometara, primio je ovu vijest posve smireno, jer je samo potvrdila ono to je on ve odavno znao. Time ste u praksi potvrdili ono to sam ja demonstrirao svojim beinim postrojenjem pomou znanstvenih eksperimenata koje sam provodio izmeu 1899. i 1900. godine, odgovorio mu je. Naalost, rat je ubrzo prekinuo redovito pristizanje tantijema. Vlada je zatvorila radiopostaju u
17

TESLA

TEK

:VAN VREMENA

Tuckertonu 1917. godine, kad je Amerika ula u rat. No, Tesla je kasnije ipak primio neisplaene tantijeme od korporacije Atlantic Communications Companies. Prvi svjetski rat zavukao se meu amerike graane srpskog podrijetla i mnogo prije nego to je ratna groznica zavladala cijelom zemljom. Pripadnici slavenskih naroda u SAD-u nisu mogli a da se ne osjete pogoenima, budui da se Srbija nala na elu panslavenskog pokreta za ujedinjenjem, koji je naposljetku i upalio fitilj tog golemog ratnog poara. Srpski nacionalist ubio je nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu, to je dovelo do toga da su i Srbiju i Crnu Goru pregazile Centralne sile, koje su, meu ostalima, sainjavale Austro-ugarska i Njemaka. Tako su uskoro do Sjedinjenih Drava poele pristizati vijesti o nevjerojatnim patnjama slavenskih naroda. Domai emigranti poeli su organizirati svoja nastojanja usmjerena k osloboenju, pod budnim okom Srpske pravoslavne crkve i Srpskog crvenog kria, kojim je tada predsjedao Pupin. Jedna anegdota iz tog vremena jo je jedan dokaz netrpeljivosti koja je vladala izmeu dvojice znanstvenika. Sam protojerej Petar O. Stijai, zajedno spoznatim teologom iz Srbije, doao je Tesli sa zamolbom da amerikim Srbima uputi poruku jedinstva, nadajui se da e ih tako potaknuti na slanje mnogo obilnije pomoi u domovinu. Pritom su posve nevino spomenuli kako bi se osnovao odbor koji bi uputio apel, a inili bi ga slavni Nikola Tesla, Mihajlo Pupin te Teslin dragi prijatelj, dr. Pavle Radosavljevi (poznat pod nadimkom doktor Rado), koji je u to vrijeme predavao na Sveuilitu NewYork. Tesla ih je ljubazno zamolio da njega izostave kao potpisnika, dobro znajui kako bi bilo jednostavno nemogue da se on i Pupin ikada suglase oko neke rijei ili fraze, a kamoli oko poruke o ujedinjenju. A ako se ni sami lanovi odbora za ujedinjenje ne mogu sloiti... Zavrio je razgovor u filozofskom tonu, ah s podrugljivom iskrom u oku: ameriki Srbi imaju svoje miljenje o tome. Godine 1918. proglaena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca pod vladavinom kralja Petra I. No, to nije okonalo nemire i

Afera s Nobelovom nagradom

patnje junoslavenskih naroda. Jedanaest godina kasnije, nasljednik kralja Petra, Aleksandar I., uveo je diktaturu zbog separatistikog pokreta koji se razvio u Hrvatskoj. Na kraju je zemlja odabrala jedno ime za sve svoje narode i sva podruja bila je to Jugoslavija. Tesla je podravao oboje - i Aleksandra, i ujedinjenje do kojega je tada dolo. Drugu anegdotu o izumitelju ispriao je ve spomenuti protojerej Stijai. Na svom prvom putovanju u Ameriku, koju je tada posjetio kao mladi izvjestitelj Srpske federacije, Stijai se dobrano iznenadio kad je u Gradskoj knjinici Chicaga pronaao knjigu pjesama omiljenog srpskog pjesnika, Jovana Jovanovia Zmaja. Knjigu je preveo Nikola Tesla. Kasnije, kad ga je doktor Rado odveo u posjet slavnom izumitelju u njegov ured, tada jo na dvadesetom katu tornja Metropolitan, rekao mu je: Gospodine Tesla, nisam znao da Vas zanima i pjesnitvo. U oima izumitelja zasjalo je udno zadovoljstvo. Puno je nas Srba koji pjevamo, odgovorio mu je, ali nema nikoga dco bi nas sluao. List NewYork Times je 6. studenoga 1915. na naslovnici objavio lanak zasnovan na Reutersovoj vijesti pristigloj iz Londona, u kojem je izvijestio da e Tesla i Edison podijeliti Nobelovu nagradu za fiziku. U intervjuu sljedeega dana Tesla je novinaru Timeso rekao kako ddsad nije primio nikakvu slubenu obavijest o nagradi. Samo je nagaao da bi se to moglo odnositi na njegovo otkrie beinog prijenosa energije. To se pokazalo praktinim, iznio je, i to ne samo na udaljenostima mjerenim zemaljskim mjerilima, nego bi se tako mogli dosegnuti ak i svemirski razmjeri. Potom je izvjestitelju opisao kako zamilja budunost u kojoj e se ratovi voditi elektrinim valovima, a ne eksplozivom. Rekao je: Mi moemo osvijediti nebo i spasiti ocean od ratnih strahota! Iz oceana bismo mogli izvlaiti neograniene koliine vode potrebne za navodnjavanje! Mogli bismo dobiti plodno tlo, a energiju uzimati od sunca!8
273

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Upitan o tome to misli zbog ega je odlueno da se nagradi Edison, Tesla je taktino odgovorio kako je Edison zasluio itavi tucet Nobelovih nagrada. A kad su spomenutog presreli s ovim vijestima iz Engleske u Omahi, na povratku kui s izlobe u San Franciscu, izgledao je uistinu zateen. I on je potvrdio da nije primio nikakvu slubenu obavijest o nagradi, i nije o tom pitanju elio izjaviti nita vie. Robert i Katharine nisu bili nimalo iznenaeni, nego jednostavno oduevljeni novostima. Robert mu je odmah uputio najsrdanije estitke. Tesla mu je, sad ve u smirenijem raspoloenju, odvratio kako bi mnogi ljudi mogli oekivati Nobelovu nagradu, ah da sam ja nabrojio ni manje ni vie no etiri tuceta svojih ostvarenja, koja se u tehnikim knjigama vode pod mojim imenom. Stvarne i trajne su one poasti koje dodjeljuje itav svijet, jer on rijetko grijei, a ne one to ih dodjeljuje nekolicina koja moe i pogrijeiti. Za jednu takvu nagradu dao bih sve Nobelove nagrade to e se dodijeliti u sljedeih tisuu godina.9 Ono to je uslijedilo bilo je vie nego udno. Zapadnjake novine, ukljuujui i vodee listove, naile su negdje na ovu priu i u trenu je bez ikakve provjere proirile svijetom. Tako je Tesla dao jo jedan intervju Timesu, u kojemu su mu se obratili kao dobitniku Nobelove nagrade. Tom je prigodom na novinarova pitanja odgovarao na sebi svojstven nain. alio je zbog injenice to svijet i nakon tolikih godina jo ne shvaa njegove zamisli o prijenosu glasa. S onakvim postrojenjem kakav je trebao biti Wardenclyffe, objasnio je, moglo se odustati od telefonskih stanica po NewYorku, jer bi pretplatnici mogli razgovarati bilo s kim u svijetu, i to bez ikakvih promjena svojih telefonskih ureaja. A slike s europskih ratita mogle bi se prenijeti u Ameriku u roku od pet minuta. Struja bi prolazila kroz zemlju, razlagao je dalje, kreui se iz jednog podruja s prijenosnom postajom neogranienom brzinom te usporavajui na brzinu svjetlosti na udaljenosti od 9 tisua kilometara, potom iznova poveavajui brzinu na svom putu iz tog podruja te stiui do prijemne postaje opet neogranienom brzinom.
274

Afera Nobelovom nagradom

To je predivna stvar. Jednog e se dana, kad poprimi svoje puno znaenje, beini prijenos sruiti na ovjeanstvo poput uragana. Jednog e dana postojati, recimo, est velikih beinih telefonskih postaja u svjetskom sustavu, koje e povezivati sve stanovnike Zemlje, i to ne samo glasom, nego i slikom sugovornika.10 Ma koliko njegovo shvaanje fizike imalo mana (Tesla e se do kraja ivota opirati zamisli da svjedost putuje bre od iega drugog), budunost je pokazala koliko je njegovo proroanstvo bilo utemeljeno. On nije, dodue, izriito predvidio dananje stacionarne satelite za prijenos mikrovalnog TV-signala, ali oito je na umu imao neto slino tome, kad je ve kao djeak zamislio izgradnju prstena oko ekvatora koji bi se okretao u skladu s rotacijom Zemlje. Makar nije izumio televiziju, Tesla ju je sebi barem predoio u mati. etiri godine nakon toga, Johnson mu je predloio da kao isplativ izum osmisli nain prikazivanja utakmica na nekoj vrsti kunih zaslona kakvi su se kasnije uistinu i pojavili. Ali ja ionako oekujem da u postati multimilijuna i bez bavljenja ureajima za masovne zabave, odVovorio je, ipak mu ponudivi svoj najbolji prijedlog, koji je obuhvaao devet letjelica s krilima a bez propelera, koje se mogu vinuti na vie od sedam stotina kilometara, i pomou kojih bi se snimali negativi, razvijali filmovi te se prikazivali onako kako pristiu... To bi zahtijevalo izum kojemu sam posvetio vie od dvadeset godina pomnih prouavanja i nadam se da u ga i ostvariti, a zvao bi se televizija, koja bi omoguila da se kroz icu vidi to se dogaa na velikim udaljenostima...11 U stvarnosti, on se nikad nije ozbiljnije pozabavio ovom zamisli. Izvjee iz 1915. godine o dodjeli Nobelove nagrade za fiziku, koju su trebali podijeliti Edison i Tesla,13 donijeli su listovi 12 Literaiy Digest i njujorki Electrical Vvbrld , jer su oba bila tiskana prije 14. studenoga, odnosno dana kad je stigla jo jedna Reutersova vijest, ovaj put iz Stockholma. Odjeknula je poput bombe. Komisija za dodjelu Nobelove nagrade objavila je da e nagradu za fiziku podijeliti profesor Vvllliam Henry Bragg s engleskog Sveuilita Leeds, i njegov sin, W L. Bragg, sa Sveuilita Cambridge, i to za uporabu X-zraka pri utvrivanju strukture kristala.
275

TESLA - OVFEK IZVAN VREMENA

Sto se dogodilo? Zaklada za dodjelu Nobelove nagrade odbila je dati objanjenje. Jedan Teslin biografi bliski prijatelj objavio je nakon mnogo godina, kako je ameriki znanstvenik srpskog podrijetla odbio primiti nagradu, ustvrdivi da on kao izumitelj ne pristaje podijeliti nagradu s obinim pronalazaem korisnih naprava.14 Drugi je biograf jo razradio tu teoriju tvrdnjom kako je Edison bio onaj koji se usprotivio njihovoj zajednikoj podjeli nagrade te da je bilo upravo u skladu s njegovim zlobnim i sadistikim humorom oduzeti Tesli 20 tisua 1S dolara u trenuticu kad je znao koliko mu je novac potreban. No ne postoje stvarni dokazi koji bi pokazivali da je bilo koji od njih dvojice uistinu odbio Nobelovu nagradu. Zaklada Nobel jednostavno je objavila: Sva govorkanja o tome kako netio nije dobio Nobelovu nagradu zato to je unaprijed iskazao svoju namjeru da e je odbiti jednostavno su smijena. Naime, onaj koga bi odabrali za dobitnika ionako ne bi irrnrcrtCLp tome rei, osim to bi mogao odbiti nagradu jednom kad ga se ve proglasi njezinim dobitnikom, ukoliko bi tako odluio. Ipak, zaklada nije zanijekala da su njezin prvi izbor inili upravo Tesla i Edison. Edisonu su slava i bogatstvo ve bili osigurani. On nije imao potrebe za takvim priznanjem i ne bi mu mnogo pomoglo. No, za Teslu je cijela zgoda morala predstavljati jo jedno gorko i okrutno razoaranje. A zasigurno mu nije donijela publicitet kakav bi mu u tim kritinim trenucima bio potreban.

276

20. Letei tednjak

Silne tekoe s kojima se susretao u daljnjem razvijanju nove turbine bile su od presudne vanosti. Zanesen poetnim uspjehom malih modela turbine, Tesla je oblikovao\eliku dvostruku turbinu koju je trebalo ispitati pod parom u njujdrkoj postaji Vvaterside. To je bilo Edisonovo podruje, nastanjeno inenjerima koji su bili zaposleni u tvrtki NewYork Edison Company, tako da je mogao oekivati probleme od samog poetka. Teslin obiaj da u sveanom odijelu osvane u postaji u 17 sati te da potom od tamonjih djelatnika zahtijeva prekovremeni rad, nije naiao na oduevljenje. Jer, novca za temeljito testiranje turbine nije bilo dovoljno ak ni u redovnom radnom vremenu. Inenjeri, koji su to odbijali shvatiti, potuili su se na nesuglasice tijekom rada. I tako je poelo. No, to je bilo jo vanije, pojavilo se i nekoliko vrlo ozbiljnih praktinih problema. Zbog strahovite brzine kojom se turbina okretala, uz prosjenih 35 tisua okretaja u minuti, razvila bi se tako velika centrifugalna sila da bi se metal razvlaio u rotirajue diskove. Sve se to dogaalo mnogo godina prije nego to je metalurgija uspjela proizvesti legure koje su bile potrebne za takve brzine. Konano mu je uspjelo nagovoriti tvrtku .Allis-Chalmers Manu-facturing Company u Milvvaukeeju da izgradi tri turbine; ali opet je njegov netaktian i nediplomatski odnos - kako prema inenjerima, tako i prema upravi poduzea - izazvao pritube upravnom odboru. Prekinuo je sva ispitivanja kad je uo za negativno izvjee inenjera, koji su odluno izjavili da ne ele izgraditi turbinu onako kako ju je on zamislio. Potuili su se i da im je odbio dati sve potrebne obavijesti i podatke.
277

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Kad je rukovoditelj odjela za eljeznice i rasvjetu tvrtke Westinghouse u pismu zatraio podrobnije podatke o turbini, Tesla mu je povjerio kako je ona superiornija od svega to nude njegovi takmaci, kako po svojoj iznimno maloj teini, tako i po vrhunskoj funkcionalnosti. Zapravo, napisao je, on je namjerava iskoristiti u zrakoplovu koji e nalikovati - na kutiju. Ne biste se trebali nimalo iznenaditi, razglabao je, ako me jednoga dana ugledate kako letim od New Yorka do Colorado Springsa u neemu to e nalikovati na plinski tednjak i teiti, otprilike jednako toliko.1 (Kako ju je zamislio, ta bi letjelica teila oko etiri stotine kilograma i mogla bi, po potrebi, ui i izai -kroz prozor.) Ma koliko oaravajui bili njegovi opisi, oni nisu urodili narudbom tvrtie Vvestinghouse. U skladu s time, nastojei nastaviti sa svojim radom na razvijanju turbine, uinio je za njega vrlo neuobiajen korak. Naime, poeo je raditi za dvije tvrtke odjednom -Pyle National Company i E. G. Budd Manufacturing Compair/. Zajedno s turbinom izumio je i zaporni dovod goriva, koji je omoguavao da se upotrijebi i pogon na gorivo sa sagorijevanjem. Taj jedinstveni vodi, koji na sebi nije imao nikakvih dodatnih pominih dijelova, nedavno je bio iskoriten i u fluidnim logikim elementima, koji su nazvani fluidnim diodama.2 Teslin patent zapornog dovoda* iz 1916. godine, koji je odobren odmah nakon Flemingove vakuumske diode, postao je jednim od temelja suvremene znanosti o tekuim gorivima. Ali sudbina mu je jo jednom uskratila dobit od otkria. Tek se danas Teslinoj turbini konano poinje ukazivati pozornost koju je odavno zasluila. Jedan od vodeih amerikih istraivakih strunjaka na tom podruju postao je profesor strojarstva Vvaren Rie sa Sveuilita Arizona. No, on je svoje radove
* Patent br. 1 329 559, zaporni dovod; 1 061 142, protjecanje tekuine; 1 061 206, turbina. U razdoblju od 1909. do 1916. godine takoer su podnijeti i sljedei patenti: 1 113 716, vodoskok; 1 209 359, pokaziva brzine; 1 266 175, gromobran; 1 274 816, brzinomjer; 1 314 718, brodski log (brzinomjer); 1 365 547, mjera protoka; 1 402 025, mjera frekvencije. 278

Letei tednjak ograniio na mehaniku fluida u postupku protjecanja koje se odvija izmeu ploa.3 Godine 1972.Walter Baumgartner izgradio je eksperimentalni model Tesline turbine koja se pokretala komprimiranim zrakom uz ubrizgavanje pare te proizvodila oko 30 konjskih snaga uz 18 tisua okretaja u minuti. Tijekom 1980-ih godina daljnjim se razvijanjem te jedinstvene turbine poela baviti kalifornijska tvrtka SunVVind, iz Seba-stopola, koja joj je primjenu vidjela u prijevoznim sredstvima i pogonima elektrane. Namjera je ove tvrtke koristiti poneto izmijenjeni oblik Tesline turbine, u kojoj bi vodik sagorijevao kao najbolje pogonsko gorivo za vozilo na tri kotaa, to su ga nazvali Rainbow. No, turbina e takoer moi sagorijevati propan i benzin. Predsjednik tvrtke SunWind Mark Goldis izjavio je da je njihov znanstveni istraiva Peter Myers izgradio eksperimentalni model turbine, kojim je dokazao Tesline pretpostavke. Stoga se on sad bacio na ugradnju vlastite komore za sagorijevanje u turbinu, koja bi udovoljavala potrebama suvremenog oblikovanja te uzela u obzir i suvremena dostignua metalurgije. Uvjereni smo da e Mversova vrtlona turbina, koja zapravo predstavlja unaprijeenu i osuvremenjenu Teslinu turbinu, raditi bolje od bilo koje koja se trenutno koristi, te da e raditi sa 60 posto uinkovitosti, rekao je Goldis. Naime, uinkovitost veine ostalih turbina iznosi oko 40 posto. On vjeruje da veina prethodnika koji su pokuavali unaprijediti Teslinu turbinu nisu u tome uspjeli zato to nisu razumijevali laminarno strujanje kao suprotno turbulentnom strujanju. Turbina, tvrdi Goldis, nije skupa i lako se proizvodi.4 Jo jedna kalifornijska tvrtka, General Enertech iz San Diega, proizvodi i prodaje Tesline turbine kao crpke. I oni su je poneto izmijenili i osuvremenili u odnosu na nacrte njezina izumitelja. Ali jao, budui uspjesi ne mogu platiti tekue raune i dugove. Tesla se teko borio da bi svakodnevno podmirivao trokove rada i uspijevao odrati svoje prijeme na razini hotela Delmonico.
279

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Stoga je za njega morao biti strahovit udarac, pravi drutveni antiklimaks, kad su mu zbog neplaenih dugova uskratili ulazak u igranicu Plavers Club. S druge strane, moda i nije. Jer, otkako tamo vie nije mogao sresti Marka Tvvaina ili Stanforda Whitea, posjeivanje takvih mjesta ionako ga je sve manje zabavljalo. Njegovo se ime i dalje redovito pojavljivalo u novinama, a naslovi lanaka nikad se nisu odrekli toga da svojim itateljima podrobno opiu izvornost njegove matovitosti. Jer, njegove su zamisli nosile u sebi vrijednost vijesti ak i ako nisu bile podcrijepljene sadrajnim i praktinim istraivanjima. Teslin plimni val onemo-guit e rat, objavio je English Mechanic & VVbrld of Science, govorei o njegovoj ideji da se eksploziv po potrebi iskoristi za stvaranje razornih valova na oceanu. Nakon ovog lanka o toj se umotvorini nije ulo puno vie. U svom pismu Timesu, pod nazivom Nicola [sic] Tesla protestira, onaj ve spomenuti, novi, ranjiviji i osjedjiviji Tesla iznio je openitu pritubu koja se svodila na to kako misli da mu se trebalo odati priznanje za njegove vlastite izume. No, ogoreni je stav, koji su njegovi prijatelji s tugom poeli zapaati kod njega, iznova bio iznevjeren samim svojim objavljivanjem - pismo se nalo na jednoj polovini stranice, a drugu je polovinu zauzimala pria o trenutnom junaku dana, pioniru svih pilota, Orvilleu Wrightu. Wrigt je svoj intervju dao na livadi u blizini Vvashingtona dok se pripremao za probno uzlijetanje sa svojim zrakoplovom, kojim je zapravo dotad uzletio ve dosta puta. No, to je trebala biti osobita prigoda jer su mu dojavili da predsjednik Teddy Roosevelt stoji uz prozor Bijele kue, nadajui se da e ga pozvati na svoj let kao pratnju, ne bi li tako postao prvim Leteim predsjednikom itave nacije. VVrightu se moe oprostiti odreena uzrujanost na pomisao da bi mu suputnikom mogao postati zubati predsjednik, umotan od glave do pete svom zamislivom zatitnom odjeom i obuom, izmama i dokoljenicama, kacigom, letakim naoalama i bijelim svilenim alom, kako je dao naslutiti Timesov izvjestitelj. Leta nije elio na sebe preuzeti takvu odgovornost, znajui ipak koliko
280

Letei tednjak

probni let moe biti rizian. A opet, inilo se gotovo jednako rizinim odbiti predsjednika. Gomila naroda, koja se brojila u tisuama, okupila se oko provizorne piste nestrpljivo oekujui letaevu odluku. Wright je petljao oko motora koliko je god due mogao, a da to ne bude upadljivo... Naposljetku je pionir zrakoplovstva visoko u zrak podigao platneni vjetrokaz i pomno se zagledao u njega. Masa je zaustavila dah. Svi su skupa s njim pozorno promatrali kako se slabani povjetarac poigrava platnom. Tada je Wright spustio vjetrokaz i odmahnuo glavom. Ne moemo poletjeti, ozbiljno je ustvrdio. Iznad tog napetog izvjea, Teslina je tualjka jasno govorila o njegovom preziru spram takvog stanja zrakoplovstva. itav svoj ivot, napisao je, bavio se nacrtima i motorima za napredne zrakoplove koji bi razvijali velike brzine, samo to dosad nije za njih podnio nikakve patente. Ali ionako se nije previe zamarao onim to su na tom podruju radili njegovi takmaci, jer su njegove zamisli bile iritantno za itatelje bitno superiornije: Usporedite bilo koji noviji zrakoplov s Langlevjevim prototipom, jedio se, i neete vidjeti niti jedno bitno poboljanje... Sve su to isti stari propeleri, isti stari zrakoplovi, upravljai, krila - ni jedne jedine razlike vrijedne spomena... S druge strane, dosad se proslavila ve hrpa aeronauta, koje veliaju kao osvajae i kraljeve neba. No bilo bi ispravnije kao takvoga pozdraviti Johna D. Rockefellera. I dok jo ekamo da se osiguraju dovoljne koliine visokovrijednog goriva, moramo priekati i na motor koji e biti u stanju u zraku nasuprot sile tee odravati ne samo sebe, nego i teinu koja je nekoliko puta vea od njegove vlastite.5 Langlevjev zrakoplov, rekao je dalje, osuen je im naie na vrdog koji ga odvlai prema dolje pa je zbog toga mnogo bolji helikopter, iako se i njemu moe nai zamjerke, samo iz drugih razloga. Jedno zaista uspjeno zrano plovilo, koje silom prilika mora biti tee od zraka, trebalo bi se zasnivati na radikalno novim naelima, predvidio je, a ubrzo e i biti proizvedeno. A kad se to
281

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

dogodi, bit e to takav poticaj proizvodnji i trgovini kakvome dosad jo nismo bili svjedoci, ali samo pod pretpostavkom da Vlada ne pribjegne istim onim metodama panjolske inkvizicije koje su se ve dokazale kao pogubne kod beinog prijenosa. Tek tada e ono postati idealnim sredstvom koje e ovjeka uiniti apsolutnim gospodarom neba.6 Iako su takva pisma, prepuna optubi zbog uinjenih mu nepravdi, kao ishod imala jedino opu zlovolju prema njemu, kao i obino njegovo je predvianje bilo posve tono. Poaen pozivom na veeru s admiralom Charlesom Sigsbeejem u Vval-dorfu, on mu je opisao zrane ratne brodove ije vrijeme tek nailazi, te jo jednom iznio svoje proroanstvo o beinim telefonima to e ubrzo preplaviti svijet. Tesla je ipak podnio patente za svoj briljantno dizajnirani zrakoplov ili letei tednjak u dananjoj tehnikoj literaturi sljednice se ove letjelice (koja se ne smije zamijeniti s obinim helikopterom) nazivaju VTOL-letjelice, a radi se o zrakoplovu koji uzlijee i slijee okomito. dodue, tek 1921. i 71927. godine, da bi mu konano bili odobreni 1928. godine. Vjeruje se da je zrakoplov jedini izum koji je Tesla patentirao, a da za njega nije ni pokuao izraditi prototip, najvjerojatnije zbog pomanjkanja sredstava za njegov daljnji razvoj. U godini u kojoj su mu patenti bili ovjereni, izumitelj je ipak ve navrio sedmdeset dvije godine.* Siuna letjelica, za koju je mislio da bi se mogla prodavati za manje od tisuu dolara, uzdizala se s mjesta okomito u zrak pomou propelera nalik na one kakve imaju helikopteri. Pilot bi dodirom upravio nagnutu letjelicu prema naprijed, a propeler bi se pomaknuo na prednju stranu, kao kod aviona. Pilotovo sjedalo bi se zaokrenulo tako da ostane u uspravnom poloaju dok bi se krila pomicala u vodoravan poloaj. Teslina lagana, ali mona turbina trebala je velikom brzinom pokretati letjelicu prema naprijed. Slijetala je tono obrnutim postupkom - na prostoru veliine krova garae, dnevne sobe ili palube omanjeg broda.
Patent br. 655 114, ureaj za zrani prijevoz

282

Letei tednjak

Teslin sustav okomitog uzlijetanja i slijetanja ostao je zaboravljen gotovo itavo desetljee nakon njegove smrti. A tada su, u prvoj polovini 1950-tih godina, Convair i Lockheed poeli istraivati i iskuavati letjelice koje su se vjerno oslanjale na Tesline nacrte, mada su izvedbom bile znatno sofisticiranije. Uspjenija od tih dviju letjelica, Convair XFY-1, nazvana jo i Pogo, izraena je kao 7 tona teak borbeni jednosjed za mornaricu, a pokretao ju je turbopropelerski motor od 58S0 konjskih snaga, marke Allison T-40. U mirovanju bi bila oslonjena na stranji dio, dok bi joj vrak bio uperen ka nebu. U akciji bi uzlijetala okomito, potom bi se okrenula za 90 stupnjeva u vodoravni let, u kojemu bi na visini od 5000 m razvijala najveu brzinu od gotovo 1000 km/h. Iako su se ispitivanja obavljana s Pogom openito pokazala uspjenima, amerika mornarica ipak nije donijela odluku o njihovoj masovnoj proizvodnji. Zakljueno je da su motori marke Allison preslabi, kako je dizajn sjedala za pilota neodgovarajui da bi se u letu mogle postii nagle promjene visine kakve su se zahtijevale, te da su kakljiva slijetanja, gotovo naslijepo, ipak preopasna. Ali mogue vojne i komercijalne prednosti letjelica koje bi mogle polijetati i slijetati bez potrebe za dugakim pistama bile su jednostavno prevelike da bi se zanemarile tek tako. Nastavljajui rad na zanimljivim ispitivanjima koja su obavljali Convair i Lockheed sa svojim letjelicama, meunarodna zrakoplovna industrija bacila se na traganje za idealnim dizajnom VTOL-letjelice. Iskuane su brojne zamisli, ali sve do 1980-ih godina najomiljenija su ostala ona rjeenja koja, dodue, nisu sama mijenjala svoj oblik pri uzlijetanju i slijetanju, ali su zato imala toliko izmijenjene motore da su se sad oni mogli zarotirati za devedeset stupnjeva pri mijenjanju smjera. Dva modela suvremenih i vodeih borbenih zrakoplova ameriko-britanski Harrier i ruski Yak-36 primjenjuju upravo ovo naelo letenja. Drugim rijeima, Teslin letei tednjak bio je daleki zov za dananjim sofisticiranim i snanim VTOL-letjelicama. Zaista, budui da je bio zamiljen desetljeima prije svitanja doba
283

TESLA -

3VIEK IZVAN VREMENA

mlanjaka, letei tednjak nije ni mogao izgledati drukije. Ipak, kako su to pokazala ispitivanja Convaira i Lockheeda tijekom 1950-tih godina, Teslina je zamisao bila neizbjean prvi korak u istraivanju letjelica VTOL. Ve je samo po sebi dovoljno zapanjujue to je Tesla uope i doao na ovu zamisao u vrijeme kad se avijacija nalazila jo u povojima no, ako je vjerovati jugoslavenskom listu Pregled, Teslina je zamisao o VTOL-u moda ak i najavila razdoblje snanih i brzih mlanjaka. Prema tom uglednom glasilu, u Beogradu je meu Teslinim papirima i nacrtima pronaen podatak koji ukazuje na to da su Teslini prvi crtei VTOL-letjelica, zajedno snjegovim planovima za raketne motore, bili uniteni jo u poaru laboratorija, davne 1895. godine!8 Muzej Nikole Tesle u Beogradu uva, osim crtea njegove letjelice, jo i planove za aeromobil, to jest mlazni automobil s propelerom i etiri kotaa, oito zamiljen istodobno za letenje i za cestovni promet. Prema rijeima uprave muzeja, njegovi dokumenti sadre izraune konjskih snaga, potronje goriva i druge aspekte, koji su svi do jednoga izgubili svoju pravu vrijednost kad je Tesla preminuo. Osim toga, izvijestili su da je ostavio i skice meuplanetarnih brodova. No, te obavijesti nisu bile na raspolaganju povjesniarima znanosti sa Zapada. U trenucima kad bi se ipak pribliio posve zemaljskim pitanjima, Tesla je dizajnirao posebno oblikovane gromobrane ili pak klimatizacijske sustave te je radio na raznim prijedlozima proizvoaima, dokazujui im da bi i njihovi otpadni plinovi, koje izbacuju eliane i razne tvornice, mogli pokretati njegove turbine. On nikada nije pogledao dim kako izlazi iz nekog dimnjaka, a da se nije osjetio pogoenim zbog tog otpadnog goriva, koje nije do kraja sagorjelo i bilo iskoriteno. I dok se njegova mata najradije bavila budunou i vizio-narstvom, svakodnevica mu je postajala sve sumornijom. Tako je izmeu Scherffa i izumitelja izbila prava svaa zbog novca, jedna od rijetkih meu njima, iako su obojica na nju brzo zaboravili. Scherffmu je javio da ga vjerovnici uistinu sve vie progone te da je zbog bolesti supruge zapao u popriline dugove. Nadao se
284

Letei tednjak da e mu Tesla moi platiti barem dio onoga to je potraivao od njega. Izumitelj mu je uznosito odgovorio: Molim da ne dopustite gorini da Vas obuzme. Znate da je sve to ste doivjeli uza me bilo uistinu nesvakidanje te Vam je, iako od svega moda i niste stekli nekih veih materijalnih koristi, ipak postalo sredstvom za razvijanje svega onog dobroga to je u Vama... Ali kad se Scherff pokazao upornijim nego inae, poslao mu je manju svotu, zauzevi opet pritom pomalo nadut stav: ao mi je to primjeujem da gubite svoju poslovinu staloenost i postojanost.... Morate se sabrati i odagnati od sebe zle duhove...9 Da bi jo malo obodrio duevno stanje svog nekadanjeg najblieg suradnika i vjernog prijatelja, izvijestio ga je da je razvijanje njegovih parnih i plinskih turbina, kao i ventilatora skoro pri kraju, ime su zajedno odrali svoje revolucionarno obeanje. Napisao mu je: Sada radim na novim dizajnima za automobile i lokomotive u koje e biti ugraeni moji novi izumi. Oni ne mogu postii nita drugo do li nevjerojatnog uspjeha. Jedini je problem gdje i kako nabaviti gotovinu, no ne moe potrajati jo dugo da i moj novac pone pritjecati10u bujicama, a tada moete od mene zatraiti to god poelite. Drugom mu se prigodom teko iskuavani Scherff javio kako bi mu rekao da mu je neizmjerno drago uti da e se Teslin tera-peutski ureaj ubrzo nai na tritu, jer bi mu i samom trenutno vrlo dobro doao. On se u svojoj dosta kasnoj ivomoj dobi uspio odluiti da kupi vlastiti skroman kuerak u VVestchesteru, u Con-necticutu, pa su sada njegove hipotekarne rate postale glavnim predmetom pisama koja je slao Tesli. Iako mu bujice novca nikada nisu poele pritjecati, Tesla je ipak s vremena na vrijeme uspijevao pronai ponekog veeg ulagaa. Tako je 1910. godine s poetnim kapitalom od 400 tisua dolara osnovao tvrtku Tesla Ozone Compam/, u kojoj su se trebali razvijati postupci za proizvodnju nekolicine njegovih komercijalnih proizvoda, izmeu ostalih i oni namijenjeni rashlaivanju. Potom je u Albanvju, u dravi New York, registrirao tvrtku Tesla Propulsion
285

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Companv s kapitalom od punili milijun dolara, zajedno s Josephom Hoadlevjem i Vvalterom H. Knightom, a cilj im je bio zapoeti s proizvodnjom njegovih turbina za brodove, kao i za ozbiljnog kupca tvrdoi Mabama Consolidated Coal & Iron Companv. Uza sve ostale probleme, na Teslu su se u tom razdoblju obruile i nevolje vezane za jo jednog biveg suradnika, Fritza L6wen-steina. Njegova pouzdanost i vjernost zabrinjavala je Teslu jo od onih davnih dana kad su zajedno obavljali tajna istraivanja u Coloradu. Ipak, razuvjerio ga je povratak njemakog inenjera radi suradnje na Wardenclyfieu, iako to ba i nije bilo duga vijeka - nakon nekoliko godina razili su se iznova zbog financijskih razloga. Nakon toga je L6wenstein nastavio raditi samostalno i postao uspjenim izumiteljem raznih radioureaja. Godine 1916. Nijemac je kao kljuni svjedok obrane bio pozvan svjedoiti u parnici koju je tvrtka Marconi Wireless Telegraph Company of .America pokrenula protiv tvrtke Kilbourne and Clark. Tom je prigodom pristao svjedoiti kako, po njegovu miljenju, Teslini patenti vezani za radio znatno nadilaze Marconijeve patente. No, Lovvenstein je u posljednjem trenutku promijenio stranu i svjedoio u korist Marconija. Uzdigla se velika praina oko vjerodostojnosti takvoga svjedoka, pale su i teke optube, ali nita se nije moglo dokazati. Jedino to je iz svega toga proizalo bilo je - da je Lovvenstein osigurao Teslino doivotno neprijateljstvo. Izgleda kako je u razdoblju izmeu 1910. i 1915. godine Tesla posudio znatne svote novca njemakom radioinenjeru. Stoga je tri godine kasnije podigao tubu protiv njega, ali ipak nije otiao na suenje.11 Anne Morgan, sad ve poznata i po vlastitim zaslugama, a ne samo po obiteljskom bogatstvu, iznova je osvanula u njegovu ivotu nekako ubrzo nakon oeva pogreba. Naime, Tesla joj je poslao pismo prepuno suuti te joj u njemu opisao svoje duboko divljenje prema Morganu starijem, koje je nadivjelo i njegova razoaranja vezana za novac: itav ga je svijet poznavao kao pravoga genija rijetkih sposobnosti, no meni se ini da je bio jedan od najveli286

Letei tednjak anstvenijih likova svih vremena... od onih koji obiljeavaju itave epohe u razvijanju misli i pregnua ovjeanstva...12 Poput Tesline turbine, i Anne je postala pravi pogonski stroj. ivot joj je bio krcat dobrotvornim djelatnostima svih vrsta. Radila je na pitanjima obrazovanja, zatite djece, poboljanju uvjeta rada za ene, pomagala je siromanim useljenikim obiteljima - da i ne spominjemo njezino uplitanje u navike bogataa i njihovo ponaanje prema posluzi. Osvjeena zadovoljstvima doivljenima na putovanjima Europom, ravno s puta osvanula bi u nonom sudu za ene na Manhattanu, gdje bi pomogla pokojoj svojeglavoj i posrnuloj djevojci. Poput prave prethodnice Frances Perkins - samo bez njezinih vjerodajnica - putovala bi diljem Amerike i po enskim klubovima drala govore o svojim ciljevima, meu koje se odnedavna ubrajalo i osnivanje fonda za organiziranje plaenih godinjih odmora zaposlenim enama... Sa sucima je raspravljala o problemima beskunika, ili pak o izrabljivanju djevojaka i mladih ena, a ponekad bi dospjela i do vrlo udaljenih krajeva, recimo do Topeke u Kansasu, gdje ju je zadivljeni guverner W R. Stubbs opisao kao buntovnicu. Iako je ve gotovo zaboravila svoju mladenaku zanesenost Teslom, nakon pogreba su i dalje ostali u kontaktu. Pisala mu je: Nadam se da u Vas vidjeti ove zime, jer mi je zaista ao da je protekla ve itava godina otkad smo se posljednji put sreli. Jesu li ovi mnogi mjeseci uinili togod za Vas u Vaem 13radu, i osjeate li napokon da u njemu napredujete...? Tesli je bilo drago to mu se ukazala prigoda da obnove poznanstvo, pa se malo prepustio elji za hvalisanjem: Od naeg posljednjeg ugodnog susreta moj je napredak bio neprestan i vie nego zadovoljavajui. Stalno me salijeu razne nove zamisli, ak i vie nego prije. Tada ih gledam kako rastu i razvijaju se i to me ini sretnim, a to mi u odreenom stupnju prua i osjeaj uspjeha u onom posve svjetovnom smislu. Iznio je i iskrene pohvale za njezin plemeniti rad te odaslao tople pozdrave njezinoj gospoi majci.14 Veliki poar, do kojeg je 25. oujka 1911. dolo u tvornici Tri-angle Factory, kad je 145 krojaka koulja - a uglavnom se radilo o
987

TESLA - OVfEK IZVAN VREMENA

imigranticama - skoilo ravno u smrt iz najveeg njujorkog sredita eksploatacije radne snage, izazvao je velike nemire koji su doveli do ubrzanog stvaranja sindikata te se na kraju prelio i u iroki pokret kojim su se poeli odluno zahtijevati bolji uvjeti rada. Poar, do kojega je dolo zbog nevjerojatnog zanemarivanja osnovnih pravila o sigurnosti na radu, ostavio je za sobom i mnogo ozlijeenih. Zahvaljujui toj stranoj nesrei, mnoge od stvari za koje se Anne zauzimala jo od svoje mladosti konano su se poele ostvarivati. Vidjeli su je kako stupa u istim redovima sa trajkaima i znalo se da je autorica slavnih i dirljivih pisama u kojima se zalagala za svoje ideale. U svojim haljinama iskrojenima po mjeri izgledala je - kako su je novinari opisivali punanom. Puila je cigaretu za cigaretom, govorila vrlo brzo i slovila je kao strano vjeta za prikupljanje sredstava za fondove. Govorilo se da njezina energina nazonost itavom ozraju jednostavno daje neki naboj i djeluje poput elektriciteta. Jedan je njezin biograf nagaao kako su Anneine androgene osobine i Teslina tobonja aseksualnost mogli oblikovati sjajnu osnovu za njihovo prijateljstvo. Meutim, snaniji su magnetizam od ovoga, bez sumnje, imali njezin novac i drutveni poloaj. Prisjetivi se silnih zamolbi za posudbama koje je Tesla tijekom godina upuivao prvo njezinu ocu, a potom i bratu, ima dosta humora u injenici to se Anne nije nimalo libila zamoliti ga neka joj uplati barem dio svote za poneki od njezinih ciljeva i to ga je znala bocnuti zbog njegova snobizma. Prikupljajui tako sredstva za enski odjel Dravne udruge graana, u jednom svom poduem pismu Tesli grupirala je njihove ciljeve po nazivima kao to su ubonice, graanska svijest i slino, izvjetavajui ga istovremeno s gnuanjem o tome kako su gorljivi zagovornici osnivanja obveznog dravnog mirovinskog fonda njezino prikupljanje za ubonice proglasili ostatkom barbarizma i beskorisnim zlom. Usprkos svom zdunom pomaganju poniavanim slojevima, ona nije bila nikakav vatreni liberal i vjerovala je kako Vlada jednostavno mora spasiti i popraviti uvjete ivota u ubo288

Letei tednjak

nicama. U kratkom je zakljuku upitala: Hoete li Vi biti jedan od tridesetorice koji e priloiti 100 dolara kako bismo prikupili iznos koji nam je jo potreban u ovoj godini?...15 Nema traga ikakvom Teslinu odgovoru. U to je vrijeme esto jedva izlazio na kraj i s plaanjem hotelskih rauna. U njegovu je pisaem stolu pronaeno jo jedno pismo na koje nije odgovorio. Poslala mu ga je Katharine Johnson: Ponekad se nadam kako ete me natjerati da Vam ispriam sve to znam o prijenosu misli, pisala mu je. ena bi se trebala suzdravati toga da govori o ovakvim stvarima. No, u posljednje tri godine doivjela sam toliko prelijepih iskustava, od kojih su mnoga ve gotovo i izblijedjela, da strepim od toga kako e jednom jednostavno nestati, zajedno sa mnom. A od svih ljudi na svijetu upravo ste Vi onaj koji bi o tome trebao neto saznati, jer ne biste mogli izbjei znanstveno zanimanje za to. I dok jo tragam za boljim nazivom, ja to nazivam prijenosom misli. A moda to uope i nije to. Tako sam esto eljela i namjeravala porazgovarati s Vama o tome, ali kad sam s Vama, nikada ne govorim o stvarima koje sam Vam eljela rei, i ini mi se da sam sposobna samo za jednu jedinu stvar. Dajte, doite sutra, u subotu.16

289

21. Radar
Poniavajua vijest o Teslinu financijskom slomu vezana za njegov gubitak Wardenclyffea dobila je svoj nastavak u oujku 1916. godine, kad mu je stigao sudski poziv zbog neplaenog poreza gradu NewYorku u visini od 935 dolara. Scherffje probdio noi i noi zabrinut za svog biveg poslodavca i njegove neplaene takse, i sad je dolo do najgorega. Jer, tu su vijest kao pravu poslasticu objavile sve gradske novine. Nesrea se inila nepravedno okrutnom i to veom to je naila upravo u vrijeme kad su Edisona u Vvashing-tonu imenovali voditeljem1 znaajnog istraivakog odjela unutar ministarstva obrane , i dok su Marconi, Vvestinghouse, General Electric i tisue manjih tvrda gomilale dobit od Teslinih patenata. Sad je bio primoran javno priznati na sudu da ve godinama ivi na kredit u hotelu WaIdorf-.<4storia, da nema ni prebijenog centa i da pliva u dugovima. Stoga su mu oduzeli zemlju na kojoj je bio izgraen Wardenclyffe i prodali je njujorkom tuilatvu, pa je ak bilo javljeno i da izumitelju prijeti zatvor zbog dugova prema gradskim vlastima. Unato tome, upravo u vrijeme tog kaosa, strave i javnog ponienja, Tesla je dovrio i objavio osnovna naela onoga to e -dodue, tek nakon puna tri desetljea postati poznato pod imenom radar. Njemake podmornice ve su postigle prosjek od oko milijun tona potopljenog saveznikog brodovlja na mjesec, kad je u travnju 1917. godine Amerika odluila ui u Prvi svjetski rat. Zato je istraivanje naina na koje bi se podmornice uspjeno otkrivale postalo pitanjem od najveeg znaaja. ak ni urba oko pronalaenja sredstava kojima bi se predvidjeli zrani napadi nije 290

Radar

bila toliko velika, iako su njemaki zrakoplovi i cepelini poeli sve redovitije i ee posjeivati sredinju Francusku i Englesku. Premda se moglo predvidjeti i to da bi zrani napadi mogli ubrzo postati uistinu razorni, do toga jo ipak nije dolo. Bitke u zraku jo su poimane kao romantine i smione, te se smatralo da izazivaju prikrivene sklonosti k junatvu, ak i kod njihovih rtava. Kad su njemaki borbeni zrakoplovi bacili svoje prve bombe na Pariz, Pariani su zastajali na otvorenim ulicama da im ne bi togod promaklo. A kad se dogodio prvi zrani napad na London, Londonani su izgazili cvijee to im je ukraavalo parkove utrkujui se do mjesta napada. Letjelicu, koja je u plamenu tresnula o tlo, novine su opisale kao nesumnjivo najveu besplatnu predstavu u kojoj je London ikada uivao. ak su i same rtve bombardiranja pokazivale slabe znakove uznemirenosti, javljao je list Lancet, toliko je jedinstveno i poticajno bilo to iskustvo. Zapravo, Englezi kao da su jedva doekali prigodu da bi mogli svima pokazati ono to je izvjestitelj opisao kao temeljni znaajan imbenik, onaj vlastite rase kojoj naprosto nema premca u odgovoru gomile na izazov karaktera, a to nam je postalo poznato jo od trenutka kad je izbio veliki rat... ini se kako je rat Engleze nagnao da se osjeaju - vie Englezima. U takvim okolnostima nije uope udno to je Tesla, kad se poeo baviti pitanjima primjene radara u vojne svrhe, ponajprije razmiljao o otkrivanju poloaja brodova i podmornica, a ne neprijateljskih bombardera. Tesla je svoju opu zamisao o radaru iznio jo u lipnju 1900. godine, u dalekosenom lanku to ga je objavio Century: Stacionarni valovi... znae neto mnogo vie od beinog telegrafiranja na bilo koju udaljenost... Primjerice, njihovom uporabom moemo po elji u postaji koja odailje proizvesti elektrini efekt na bilo kojem, unaprijed tono utvrenom podruju zemaljske kugle, moemo odreivati relativni poloaj ili smjer kojim se kree neki predmet, primjerice brod na moru, izraunavati udaljenost koja nas od njega dijeli ili njegovu brzinu...
291

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

U listu Electricol Experimenter iz kolovoza 1917. godine opisao je glavne osobine suvremenog vojnog radara: Ako moemo odaslati koncentriranu zraku koja se sastoji od struje elektrinih naboja to titraju golemom frekvencijom - recimo s milijun perioda u sekundi - te potom presresti tu zraku nakon to se odrazila od, primjerice, oklopa podmornice, a zatim ovako uhvaenu zraku prikazati na fluorescentnom zaslonu kao svjetlosni trag (nalik metodi rada s X-zrakama) na istom ili nekom drugom brodu, tada bi bio rijeen na problem utvrivanja poloaja neke skrivene podmornice. Takva elektrina zraka nuno bi trebala imati iznimno kratku valnu duljinu, i upravo se tu nailazi na velik problem to jest, kako razviti dovoljno kratku valnu duljinu, i to istodobno uz golemu koliinu energije... Zraka koja istrauje neko podruje morala bi se izbacivati s prekidima, to bi omoguilo da se uvijek izbacuje vrlo snana zraka pulsirajue elektrine energije... To to je Tesla opisao bile su osobine atmosferskog pulsirajueg radara, koji e biti do kraja osmiljen i proizveden u sam osvit Drugog svjetskog rata.* Tesla je mislio da bi se on mogao koristiti kao podvodni radar, to se, meutim, kasnije pokazalo nepraktinim jer bi u vodi elektromagnetski valovi znatno oslabili. Usprkos mnogim istraivanjima koja su nedavno poduzimana, jo se nije pronaao uspjean nain irenja laganih, visokofrekventnih radiovalova ili radarskih valova kroz vode oceana. Ali, Teslini e ekstraniskofrekventni, odnosno ELF-valovi, ipak uspjeti prodrijeti kroz morske vode, no koristit e se u drukiju svrhu (vidi Poglavlje 30), naime - za komuniciranje.** Pa ak ako se opisani Teslin radar i nije mogao koristiti za otkrivanje objekata ispod povrine mora, zauuje to se nitko
Prototip radara slubeno je pripisan Englezu Robertu A. VVatsonu - Wattu 1935. godine. Ali povijest suvremenih mikrovalnih radara poinje tek od 1940. godine, kad se mogao poeti koristiti magnetron (Encvclopaedia Britannica). Komunikacijski sustav s plavozelenim laserom, izum laboratorija Lawrence Livermore. takoer obeava neto slino ovome. 191

Radar

nije dosjetio uporabiti ga za bilo kakve druge svrhe. Dodue, u tome da se Teslina zamisao o radaru odgurne u zapeak mogao je svoje prste imati Edison, barem to se tie mornarice. Sad ve posve sijedom i u poznijim godinama, naloeno mu je da upravlja novim savjetodavnim mornarikim odborom sa sjeditem u VVashingtonu, pri emu mu je kao najvanija zadaa navedeno upravo pronalaenje naina otkrivanja podmornica. Da je i stigla na Edisonov radni stol, Teslina ideja gotovo bi sigurno bila oma-lovaena kao jo jedna od njegovih sanjarija. U svakom sluaju, Edison je bio potpuno zaokupljen borbama s mornarikom birokracijom i sa zaustavljanjem navale lovaca u mutnom koji su se, nanjuivi novu poslasticu, poeli otimati ne bi li dograbili koji komad kolaa zvanog Savezni fond za istraivanje. Visoki mornariki asnici nekoliko su puta odbili prihvatiti i osobne Edisonove zamisli, to ga je osobito uzrujalo. Kako se pokazalo, to to je upravo Edison imenovan na taj poloaj, izazvalo je mnoge negativne reakcije koje su se povijesno pokazale znaajnijima od bilo ega pozitivnog to je mogao uiniti na toj funkciji. U vrijeme kad je Edison krenuo uVVashington ve posve oro-nuo, ali bogat, a Tesla ostao u NewYorku siromaan, no ustar kao i nekad, oba su ovjeka ve postala duboko svjesna injenice da se stvara sve vei i dublji jaz, irok poput rijeke Hudson, izmeu njih dvojice i novog, tek stasalog narataja atomskih fiziara, koji, naime, nisu znali razgovarati ni o emu drugome, osim o Einstei-nu. Ti su mladi ljudi bih strogo usmjereni strunjaci koji bi pristupah Amerikoj udruzi fiziara i slabo vjerovali bilo emu ako nije bilo objavljeno u njihovu strunom glasilu. Mihajlo Pupin imao je dosta tekoa da bi ustrojio odjel za inenjere pri Dravnoj akademiji znanosti, koja je pretiiodno ak i Edisona odbila prihvatiti meu svoje lanove. Crta koja je dijelila one to su se bavili praktinim radom (inenjere) i teoretiare (fiziare) dovela je do stvaranja umjetne podjele koja se dogaala upravo u doba kad je sve to itekako tetilo ratnim nastojanjima. Onima koii su istodobno bili izumitelji, znanstvenici i inenjeri,
293

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

poput Pupina i Tesle, ili pak kemiari i izumitelji, poput Edisona, gotovo su po definiciji bili passe. Novi su se fiziari estoko pjenili u raspravama oko suprotnosti izmeu valova i estica, ili oko Einsteinove teorije relativi-teta, koju je Tesla sa svojim vlastitim snanim teorijama o svemiru odluno i kategoriki pobijao. Kad je 1916. godine Einstein objavio svoju opu teoriju relativiteta, nije ak ni osobno, kao njezin autor, bio u stanju u cijelosti prihvatiti onakav dinamian svemir kakav je ona podrazumijevala. To je i samom Einsteinu toliko smetalo da je naposljetku u svoje proraune ugradio faktor pogreke, kojim je sauvao mogunost da bi se svemir ipak na kraju mogao pokazati mirnim i nepromjenjivim. Tesli je to posluilo samo kao dodatni dokaz za tvrdnju da relativisti nemaju pojma o emu zapravo govore. I on je sam radio na teoriji svemira koju je namjeravao objaviti kad za to doe vrijeme, dok je ve odavno u svom radnom stolu uvao (neobjavljenu) vlastitu dinamiku teoriju o gravitaciji. Vjerovao je, a to je esto i javno izjavljivao, da bi atomska energija bila: kao prvo, muak ili kao drugo, nemogue opasna za bilo kakvu vrstu kontrole nad njom. U tome je imao i slavne istomiljenike. Jer, i Einstein je imao tekih dvojbi vezanih za nju. Jo 1928. godine dr. Millikan je grmio: Nema nikakvih izgleda da e ovjek ikada biti u stanju iskoritavati snagu atoma. Pretpostavke brbljavaca, da e se energija atoma moi koristiti jednom kad se istroe nae zalihe ugljena, posve je neznanstveni i utopistiki san...2 Pa ak je 1933. godine engleski lord Rutherford izjavljivao: Energija koja se proizvodi razbijanjem atoma jadna je stvar. Svi koji oekuju da se izvor energije moe dobiti preobrazbom tih atoma jednostavno blebeu bez veze.3 Moda je Teslu izjedalo kad je uo sarkastinu primjedbu jednoga od onih novih fiziara, koja se na kraju pripisala profesoru Sir Williamu Braggu, istome onom to je 1915. godine podijelio Nobelovu nagradu sa sinom, i za koju je izumitelj neko vrijeme drao da e pripasti njemu. Bog se elektromagnetikom bavi ponedjeljkom, srijedom i petkom, i to prema teoriji valova,
294

Radar

rekao je Bragg, dok je vrag preuzima utorkom, etvrtkom i subotom - prema kvantnoj teoriji. U poznijim godinama ivota Tesline su se misli sve ee ba-. vile idejom objedinjavanja fizikalne teorije. Vjerovao je kako sve tvari vuku svoje podrijedo od primarne supstancije svjetlonos-nog etera koji je ispunjavao sav svemir - te je uporno ponavljao da se kozmike zrake i radiovalovi ponekad kreu i bre od svjetlosti. Mlai znanstvenici, od kojih je veina bila povezana s poznatim sveuilitima, tek su poeli otkrivati kakav to pravi raj na zemlji nastaje kad se uspiju doepati nekog istraivanja koje financira Vlada. Bilo je doista udno to je upravo Edison, osniva suvremenog industrijskog istraivakog laboratorija, bio onaj koji im je osujeivao snove. Naime, jedna od njegovih prvih izjava koju je dao kao rukovoditelj Savjetodavnog mornarikog odbora poruivala je kako ne misli da e u nekoj veoj mjeri biti potrebno poduzimati znanstvena istraivanja. Konano, rekao je, mornarica ve ionako ima slobodan pristup golemom oceanu injenica putem Ureda za standarde. Stoga su ono to mornarici treba - ljudi iz prakse, koji e proizvoditi tehnologiju, a ne teoretizirati. I mada je odbor u svoj rad trebao ukljuiti i civilne strunjake, on je ve u poetku razjasnio kako ne eli fiziare - iako bi mu moda matematiar ili dva i mogli posluiti. Mornariki asnici s ambicijama da se bave znanstvenim radom bili su njegovim izjavama jednako uzbunjeni kao i sveuilini znanstvenici. A to je s detektorima podmornica eljeli su znati. Nee li barem za to trebati opsena istraivanja? Nimalo uznemiren, Edison je izjavio kako mu se itava zamisao o nekakvom mornarikom istraivakom laboratoriju ini suvie egzotinom. No, ukoliko Mornarica bude ustrajala na njoj, vjerovao je kako bi prije toga bilo poteno da sazna na koji to nain on radi u svojim laboratorijima: Mi nemamo nikakvog sustava, nemamo nikakvih pravila, ali zato imamo gomilu otpada. A oni izumitelji, koji bi dovoljno dugo kruili oko ove hrpe
295

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

smea, obino bi na kraju doprli i do samog izuma. Naravno, pritom nije spomenuo da su ak njegovi vlastiti djelatnici te laboratorije opisivali kao gnojite. Bilo je to dostatno da sveuiline znanstvenike pokrene na djelovanje. Razvili su shemu kojoj je prva zadaa bila zaobii mornaricu, te ciljati ravno na sami vrh. Putem Dravne akademije znanosti obratili su se izravno predsjedniku VVilsonu. Akademija, uvjeravali su ga, moe za zemlju osigurati pravi znanstveni arsenal. Ubrzo je u tiini osnovano Dravno vijee za istraivanja, kao prethodnica svim buduim dravnim istraivakim slubama koje su postale izvoritem financiranja znanstvenih istraivanja. To je vijee trebalo ukljuiti sve vodee znanstvenike i inenjere sa sveuilita, iz industrije iVlade, s ciljem da podupire kako osnovna, tako i primijenjena istraivanja. Drugi nepogreivi potez profesora koji je takoer predstavljao pravi presedan bio je taj to su svoje sjedite otvorili u samom Washingtonu, tek nekoliko blokova dalje od Bijele Kue i Kongresa. Vrijednost koju je Dravno istraivako vijee ve od trenutka samog svog osnivanja imalo za amerike korporacije bila je oita. Ta je grupa odmah dobila potporu svih poslovnih krugova i industrije. Tako je iscrtan moni obrazac za budunost, incestu-ozni trijumvirat Vlade, industrije i akademika, koji e u dvadesetom stoljeu oblikovati svaki, pa i najmanji, vid amerikog naina ivota. Ironino, njime se krenulo samo zato da bi se izbjegao i taktiki zaobiao stari angrizavac. Vlada je vijeu odmah dala nalog, kao i novana sredstva, da pronae nain za otkrivanje razbojnikih podmornica, dakle, isti onaj nalog na kojemu je ve radio Edisonov odbor. Takoer se pristupilo i ustrojstvu saveznike misije, pa su francuski i ameriki znanstvenici krenuli u utrku za izumom ureaja koji e uspjeno oslukivati podmornice. Teslin se opis budueg radara slubeno posve ignorirao, ah on se ne bi ni bavio takvim smijenim poslovima kakvi su bili podvodni prisluni ureaji. Trenutno su ga vie zanimali navoeni
296

Radar

projektili i strojevi koji neprijatelju donose sudnji dan. NjujorkomTimesu dopustio je provokativno zavirivanje u svoj posljednji patentni zahtjev za novi ureaj, koji djeluje poput Torovih gromova i munja iz vedra neba, a u stanju je, rekao je, unititi itave flote neprijateljskih ratnih brodova, a vojske da se i ne spominju.4 Dr. Tesla ustraje u izjavi da to nije nita senzacionalno, izvjetavao je Times, nego jednostavno plod dugogodinjeg rada i izuavanja. Opisao je svoj ureaj kao projektil koji bi zrak rezao brzinom od 500 kilometara u sekundi mada na njemu ne bi bilo ni ovjeka, ni motora, a ni krila, i koji bi se strujom odailjao na bilo koju toku zemaljske kugle, gdje bi onda ispustio eksploziv. Tesla je odmah rekao kako je izumio i daljinski odailja, dovoljno snaan da sve to obavi, samo kako jo nije dolo vrijeme da razotkrije sve pojedinosti o svom navoenom projektilu. Nije odustao ni od svoje zamisli da se izrade itave flote robo-tiziranih ratnih brodova. Samo godinu dana prije uputio je pismo Vladi s prijedlogom da se du obala oba oceana na odreenim stratekim i povienim tokama postave postrojenja za beino nadziranje, kojima bi zapovijedali za to zadueni asnici. Svakome od njih dodijelio bi se odreeni broj podmornica, ratnih brodova i patrolnih amaca te letjelica. Iz obalnih postaja sve bi se to... moglo sjajno nadzirati na bilo kojoj udaljenosti na kojoj bi oni jo ostajali vidljivi pomou snanih teleskopa... Kad bismo takvim obrambenim ureajima bili opremljeni kako treba, jednostavno je nezamislivo da bi bilo koji ratni brod ih neko drugo neprijateljsko prijevozno sredstvo ikada uspjelo doprijeti unutar zone djelovanja tih automatiziranih ureaja... Washington nije pokazivao ni trunke zanimanja. Izgledalo je kao da su sve ui nauljene prema poprilino primitivnim ureajima za oslukivanje, koje su uspjeli proizvesti znanstvenici vijea. Imali su po nekoliko sklopova cijevi u koje su bila ugraena elektrina pojaala pomou kojih bi se otkrivali trupovi podmornica. Do odreenog stupnja to je ak bilo djelotvorno. Mnogo kasnije, kad je razvijen sonar, njegova su osnovna naela bila puno blia
297

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

nepriznatoj Teslinoj zamisli radara koji je mogao otkrivati podvodne prepreke, podmornice, mine, torpeda i slino, i to pomou bezvunih visokofrekventnih vibracija koje bi se odbijale od traenih ciljeva i vraale nazad do ureaja za njihovo odailjanje. Do kraja rata Edison je, kao i Tesla, ostao bez ikakvih iluzija o onome to je drao sljepoom i nedostatkom ikakva stvaralatva kod birokracije to je bila zaduena za obranu zemlje. Od mnogih projekata koje je predloio mornarica nije odobrila ni jedan jedini. Dugo nakon zavre&a Prvog svjetskog rata i petnaest godina nakon to je Tesla objavio opis svog radara, ameriki i francuski znanstvenici i dalje su se zduno upinjali kako bi razvili takav sustav, posve u skladu s Teslinim naelima. Lawrence H. Hvland i Leo Young, dvojac mladih znanstvenika u mornarikom istraivakom laboratoriju, iznova je otkrio mogunosti primjene visokofrekventnih zraka s kratkopulsirajuom energijom, pri emu su ovaj put imali u vidu i zrakoplove i brodovlje. Razvoj vojnog radara u Americi ometala je i potreba da se sve odvija u velikoj tajnosti, ali su nekako istodobno i vojska i mornarica razvile dugovalne radarske ureaje (jedan do dva metra nasuprot mikrovalovima). U meuvremenu, 1934. godine, i grupa je francuskih strunjaka, predvoena dr. Emilom Girardeauom, izgradila i ugradila radare i na brodove i u radarske postaje na kopnu, koristei za to vrlo precizne ureaje izraene u skladu s Teslinim naelima, kako je izjavio francuski znanstvenik. Treba priznati i koliko je Tesla bio u pravu kad je preporuio jako veliku snagu impulsa, dodao je. Samo, ta tehnologija tada jo nije bila na raspolaganju, a najtee je bilo postii vrlo veliko i naglo pojaanje snage.5 U Americi su se prva ispitivanja radara za brodove obavljala 1937. godine na starom razarau Leaiy iz atlantske flote, a njihovi uspjeni rezultati doveli su do razvijanja modela radara XAF. Kasniji model bio je do poetka Drugog svjetskog rata ugraen u devetnaest brodova i pokazao se sjajnim u ratnim vremenima. Istodobno su i engleski znanstvenici ubrzano nastojali rijeiti isti problem, jer je Hitler ve opasno zaprijetio invazijom na
298

Radar

Englesku. Britanska flota koristila je u poetku predmikrovalne modele radara, koji su velikim antenama prenosili radiovalove duine 10 metara. ak su se i takvim primitivnim ureajima poslije pripisivale mnoge pobjede u zranim bidcama. Na kraju je izgraen snaan magnetron koji je postao osnovom svih generatora osmiljenih za suvremene radare, poevi od 1940. godine. I njemaki su znanstvenici razvili jedan oblik radara. Dakle, radilo se o nekoj vrsti meunarodnog postignua koje je nadahnula Teslina zamisao, iako se sam izum slubeno pripisuje engleskom znanstveniku Robertu A. Watsonu-Wattu i to 1935. godine! Duga je utrka ipak bila dobivena u pravi as da sprijei nacistike bombardere da razore otoku dravu tijekom slavne Bidee za Britaniju. Radar je postao osnovnim obrambenim sredstvom gotovo svih zemalja svijeta. Nakon rata poeo se sve vie koristiti i za komercijalne zrakoplovne letove, i u pomorskom prijevozu, a ubrzo e dobiti i istinsku vanost u istraivanjima svemira. Dr. Girardeau kae da je Tesla u vrijeme kad je osmislio svoja naela zapravo proricao ili sanjario jer nije imao na raspolaganju sredstva za ostvarivanje svojih zamisli, no mora se naglasiti da je ako je ve sanjario - tada sanjario posve ispravno.6 U vrijeme kad je 1917. godine objavljen njegov opis radara, Tesla se nalazio u Chicagu. Bez prebijene pare, ali zato nepobije-en, iznova se odluio usredotoiti na razvijanje svojih praktinijih i isplativijih izuma. Malo prije nego to je krenuo na svoju prozainu i munu misiju - za njega ak i bolnu, jer je znaila iznova se i na due vrijeme izlagati zanovijetanjima raznih inenjera, a i odvojiti se od svojih prijatelja - jedan od njegovih najstarijih potovatelja, B. A. Behrend, zamolio ga je da prihvati neto to bi svaki drugi inenjer u Americi drao visokim odlikovanjem Edisonovu medalju koju je dodjeljivao Ameriki institut elektroinenj era. Bilo mu je kao da je Behrend otvorio jedan od onih vatrogasnih aparata to vise posvuda po hotelskim hodnicima i itavoga ga zaho mlazom - ah ne vode, nego vitriola.
TQQ

22. Poasni gost

B. A. Behrend bio je vrlo ugledan inenjer koji je i sam trebao dobiti visoko cijenjenu Edisonovu medalju. No takoer su ga teko pogaale silne nepravde uinjene Tesli. Bilo je uasno sramotno, mislio je, to se ovjek, koji je stvorio suvremeno doba elektrine energije sa svim njegovim blagodatima i prednostima to ih je donijelo ljudima, industriji, gradovima i dravama diljem svijeta, sada mora boriti za to da nad glavom sauva krov svoje hotelske sobe. Bilo je uasno sramotno da su ga zaobile nagrade i poasti za izum radija, dok su ga drugi uspjeno komercijalizirali; da je primio premalo priznanja za svoje izume vezane za rasvjetu, od kojih su takoer drugi izvlaili dobit; da je na podruju medicinske tehnologije gotovo preko noi procvjetala elektroterapija, u kojoj su ljudi praktiniji od njega prilagodili njegov visokofrekventoi ureaj, pa se tako sad inilo da od tog ureaja ba svatko ima koristi, osim njegova izumitelja. A samo godinu dana ranije, dr. Edwin Northrup iznova se vratio na Teslino izvorite starih ideja i strujnih krugova kako bi razvio svoju prvu industrijsku pe visoke frekvencije. Bio je to njegov dug Tesli, koji je za razliku od mnogih drugih ipak i javno milostivo priznao. Inenjer Behrend pobrojao je samo neka prozainija dostignua meu brojnim Teslinim izumima, no i to je bilo dovoljno da se silno raesti. Ubrzo je shvatio kako je uvjeravanje suradnika u Amerikom institutu elektroinenjera u to da Tesla treba postati dobitnikom te nagrade bio obian maji kaalj prema nagovaranju samog izumitelja da je uope prihvati. Jer, on ne eli Edisonovu medalju. On je nee prihvatiti.
300

Poasni gost

Zaboravimo cijelu ovu priu, gospodine Behrend, rekao mu je. Ja cijenim Vau dobru volju i prijateljstvo, ali elim da medalju vratite komisiji i zatraite od nje da pronae nekoga drugog za to odlikovanje... Proteklo je ve gotovo trideset godina odcako sam upravo pred tim institutom objavio odcrie rotacijskog magnetskog polja i sustava izmjenine struje. Meni njegove poasti nisu potrebne, a nedco drugi bi ih moda mogao drati korisnima.1 Stare, iznova otvorene rane krvarile su gorinom. Uistinu, kako je Ameriki institut elektroinenjera uope mogao biti toliko nemaran? Vjerojatno je vie od dvije treine njegovih lanova trebalo za svoja radna mjesta i egzistenciju zahvaliti upravo Teslinim izumima. Budui da je netrpeljivost izmeu Edisona i Tesle bila svima vrlo dobro poznata, moda se nedco ipak dosjetio kako bi izumitelj sve mogao ocijeniti neukusnim ve i zbog naziva same medalje. Ali Behrend je znao u kakvoj se besparici Tesla upravo nalazi, znao je koliko bi mu dobro ta nagrada dola, a i da je itekako zasluuje. Stoga je ostao uporan. A to je onda uzrokovalo izljev ui. Vi predlaete, rekao mu je Tesla, da se meni oda poast medaljom koju bih trebao zadjenuti za rever svog ogrtaa te se potom sat vremena kooperiti pred lanovima i gostima Vaeg instituta. Vi biste mi time eljeli pokloniti jedan izvanjski znak poasti, ali time biste samo okitili moje tijelo, dok bi moj um i njegove stvaralake proizvode, to su dali temelje na kojima postoji najvei dio Vaeg instituta, ostavili neka samo i dalje skapavaju zbog propusta da mi se oda priznanje.2 Tesla je vrlo rijedco razotkrivao svoje osobne osjeaje prema Edisonu, ali sad se jednostavno vie nije mogao suzdrati. A kad biste i obavili tu ispraznu predstavu, toboe u poast Tesli, Vi zapravo ne biste odavali priznanje Tesli nego Edisonu, koji je ve i ranije posve nezaslueno dijelio slavu sa svakim od prijanjih dobitnika ove nagrade. Ipak, Behrend je odbio odustati od svoje zamisli. Bilo mu je potrebno nekoliko posjeta Teslinu uredu da bi ga konano nagovorio na prihvaanje odlikovanja.
301

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Tesla je gotovo svakodnevno prolazio pokraj Kluba elektro-inenjera, ali ve odavno nije uao unutra. Zdanje se, kao i danas, nalazilo preko puta parka Brvant, etverokuta ukraenog aavom travom i mlitavim stablima iza gradske knjinice, kamo je svakoga dana dolazio nahraniti svoje golubove. Mnogi bi se mlai inenjeri zagledali u taj neobian, visok i mrav lik, jo uspravan i ponosan, iako ne vie onako otmjeno odjeven kao nekad, dok bi ulazio u park pozdravljan oduevljenim lepranjem itavih jata ptica. Golubove je drutvo ve i u ono vrijeme dralo neprihvatljivima. inilo se kako njihovu glad primjeuju jedino ljudi koji su se, kao i oni, nalazili u kakvoj neprilici. Jer, golubovi su obino privlaili samotne, plahovite i siromane ili pak ekscentrine osobe. A uvaeni inenjeri zasigurno ne bi visjeli po gradskim parkovima hranei prljave ptiurine. I novinari su zamijetili Teslina svakodnevna hodoaa. Poneki bi ga izvjestitelj na putu do svoje kue mogao ugledati i poslije ponoi gdje stoji u tami, zadubljen u misli, s pticom ili dvije koje bi mu kljuckale sjemenke na ruci ili s usana, mada je bilo ope poznato da ptice nou zapravo ne vide, i da im je stoga drae smiriti se u svojim gnijezdima, na granama i drugim prenoitima. U takvim bi im trenucima Tesla vrlo jasno dao do znanja kako mu nije nimalo stalo do ikakva razgovora s njima. Kasnije su dvojica od tih novinara otkrila i zbog ega. Jedan drugi novinar ispriao je opet da ga je susreo dok je tumarao oko kolodvora Grand Central Station. Na upit eka li kakav vlak, odgovorio mu je: Ne, na ovo mjesto samo dolazim razmiljati. One veeri kad se trebala odrati sveana dodjela Edisonove medalje, prvo je u Klubu inenjera bio prireen sveani prijem. Potom su lanovi instituta i gosti trebah prijei ulicu da bi se nali u golemoj dvorani zgrade Ujedinjenih udruga elektroinenjera, gdje je na rasporedu bila sama dodjela odlikovanja i neizbjeni govori. Bila je to nadasve sveana prigoda, s uzvanicima u veernjim odijelima. Poasni je gost izgledao besprijekorno a njegova je osobnost zraila jednako snano kao i u mladosti. Svi su osjeali njegovu karizmatsku nazonost i oima pratili kretanje tog
302

Poasni gost

visokog, nimalo pogurenog lika. Ipak, negdje na putu izmeu Kluba inenjera i sveane dvorane on je jednostavno nestao. Behrend nikako nije mogao dokuiti kako je tako upadljiv lik mogao ieznuti. Komisija je ve bila na iglama pa je poela prava potraga za poasnim gostom. Konobari su zavirivali i u zahode. Behrend je pak hitao dozvati taksi s namjerom da krene u Teslin hotel St. Regis, jer ga je obuzela bojazan da je izumitelju moda pozlilo. No naposljetku nije uao u vozilo, nego se noen nekim unutarnjim porivom uputio prema parku Brvant. Ve se polako sputala magla kad je Behrend stigao do ulaza u park to je bio zakren skupinom ljudi koji su zastali u svojoj etnji kako bi promatrali neku udnu spodobu. Probio se kroz guvu i ugledao Teslu koji je stajao miran poput kipa, dok su ga gotovo itavog, od glave do pete, prekrili golubovi. Sjedili su mu na glavi, kljucali sjemenke s dlanova, penjali mu se po rukama, dok mu se od sveanih cipela irio ivi, gugutavi sag. Izumitelj je opazio Behrenda te oprezno podigao prst do usana, ne elei ometati svoje pernate prijatelje. Konano, kad je sjemenja ponestalo, Tesla je pristao da ga zabrinuti Behrend odvede nazad u dvoranu kako bi primio svoje priznanje. Behrendovo slubeno svjedoanstvo posveeno starom prijatelju bilo je rjeito i iskreno: Kad bismo iz naeg industrijskog svijeta uklonili rezultate rada gospodina Tesle, podsjetio je svoje kolege, prestali bi se okretati kotai industrije, zaustavila bi se naa elektrina vozila i vlakovi, nai bi se gradovi nali u potpunom mraku, a tvornice ostale prazne i neiskoritene. Da, njegov rad see toliko daleko da je postao osnovom i potkom cijele industrije... Njegovo ime obiljeava epohu napretka elektrotehnikih znanosti, a njegov je rad pokrenuo itavu revoluciju... Svoj je govor zavrio parafrazirajui Popeove stihove posveene Nevvtonu: Priroda i zakonitosti njene, sve obavi mrkli mrak; al' Bog ree: 'Nek' bude Tesla' - i bijesnu svjedosti zrak.3
303

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Sam poasni gost osjetio je kako se zahvaljujui ovom skupu pomalo otapa led koji mu je okovao srce. Konano, i on je bio samo ovjek, a bilo je i poteno i pravo da se konano negdje javno izgovore te rijei. Bio je presretan kad je progovorio WW Rie mlai, tadanji predsjednik Amerikog instituta elektroinenjera, podsjetivi prisutne na napredak znanosti koji je proizaao iz Teslinih istraivanja oscilirajue struje. Zahvaljujui njegovu radu dolo je do sjajnog Rontgenova izuma i otkria rendgenskih zraka, naglasio je Rie, kao i do itavog onog istraivakog rada koji su diljem svijeta nastavili J. J. Thomson i ostali i to je konano dovelo do zaetaka suvremene fizike. Njegov je rad... prethodio Marconijevu i time oblikovao same temelje beine telegrafije... i tako redom, u svim granama znanosti i elektrotehnike koje danas imamo... moemo 4 pronai znaajne dokaze o svemu ime im je Tesla pridonio... Na kraju je poasni gost ustao uz zagluan pljesak te negdje u sebi pronaao snage da dostojanstveno progovori o Thomasu Alvi Edisonu. Prisjetio se svog prvog susreta s tim sjajnim ovjekom, koji nije imao nikakvog teoretskog obrazovanja, nikakvih prednosti, koji je sve uinio posve sam postiui pritom izvanredne rezultate u industriji i u njihovoj praktinoj primjeni...5 Nastavivi sa svojim govorom koji je, dodue, potrajao znatno dulje nego to su to inenjeri oekivah, opisao im je i svoje djetinjstvo, i kasniji ivot, zainivi te prie duhovitim anegdotama i otJcrivi objanjenje zbog ega mi je drai bio moj rad od tekovina svjetovnih priznanja i nagrada... Rekao je da je duboko religiozan ovjek, iako ne u onom ortodoksnom smislu rijei te da se stoga predao trajnom uivanju u uvjerenju kako nae najvee misterije treba tek shvatiti te da, usprkos dokazima koje nam pruaju naa osjetila i uenja prirodnih i suhoparnih znanosti, sama smrt ipak nije okonanje svih onih prelijepih metamorfoza kojima smo svjedoci. Svoj sam um uspio ouvati smirenim, kako bih postao ivim dokazom usmjerenim protiv nedaa svih vrsta te postigao zadovoljstvo i sreu do toke u kojoi ie neka smirenost proizlazila ak
304

Poasni gost i iz tamnije strane ivota, iz ivotnih kunji i patnji. Imao sam slavu i neizrecivo bogatstvo, pa i vie od toga, a ipak koliko je samo lanaka napisano u kojima su me proglasili nepraktinim i neuspjenim ovjekom, i koliko me samo jadnih pisaca poetnika nazivalo vizionarom... Tolika je glupost i kradtovidnost svijeta!6 Nekoliko godina kasnije Dragislav Petkovi, posjetitelj iz Jugoslavije, etao je s izumiteljem parkom Brvant, pravei mu drutvo u njegovoj svakodnevnoj milosrdnoj misiji. Tom prigodom uo je od njega sljedee miljenje koje e razjasniti mnogo toga: Gospodin Tesla podigao je pogled prema prizemnim prozorima [gradske knjinice], koji su bili zatieni eljeznim prekama, da vidi jesu li tu upali golubovi i tako se smrzli, prisjea se on. U kutku jednog prozora spazio je ve napola smrznutog goluba. Rekao mi je neka ostanem ondje i pripazim da ne bi dola kakva maka, dok je on krenuo u potragu za ostalima. I dok sam tako uvao strau uz goluba, pokuavao sam ga dohvatiti, ali nisam uspio u tome, jer su preke bile isuvie stijenjene jedna uz drugu. No, kad se gospodin Tesla vratio, brzo se uspentrao, zahvatio rukom iza preki i izvukao ga. Sve stvari koje su mi bile drage u djetinjstvu drage su mi jo i danas, rekao je tada Petkoviu, dok je gotovo smrznutog goluba ututkavao u svoj ogrta, osiguravajui mu oporavak. Zatim je, nastavlja Petkovi, uzeo paketi iz mojih ruku te posvuda ispred knjinice poeo razbacivati sjemenke i mrvice kruha. Kad je paketi ostao prazan, rekao mi je: 'Ovo su moji iskreni prijatelji'.7 Kad je pria s Edisonovom medaljom zavrila, Tesla se iznova ukrcao na vlak za Chicago i ostatak godine posvetio naporima da razvije itav niz razliitih izuma, ne samo u Americi, nego i u Kanadi i Meksiku. Na taj se nain nadao nadoknaditi gubitak pretrpljen tijekom godina rata, kad su mu prestali pristizati njegovi europski tantijemi.8 Bilanca tvrtke Nikola Tesla Companv, podnesena sudu prethodne godine, pokazala je vrijednost dionica od 500 tisua dolara, laboratorijske trokove u visini od 45 tisua dolara i
3n<;

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

trokove za podnoenje patenata od 18 938 dolara. ScherfF, koji mu je krajem tjedna pripremio isprave za povrat poreza, podsjetio je izumitelja da bi ga mogla zahvatiti kazna od 10 tisua dolara, jer ih nije dostavio na vrijeme. A ako je za tu godinu i postojala neto--dobit, ScherfF o njoj nije govorio u svom pismu.9 Tesla je svakodnevno kretao na posao iz svog sjedita u hotelu Bkckstone, nudei na tritu ne samo svoje izume, nego i samoga sebe kao savjetnika. Najvaniji mu je adut bio bezlopatini fluidni turbo-generator za rasvjetne sustave mali, jednostavan i neuobiajeno uinkovit, i kako se tvrdilo u prospektu, ureaj nevjerojatne superiornosti. Licenciju za svoj automobilski brzinomjer prodao je tvrtki Waltham Watch Compair/, samo zato da bi ubrzo vidio kako se proizvodnja automobila zaustavlja zbog rata. Usprkos tome, tijekom 1917. godine samo su mu prava za brzinomjer i glavno svjedo lokomotive donijela prihod od 17 tisua dolara. Trsio se i da od Dravnog savjetodavnog odbora za aeronautiku (NACA) dobije povoljan izvjetaj, nadajui se da e Vladu opskrbljivati malim motorima za letjelice, koji su bili pet puta laki od motora Libertv, to su se koristili u ono vrijeme. No, njegovo dopisivanje s tim odborom, koji je prethodio NASA-i, nije dovelo do potpisivanja ugovora. Kad bi pronaao pokoji slobodan trenutak u svom radom prenatrpanom danu, narkao bi Scherffu kako e njegovo istraivanje novog beinog odailjaa, koji poruke prenosi uz njihovu apsolutnu tajnost i zatienost, Sjedinjenim Dravama osigurati nevjerojatnu 10prednost, kako u nekom velikom sukobu, tako i u miru... U isto se vrijeme bavio i promidbom svojih tvrtki Tesla Nitrates Companv, Tesla Electro Therapeutic Companv i Tesla Propulsion Companv. Ona prva zasnivala se na elektropostupku kojim se obraivalo duino gnojivo, pri emu se duik ekstrahirao iz zraka (to je svojedobno, jo 1900. godine, najavio u lanku za asopis Century), ali pokazala se ekonomski neisplativom. Odluan u tome da se konano izvue iz dugova, on se izdaleka bavio i odravanjem svog laboratorija za rad na turbinama u
306

Poasni gost

Bridgeportu, u Connecticutu. Tamo se ugovorom obvezao tvrtki j4merican & British Manufacturing Company da e izgraditi dvije beine postaje. Naalost, ni ti pothvati nalik na Wardenclyffe nisu uspjeli, ponovno uslijed nedostatka odgovarajueg kapitala. Vie nitko nije za Teslu mogao ustvrditi da ne zna prodavati svoje umotvorine. Na nekima od tih poslova stekao je i poprilian novac - moda ne neke spektakularne iznose, ali ipak dostatne da, primjerice, konano isplati svoje dugovanje Scherffu i da moe plaati svoje osoblje. Johnsonu, kojega su vjerovnici ve opsjedali, pisao je u to vrijeme: Samo Vi u miru radite na svojim prekrasnim pjesmama. Ja u Vas osloboditi svih Vaih briga. Vaa se nadarenost ne moe pretvoriti u novac, budui da su ljudi u ovoj zemlji posve lieni dara zapaanja, ah zato je moja takva da se moe pretvoriti u vagone zlata. A na tome upravo i radim.1' Johnson se razbolio. U pismu Tesli podsjetio je izumitelja na njegov davni dug od 2 tisue dolara, tako da mu je izumitelj odmah poslao ek na 500 dolara. Dva tjedna potom Robert mu se iznova obratio. Ovaj put sredstva su mu trebala za porez, tako da mu je stigloi sljedeih 500 dolara. Pred kraj godine Robert mu je opet poslao SOS-poziv, navodei kako na raunu ima jo samo 19,41 dolara, dok su mu se dugovi popeli na 1500 dolara. Tesla je jo jednom posegnuo za svojom ekovnom knjiicom.12 U svom je radnom stolu u NewYorku pohranio ve nekoliko godina staro pismo Katharine Johnson, jedno od posljednjih koje je sauvano ili moda i napisano njezinom oduvijek mualjivom prijatelju. Pisala ga je iz Mainea, gdje je dio ljeta provela sama, bez djece i supruga. Stigla sam ovamo posve sama prije mjesec dana, pisala mu je, u ovaj prepuni hotel, no za mene potpuno prazan, jer radi se o nekakvom udnom svijetu. Ovdje sam se posve odvojila od svega i kao da mi nita vie ne pripada, osim sjeanja. Ponekad sam ispunjena tugom i enjom za onim ega nema jednako onako snanom kao kad sam kao mlada djevojka udjela oslukujui zapljuskivanje valova na obali za neim jo nepoznatim,
307

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

a ipak nekako opipljivim posvuda uokolo. A Vi? to Vi radite? Voljela bih dobiti kakvu vijest od Vas, moj oduvijek najdrai, i oduvijek mualjivi prijatelju, bila ona dobra ili loa. Ako mi ve ne elite poslati koju rije, tada mi poaljite barem neku misao, i primit e je jedan vrlo fino ugoeni instrument. Ne znam zbog ega sam toliko tuna, ali osjeam se kao da je sve u ivotu jednostavno otklizalo od mene. Moda sam jednostavno suvie sama, i moda mi samo nedostaje drutvo. Mislim da bih bila znatno sretnija kad bih saznala neto o Vama. Vi, koji ste posve nesvjesni bilo ega osim svoga rada, i koji nemate nikakvih ljudskih potreba. To nije ono to bih Vam13zapravo eljela rei pa stoga ostajem iskreno Vaa, KJ. Dodala je i post scriptum: Sjeate li se onog zlatnog dolara koji je neprestano kruio izmeu Vas i Roberta? Ovog ljeta nosim ga kao amajliju za sve nas. Novac? Dobra srea? Povratak zadovoljstvu i uzbuenjima iz odavno proteklih dana? Hoe li to biti amajlija za ovu trojku, koja je ve toliko toga zajedno prola?

308

23. Golubovi
Ljudi govore o desetljeima kao da su ona prirodne cijeline, iako njihov kraj rijetko oznaava zavretak jednog razdoblja. Preivjela ljudska bia jednostavno su gurnuta u jedno novo razdoblje u kojemu se ne snalaze kako treba i u kojemu su poesto izloena neshvatljivo brzim promjenama. To se dogodilo i Tesli kad je nastupila jurnjava dvadesetih godina dvadesetog stoljea. Dvadesete su sa sobom donijele licemjerje prohibicije. Pristojan ovjek, kojemu je stalo do vlastita ugleda, nije vie mogao ui u svoj omiljeni bar i naruiti pie, nego je umjesto toga bio primoran pribjei nezakonitim izvorima bljutavog pia koje se pripravljalo po kupaonicama i podrumima. Nedoputene toionice nicale su posvuda, a gangsteri su trljali ruke. Neobuzdana mlade po itave je noi divljala uz zvuke charlestona. Dionice na burzi as su munjevito rasle, a as strelovito padale dok su pekulanti na njima ostvarivali i gubili nezamisliva bogatstva. James J. Vvalker, nestani gradonaelnik NewYorka, bio je jedan od onih kojima su takva vremena odgovarala. Nikoli Tesli, viktorijancu kako po odgoju, tako i po izgledu, nisu. Ako ita, tada se samo jo vie udaljio od udnog svijeta koji ga je odjednom okruio. Kongresmen Hobson, kojega e za junatvo iskazano tijekom panjolsko-amerikog rata ubrzo odlikovati i kongresnom medaljom (a ona sa sobom nosi i in stoernog admirala), izgubio je na posljednjim izborima za ulazak u ameriki Senat. No, na Tesli-nu duboku alost, nije izgubio u kampanji protiv alkohola, koju je zapoeo i uspio ostvariti u obliku 18. amandmana o prohibiciji. Za Teslu je prohibicija predstavljala nepodnoljiv birokratski
309

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

napad na osobne slobode ovjeka. Stoga je slobodno i javno iznio svoje miljenje da e taj amandman skratiti ivot mnogima, ukljuujui i njega samoga. Vie nije mogao predviati da e ivjeti do 140. godine ivota. Bez boanske ambrozije u skromnim, ali zato redovitim koliinama, kome je uope i stalo do toga? Ipak, kad se obitelj Hobson iznova nastanila na Manhattanu, Tesli je bilo drago to su on i negdanji junak opet postali bliski. Hobson je u svoje ruke zgrabio uzde jo nekih hvalevrijednih kampanja, ukljuujui i rukovoenje meunarodnom komisijom za narkotike, ali bi uvijek pronaao vremena za svog starog prijatelja. U svoj je raspored uveo njihove redovite susrete najmanje jednom mjeseno, kad bi posjeivao Teslu u njegovu hotelu i potom ga odvodio na koju od filmskih matineja. Bio je to pomalo neobian nain zabave za takav ugledan dvojac. Iz tame kinodvo-rane izronili bi na bljetavilo sunca to je obasjavalo sve zakudce Times Squarea te polagano odetali do Tesline omiljene klupe u parku. Tamo bi razmjenjivali miljenja o svjetskoj politici i znanosti ili bi se prisjeali starih vremena. Tesla je ve zaao u drugu polovicu svojih ezdesetih godina, ali gotovo da nije bolovao. Dodue, ponekad bi ga znala prikli-jetiti pokoja udna bolest. Poslovi koje je onako mukotrpno izgraivao u Chicagu pomalo su iezavali. Wardenclyffe je postao tek tuna uspomena, ah se on nikada nije prestao zalagati za razvijanje svog svjetskog beinog sustava. Godine 1920. iznova se sjetio Vvestinghouseovih inenjera i iznio im svoj prijedlog vezan za beini prijenos. Odbili su ga i to mu je prizvalo duboko zakopano sjeanje na nekadanje VVestinghouseove direktore, koji su mu - u doba kad su dobili prava na njegove patente za izmjeninu struju sveano obeali kako nita to biste Vi mogli predloiti tvrtki Westinghouse nee biti odbijeno. On se bio oslonio na to obeanje, rekao im je, znajui da poteni ljudi obino imaju osjeaj obveze prema pioniru koji je poloio temelje njihova uspjenog poslovanja...1 Takav stav tvrdce drao je dodatno frustrirajuim, budui da su oni upravo tada stupah na podruje beinih prijenosa, a Tesla je
310

Golubovi

nauo da su isplanirali postavljanje sustava beinog emitiranja. Prije svega, bio sam zaprepaten i duboko razoaran, napisao im je, to je itava stvar uope trebala doi pred Vae inenjere... Ja im nikada ne bih podnio bilo to drugo osim potpunih nacrta, temeljito obraenih do najsitnijih pojedinosti... Uprava mu je odvratila ponudom za privremeni posao savjetnika za to podruje. Sljedee godine tvrtka Westinghouse nehotice ga je uvrijedila, javivi mu da su zapoeli s radom postaje i emitiranjem radiopro-grama u Nevvarku, u New Jersevju, koji e se sastojati od vijesti, koncerata te burzovnih i trinih izvjea, i pozivajui ga da se kao poasni gost postaje obrati njihovim nevidljivim sluateljima.2 Nabusito ih je podsjetio kako je on dugo radio na razvijanju sustava emitiranja koji bi obuhvaao cijelu zemaljsku kuglu: Zato mi je drae priekati da se moj projekt zavri prije nego to se obratim vaim nevidljivim sluateljima te molim da me ovom prigodom ispriate.3 No, u isto je vrijeme rukovoditeljima VVestinghousea ponudio crtee svoje superiorne turbine, kojom e, uvjeravao ih je, tvrtki utedjeti milijune dolara. Ali, upozorio ih je, to moe biti jedino pod njegovim uvjetima. On turbinu moe proizvesti odmah, 4 nee pristati ni na kakva i eksperimentiranja s njom. Odgovor je bio ve zamorno poznat. Predsjednik upravnog odbora, Guy E. Tripp, javio mu je da ne mogu prihvatiti takav dogovor, jer su se njihovi inenjeri nepovoljno izjasnili o tom pitanju, a, naravno, mi se moramo rukovoditi miljenjem naih inenjera.s U tom su razdoblju u Teslin ivot ula dva posebna prijatelja, jedan kipar i jedan pisac, ije su zavidne nadarenosti znatno pomogle da se njegovo ime i postignua sauvaju od zaborava koji moe pogoditi sve slavne osobe ukoliko iza sebe nemaju nasljednika ili neki korporacijski identitet, koji bi obnavljali sjeanje javnosti na njih. Naime, na pozornici se pojavio tada devetnaestogodinji pisac, Kenneth M. Swezey, te se ubrzo pridruio nizu izu-miteljevih stalnih pratilaca. Drugi je bio u Europi ve proslavljeni hrvatski kipar Ivan Metrovi, koji je u svojim srednjim godinama stigao u Ameriku kako bi joj predstavio svoje radove.
31

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Tesla i kipar dijelili su zajednika sjeanja na djetinjstvo provedeno u Hrvatskoj. Obojica su bili pjesnici u srcu. esto bi se sastajali u NewYorku priajui o svemu i svaemu. Obojica bi radili do kasno u no i susretali se sa slinim problemom. Metrovi je bio primoran seljakati svoje gomile mramora iz jednog hotela u drugi, jer nije imao vlastitog ateljea. Tesla, na svoju veliku alost, vie nije mogao snositi trokove laboratorija. Tako bi odlazili u dugake etnje, raspravljali o pitanjima Balkana, o svojim radovima te esto znali podijeliti zadovoljstvo recitirajui jedan drugome pjesnike koje su voljeli. U tim se etnjama i Metrovi upoznao sa svakidanjim obredom hranjenja golubova s Manhattana. Nakon poduljeg razdoblja, kad je kipar ve odavno bio u svom Splitu, javio mu se Tesla. Robert Johnson neprestano ga je nagovarao da od kipara zatrai neka izradi njegovo poprsje. Meutim, sam nije mogao krenuti za Europu, a Metroviu nije bilo mogue vratiti se u Ameriku. No, unato tome, kipar mu javi kako ga se sjea 6jako dobro pa e dostajati da mu Tesla poalje svoju sliku. Tesla mu odgovori kako nema novca za tako neto, a Metrovi njemu da ga za novac nije ni pitao. Odravi svoju rije, izradio je i u bronci izlio skulpturu snane i produhovljene slinosti (danas se nalazi u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu) koja je sjajno odraavala silne prijeene kilometre, protekle godine i itavu Teslinu stvarnost te uspjela uhvatiti samu sr njegova genija.* to se tie mlaahnog Swezeyja, kad se prvi put 1929. godine upoznao s izumiteljem, s iznenaenjem je otkrio (barem je tako opisao) da se radi o visokom, mravom ovjeku vrlo uspravna dranja, koji bi znao sate i sate provesti u posvemanjoj zadu-bljenosti, ali ija je ljudskost bila strastvena te koji je znao biti gotovo bolno obuzet osjeajem zajednitva sa svime to je ivo i to se kree.7 Sam Swezey tada je ivio u unajmljenom stanu u Brooklvnu i rijetko je bio u vezi sa svojom obitelji ih prijateljima. Tako je
* Po Metrovievu-je nalogu u bronci izliven i duplikat, danas u Tehnikom muzeju u Beu. Otkrio ga je 29. lipnja 1952. Teslin neak Sava Kosanovi. 312

Golubovi

postao znanstvenikov omiljeni novinar i njegov vjerni tovatelj. Starac i mladi poeli su se esto druiti. Mada je Tesla naporno radio dok bi drugi spavali, znao se poteno osvjeiti na svojim dugakim tumaranjima gradom. Swezey bi mu se esto pridruio na tim izletima u kasne none sate. I njega je upoznao sa svojim golubovima. Jedne veeri, dok su ili niz Broadway, a Tesla mu ivahno objanjavao svoj sustav za beino odailjanje elektrine energije u sve kutke svijeta, izumitelj je iznenada snizio ton glasa. No, ono zbog ega ovog trenutka strahujem, tiho je rekao, ona je ptiica koju sam bolesnu ostavio u svojoj sobi. Ona me zabrinjava vie od svih mojih beinih problema zajedno. Naime, golub kojega je prije dva dana pronaao ispred knjinice imao je nepravilno ukrteni kljun koji mu je poeo izazivati kancerogenu izraslinu na jeziku pa vie nije mogao uzimati hranu. Tesla ga je izbavio od polaganog ugibanja i rekao kako se nada da e uz strpljivo lijeenje ubrzo ojaati. Ali nije ba sve ptice, koje bi tako pronaao, mogao smjestiti u svoju hotelsku sobu, jer se posluga ve glasno alila na prljav-tinu. U velikom kavezu prodavaonice kunih ljubimaca, pisao je Swezey, nalazilo se jo nekoliko tuceta njegovih golubova... Neki su imali slomljeno krilo, drugi slomljenu nogu. Barem jedan od njih izlijeen je od gangrene za koju je veterinar ustvrdio da je neizljeiva. A ako bi koji golub bolovao od neega emu Tesla nije znao pristupiti, predao bi ga u ruke za to obuenog lijenika. Dok su tako zajedno lunjali, on i Swezey priali bi o Einsteinu, zdravoj prehrani, vjebanju, modi i braku. Tesla je jedini brak sklopio sa svojim radom i sa svijetom, napisao je mladi, i u tome je slijedio Newtona i Michelangela... sve do neke udesne podudarnosti misli. On vjeruje, kao to je vjerovao i Sir Francis Bacon, da su najtrajnija djela i ostvarenja ljudskih ruku postigli upravo ljudi bez djece...8 Izumitelj je svom mladom prijatelju povjerio da su mentalna bol, poar, komercijalni neuspjeh i razne nedae samo provjetrili 313

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

i proistili njegovu produktivnost i kako jo osjea da bi se mogao suprotstaviti i najveim otporima. Takoer mu je rekao da je tijekom ivota uspio zaraditi vie od dva milijuna dolara. Uzmemo li tu tvrdnju kao tonu, to bi znailo da je od Vvestinghousea ipak primio onih legendarnih milijun dolara na ime svojih patenata za izmjeninu struju.* Kako su se ve javljala mnoga udna tumaenja Tesline neobine opinjenosti golubovima, navodimo sljedee Teslino pismo djevojici Pauli Foti, keri jugoslavenskog veleposlanika u Sjedinjenim Dravama, Konstantina Fotia, jer je u njemu jednostavnim rijeima ocrtao svoju ljubav prema svim stvorenjima koja su ga podsjeala na djetinjstvo. Pod naslovom Pria o mladosti koju pripovijeda starost on joj opisuje zimsku osamu kue u kojoj se rodio te svog posebnog tamonjeg prijatelja, velianstvenog Maka, najboljeg od svih maaka na svijetu.9 Upravo je zahvaljujui tom Maku kad su mu bile tri godine jedne zimske veeri, dok je vani padao gusti snijeg, prvi put doao u dodir s elektricitetom. Ljudi koji su hodali po snijegu ostavljali bi za sobom nekakav svijetlei trag, napisao je, a gruda snijega, baena na kakav predmet, ostavljala bi dojam svjetlosti poput kockice eera kad no udari o nju... ak je i u tako ranoj dobi njegov vid bio hiperosjetljiv na svjetlost. Jer, stope u snijegu nisu uistinu plaviaste, crvenkaste ili crne sjenke, kakvima ih obino drugi vide. Neto me ponukalo da pomilujem Maka po hrptu. A ono to sam ugledao bilo je udo koje me ostavilo bez rijei... itava povrina Makovih lea zasjala je od neke svjedosti, a s moje se ruice zaulo pucketanje iskri koje je bilo dovoljno glasno da ga uju i ostali u prostoriji. Otac mu je rekao da je izazvao elektricitet. A majka neka se prestane igrati s Makom, osim ako jo ne eli izazvati kakav poar. No, dijete je razmiljalo posve apstraktno.
Mnogo kasnije, nakon izumiteljeve smrti, Swezey je pokuavao potvrditi ovu priu pomno istraujui razne dokumente po arhivima tvrtke VVestinghouse. Nije naiao ni na kakav podatak koji bi je podupro. 314

Golubovi

Je li priroda moda jedna divovska maka? A ako jest, tko onda nju miluje po leima? To moe biti jedino Bog, zakljuio sam. Kasnije, kad je tama ispunila sobu, Maak je ispruio svoje kande kao da se kree po mokru du, i djearac je s udaljenosti vidio itavo njegovo tijelo okrueno aurom. Dan za danom pitao se to li bi mogao biti taj elektricitet i nije nalazio nikakva odgovora. U vrijeme kad je pisao to pismo proteklo je ve osamdeset godina, a Tesla je u njemu ustvrdio da jo ne zna odgovor na to pitanje. Nasuprot Maku i njegovom ugodnom drutvu, nalazio se obiteljski gusan udovino runa betija s vratom noja, ustima krokodila i parom prodornih oiju iz kojih su zraili pamet i razumijevanje, kao da se radi o ovjeku. U svojim je poznim godinama Tesla ustvrdio kako jo nosi oujak koji mu je podarila ta strana ptica. Izuzevi tog gusana, neobino je volio sva druga stvorenja koja su drali na imanju. Volio sam hraniti nae golubove, kokoi i drugu ivad, i uvijek bih uzimao po jednu u ruke da im sam stavim hranu u kljun ili da ih tetoim. ak mu je i onaj strani gusan, kad bi u predveerje dovodio kui svoje jato, koje je po potoiu u dolini klizilo poput labudova, donosio radost i nadahnue. I tako se sada, u NewYorku, dok se sve vie i vie povlaio u sebe od ludila koje je zahvaalo svijet u kojemu je osjeao sve manje sklada, njegova negdanja ljubav prema golubovima iznova probudila neobinom estinom. Jednoga dana 1921. godine, iznenada mu je pozlilo u uredu u 40. ulici, ali je - kao i obino - odbio posjetiti lijenika. No, kad je postalo oito da nee biti u stanju vratiti se u svoju sobu u hotel St. Regis, proaputao je svojoj tajnici da nazove hotelsku spremaicu na etrnaestom katu i kae joj neka nahrani golubicu u njegovoj sobi - bijelu golubicu, sa sivim pjegama po krilima.10 Zatraio je od tajnice da prije toga za njim ponovi tu vanu i urnu poruku. Spremaica treba nastaviti svaki dan hraniti golubicu, sve dok joj on ne javi drukije. U sobi e nai dovoljno hrane. I prije toga, kad god bi izumitelj bio sprijeen otii do parka Brvant s hranom, platio bi glasniku Western Uniona da to uini
31 i;

TECI A _

DvjEK 12VAN VREMENA

umjesto njega. Stoga je bilo oito koliko mu je bijela golubica prirasla srcu. Bio je toliko uznemiren da su tajnice mislile kako je zapravo u bunilu. Oporavio se pa se ta zgoda brzo zaboravila sve do dana kad je nazvao svoju tajnicu, rekavi joj da mu je golubica vrlo bolesna te da stoga ne moe napustiti hotel. Gospoica Skerritt prisjetila se da je tom prigodom izostao s posla nekoliko dana. im se golubica oporavila, odmah se vratio svojim svakodnevnim navadama - radu, etnji, razmiljanjima i hranjenju ptica u parku. No, nakon otprilike godine dana stigao je u ured sav potresen i posve smuen. Pod rukom je nosio maleni smotuljak. Pozvao je Juliusa Czita koji je ivio u predgrau i upitao ga bi li negdje na svom imanju mogao zakopati uginulu golubicu, negdje gdje bi se taj grobak mogao pristojno odravati. No, jedva to se strojar vratio kui sa smotuljkom razmiljajui o udnoj misiji koju je dobio, zazvonio je telefon. Tesla je promijenio miljenje. Molim te, donesi je nazad, rekao mu je, uspio sam dogovoriti neto drugo. Kako je rijeio pitanje uginule ptiice, njegovi djelatnici nisu nikada saznali. Tri godine kasnije Tesla je ostao bez ijednog centa, a njegov raun u hotelu St. Regis ve dugo nije bio podmiren. Jednog je poslijepodneva u njegovu uredu osvanuo zamjenik erifa i poeo plijeniti namjetaj da bi se podmirila presuda protiv njega. Tesla ga je uspio namoliti da mu odobri produenje roka za plaanje. Kad je ovaj otiao, sjeo je kako bi razmislio o svojim tajnicama, koje ve dva tjedna nisu dobile svoju plau. Sve to mu je ostalo u uvijek pomno zakljuanom sefu bila je zlatna Edisonova medalja, koju je sada drao u rukama. Vrijedi oko stotinu dolara, rekao je zbunjenim mladim enama. On e je razrezati napola, i svaka e od njih dobiti polovinu. Dorothv Skerritt i Muriel Arbus odbile su to u jedan glas. Umjesto toga, ponudile su da 11 podijeliti s njim ono to im je e ostalo u vlastitim torbicama. Kad je Tesla nakon nekoliko tjedana ipak doao do novca, svakoj je u omotnicu stavio i dodatnu dvotjednu plau. No onoga dana kad je htio razrezati Edisonovu
316

Golubovi

medalju, zapravo je u uredu pronaao jo 5 dolara gotovine. Ali to je odmah namijenio kupnji hrane za golubove, jer je ostao bez sjemenki. Zamolio je jednu od tajnica da poe kupiti sjemenke. Tada je uz pomo Czita, kojemu je takoer dugovao znatnu svotu novca, preselio svoj uredski namjetaj u drugu poslovnu zgradu. Ali, ubrzo je stigao sljedei udarac: u hotelu St. Regis zatraili su da isprazni sobu, dijelom zbog neplaenih rauna, a dijelom i zbog njegovih prijatelja, golubova. U jednom je trenutku Tesla utrpao nekoliko golubova u kutiju i poslao ih svom strpljivom Georgeu Scherffu, nadajui se da e im promjena i selidba u Connecticut initi dobro. Ali, avaj, oni su se toliko naviknuli na svog starog prijatelja i dobrotvora da su tono u vrijeme veere iznova osvanuli na prozoru njegove hotelske sobe. Sjetno je zapakirao svoju neveliku imovinu koju je stekao tijekom nekoliko desedjea i odselio u hotel Pennsylvania. Golubovi su ga slijedili. Nakon nekoliko godina bio je primoran odseliti u sljedei hotel, Governor Clinton. Posljednje godine svoga ivota Nikola i njegove ptice provest e u hotelu NewYorker. Neobinu pripovijest o svojoj bijeloj golubici izumitelj je ispriao O'Neillu i VVilliamu L. Laurenceu, novinaru koji je za Nm York Times pisao o znanosti. Bilo je to jednog dana dok je ova trojka sjedila u predvorju hotela NewYorker. John O'Neill, lan spiritistikog drutva, pronaao je mistinu simboliku u Teslinom bijelom golubu. On i ostali spiritualisti koji su pisali o izumitelju radije su, umjesto o golubu, govorili o grlici. Samo bi je najzadr-tiji promatrai ptica ili strunjaci za ptice nazivali pravim imenom. No, i sam je Tesla manje bliskim osobama govorio o njoj samo kao o golubu. Ali, ono to je ispriao dvojici novinara toga dana u hotelskom predvorju, kae njegov prvi biograf, bilo je poput ljubavne prie o golubici njegova ivota. Godinama sam hranio golubove, tisue golubova, poeo je. Bilo ih je na tisue, ali tko e ga znati. No, meu njima se naao jedan golub, prelijepa i posve bijela ptica s blijedim sivkastim pjegama na krilima - ona je jednostavno bila drukija. Bila je enka. Prepoznao bih je na bilo kojem
317

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

mjestu. I bez obzira na to gdje bih se nalazio, ta bi me golubica pronala. Kada sam htio da doe, samo bih poelio i zazvao je, i ona bi odnekud doletjela do mene. Ona je razumjela mene i ja sam razumio nju. Uistinu sam volio tu golubicu. Da, volio sam je kao to mukarac voli enu, i ona je voljela mene. Kad je oboljela, ja sam to odmah znao i shvatio. Dola mi je u sobu i ostao sam uz nju danima. Taj je golub bio prava radost moga ivota. Ako me ona trebala, nita mi drugo nije bilo vano. I tako dugo dok sam je imao, moj je ivot imao i smisao. A onda, jedne noi, dok sam kao i obino leao na svojoj postelji rjeavajui neki problem, ona je doletjela kroz otvoreni prozor i sletjela ravno na moj stol. Znao sam da me treba. eljela mi je rei neto vano, stoga sam ustao i krenuo prema njoj. im sam je pogledao, znao sam to mi eli rei da ugiba. I kad sam shvatio njezinu poruku, iz njezinih je oiju bljesnula svjetlost snane zrake svjedosti. Tesla je na trenutak zastao, a onda, kao odgovor na neizreeno pitanje obojice novinara, nastavio. Da, bilo je to pravo svjetlo, snano, zasljepljujue, bljetavo svjetlo, snanije od ijednoga koje sam ikada proizveo svojim najjaim svjetiljkama u laboratoriju. Kad je taj golub uginuo, neto je zajedno s njime otilo iz moga ivota. Do tog sam trenutka sa sigurnou znao da u dovriti svoj rad, ma koliko ambiciozan moj program bio. No, kad je to neto s njom otilo iz moga ivota, shvatio sam da je gotov i moj ivotni rad. Da, hranio sam golubove godinama, i jo ih hranim, na tisue njih, jer, konano tko e ga znati... Pisci su ga ostavili u mukloj tiini i bez rijei nastavili koraati Sedmom avenijom jo nekoliko blokova. Kasnije je O'Neill zakljuio: Na prizorima kakav je Tesla doivio kad je golubica iz ponone tame doletjela u polumrak njegove sobe i preplavila je bljetavim svjedom, ili pri otkrovenju spoznaje do koje je doao
318

Golubovi

pod jarkim zrakama sunca u parku Budimpete, izgradili su se misteriji vjere. Da Tesla nije onako duboko i otro potisnuo svoje mistino naslijee, napisao je, on bi i sam shvatio simboliku svoje Golubice.12 Dr. Jule Eisenbud u jednom je lanku za Journal of the Amencaa Societv for Psychical Research prouavao simboliku ptice u ivotu izumitelja, povezanu s njegovim neurozama i odnosom koji je izgradio prema svojoj majci u djetinjstvu, onoliko koliko se o tome moglo neto saznati. Ptica je prastari univerzalni simbol majke i njezinih grudi koje su izvorite hrane, rekao je psiholog. Znaajno je da je Tesla vjerovao kako svojoj prelijepoj bijeloj golubici moe naloiti da se pojavi, ma gdje on bio, samom svojom eljom. Znaenje ove matarije, nastavio je, moe se dokuiti samo kad se sagleda zajedno s ostalim snanim dokazima iz njegovih biografskih podataka, koji govore o tome kako je nesvjesna potreba za majkom koja nestaje te potreba za njezinom kontrolom dominirala cijelim Teslinim ivotom. Njoj se mogu pripisati ne samo mnoge njegove, kliniki gledano, neobine navike i mnogo onoga to je bilo izvan uobiajenog u njegovu odnosu prema ljudima i stvarima, nego i njegova privatna mitologija zbog koje je, izgleda, nesvjesno razvio mone unutarnje sile koje su ga cijelog proimale, toliko snano da je svoj ivot posvetio njihovu suzbijanju i obuzdavanju.13 Iz Teslinih zapisa laik ne bi mogao doi do zakljuka da se ovaj osjeao zakinutim zbog majke koja nestaje. Ali, u njegovu je ivotu dr. Eisenbud pronaao mnoge znakove emotivnog i fizikog neispunjenja dok je bio dojene. Tesla je svjesno idealizirao svoju majku, upinje se dokazati Eisenbud, ali ipak se uspio osloboditi njezina utjecaja, te je veinu svoga ivota posvetio neispunjenim predosjeaj ima (to jest, svi su neispunjeni osim posljednjeg) o njezinoj smrti, o njezinu konanom nestanku. Ta vrsta ambivalentnosti je neto to se esto via kod osoba koje su kliniki poznate kao kompulzivni neurotici, to je Tesla nesumnjivo bio, a to je obiljeilo sve njegove odnose i stavove prema majinskim simbolima i zamjenama za majku.
319

TESLA

OVJEK

VAN VREMENA

I tako, kae Eisenbud, on nije mogao podnijeti glatke oble povrine, pa bi zbog bisera na enama ak i fiziki obolio. Dalje govori o jednom svom kompulzivno-opsesivnom pacijentu koji je, prema svjedoenju svoje majke, zapao u smrtnu depresiju kad ga je u dobi od dva tjedna odbila od glatkih, oblih grudiju te kasnije u ivotu nije mogao podnijeti ak ni samu rije kugla. Dr. Eisenbud uvjeren je da izumiteljev stav prema novcu takoer ukazuje na njegovu duboko potisnutu predodbu o posjedovanju stvarnog nadzora nad univerzalnim majinskim simbolom, koji nam svima osigurava preivljavanje: On bi svojim velikodunim, a ponekad i udnovatim, gestama rasipao milijune zbog ega je esto ostajao bez prebijenog centa. Ali, oito je kako je njime dominiralo utjeno uvjerenje da njegovo uzdravanje i opstanak u osnovi ne ovisi o sudbini, ni o drugim ljudima, te da sam novac, taj glupi i sluajni aspekt mehanike ivljenja, uvijek moe pribaviti u dostatnim koliinama kad god mu zatreba... Ali, najudnije to sam zapazio u toj Teslinoj igri bez kraja kojom je elio nadzor majke bilo je njegovo stvarno igranje sa samom hranom, u kojoj je, naalost, na kraju prevladala negativna strana njegova ambivalentnog stava prema toj najizrav-nijoj zamjeni za majku...14 Dakle, kae on, pomno razraeni Teslin obred pri jelu, koji se sastojao od toga da u veernjem odijelu osvane u blagovaonici tono u odreeno vrijeme, da se svima pokae za svojim pomno odabranim stolom te da na kraju natkonobara pretvori u skupu zamjenu za majku, sve to predstavlja simbolini nadzor za kojim nerijetko poseu oni koji se nalaze u kritinom stanju. O injenici da je jedno od Teslinih omiljenih jela bilo ni manje ni vie nego gula od goluba, on kae: U prekrasnom klinikom primjeru ugrizanja grudi koje ga nisu nahranile (to je samo druga strana medalje njegova kompulzivnog hranjenja golubova), on bi... iz gulaa odabirao jedino meso golubinjih prsa. Kad je kota njegova ivota uinio puni krug, kae Eisenbud, Tesla je svoju prehranu uglavnom sveo na toplo mlijeko. Tada je i njegova prelijepa bijela golubica uprla u njega svoju posljednju,
320

Golubovi

bljetavu, zasljepljujuu zraku svjetlosti to je opet simbol koji treba izjednaiti s mlazom mlijeka iz prepune dojke...15 I tada se sruio Teslin ivot prepun simbola, zamjena i kompenzacija. Neto je otilo iz njegova ivota, i on je znao da je njegov rad zavren. Dodue, pod utjecajem Freuda i Junga, Bihevioristiki teoretiari bi se usprotivili takvom gledanju na stvari te bi radije vjerovali da su odreeni traumatini doivljaji iz Teslina djetinjstva doveli do potiskivanja osjeaja, zbog ega su pak izbile njegove opsesivne neuroze. Naalost, kako vei broj podataka nedostaje, nije nam mogue ponuditi bilo to vie od nagaanja.

111

24. P r i j e l a z n a razdoblja
Katharine Johnson se razboljela. Tesla je svoju zabrinutost za nju iskazao propisavi joj osobitu dijetu. No, to se bolest vie razvijala, to je njezin osjeaj da joj je u najboljim godinama ivota sve to je uistinu vrijedno nekako kliznulo kroz prste sve vie jaao. Skupa s time joj je iezavala i svaka volja za oporavak. Leala je u svojoj kui u Aveniji Lexington br. 327 u zamraenoj sobi i prisjeala se zabava, slavnih osoba, govorkanja i slave u kojoj su uivali i svi oko njih, ulica zakrenih prekrasnim koijama i automobilima to bi dolazili i odlazili bez prestanka, sjajnih sveanih veera koje bi Tesla prireivao u hotelu Waldorf-Astoria, uzbuenja koje bi je obuzimalo zbog njegove opinjavajue nazonosti za njezinim stolom, i koliko su naporno svi oni radili na tome da za njega pronau bogate mecene. Pamtila je bljetava okupljanja u njegovu laboratoriju, prikazivanja kojima bi svoje gledatelje ostavljao bez daha te ushit koji bi osjeali zbog njegovih slavnih i trijumfalnih pohoda u inozemstvo. inilo joj se da se itavo njezino bie raslojava u prolosti i uspomenama. ivot kojim je ivjela kao da nije bio njezin, a nije znala ni kome on pripada. Kao da je njezin ivot bio tek odraz rizika, djela i trijumfa drugih. Sad je samoj sebi postala strankinjom kojoj je posve oduzeta svaka nada i svaki bijes. Osjeala se razoaranom, prevarenom i beskrajno istroenom. Tijekom vremena u kojemu je ona tako venula, Tesla se naao iznenada nadahnut time da razmilja o pisanju jednoga od svojih udnovatijih proroanstava - o budunosti ena. Bila je to tema o kojoj je zapravo esto razmiljao, kruio oko nje, odbacivao je, ali ju ipak, kako izgleda, nije mogao napustiti. Godinu dana prije nego
322

Prijelazna razdoblja

to je Kadaarine oboljela, razgovarao je s novinarom detroitskog lista Free Press o problemu ena.1 Uglaenou kakvu bi imao i svaki drugi mukarac, naricao je nad njihovim padom s pijedestala, koje je muki rod tako paljivo izgradio ne bi li ene uhvatili u krletku. On se itava svog ivota divio enama, rekao je, s jedne odreene udaljenosti, izdaleka. Ali sad, kad su ene uzdigle glave i svoje umove poele usporeivati s umovima mukaraca, kreui tako u otvoreno utrkivanje s onim to im je Bog izvorno namijenio, nije li time dovedena u opasnost i sama civilizacija? Odgovor je bio sadran u pitanju kojim se 1920. godine najvjerojatnije nije zamarao vei dio itatelja nedjeljnog priloga tog lista: ija civilizacija? Sada, potaknut mislima i brigama zbog Katharinine bolesti, iznova se poeo baviti istim pitanjem, iz 2ega je proizaao jo jedan intervju, ovaj put za list Collier's. Sam je lanak nosio prijetei naziv Kad je ena glavna, a opisivao je novi poredak u kojemu su ene intelektualno i umno superiornije. S jedne se strane inilo da Tesla u cijelosti podrava takav poredak, a s druge da ga i sama pomisao na njega nevjerojatno uznemiruje. Je li on ikada shvatio stvarnu uzaludnost i prazninu Katharinina ivota? Ma kakvi bili njegovi porivi, lanak je zavrio tmurnim proroanstvom da e mukarci i ene jednom ivjeti u ljudskim konicama odraavajui uznemirujue mehanistiko naelo neke vrste utopijskog racionalnog drutva. Svakom je iole upuenijem promatrau jasno, rekao je, da je svijet zauzeo novi stav oko jednakosti spolova, naroito netom prije Prvog svjetskog rata. Naravno, on nije mogao predvidjeti da e upravo Drugi svjetski rat obiljeiti pravi uzlet ena i mnogo pridonijeti drutvenim i gospodarskim promjenama u kojima se na ene prestalo gledati kao na tvornice za raanje djece. Malo bi se feministica usprotivilo prvom dijelu Teslina zakljuka: Borba ena za ravnopravnost spolova okonat e se novim poretkom u kojemu e ene postati nadmonije. Suvremena ena, koja samo na povrini sudjeluje u procesu napredovanja njezina spola, povrinski je simptom neega mnogo dubljeg i monijeg, to sazrijeva u njedrima ljudske vrste.
323

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Nee se raditi tek o plitkom fizikom oponaanju mukaraca kad se ene prvo prihvate dokazivanja svojih kvaliteta, a potom i svoje nadmonosti, nego i o buenju intelekta u ena. Kroz bezbroj narataja i od samih poetaka ljudske vrste, drutvena podlonost ena dovela je, naravno, do djelomine atrofije ili barem do nasljednog povlaenja njihovih umnih sposobnosti, kojima su, kako danas znamo, ene obdarene nita manje od mukaraca. Ali, enski je um ve pokazao sposobnost za dostizanjem svih umnih tekovina i postignua mukaraca. Kako e novi narataji nailaziti, ta e se sposobnost sve vie iriti; prosjena ena bit e jednako dobro obrazovana koliko i prosjeni mukarac, a potom i bolje obrazovana od njega, jer e uspavane sposobnosti njezinoga mozga biti potaknute na djelatnost koja e biti snanija i monija ve i zbog mnogih stoljea u kojima su mirovale. ene e zanemariti ono to je bilo i zapanjiti civilizaciju svojim napretkom. Samo, idealno drutvo kakvo je Tesla nastavio opisivati, zasnovano na konici s deseksuaUziranim vojskama radnika, koji jedini cilj i sreu svoga ivota nalaze u napornom radu, nije samo odbio mukarce, nego i osvjetene ene. Nastojanja ena da osvoje nova podruja rada i njihovo postupno preuzimanje vodstva, rekao je, oslabit e i konano rasplinuti ensku osjetljivost te uguiti majinske instinkte, tako da bi im brak i majinstvo mogli postati mrski, a ljudska bi se civilizacija tako poela sve vie i vie pribliavati savrenoj civilizaciji pela...3 Savreni ivot pelinje zajednice bio je radikalna slika za ona vremena, a obeavala je zajedniki ivot drutva u kojemu sve stvari, ukljuujui i mlade, pripadaju svim lanovima i svi o njima vode brigu. No, u istom tom posve otvorenom razgovoru Tesla je iznio i nekoliko nevjerojatno tonih tehnolokih predvianja: Vie je nego vjerojatno da e se dnevne novine svakodnevno, tijekom noi, beinim prijenosom dostavljati po kuanstvima. Problemi parkiranja automobila i gustog prometa bit e rijeeni izgrad324

Prijelazna razdoblja njom posebnih cesta za komercijalni i zabavni promet. Po naim e velikim gradovima izrasti pravi tornjevi za parkiranje automobila, a ceste e se nevjerojatno razgranati i umnoiti iz iste potrebe, ili e se konano pokazati posve nepotrebnima kada civilizacija jednom kotae zamijeni krilima. Za potrebe industrije morat e se stvarati svjetske rezerve toplinske energije... Solarno grijanje djelomino e zadovoljavati potrebe kuanstava, beini prijenos energije pobrinut e se za drugi dio, a u uporabi e biti maleni ureaji koji se mogu strpati u dep, nevjerojatno jednostavni u usporedbi s dananjim telefonom. Moi emo svjedoiti i uti o dogaajima kao to su inauguracija predsjednika, odravanje sportskih utakmica, uas zemljotresa ili neke bitke - kao da smo im zaista nazoni. Katharine je umrla 1925. godine. Teslu nije zaboravila ni u trenutku svoje smrti, zatraivi od Roberta da ostane s njim u bliskoj vezi. Johnson i njegova ki Agnes (budua Agnes Holden) nastojali su i nakon toga slaviti uobiajene obiteljske sveanosti i blagdane. Pri tome bi uvijek pozivali Teslu. Tako su ga pozvali i na dan Katharinina roendana, pri emu mu je Robert napisao: Bit e glazbe, i bit e to onakva sveanost kakvu bi ona eljela. Ona je toliko cijenila prijateljstvo meu vama. Naloila mi je da se nas dvojica ne smijemo prestati viati. Bez Vas to ne bi bio dan posveen njoj.4 Ubrzo ga je Robert zamolio i za financijsku pomo kako bi platio porez i zajam banci. Tesla mu je mogao pomoi samo manjom svotom, nakon to je prikupio sve to je jo dobivao od svojih tantijema i savjetodavnog rada. Iako se i sam iznova razbolio, iz postelje mu je zajedno s ekom poslao ohrabrujue pisamce: Nemojte se zamarati sitnim brigama. Jo samo malo, i moi ete se uzvinuti u visine na krilima svog Pegaza.5 Johnson mu je zahvalio i ujedno najavio da s Agnes odlazi za Europu gdje e ostati dva mjeseca. Na tom je putovanju upoznao neku vrlo mladu glumicu, koja mu je uljepala posljednje godine ivota.6
325

TESLA - OVFEK IZVAN VREMENA

U travnju sljedee godine, Tesla je Johnsonu iz ista mira poslao 500 dolara zajedno s pisamcem sljedeeg sadraja: Samo neka Vas ovo, molio bih, ne podsjeti na svakojake vjerovnike, nego si priredite malu proslavu.7 Johnson mu je odvratio kako e polovinu te svote utroiti na podizanje grobnog spomenika KatJia-rini. Takoer mu je javio koliko ga slatka Marguerite [Churchill] pomlauje, i da jedva eka da je upozna i izumitelj. Ubrzo je Johnson zavrio u bolnici, i iz bolnike postelje napisao Tesli: Kad se vratim, morate doi k nama na veeru s gospoom Churchill i Margueritom. Pismo je bilo prepuno pria o mladoj glumici te njegovih nadanja i strahovanja hoe li biti u 8stanju pratiti je Europom, naravno, u pratnji njezine majke. Posjetit e domove i boravita Tennvsona, Keatsa, Shakespearea, Wordswortha. Umjesto toga, sljedee je godine, a potom opet 1928., krenuo u Europu s kerkom Agnes, oba puta zahvaljujui Teslinim ekovima. Francis A. Fitzgerald, Teslin osobni prijatelj jo od radova izvoenih na Slapovima Nijagare, a trenutno lan Vijea za elektranu na Nijagari sa sjeditem u Buffalu, pokuao je 1927. godine pomoi izumitelju oko jedne od njemu najdraih znanstvenih zamisli. Zatraio je od kanadskog vijea za elektrane da financira projekt kojim bi se provodio beini prijenos energije. To se nije ostvarilo, ali je u umovima nekih znaajnih kanadskih dunosnika posijalo sjeme te se odonda pa do danas svakih nekoliko godina iznova razmatra mogunost da se poduzmu napori kako bi se energija iz njihovih hidroelektrana beino i jeftino prenosila do zabitnih krajeva kroz zemlju. Godinama se aputalo da je Tesla izumio vrlo monu, smrtonosnu zraku, no iz nekog udnovatog razloga on uope nije elio govoriti o tome. Poetkom 1924. godine itava lavina novinskih izvjea ustvrdila je kako su takvu zraku pronali u Europi - prvo Englezi, zatim Nijemci, a potom i Rusi. Gotovo istodobno je i ameriki znanstvenik, dr. T F Wall, podnio svoj zahtjev za patent smrtonosne zrake za koju je ustvrdio da moe zaustaviti zrakoplove i automobile. Uto je jedan list u Coloradu ponosno objavio 326

Prijelazna razdoblja

da je Tesla ve odavno izumio prvu smrtonosnu zraku koja je bila u stanju zaustaviti zrakoplov u letu, i to jo9 dok je u njihovu kraju 1899. godine obavljao svoje pokuse. Nije ba tipino za njega, no izumitelj o tome nije elio iznijeti svoj stav. Kad je Scherff 1929. godine iznova ispunio obrasce za povrat poreza za tvrdcu Nikola Tesla Company, priopio je Tesli: Naalost, tvrtka nije duna platiti nikakav porez. Time je barem bio u skladu s vremenom, jer se ve poinjala osjeati velika ekonomska kriza. Da bi iznova obodrio svog prijatelja Johnsona, Tesla mu je jo jednom poslao razdragano pisamce, priznavi u njemu svoja vlastita mala financijska prokletstva. Rekao je: Naravno, nisam to rekao ostalim prijateljima. Moji su izgledi bolji... radi se o jo jednom sjajnom i vrlo vrijednom izumu. Kada bi on bio jedan od onih mladih izumitelja koji su zapoljavali vlastite glasnogovornike, napisao mu je, o njemu bi ve brujao itav svijet.10 Zapravo, ve dosta dugo nije prijavio gotovo nikakav patent. Godine 1922. predao je itav niz patenata vezanih za fluidnu mehaniku, koji, meutim, nisu bih do kraja obraeni, ni nadopunjeni. Tako su uli u zastaru i postali opim vlasnitvom. Jedan od tih patenata bio je od iznimnog znaaja. Podnio ga je 22. oujka 1922. godine pod nazivom poboljana metoda za vaku-umiziranje i ureaj za proizvodnju visokog stupnja vakuumizira-nosti.* Nakon niza godina, kad su Sjedinjene Drave i Rusija zapoele utrku u usavravanju suvremenih vrsta oruja koje razaraju i unitavaju svojim smrtonosnim zrakama, ta se Teslina zamisao prouavala s iznimnim zanimanjem. Bila je to prva grupa patenata koju je podnio nakon 1916. godine. Ali, ako bi to netko shvatio kao dokaz da se Teslin stvaralaki ivot pribliio svome kraju, jako bi se prevario.
Ostali: metoda i ureaj za komprimiranje elastinih tekuina; metoda i ureaj za termodinamiku preobrazbu energije; poboljana metoda i ureaj za balansiranje rotacijskih dijelova strojeva; poboljana metoda i ureaj za dobivanje pogonske energije od pare; poboljana metoda i ureaj za ekonominu preobrazbu energije pare pomou turbina; poboljana metoda dobivanja energije turbinama na elastinu tekuinu; poboljani ureaji za dobivanje energije turbinama na elastinu tekuinu.
327

25. Roendanske proslave

Roen u pono, pa stoga nikada posve siguran koji bi datum trebao drati svojim roendanom, Tesla ih obino uope nije slavio. Oni bi jednostavno prolazili mimo njega i sve dok se osjeao dobro, ne bi ni zamijetio da je koji od njih ve proao. Jako se ponosio injenicom to mu je tjelesna teina ista jo od studentskih dana. O njegovoj su se majoj gipkosti ispredale prave legende. Tako je jednog ledenog zimskog dana, dok je iao Petom avenijom iznenada izgubio ravnoteu, ali se odmah nekako uspio odbaciti te izvesti sako u zraku, doekavi se na noge te je potom mirno nastavio ulicom. Zapanjeni pjeaci zaklinjali su se da su neto slino vidjeli jo samo u cirkusu. No, u zrelijim je godinama zato poeo nadoknaivati proputene roendane. Svaki je od njih postao dobrim povodom za proslavu s izvjestiteljima i fotografima. Na tim bi okupljanjima na veliko oduevljenje svojih, obino znatno mlaih, gostiju znao objavljivati nevjerojatne i fantastine izume, te bi se i na njihovo i na vlastito zadovoljstvo ponekad posve zanio predvianjima. Jedino se trijeznom gospodinu Kaempffertu, koji je elio ouvati dostojanstvo Timesa, takve proslave nisu nimalo sviale. Niti to kako se svi pritom hvataju svake rijei koju bi guru izgovorio dok bi objavljivao svoje vizionarske gluposti. A najgore od svega, kako svi samo glume da neto shvaaju!1 Posebno upeadjivu roendansku proslavu Tesli je povodom njegova sedamdeset petog roendana pripremio Swezey. Taj povueni mladi pisac znanstvenih djela bio je osoba od malo rijei - oni koji su ga poznavali znali su da govori gotovo u iframa a ipak je bio iznimno nadaren u svojoj sposobnosti da znanost jed328

Roendanske proslave nostavnim rjenikom priblii nestrunim itateljima, prevodei apstraktne izraze u ive slike. Izraivao je zabavne igre s pitanjima iz znanosti te osmiljavao zagonetke i jednostavne pokuse to su oaravali djecu, jer su ih mogla obavljati i kod kue, za kuhinjskim stolom. Napisao je knjigu Znanost nakon veere, koja je postigla sveopi uspjeh, posebno kod roditelja koji su imali kolarce. Pisao je i vrlo zanimljive lanke za razliita znanstvena glasila. Tesla je za njega bio junak. Swezey je, naravno, mogao mnogo lake nego prosjeni ljudi cijeniti izumiteljev znaaj u povijesti znanosti te ga je, poput Behrenda, silno uzrujavala zaboravljivost i kratkovidnost javnosti. Stoga je odluio neto poduzeti. I tako je 1931. godine, za Teslin sedamdeset peti roendan, zatraio od poznatih znanstvenika i inenjera diljem svijeta da svojim prilogom sudjeluju u proslavi. Na to je pristigla prava bujica estitki i poasnih pisama posveenih Tesli. Meu onima koji su se odazvali nalo se i nekoliko laureata Nobelove nagrade, koji su Tesli s potovanjem i zahvalnou odali priznanja za nadahnue kojim ih je zaduio te2 time potpomogao njihovim osobnim znanstvenim karijerama. Robert Milikan pisao je o tome kako je u dobi od dvadeset pet godina prisustvovao predavanju na kojemu je Tesla prvi put prikazao svoju zavojnicu. Otada sam, pisao mu je, velik dio svojih istraivakih radova provodio po naelima koja sam nauio od Vas te veeri, tako da Vam uistinu ne aljem tek obinu estiticu, nego i svoju zahvalnost te duboko potovanje u neizmjerivim koliinama. Arthur H. Compton je ustvrdio: Prema ljudima kao to ste Vi, koji su iz prve ruke prouavali tajne prirode i nama ostalima pokazali kako se njezine zakonitosti mogu primijeniti u rjeavanju naih svakodnevnih problema, mi iz mlaih narataja imamo toliki dug da se on uope ne moe platiti... Priznanje su mu odali i svi dosadanji predsjednici Amerikog instituta elektroinenjera, kao i mnogi vodei strunjaci na podruju suvremenog radioemitiranja, koje je upravo doivljavalo procvat. 329

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Lee De Forrest opisao je svoju duboku osobnu obvezu koju osjea prema Tesli i kao znanstvenik i kao izumitelj: Nitko nije toliko uzbudio moju mladenaku matu, potaknuo moje ambicije za pronalascima ili mi posluio kao najsjajniji primjer briljantnih dostignua na podruju na koje sam tako arko elio stupiti i sam, kao to ste to uinili Vi... Osjeam se osobito dunim izraziti svoju duboku zahvalnost ne samo Vaim otkriima vezanima za visoke frekvencije, to su postavila osnovne temelje velike industrije radioprijenosa kojom sam se poeo baviti, nego i Vaim neiscrpnim nadahnuima iznesenim u ranijim radovima, kao i Vaem sjajnom primjeru koji ste nam davali. Dr. Behrend govorio je o uobiajenoj nezahvalnosti svijeta prema svojim dobrotvorima. Mi koji smo ivjeli u uznemirujuem i zapanjujuem razdoblju razvoja prijenosa energije izmjenine struje, rekao je, nimalo ne dvojimo o tome kako je na tom podruju ime Tesla jednako veliko koliko i ime Faradav u otkrivanju pojava na kojima se zasniva itava elektrotehnika. Einstein, za kojega se ini da ba i nije bio dobro upoznat sa zadivljujuim stupnjem Teslinih zasluga, uputio mu je svoje najbolje elje i posebno mu estitao na njegovu doprinosu kojim je zaduio podruje struja visoke frekvencije. Meu Europljanima, koji su poslali svoje srdane i sveane estitke, bio je i dr. W H. Bragg, jedan od dobitnika kontroverzne Nobelove nagrade za fiziku 1915. godine. Pisao mu je iz Kraljevskog drutva u Londonu, prisjeajui se Teslinih predavanja koja je tamo odrao etrdeset godina ranije: Nikad neu zaboraviti osjeaj koji su izazvali Vai pokusi, ostavivi nas u poetku posve zapanjene, a potom duboko oduevljene njihovom ljepotom i zanimljivou. Grof von Arco, pionir njemake radioindustrije, koji je zajedno s profesorom Slabvjem razvio Slaby-Arco sustav, napisao mu je: Kad se netko itanja Vaih djela lati danas, u vrijeme kad je radio... ve postigao svjetski znaaj, a posebno kad se pozabavi Vaim patentima (koji gotovo odreda pripadaju proteklom stolje330

Roendanske proslave

u), ostat e iznova zadivljen injenicom koliko je mnogo Vaih prijedloga kasnije bilo ostvareno, esto i pod nekim drugim imenima... Swezey je tim pravim izljevima osjeaja i iskazanog potovanja, kao njihov katalizator, dodao i svoj vlastiti, vrlo rjeiti iskaz. Teslin genij dao je poetni zamah radovima Rontgena, J. J. Thomsona i onima koji su ih slijedili u doba elektrona. Stojei posve sam, rekao je mladi pisac, on se bacio u nepoznato. Bio je vrhovni urotnik protiv utvrenog poretka stvari. Ako se ove pohvale nekome ine neumjerenima, pored rijei slavnog urednika znanstvenih listova i izdavaa Huga Gernsbacka one se ine posve blijede: Ako se govori o ovjeku koji je uistinu izumio, drugim rijeima, stvorio i otkrio, a ne samo unaprijedio neto to su ve izumili drugi, tada je Nikola Tesla bez imalo dvojbi najvei svjetski izumitelj, i to ne samo u sadanjosti, nego u itavoj povijesti ovjeanstva... Njegova koliko osnovna, toliko i revolucionarna otkria ve i zbog same svoje smjelosti nemaju takmaca u analima misaonog svijeta. Zahvaljujui obavijesti koju im je Swezey uputio o prikupljanju roendanskih estitaka, novine i glasila irom svijeta raspisale su se tim povodom o Tesli. Tako se pria s naslovnice lista Time bavila prvo tekoama koje su pisci lanka imah da bi uope pronali izumitelja (visokog lika... orlovske glave) u njegovu najnovijem boravitu, hotelu Governor Clinton. Potom su iskreno poalili to ga nisu imali prilike vidjeti u doba obavljanja njegovih pokusa u laboratoriju u Colorado Springsu, dok kako je stajalo u lanku vrluda njime, ili pak poput nekog hladnokrvnog Mefista sjedi usred munja, bljeskova, iskrenja i grmljavine...3 Umjesto takvog Tesle, naili su na ispijenog i mravog, ali jo vrlo ivahnog izumitelja. Kosa mu je bila prepuna sjedina, dok su mu obrve ostale gotovo posve crne. Ali iskra u njegovim plavim oima i reskost glasa otitrivala im je njegovo uzbuenje i unutarnju napetost.4 Kad je Swezey izumitelju predao svu silu estitaka, uvezanih poput spomenara, Teslu je takav poklon iskreno iznenadio, ali se
33

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

ne bi moglo rei da su ga nadvladali osjeaji. Iako je pomalo suhoparno progunao da mu nije pretjerano stalo do komplimenata osoba koje su mu se itava ivota suprotstavljale, mladi je pisac u Teslinu glasu osjetio koliko mu je u potaji drago zbog tolikih priznanja. I zaista, kad ih je Swezey kasnije pokuao nakratico posuditi kako bi ih kopirao (elio je poslati kopije novootvorenom institutu Tesla u Beogradu), starac se odluno odbio rastati s njima makar i na krae vrijeme. U svom je intervjuu novinarima Timea Tesla otkrio zamisli koje su ga trenutno zaokupljale. Radio je na dvije stvari: prvo, na zakljucima kojima je elio oboriti Einsteinovu opu teoriju rela-tiviteta. Rekao je da su njegova objanjenja manje zakuasta od Einsteinovih, a kad ih bude spreman objaviti, vidjet e se da je svoje zakljuke uspio i dokazati. Drugo, radio je na razvijanju novog izvora energije. A kad kaem novi izvor, tada mislim na to da sam se tragajui za energijom okrenuo izvoru kojemu se, barem koliko znam, prije mene nije okrenuo ni jedan drugi znanstvenik. Kad mi je ova zamisao prvi 5 pala na pamet, djelovala je na mene kao put nevjerojatni ok. Taj e novi izvor energije, kako je rekao, razjasniti mnoge zbunjujue pojave u svemiru. U jo jednoj enigmatskoj izjavi koja znanstvenicima i danas predstavlja nerjeivu zagonetku, Tesla je izjavio kako bi se moglo pokazati da taj izvor energije ima veliku industrijsku vrijednost, a osobito u stvaranju novog i doslovno neogranienog trita elika.6 Kad su ga nastavili ispitivati o tome, jo je samo dodao da bi takva energija dolazila iz sasvim novog i posve neoekivanog izvora te da bi bila neprestano svima dostupna dan i no, te tijekom cijele godine. Dodao je da e se vjerojatno smatrati kako su poetni trokovi suvie visoki, ali da e se takvo miljenje nadvladati jer bi njezino uvoenje bilo kako trajno, tako i neunitivo. Jo u samo rei, naglasio je, da nema nikakve veze s takozvanom atomskom energijom. To nije energija u smislu u kojem se obino misli. S
332

Roendanske proslave

mojim strujama i koristei napone do 15 milijuna volti, najvee ikada koritene, ja sam uspio razbiti atom, ali nije dolo ni do kakvog oslobaanja energije... Pod pritiscima da otkrije svoj novi izvor energije, ljubazno je odbio, ali je obeao da e svoju izjavu objaviti za nekoliko mjeseci ili moda nekoliko godina. I dok su mu oi zablistale pod crnim obrvama, dodao je jo da je ve osmislio plan za prijenos velikih koliina energije s jednog planeta na drugi - apsolutno bez ikakva obzira na udaljenosti koje ih razdvajaju. Mislim da nema niega vanijeg od meuplanetarnih komunikacija, rekao im je. Zasigurno e doi dan kad e ljudi postati sigurni u to da u svemiru postoje i druga ljudska bia koja rade, pate i bore se poput nas, a to e onda ostaviti udesan dojam na ovjeanstvo te izgraditi temelje pravog svemirskog bratstva, to e potrajati koliko i samo ovjeanstvo. Kada? Bio je nesiguran. Vodio sam poprilino samotan ivot, prepun stalnog, koncentriranog razmiljanja i dubokih meditacija, odgovorio je. Stoga je prirodno da sam nadoao na velik broj zamisli. Pitanje je hoe li 7moje fizike snage dostajati da bih ih izveo i predao svijetu... U sedamdeset petoj godini Teslina ivota, mjesenik Everyday Science & Mechanics objavio je podrobne crtee dvaju izumiteljevih znatno opipljivijih prijedloga - prvi je bio njegov plan za dobivanje struje iz8 morske vode, a drugi za geotermalno parno postrojenje. Geotermalno parno postrojenje bilo je zamiljeno tako da iskoritava gotovo beskrajne koliine topline iz dubina Zemlje, s vodom koja bi cirkulirala do dna buotine i potom se vraala kao para kojom se pokreu turbine, a onda se iznova u kondenzatoru pretvarala u tekui oblik, i tako u beskonanim ciklusima. Te ideje nisu bile izvorno Tesline, jer se o njima nagaalo barem sedamdeset pet godina, ali bile su meu prvima koje su iznesene u obliku podrobnih crtea.
333

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Njegovo postrojenje za iskoritavanje morske vode koristilo bi toplinsku energiju dobivenu iz temperaturne razlike izmeu slojeva oceanske vode, ime bi se pokretale velike elektrane. Otiao je ak toliko daleko da je na crteu prikazao brod koji se pokree propelerom napajanim iz tog izvora. Ali, njegovo je istraivanje bilo u najbolju ruku u samim povojima. Jo je trebao rijeiti iste one probleme koji su zaustavili i druge pionire na tom podruju - velike tehnoloke tekoe i nevjerojatno visoke trokove, ak i kad bi osiguravali jednako nevjerojatne koliine energije. Ipak, nastavio je raditi na tom nacrtu i unapreivati ga, zamjenjujui cijevi objeene u podmorskim ponorima tunelom pod nagibom i obloenim cementom sa svojstvom toplinskog izolatora. Njegovi su suradnici, rekao je, obavili mjerenja u Meksikom zaljevu i vodama Kube, gdje bi te razlike u temperaturi odgovarale. Tesla je ispitivao nekoliko mogunosti - jednu, koja je radila bez akumulatora za pohranjivanje energije, i drugu, koja je trebala raditi bez vodenih crpki - no, jo je bio nezadovoljan svojim postrojenjima za obradu morske vode, drei da su im kapaciteti premaleni da bi bili konkurentni u odnosu na druge izvore energije. Ipak je nepokolebljivo nastavio predviati, izjavivi da su svi tehniki problemi rjeivi i da e se jednoga dana takva postrojenja pretvoriti u glavne proizvoae energije. Tesla nije poivio da bi vidio izgradnju takvog jednog postrojenja, osim to ga je kao ve dovrenog zasigurno predoio u svojoj mati. Ali tijekom 1980-ih godina Vlada SAD-a odobrila je program istraivanja pod nazivom Postrojenja za pretvorbu toplinske energije oceana. Ta se istraivanja obavljaju u Meksikom zaljevu, na Karibima, Havajima, i posvuda gdje su temperaturne razlike oceanskih slojeva odgovarajue. Izgleda kako je na tim istraivanjima, koja zajedniki provode Vlada i privatni poduzetnici, zaposlena itava jedna mala vojska znanstvenika. Profesor Warren Rie sa Sveuilita u Arizoni, suvremeni strunjak za Tesline radove na turbinama i fluidnoj mehanici, analizirao je njegovu proroansku viziju usporedivi je s vladinim
334

Roendanske proslave

projektom iz 80-ih, te ih ocijenio termodinamiki zdravima. Usto je dodao da je osobno pesimistiki nastrojen prema ekonomskoj isplativosti i praktinosti iskoritavanja energije mora i Zemlje u velikim 9koliinama. Nadam se da sam u krivu, istaknuo je pritom. Tesla je u svojoj poznoj dobi ipak doivio velike i brojne pohvale izuma elektrinih oscilatora koji su se primjenjivali u medicinskoj terapiji. Na Amerikom kongresu fizioterapeuta, koji se odrao u NewYorku 6. rujna 1932. godine, dr. Gustave Koli-scher iz bolnice Mount Sinai te Michael Reese iz Chicaga objavili su da su elektroterapijama visokih frekvencija postigli sjajne rezultate, ak i kad se radilo o dijagnozama poput raka, te da ti rezultati daleko nadmauju sve to bi se moglo postii kirurkim zahvatima.10 Naravno, u meuvremenu su suvremeni naini lijeenja raka znatno unaprijeeni, a potpune mogunosti primjene Tesline tehnike jo se istrauju. Godine 1980. Ameriko udruenje za unapreenje znanosti objavilo je podadce o jednom obeavajuem istraivanju vezanom za elektromagnetsko stimuliranje stanica, u svrhu regeneracije amputiranih udova. I prouavanja to se obavljaju na razliitim sveuilitima takoer su ukazala na to da se pulsiraj ua struja pokazuje znatno boljom od istosmjerne pri lijeenju prijeloma kostiju. Kao to je ve tipino za mnoge Tesline izume, znanstvenici ni do dananjih dana nisu upoznali itav raspon njihovih mogunosti primjene, a u nekim sluajevima ak ni njihovo pravo teoretsko znaenje.

335

26. epovi na povrini vode

George Svlvester Viereck bio je njemaki useljenik, nezakoniti potomak vladajue kue Hohenzollern. U Ameriku je stigao jo kao mladi, zapanjio moderniste svojim briljantnim avangardnim pjesnitvom te postao kontroverzna osoba kako u politici, tako i u novinarstvu. Intelektualci su ga drali istinskim genijem. Ali, kad su njegovi intervjui sa zvijezdama faizma u usponu - Hiderom i Mussolinijem razotkrili njegove duboke simpatije prema obojici diktatora, pjesniki mu se ugled jako srozao, kao to e se to za nekoliko godina dogoditi i Ezri Poundu. Vrhunac svega bilo je Viereckovo uhienje tijekom Drugog svjetskog rata, zbog irenja pronacistike propagande. On i Tesla sprijateljili su se u razdoblju izmeu dva rata, pri emu je izumitelj, kao i obino, politiki ostao posve nekritiki nastrojen. esto bi se dopisivali i druili po drutvenim kruocima NewYorka. Viereck je pisao vrlo pronicave lanke o Tesli, a izmeu sebe su razmjenjivali vlastitu poeziju. Teslu su tom Nijemcu vjerojatno privukle dvije stvari - njegova navodna povezanost s njemakim tronom te neosporna pjesnika nadarenost, to se moe vidjeti iz nekoliko pisama upuenih novome prijatelju, koja su vrvjela razotkrivanjem njegovih pomno uvanih zamisli. Jedini sauvani primjerak izumiteljeve poezije napisan je 31. prosinca 1934. godine Teslinim rukopisom, te je pod nazivom Govorkanja s Olimpa posveen upravo Vierecku, mom prijatelju i nenadmanom pjesniku. Tada je imao sedamdeset osam godina, a pjesmu je zapoeo stihovima uh na telefonu svom svemirskom / i s Olimpa uhvatih rijei noene vjetrom..., koji nam
336

epovi na povrini vode

dosta jasno ukazuju na knjievnu vrijednost Teslinih pjesama. Inae, to je poprilino muiavo djelo, ali ne i bez smisla za humor te povremenih zgodnih izraajnih sredstava. Dana 7. travnja Tesla se pismom obratio Vierecku, zahtijevajui od njega da prestane uzimati taj otrov od opijuma ukoliko ne eli posve umrtviti svoj dragocjeni mozak. ini se da jeViereck imao i financijskih nevolja od kojih je na taj nain nastojao pobjei, jer je Tesla dodao: Zaista je uasno to najvei pjesnik Amerike nije nita bolje situiran od izumitelja koji se bori za preivljavanje. Kako bi bilo da napiete kratak lanak o spiritizmu te da se pritom pozovete na moje iskustvo, onako kako sam Vam ga opisao u svom pismu? Spiritisti su toliko ludi da e odmah ustvrditi kako sam poruku, dodue, primio, ali da sam kao osvjedoeni materijalist prema njoj imao predrasuda...1 U post scriptumu dodao je jo kako je njegovo divljenje prema Vierecku toliko duboko da je ak i njegov vlastiti rukopis pomalo poeo nalikovati na rukopis pjesnika. U prosincu je Vierecku napisao jedno vrlo dugako, i udno pismo, vraajui se u njemu na davnu smrt svoga brata i na umiranje majke. U njemu je nastojao objasniti svoje slutnje i raspraviti svoju djelominu amneziju. To pismo kao da je bilo pisano iz nekih drukijih vremenskih okvira, bez ikakvih prijelaza i sa zbunjujuim pogrekama vezanim za Daninu starost u trenudcu kad je poginuo te s pogreno navedenim datumom majine smrti. Izgledalo je vie kao da Tesla opisuje snove, a ne stvarnost. Govorio je o razdobljima mune koncentracije koja bi na kraju u njemu izazvala strah od prsnua kakve ile ili do atrofije mozga, te o tome koliko se borio da iz glave istjera stare prizore koji su jednostavno iskakali poput plutenih epova na povrinu vode, koliko god bi ih se nastojalo potopiti. No, nakon dana, tjedana ili mjeseci oajnikog umnog naprezanja, konano bih uspio ispuniti svoj mozak novim predmetima koji bi iskljuivali sve ostalo, a kad bih ve dospio do tog stupnja, obino vie nisam bio ni daleko od zacrtanog cilja. Moje su zamisli uvijek bile racionalne, jer sam ja bio iznimno toan instrument za prijem ili,
337

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

drugim rijeima, vidovnjak. I bilo to tono ili ne, uvijek mi je bilo drago kad bi prolo, jer nema nimalo dvojbe da su takva naprezanja 2mozga bila povezana i s velikim opasnostima za sam ivot. Viereckovi zapisi - ne toliko oni iz njihovih privatnih dopisivanja, koliko iz djela koja je objavio - takoer nam pruaju zanimljiv dojam o onome o emu je Tesla mogao razmiljati u to vrijeme. U lanku objavljenom 1935. godine pod nazivom Stroj za zaustavljanje rata, Viereck je izvijestio o slici svijeta 2035. i 2100. godine, onako kako je zamilja Tesla. Ljudi su uglavnom, mislio je izumitelj, masa koja se pokree na osnovi sile. A to znai da se na ovjeanstvo mogu primjenjivati svi opi zakoni koji odreuju naine gibanja u carstvu mehanike.3 Vidio je tri naina kojima bi se mogla uveati energija koja e biti odluujua za napredak ovjeanstva. Prvo, bilo bi potrebno unaprijediti uvjete za ivot, zdravlje, eugeniku, tj. nauku o stvaranju zdravog podmlatka, itd. Drugo, suzbijati one intelektualne sile koje spreavaju napredak kao to su neznanje, ludilo i religiozni fanatizam. I tree, obuzdati univerzalne izvore energije kao to su sunce, ocean, vjetrovi i plime. Vjerovao je da je njegov mehanistiki koncept ivota istoznaan s uenjima Bude i Isusovim propovijedima na gori. Svemir je jednostavno jedan veliki stroj koji nikada nije nastao i nikada nee nestati. Ljudska bia nisu nikakva iznimka u prirodnom poretku. I ovjek je, kao i svemir, tek obian stroj. U na um ne ulazi nita i nae djelovanje ne odreuje nita to nije samo izravan ili neizravan odgovor na vanjske podraaje koji zasipaju nae osjetilne organe. Zahvaljujui slinosti izmeu nae grae i istosti nae okoline, mi na slian nain odgovaramo na sline podraaje, a iz usklaenosti naih reakcija raaju se razumijevanje i spoznaja. Tijekom vijekova razvili su se beskonano sloeni mehanizmi, a ono to mi nazivamo duom ili duhom nije nita vie od jednostavnog zbroja funkcija naega tijela. Kad tijelo prestane funkcionirati, prestaje funkcionirati i ta dua ili duh.4
338

!epovi na povrini vode

Tesla je naglasio da je on ovakve stavove iznio puno prije biheviorista predvoenih Pavlovom u Rusiji i Watsonom u Sjedinjenim Dravama te ustvrdio da takav naoko mehanistiki pogled nije nimalo u sukobu s etikim ili religioznim pogledom na ivot. Zapravo, vjerovao je da e religiju ljudskoga roda 2100. godine predstavljati upravo bitna uenja budizma i kranstva. Bio je uvjeren da bi eugenika time bila vrsto utemeljena. U tekim je vremenima preivljavanje najsposobnijih uspijevalo iskorijeniti manje poeljne rodove, umovao je Tesla. Tada se novorazvijeni osjeaj suuti kod ovjeka umijeao u bezobzirno djelovanje prirode, pa su i manje sposobni preivljavali. Jedina metoda, koja je u skladu s naim opaanjima o civilizaciji i rasi, bila bi da se razmnoavanje nesposobnih sprijei njihovim sterili-ziranjem te usmjerenim upravljanjem njihovih spolnih instinkata. Nekoliko europskih zemalja i odreeni broj drava unutar amerikog saveza ve obavlja sterilizacije nad svojim kriminalcima i umobolnicima. Koliko je od te nemilosrdne doktrine uistinu pripadalo ostarjelom Tesli, a koliko samom Vierecku, danas se ne moe odrediti. Koji god od njih dvojice bio odgovoran za nju, time je tek dobila poetni zamah. Samo, to ne bi bilo dovoljno, smatrao je Tesla. Stavovi eugeniara kreu se u smjeru oteavanja uvjeta za sklapanje brakova. Tako nikome tko ne bi bio podoban kao roditelj ne bi trebalo dopustiti da ima potomstvo. Stotinu godina od danas vie se nee moi dogoditi da se normalna osoba spoji s osobom koja eugeniki nije pogodna ni za to drugo osim da se vee uz okorjelog kriminalca. Do 2035. godine ministarstvo zdravstva ili fizike kulture postat e vanije i od ministarstva obrane. U nastavku teksta, koji mnogo vie nalikuje na samog Teslu, zamilja se svijet u kojemu e biti nezamislivo uiniti bilo to ime bi se zagaivala voda, u kojemu bi proizvodnja itarica bila dostatna da se nasite milijuni to umiru od gladi po Indiji i Kini, u kojemu bi se odvijalo sustavno poumljavanje, a znanstvenici bi upravljali prirodnim izvorima svih vrsta, ime bi se zauvijek okonale unitavajue sue i razorni umski poari te poplave.
339

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

I, naravno, beini prijenos struje proizvedene u dalekim oceanima stao bi na kraj potrebi za sagorijevanjem drugih vrsta goriva. U dvadeset prvom stoljeu civilizirani e narodi najvei dio svojih budeta troiti na obrazovanje, a najmanji na voenje ratova. On je neko vrijeme vjerovao kako bi se ratove moglo zaustaviti tako da se uine jo razornijima. Ali, bila je to moja pogreka. Podcijenio sam borbeni instinkt ovjeka, kojemu e trebati vie od jednog stoljea da se posve iskorijeni... Rat se moe zaustaviti, ali ne tako da moni budu oslabljeni, nego da se svi narodi, bili oni snani ili slabi, osposobe da obrane sami sebe.5 Time je mislio na svoje novo otkrie koje bi svaku zemlju, veliku ih malu, uinilo neosvojivom za vojske, zrakoplove i sva druga sredstva napada. To bi zahtijevalo izgradnju velikog postrojenja, ali kad bi ono jednom bilo postavljeno, bilo bi sposobno unititi sve, ljude ili strojeve, koji se priblie na promjer od 300 kilometara. Ono bi, moglo bi se rei, stvorilo pravi moni zid koji bi predstavljao nesavladivu zapreku bilo kakvoj uinkovitoj agresiji. No, izriito je naveo da pod tim odcriem ne misli ni na kakve smrtonosne zrake. Na velikim se udaljenostima zrake raspruju. Moj ureaj, rekao je, zrai estice koje mogu biti relativno velike ih pak mikroskopskih veliina, te nam omoguuje da na manja podruja i na velike udaljenosti usmjeravamo trilijun puta vie energije, nego to bi to bilo mogue s bilo kakvim zrakama. Tako bi se mogle prenositi mnoge tisue konjskih snaga zrakama tanjim od vlasi kose, emu se nita ne bi moglo oduprijeti. Ovo sjajno svojstvo omoguit e, izmeu ostalog, da se postignu neslueni rezultati kod televizije, jer praktiki nee postojati granice za intenzitet svjetlosti, veliinu shke ih domet emitiranja.6 To nije trebala biti neka vrsta zraenja nego zraka nabijenih estica. Gotovo pola stoljea kasnije, dvije najmonije nacije svijeta poet e utrku u usavravanju oruja te vrste. Tesla je takoer predvidio da e prekooceanski brodovi moi prelaziti Adantik velikom brzinom, zahvaljujui struji visokog napona, koju e elektrane s obale kroz gornje slojeve atmosfere
340

epovi na povrini vode

projicirati na plovila to se nalaze na puini. Time je mislio na jednu od svojih najranijih zamisli. Takve struje, koje bi prolazile stratosferom, osvjetljavale bi nebo te do odreenog stupnja no pretvarale u dan. Njegova je ideja bila da se takve elektrane izgrade na povienim meutokama, kakve bi primjerice bile iznad Azora i Bermuda. Produbljivanje politikih nevolja u Europi sredinom 1930-ih nije zaobilo ni Jugoslaviju. Kralja Aleksandra, koji je uveo diktaturu nakon nastojanja Hrvatske da se odvoji, u Marseilleu je 1934. godine ubio jedan od boraca za osamostaljenje Hrvatske. Tesla je odmah poslao lanak New York Timesu u obranu tog muenikog vladara. Nastojei to je mogue vie umanjiti povijesne razlike koje su razdvajale Srbe i Hrvate, opisao je kralja Aleksandra kao junaku pojavu to ulijeva potovanje, koja je za Jugoslaviju istodobno predstavljala i Vvashingtona, i Lincolna... mudrog i domoljubnog vou, to je proao kroz pravo mueni-tvo.7 Dodue, bilo je tono da na tom podruju do ujedinjenja Slavena nije dolo sve dok im ga Aleksandar nije nametnuo, ali da bi se ono neko vrijeme odralo, trebala se pojaviti jo jedna snana osoba (Tito). Aleksandra je na prijestolju naslijedio njegov sin, mladi kralj Petar II., kojemu su za regenta odabrali princa Pavla. Tako je Tesla svoju privrenost odmah prenio na djeaka-kralja, koji e biti primoran brzo sazrijeti u ratnom vihoru to je nailazio. U meuvremenu, u Sjedinjenim Dravama za predsjednika je izabran Franklin Delano Roosevelt. Objavivi svoj program New Deal i sazvavi izvanrednu sjednicu Kongresa (slavnih 100 dana), postigao je da se u vrlo kratkom roku donijelo vie dugoronih i trajnih socijalnih zakona nego ikada prije. Time je na sebe navukao bijes svojih politikih protivnika i njihove optube da eli podiniti Vrhovni sud. Tesla je pripadao onima koji su, dodue, glasali za Roosevelta, ali su ubrzo doli do zakljuka da njegovi nazori prepuni socijalistikih natruha zvone na uzbunu.
341

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Izgleda kako je izumitelj u to vrijeme vie nego ikada bio opsjednut svojim tajanstvenim obrambenim orujem. U svojoj posljednjoj molbi J. P. Morganu mlaem, da mu se odobri potreban kapital, napisao je: Letei strojevi posve su demoralizirali svijet, i to u tolikoj mjeri da u nekim gradovima, kao primjerice u Londonu i Parizu, ljudi ve ive u smrtnom strahu od zranih bombardiranja. Novo sredstvo koje sam izumio i usavrio omoguava apsolutnu zatitu protiv takvih i drugih oblika napada... Nova otkria, koja sam eksperimentalno mogao provjeriti samo u vrlo ogranienoj mjeri, ostavila su nevjerojatan i dubok dojam. ini se da je jedan od naj urnijih problema koje treba rijeiti postala zatita Londona, pa sam pisao nekim svojim utjecajnim prijateljima u Engleskoj, nadajui se da e moji obrambeni planovi biti prihvaeni. I Rusi bi silno eljeli osigurati svoje granice od Japanaca i njihove invazije, te sam i njima poslao svoj prijedlog koji se tamo ve ozbiljno razmatra. Naime, ondje sam stekao mnoge potovatelje, osobito zbog uvoenja mojeg sustava izmjeninih struja... Prije nekoliko godina Lenjin mi je dva puta poslao vrlo primamljive ponude da doem u Rusiju, ali nisam se mogao odijeliti od svog... rada.8 Tesla je nastavio objanjavati kako se rijeima ne moe opisati koliko bi mu sad iznova trebao vlastiti laboratorij te kako bi to bila sjajna prilika da svoj raun rastereti duga koji je imao prema Morganu starijem. Ja vie nisam sanjar nego vrlo praktian ovjek velika iskustva, steena dugotrajnim i gorkim nedaama. Kad bih sada imao 25 tisua dolara za osiguranje svojih prava i izvoenje uvjerljivih pokusa, u kradcom bih vremenu mogao raspolagati kolosalnim bogatstvom. Biste li stoga razmislili o tome da mi odobrite ovaj iznos, ukoliko bih Vam jamio prijenosom prava na izume? Zakljuio je pismo napadom na Rooseveltov program, to je bez sumnje bilo usmjereno na to da omeka Morgana: 'New Deal' je shema koja se bez prestanka mijenja i koja nikako ne moe uspjeti, jer je smiljena zbog toga da se narodu uinkovito oduzme kapital. Veina mjera poduzima se samo radi prikupljanja birakih glasova, a neke od njih, osim to su oigledno socijalis342

epovi na povrini vode

tike, jednostavno su za ve ustaljene industrije i razorne. Sljedei bi korak mogao biti raspodjela bogatstva kroz strahovita porezna optereenja, ako ne i konfiskacija...9 Morgan, koji se i sam koprcao u problemima vezanim za gospodarsku krizu, nije se dao uhvatiti na ovakav mamac. Za nekoga tko nije bio na svom podruju kad bi se govorilo o znanosti bilo mu je naprosto nemogue odrediti imaju li Tesline zamisli smisla ili su te njegove prie iste besmislice. Tog je proljea slinu ponudu za svoje zrake estica Tesla poslao i tvrdci Westinghouse. Njezin potpredsjednik S. M. Kintner odgovorio mu je da je o openitom prijedlogu za stvaranje zraka koje Vi spominjete razgovarao s istraivakim strunjakom na tom podruju. Ali, ovaj je bio skeptian, i to u tolikoj mjeri da sam se naao u poloaju da sad oklijevam izai pred gospodina Merricka s Vaim prijedlogom o estomjesenom plaanju unaprijed, to bi Vam omoguilo podnoenje zahtjeva za patente.10 Iako ovjek neprestano dolazi u iskuenje da Teslu proglasi prorokom kojemu nisu bile ukazane poasti koje je u cijelosti zasluivao, razumljivo je da je taj istraivaki strunjak bio u pravu u vezi zraka estica. Jer, Tesla je bio posve sposoban istrati pred rudo, kako to pokazuje i njegov svojedobni izlet u metalurgiju (on je dijelom bio rezultat njegova nezadovoljstva postojeim metalima dok je radio na svojoj turbini). Naime, tada je osmislio postupak takozvanog otplinjavanja bakra (uklanjanje mjehuria kako bi se dobio kvalitetniji metal), za koji je zanimanje pokazala tvrtka i4merican Smelting and Refining Companv. Dr. Albert J. Phillips, tadanji glavni nadzornik sredinjeg istraivakog odjela u kompaniji, prisjetio se svojih susreta s Teslom dok su radili na tom projektu. Usred gospodarske krize koja je posvuda vladala, Tesla bi se iz hotela McAlpin u NewYorku, u kojemu je tada ivio, do laboratorija njihove tvrtke u Perth Ambovju, dovezao u prelijepoj iznajmljenoj limuzini s vozaem. Obino bi bio odjeven u crni ogrta i sivo odijelo na pruge, koje su bile posve u skladu sa sivim cipelama te bi se oslanjao na fini tap s pozlaenim vrkom.
315

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

Dr. Tesla bio je vrlo otmjen gospodin koji mi je osobno bio vrlo drag, povjerio mi je dr. Phillips. Vjerojatno je u to doba bio najvei teoretiar elektrotehnike na svijetu. Meutim, on nije bio metalurg i jednostavno je odbijao shvatiti da se o metalima ve znaju mnoge injenice koje njemu nisu bile poznate. Zato su njegovi pokusi na podruju metalurgije bakra bili loe zamiljeni i posve bezuspjeni. No, bez obzira na to, mnogo sam nauio 1! druei se s njim te mi je ostao u zaista ugodnoj uspomeni. Izumiteljeva se teorija zasnivala na tome da se mjehurii plina u otopljenom metalu raspruju i pritom nalaze pod mnogo veim pritiskom od onoga izraunatog prema vaeim teorijama, pa je vjerovao da bi takvi depovi zraka ili duika, ako su dovoljno sitni, imali jednaku gustou kao i sam bakar u tekuem obliku. Stoga je u tvornicu stigao s dovrenim nacrtima za ureaj koji je elio izgraditi kako bi potvrdio svoju teoriju. Ja sam ga odmah obavijestio, prisjea se dr. Phillips, da ureaj koji je tako pomno razradio u svojim nacrtima nee biti u stanju rastaliti bakar i da nije mogue tekui bakar podvrgnuti bombardiranju u vakuumu kako bi se iz njega izvukli nekakvi izmiljeni mjehurii. Takoer sam uputio dr. Teslu i u to da ve raspolaemo mnogim dokazima kako njegovi hipotetini mjehurii ne bi ni mogli postojati u rastopljenom bakru u nekim veim koliinama. O svojim su razliitim stavovima obojica raspravljala na prijateljski, znanstveni nain, ali, Teslu se nije dalo uvjeriti ni jednim prigovorom struke koji bih iznio... I tako su nastavili s izgradnjom ureaja tono prema Teslinoj zamisli i nacrtima. Dolo se do onakvog rezultata kakav je glavni nadzornik i predvidio. Na kraju, prije nego to je rastaljeni bakar bio uliven u pripremljene kalupe, bio je podvrgnut bombardiranju u uvjetima visokog vakuuma. Konano nam je uspjelo dobiti nekoliko uzoraka bakra putenog kroz ovakvu strojnu obradu, prisjea se Phillips, koji su umjesto da budu zgusnuti bili poprilino plinoviti i ni na koji se nain nisu razlikovali od bakra koji nije bio podvrgnut Teslinu postupku.
344

epovi na povrini vode

A tada su, budui da je odobreni budet ve bio znatno prekoraen, pokuse morali okonati. Koliko je dr. Phillips znao .American Smelting and Refining Company u poetku je odobrio 25 tisua dolara za ovo istraivanje (... 1933. godine bio je to golem novac do kojega se inae dolazilo tekom mukom), no budet se kasnije poveao za otprilike slian iznos.12 Iz njegovih prisjeanja dola sam i do neobine pojedinosti. Naime, Tesla je dr. Phillipsu pokazao sliku ponitenog eka na iznos od milijun dolara, ako se tono sjeam, koji je primio od tvrtke Vvestinghouse Electric Companv za jedan od njegovih patenata ili izuma. Budui da se nigdje nije moglo pronai traga tom eku, tajna isplate njegovih patenata za izmjeninu struju ostat e i dalje nerazjanjenom. Zahvaljujui manjim povremenim poslovima koje je obavljao kao savjetnik, Tesla je nekako uspio preivjeti razdoblje velike gospodarske krize, pa ak i posuivati manje svote prijateljima koji su bili u teim nedaama. U jednom stvarno tekom trenutku otiao je u tvrtku VVestinghouse i tamo, u ime dobrih starih vremena, dobio posli koji mu je neko krae vrijeme donosio 125 dolara mjeseno. Drugi put se za pomo u mojoj privremenoj financijskoj nesvjestici obratio Robertu Johnsonu, a ovaj mu je odgovorio: U banci imam svega 178 dolara pa Vam ovim putem aljem 100. Nadam se da e dostajati. Neka Vas nebo blagoslovi! Ubrzo potom Johnson oboli. Na svoj novi-stari nain javi se Tesli: U svojoj osamdeset treoj upravo sam objavio knjigu Tvoj put slave. ...Neu doivjeti da vidim Vae poprsje u Dvorani slavnih... ali, ono e se tamo nalaziti, bez imalo sumnje, moj veliki i dobri prijatelju... Moje srce jo pripada Vama, jer mi je tijekom svih ovih godina svaki dan naega prijateljstva bio prava dragocjenost. Rekli su mi da se oporavljam, no pravi e oporavak donijeti ono dugo vrijeme koje tek nailazi...13 Tom se prigodom uistinu i oporavio, iako samo privremeno. U tom je razdoblju Tesli poslao pozivnicu kojom je valjda jo jednom elio doarati bljetavilo proteklih dana blagostanja: Nae
345

TESLA

OVFEK IZVAN VREMENA

e dame odjenuti svoje najljepe veernje haljine, a i gospoda e se sutra sveano urediti Vama u ast. Stoga predlaem da se i Vi uistinu sjajno dotjerate za nae dame! elio bih da Vas vide u Vaem najboljem izdanju... Zauvijek Va s uspomenama na sretna stara vremena, Luka J. Filipov14 Potom je doao red na Teslu da se razboli. Postao je ispijen, posve je posijedio, rijetko je naputao svoj hotel i ivio na mlijeku i krekerima. Hotelsku je sobu pretvorio u pravo skladite praznih limenih kutija od krekera, uredno posloenih na policama u nizovima i obiljeenih brojevima. Sluile su mu kao spremita za sve i svata, kako je to zamijetio Swezey tijekom svojih redovitih i estih posjeta. Swezeyja je uznemirilo naglo tjelesno propadanje izumitelja. Johnson mu je pisao: Neka Vas Bog blagoslovi i pomogne Vam, dragi Tesla, da se oporavite. Dopustite da Vas doemo posjetiti. Agnes e Vam mnogo pomoi. Trebate nam samo telefonirati. Uinite to ve i zbog uspomene na gospou Johnson...15 Ali, nekako je u to vrijeme i sam pao u postelju i shvatio da je kraj ovaj put blizu. Ni jedan od nas dvojice ne moe raunati na to da e poiv-jeti jo mnogo godina, napisao mu je. Vi, osim Hobsona i nas, imate malo prijatelja koji bi se mogli brinuti o Vama. Stoga dopustite da Agnes doe do Vas. Ja ne mogu. Ne uiniti to, dragi Nikola, bilo bi ravno samoubojstvu.16 No, izumitelj je ubrzo ozdravio. Godina 1937. donijela je Tesli bolne i tune gubitke. Hobson, njegov pouzdani prijatelj dugi niz godina, iznenada je umro 16. oujka u dobi od ezdeset est godina, a Roberta Johnsona ispratio je na njegovo posljednje poivalite 14. listopada. Ubrzo nakon toga, jedne hladne veeri, Tesla je napustio hotel NewYorker kako bi krenuo u redovitu etnju do svojih golubova i nahranio ih. Samo dva bloka od hotela oborio ga je taksi i snano odbacio na ulicu. Odbivi bilo kakvu lijeniku pomo, zatraio je jedino da ga odvedu nazad u njegovu hotelsku sobu. Iako u stanju oka, telefonom je naloio potanskom glasniku Williamu Kerriganu da kupi hranu za ptice i obavi njegovu ne346

epovi na povrini vode

ispunjenu misiju. Tako je sljedeih est mjeseci Kerrigan svakodnevno odlazio nahraniti golubove to su se skupljali kod katedrale St. Patrick i u parku Brvant. Otkriveno je da su Tesli slomljena tri rebra te da mu je naruena kraljenica. Potom je uslijedila i upala plua s podosta komplikacija, tako da je ostao vezan za postelju sve do proljea. Iako se oporavio, nakon toga mu je zdravlje bilo vrlo krhko, a postao je podloan ak i razdobljima krae nesuvislosti.17 Od svojih starih znanaca iz tvrdce Hfetinghouse primio je vijest da je Institut Tesla, koji je dvije godine ranije osnovan u Beogradu zatraio podadce o njegovim ranim izumima pa je odobrio da ga slikaju kraj njegovog originalnog motora za viefaznu izmjeninu struju za njihov istraivaki laboratorij, to su ga njenru u ast opremili unutar instituta.18 Jugoslavenska Vlada mu je u znak zahvalnosti izglasala stalnu dotaciju, koja je iznosila 7200 dolara godinje. I tako, zahvaljujui svojim zemljacima, najvei izumiteljski genij svih vremena nee, barem u svojim posljednjim godinama, skapavati od gladi.

347

27. Pobratimstvo sa svemirom

O njemu se moe uti mnogo udnih stvari, izjavila je Agnes J. Holden, ki Roberta i Katharine Johnson. Nije poteno prosuivati ovjeka koji je ve proao osamdesetu po onome to ini u svojim osamdesetima. Pamtim Teslu iz vremena kad mu je bilo trideset pet godina, kad je bio mlad, veseo i zabavan. AU, izumitelj je iji svojim osamdesetima jo znao uivati u ivotu te je, zapravo, i dalje nastojao zaokruiti svoju sveobuhvatnu i dalekosenu izjavu o svemiru. Radujui se svakoj od svojih roendanskih zabava, pripremao bi mjesecima prije zapise koje e tom prigodom objelodaniti te planirao okantne novinske naslove za svoje prijatelje iz izdavatva. Ti su mu prijemi sve vie postajali mjestom na kojemu bi osporavao Einsteina, branio Nevvtona, te unapreivao i razraivao svoje teorije o svemiru kojima se toliko dugo bavio. Tako je za svoj osamdeseti roendan 1936. godine pripravio izjavu na punih deset stranica; ona, meutim, nikada nije bila objavljena u cijelosti. U njoj, kao i u pismima koja je poslao Timesu, odvaio se na beskrajnu raspravu s vodeim fiziarima zemlje o prirodi kozmikih zraka.1 esto se pozivao na vlastitu dinamiku teoriju sile tee, za koju je rekao da objanjava kretanja nebeskih tijela, koja su pod njezinim utjecajem, na tako potpun i zadovoljavajui nain da e okonati sve besplodne rasprave i pogrene zamisli poput one o zakrivljenosti svemira. No, ovu teoriju gravitacije nije rasvijedio ni u svojim zapaenim zapisima o astrofizici i nebeskoj mehanici. Zakrivljenost svemira, ustvrdio je, jednostavno je nemogua zato to istodobno postoje akcija i reakcija. Na zakrivljenje bi se
348

Pobratimstvo sa svemirom

djelovalo suprotno, izravnavanjem. Osim toga, nikakvo objanjenje svemira ne bi ni bilo mogue kad se prije toga ne bi priznalo postojanje etera i njegova nezamjenjiva funkcija. Bez obzira na revoluciju koju je izazvao Einstein, ostao je duboko uvjeren kako ne postoji energija u tvari, osim one koju bi ona mogla primiti iz okoline. A to je, drao je, strogo primjenjivo, koliko na molekule i atome, toliko i na najvea nebeska tijela. Kratko reeno, u tome je temeljito pogrijeio. Prigodom svog osamdesetog roendana govorio je i o novim izumima vezanim za meuzvjezdane komunikacije i prijenos energije. Ubrzo u Francuskom institutu iznijeti toan opis ureaja sa svim podacima i izraunima te od njega zatraiti nagradu 'Pierre Guzman' u visini od 100 tisua franaka, raspisanu za izum sredstva namijenjenog komuniciranju s drugim svjetovima. Potpuno sam uvjeren da e ta nagrada pripasti meni, izjavio je. Naravno, novac je tome primamljiva nadopuna, ali bio bih spreman dati i ivot za veliku povijesnu ast da postanem prvi koji je postigao to udo.2 No, nakon mnogih godina Francuski institut zanijekao je da je ikada primio bilo kakve Tesline podneske pa tako nagrada jo eka osobu kojoj e biti dodijeljena. Moj najvaniji izum s praktinog stajalita, nastavio je Tesla, novi je koncept cijevi s djelotvornim sustavom za njezino pokretanje. Jo davne 1896. godine izumio sam visokonaponsku cijev s kojom sam uspjeno radio uz napone do 4 milijuna volta... U jednom kasnijem razdoblju dobio sam i mnogo vee napone, do 18 milijuna volti, ali odmah sam se susreo s nepremostivim tekoama koje su me uvjerile da je nuno izumiti posve drukiji oblik cijevi kako bi se uspjeno izvele neke od zamisli koje sam imao. Naao sam da je ta zadaa daleko sloenija nego to sam oekivao, ne toliko pri konstruiranju same cijevi, ve pri samom njezinom radu. To me godinama zbunjivalo... iako sam neprestano radio na malim poboljanjima. I konano - dolo je do potpunog uspjeha. Proizveo sam cijev koja se teko moe unaprijediti na bilo koji nain. Savreno je jednostavna, nije podlona habanju, a moe
349

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

raditi sa svim naponima, ma koliko visoki oni bili... Ona e prenositi jake struje, pretvarati sve eljene koliine energije unutar praktinih granica, a istodobno omoguavati da se njome lagano upravlja i da se jednostavno kontrolira. Oekujem rezultate o kojima dosad nismo ni sanjali. Izmeu ostalog, ona e omoguiti i proizvodnju jeftinijih zamjena za radij u svim eljenim koliinama te e openito biti daleko uinkovitija u razbijanju atoma i trans-mutaciji tvari. No, ipak je neto opreznije spomenuo da cijev ne bi mogla otvoriti put koritenju atomske energije, poto su ga njegova istraivanja uvjerila u to kako atomska energija ne postoji.3 Priznao je da mu u posljednje vrijeme dosta dosauju, jer su neke novine najavile da je pripravan objaviti cjelovit opis svoje nevjerojatne cijevi. To bi bilo jednostavno nemogue. Zbog nekih obveza koje sam preuzeo u vezi s primjenom ove cijevi na razliitim vanim podrujima, objasnio je, sad nisam u mogunosti sve potpuno razotkriti. No, im budem osloboen obveza ove vrste, ja u znanstvenim institucijama predati tehniki opis tog ureaja i svih prateih aparata. Zahtjev za odobrenje patenta za takav izum nikad nije podnesen, niti je prikazan ikakav prototip. Drugo otkrie, koje je takoer elio objaviti tijekom svoje proslave, sastojalo se od nove metode i ureaja za vakuumiziranje koji mnogostruko nadilazi najbolje dosad postignute rezultate na tom podruju. Mislim da se moe doi i do milijarditog dijela mikrona. Sve ono to se moe postii sredstvima za ovakvo vakuumiziranje... uinit e moguim stvaranje mnogo intenzivnijih uinaka u elektronskim cijevima.* Tijekom stanke gostima je ponueno vino da bi se nazdravilo slavljeniku. Potom je starac objasnio da se ne slae s pretpostavkama koje se u posljednje vrijeme javljaju u vezi s elektronima. On je vjerovao da elektron kad naputa elektrodu iznimno visokog napona i u visoko vakuumiziranim uvjetima sa sobom nosi elektrostatski naboj koji je mnogo puta vei od uobiajenog.
* Ovo bi se moglo odnositi na unapreenje patenta podnesenog 1922. godine, koje Tesla nije do kraja upotpunio. 350

Pobratimstvo sa svemirom

To bi moglo zapanjiti neke od onih koji misle da estica ima isti naboj kad se nalazi u cijevi i izvan nje, u zraku, rekao je. Prekrasan i pouan pokus koji sam izveo pokazao je da to nije sluaj, jer im se estica izbaci u atmosferu, ona se pretvara u plamteu zvijezdu koja se nastoji rijeiti suvinog naboja...* Tesla je moda uistinu naiao na neto drugo. etiri desetljea kasnije jo nije bilo poznato sve o elektrinom naboju elektrona. Fiziari su godinama nastojali izraunati naboje subatomskih i veih estica. Usprkos zbunjujuim rezultatima do kojih su dospijevali, nitko od njih, osim Tesle, nije bio voljan predloiti da bi moda mogao postojati i takav elektrini naboj koji nije jednak naboju samog elektrona ili njegovim umnocima tj. nitko, sve do 1977. godine, kad su tri amerika fiziara izvijestila o tome da su odcrili dokaze o djelominom naboju. Takav rezultat, ako bude potvren, mogao bi postati jednim od najvanijih rezultata u fizici u ovom ili bilo kojem drugom stoljeu, izvijestio je list Science Nevvs.4 Bile ove subestice koje se nazivaju slobodnim kvarkovima ukljuene u tu ezoterinu tajnu ili ne, ipak bi se moglo pokazati da se upravo one nalaze u samom srcu itavog tog problema. Iako nije razlikovao kvark od gluona i mada nije raspolagao istraivakom opremom znanstvenika dananjice, Tesla je imao ono to je Hobson jednom nazvao njegovom kozmikom intuicijom. Osamdeset prvi roendan bio je ponavljanje onoga iz prethodne godine, barem to se tie izuma objavljenih gostima, ah je tom prigodom dobio vie meunarodnih priznanja. Njegov stari prijatelj, veleposlanik Konstantin Foti, uruio mu je, u ime mladog kralja Petra II. i regenta Pavla nagradu Veliki vijenac bijeloga orla, najveu poast u Jugoslaviji. Potom mu je ministar iz ehoslovake, da ne bi zaostao, u ime predsjednika
* Maurice Stahl misli da bi se kod ove plamtee zvijezde iz Tesline visoko vakuumizirane cijevi za izboj moglo raditi o Leonardovim zrakama, to su zapravo elektroni strahovite brzine koji za sobom ostavljaju svijetlei trag zbog ionizacije molekula zraka. Ovaj pokus ne mora nuno umnaati nabijene elektrone. No, sam Tesla nije mislio da se kod efekta koji je on zamijetio radi o tom uinku. 351

TESLA - CMEK IZVAN VREMENA

Eduarda Benea predao Veliki vijenac bijeloga lava. Uza sva ova odlikovanja stigao je i poasni doktorat sa Sveuilita u Pragu. Tom prigodom novinari su Teslu nastojali malo poblie ispitati o njegovoj ponovljenoj tvrdnji kako je usavrio sustav meuplanetarnog komuniciranja. Jo je jednom naglasio da namjerava zatraiti francusku nagradu Pierre Guzman za svoje postignue. Jer, ovaj je izum, izjavio je, u potpunosti razvijen. Ne bih mogao nita sigurnije jamiti za prijenos energije na udaljenost od 150 kilometara, nego to to mogu jamiti za prijenos na 1,5 milijuna kilometara u svemir, rekao je. Kao nekada, poeo je govoriti o drukijim oblicima energije, koja bi putovala kanalom uim od polovice milijuntog dijela centimetra.5 ivot na drugim planetima za njega je bio izvjesnost. Jedini problem koji ga je muio, rekao je, bila je opasnost od toga da bi impulsom te strahovite energije mogao pogoditi druge planete, no nadao se kako bi mu astronomi mogli pomoi da rijei i taj problem. Njegovim fokusiranim energetskim valom, objasnio je izumitelj, lako bi se mogao naciljati i Mjesec, pa bi Zemljani tada mogli sami vidjeti uinke - rasprskavanje i isparivanje tvari. Nagovijestio je ak i da bi napredni mislioci na drugim planetima mogli zamijeniti njegovu zraku energije za neki oblik kozmike zrake. Jo je jednom spomenuo svoju elektronsku cijev za razbijanje atoma kojom bi se mogao proizvoditi jeftini radij. Ja sam je izgradio, prikazao i koristio. Jo mi treba samo malo vremena da bih je mogao predati svijetu. Jesu li sve to bila tek nesuvisla trabunjanja starca koji se grevito hvatao svojih mladenakih snova? Razni su ga profesori ismijali, no znanstveni novinari su ga, kao i obino, shvatih ozbiljno. Svijet se nalazio na rubu sveopeg rata. VVilliam L. Laurence iz New YorkTimesa naveo je 1940. godine Tesline izjave o mogunostima da se oko Sjedinjenih Drava podigne svojevrsni Kineski zid pomou njegovih daljinskih obrambenih zraka koje bi mogle rastaliti zrakoplove na udaljenosti od 400 kilometara. S dva milijuna dolara, potrebna za izgradnju postrojenja za njihovo projici352

Pobratimstvo sa svemirom

ranje (je li to bilo ono neogranieno trite elika o kojemu je Tesla ranije govorio?), on je jo ustvrdio da bi se to moglo izvesti za samo tri mjeseca. Laurence je predloio da Vlada prihvati njegovu ponudu. No Ministarstvo rata, kao i obino, nije se obratilo izumitelju. Daljinska obrana, govorio je Tesla, zasniva se na etiri nova izuma, od kojih su dva ve testirana. To su: 1. metoda dobivanja zraka projiciranih u slobodni zrani prostor bez vakuuma; 2. metoda dobivanja iznimno velike elektrine snage; 3. metoda pojaavanja tako dobivene snage te 4. nova metoda za dobivanje strahovite elektrine pogonske sile.6 Godinama Teslini biografi nisu bili u stanju pronai dokaze kojima bi potkrijepili postojanje ikakvih radnih zapisa o tim pronalascima. Sigurnosni organi i agencije Sjedinjenih Drava vrlo su ustrajno odbijale svaku, pa i najmanju, pomisao da raspolau bilo kakvim saznanjima o tim predmetima. Samo, upravo se to i inilo udnim, jer je njegov biograf O'Neill objavio da su federalni agenti iz njegove kue odnijeli ak posve prazne Tesline papire, te kako nikad vie nakon toga nije bio u stanju otkriti tko je zapravo posudio njegove radove. Obojica njegovih prijatelja, O'Neill i Swezey, zakljuili su da je Teslino takozvano tajno naoruanje bilo hrpa besmislica. O'Neill je rekao: Jedino u to sam bio vrsto uvjeren je da su njegove teorije, koje nikada nije dostatno razotkrio da bi mogle predstavljati osnovu za neku prosudbu, bile u potpunosti nepraktine. Ali, istodobno je priznao i kako nikad nije pripadao osobama upuenima u bilo koji od Teslinih neobjavljenih zapisa, kao i da su ga nastojanja da od samog izumitelja doe do nekih podataka uvijek dovodila do toga da na kraju digne ruke od takvih pokuaja. Jo jedna neobina injenica bila je ta to su iz svih federalnih arhiva isparili ak i Teslini zapisi o njegovoj turbini i letjelici. Jedno od posljednjih priznanja dodijeljenih izumitelju zateklo ga je u postelji, suvie slabog da bi ga osobno primio. Institut za
353

TESLA - OVJEK IZVAN VREM]

pomo useljenicima pozvao ga je 1938. godine kao poasnog gosta na sveanu veeru u hotel Baltimore. Teslin prijatelj, dr. Rado, nazonima je proitao njegov govor u kojemu je posebno istaknuo koliko duboko potuje Georgea VVestinghousea, kojemu ovjeanstvo duguje golemu zahvalnost. ak je i u odsutnosti Tesla jo jednom poruio da je upravo on osoba kojoj e se za rad na kozmikom komuniciranju dodijeliti nagrada Guzman. Posljednje godine ivota ipak nije posve usredotoio na zbivanja u svemiru, niti su bile potpuno posveene umnim naporima. Neki od njegovih prijatelja intelektualaca bili su iznenaeni, pa ak i postieni, kad se s vidljivim zadovoljstvom zbliio s izvjesnim povuenim, krnim gospodinom, nosa slomljena u boksakom ringu. Ta, u poznim godinama iskazana, opinjenost boksom i spomenutim boksaem posve je zbunila i Swezeyja i O'Neilla. Mozak se hrani miiima glasio je naziv otisnut ispod jedne objavljene fotografije na kojoj je za stolom sjedio ozareni Tesla s ugodnom braom ivi: Dana 18. prosinca dr. Nikola Tesla, slavni izumitelj, prekrio je svoj petogodinji egzil koji je sam sebi nametnuo u hotelu NewYorker, kad se pojavio na ruku kao domain svjetskog ampiona u vvelter-kategoriji, Fritzieja ivica... Dr. Tesla, inae veliki ljubitelj sporta, predvidio je kako e ivi pobijediti Lewa Jenkinsa u borbi koja ipak ne odluuje o naslovu... O'Neill, koji mu se inae oduvijek duboko divio i koji je igrom sluaja prisustvovao jednom od tih rukova, ustvrdio je da se doslovno najeio od silne psihike energije to je oevidno kolala izmeu Tesle i brae. I drugi pisac, koji se tu zatekao, potvrdio je da je imao isti udan dojam. Iako se posve udaljio od dogaanja u Europi, ratne tragedije nisu potedjele Teslu u njegovim posljednjim godinama ivota. Odlikovanja koja su mu bila dodijeljena u Jugoslaviji i ehoslo-vakoj bila su izrazi poasti pristigli iz zemalja koje su uivale u svojim posljednjim udisajima intelektualnih sloboda. Hitler je ubrzo potom anektirao Austriju, a njegov zahtjev da Nijemci u Sudetu trebaju dobiti svoju autonomiju doveo je i do krize vlade u ehoslovakoj. Predsjednik Eduard Bene podnio je ostavku
1^4.

Pobratimstvo sa svemirom

nakon to su Britanija, Francuska i Italija pristale na njemaku okupaciju Sudeta bez ikakvih dogovora s njegovom vladom. Doe je regent Pavle u Jugoslaviji uspio razjariti sve narode svoje zemlje, pristavi na kompromis s Hitlerom na temelju kojega su se juni Slaveni trebali pridruiti silama Osovine. Konano su se razliite struje u Jugoslaviji uspjele suglasiti u zajednikoj obrani - vojska, crkva i seljaci, Srbi, Hrvati i Slovenci. Istovremeno su srpski vojni elementi, skloniji saveznicima, izvrili vojni pu te regenta Pavla zamijenili tada sedamnaestogodinjim kraljem Petrom II. Mladi je kralj sjeo na svoje prijestolje 28. oujka 1941. godine. Tesli je bilo drago to je sin kralja Aleksandra, kojemu se toliko divio, sada postao monarhom. Njegovi su se najblii prijatelji iz slavenskih zajednica NevvTorka i Vvashingtona pod vodstvom veleposlanika Fotia okupljali u jugoslavenskom veleposlanstvu koje je odisalo velikosrpskim ozrajem. U to je vrijeme jedini Hrvat meu djelatnicima veleposlanstva bio Bogdan Radia, mlai konzul (kasnije profesor na Sveuilitu Fairleigh Dickson, gdje je predavao Povijest Balkana). No, ubrzo je u Ameriku doao Teslin neak, Sava Kosanovi, Srbin roen u Hrvatskoj, da bi u svemu tome odigrao ulogu koja se krhkom i ve boleljivom starcu inila zagonetna i zabrinjavajua. Tada su se dogaaji poeli prebrzo nizati. Izumitelj, uglavnom svjestan napetosti koja je vladala meu slavenskim stanovnitvom u SAD-u, jedva da je pojmio injenicu kako je upravo njega, kao najveeg ivueg junaka jugoslavenskih naroda, sudbina odabrala da postane ideolokim pijunom izmeu Istoka i Zapada.

355

28. Smrt i preobraaj

Nova vlada kralja Petra, koja je posvuda ponjela podrku narodnih masa, suprotstavila se Nijemcima i odbila ratificirati kompromitirajui sporazum to ga je s Hitlerom sklopio regent Pavle. Odmazda je zapoela gotovo odmah. Na Cvjetnu nedjelju 1941. godine tristotinjak bombardera njemakog ratnog zrakoplovstva obruilo se na glavni grad Jugoslavije, Beograd. Sustavno su za svoje ciljeve odabirali ulicu po ulicu, kanjavajui tako sve to je disalo. Do podneva je ve izbrojeno 25 tisua mrtvih, dok su posvuda po ulicama zapomagali ranjenici. Veina dravnih i javnih zdanja bila je pretvorena u ruevine, ukljuujui i suvremeni laboratorij poznat pod nazivom Institut Tesla. Potom su u tu unaprijed osuenu zemlju ule do zuba naoruane zajednike trupe Njemake, Italije, Maarske i Bugarske. U roku samo nekoliko dana jugoslavenska je vojska bila slomljena, a kralj Petar II. izbjegao je u sigurnost Engleske. Njegova je vlada tijekom itavog Drugog svjetskog rata nastojala iz egzila u Londonu upravljati zemljom. Meutim, tako je izgledao samo poetak rata u Jugoslaviji. Tamonji narodi, ve tisuu godina navikli na brojne invazije naj-razliitijih neprijatelja, brzo su oblikovali grupe koje nisu pristajale na okupaciju. Ostaci jugoslavenske vojske i komunisti povukli su se u planine iz kojih su pokretali gerilske napade na okupatore. Tim su naoruanim borcima mukarcima i enama - hranu nabavljali stariji i djeca koji su ostali u nebranjenim selima i gradovima. Stoga su se nacisti i faisti svojim krvolonim odmazdama oborili upravo na njih. U ribarskim mjestima i du kamenite
356

Smrt i preobraaj obale Jadrana sustavno je bila strijeljana gotovo polovina stanovnitva iz tamonjih zaselaka. Ali, ubrzo je vojnim stratezima u Sjedinjenim Dravama i Engleskoj postalo jasno da ta ubojstva ne izvravaju samo sile Osovine, nego i razne grupe domaih pristaa monarhije. Stoga su se komunisti obratili saveznicima za pomo te se poeli boriti protiv spomenutih grupa koliko i protiv stranih neprijatelja. Pukovnik Draa Mihajlovi, asnik srpske vojske, predvodio je etnike, ili punim nazivom Jugoslavensku domovinsku vojsku, koja se uglavnom sastojala od srpskih i bosanskih monarhista. Bila je u uskoj vezi s kraljem Petrom pa je stoga postala prvim slubeno priznatim pokretom otpora u itavoj Europi.' Zato su prve poiljke pomoi, koju je Engleska uputila Jugoslaviji, bile dostavljene upravo etnicima. Ali to nije bilo duga vijeka jer je narodno-oslobodilaka vojska, sastavljena od partizana i pod vodstvom Josipa Broza Tita iz Komunistike partije, ubrzano dobivala na meunarodnom znaaju. Savezniki stratezi nisu mnogo znali o Titu. Govorkalo se da je 1917. godine nakon jedne bitke ostao leati ranjen na bojinici i tako pao u rusko zarobljenitvo. Tamo su ga neko vrijeme obuavali za komunistikog vou te ga tijekom panjolskog graanskog rata poslali u Francusku, odakle je organizirao pomo lojalistima ili republikancima. Rodom Hrvat, Tito nije imao razloga pristajati uz monarhiju, koja ga je osim toga utamniila im se vratio u Jugoslaviju. Kad je puten, zduno se prihvatio organiziranja sindikalnog radnikog pokreta meu metalurkim radnicima te pomagao u njegovu irenju na razini cijele zemlje. Kao roeni voa stao je na elo partizanskog otpora tijekom Drugog svjetskog rata kao snana osoba koja je istodobno uspijevala nadahnuti svoje borce i uvesti meu njima strogu stegu. On je ve zamiljao budunost u kojoj e svi slavenski narodi zajedniki izgraivati slobodnu i ujedinjenu zemlju, bez bilo ijeg ugnjetavanja, dolazilo ono od stranih sila ili domaih kraljeva. Tito je kao svoj prvi cilj odabrao osnivanje narodnooslobodila-kih odbora prema ruskom uzoru, dok su Mihajloviu i njegovim
357

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

etnicima bili drai mjesni organi vlasti pod upravom monarhije. Obje su se grupacije i dalje borile2 protiv Nijemaca i Talijana, ali su naalost nastavile i svoj rat jedna protiv druge. Profesor Bogdan Radia*, tadanji voditelj informativne slube u jugoslavenskom veleposlanstvu u VVashingtonu, prisjea se tih dana: Situacija je postala vrlo sloenom kad je 1941. godine dolo do sloma Jugoslavije, i kad je u zemlju krajem te godine stigla Kraljevska jugoslavenska misija. inili su je lanovi vlade kralja Petra i hrvatski ban, dr. Ivan ubai. Sava Kosanovi, Teslin neak i pripadnik Demokratske partije, takoer je bio jedan od njezinih lanova kao ministar vlade u egzilu. im je Kosanovi doao u Ameriku, rekao je profesor Radia, pokuao je odvratiti Teslu od iskljuivo srpskog naboja i politike te u tome ubrzo i uspio. Dodue, Tesla se ni ranije nikad nije osjeao nekim velikosrpskim ovinistom. Obiavao je rei: 'Ja jesam Srbin, ali je moja domovina Hrvatska.'3 No, kako se rat nastavljao, tako se i sukob izmeu Srba i Hrvata u egzilu sve vie razbuktavao. To je paraliziralo kako svakodnevne diplomatske djelatnosti veleposlanstva u "VVashingtonu i NewYorku, tako i rad vlade u Londonu. Iako Srbin, Kosanovi je, nastavio je Radia, predvodio bitku za razvijanje bratstva meu Srbima i Hrvatima protiv Fotia i mnogih drugih Srba koji su bili lanovi raznih jugoslavenskih misija. Tako je poeo koristiti Teslu za politiku usmjerenu protiv pobornika zamisli o Velikoj Srbiji. Sam Tesla... nije bio svjestan dubokog sukoba koji se razvijao izmeu Srba i Hrvata, a kako je u osnovi bio znanstvenik i ve u poznoj dobi, govorei o politici nastupao je iskreno i poteno. Radia kae da se Tesla inio vrlo sretnim to konano kraj sebe, u NewYorku, ima nekoga vlastite krvi, te je zamijetio da se starac u svemu poinje sve vie oslanjati na Kosanovievo miljenje. Tijekom tog razdoblja, izumitelj je na ime dotacije kraljevske vlade primao oko 500 dolara mjeseno.
* Radia je pripadao obitelji iz june Hrvatske, koja se oduvijek drala pobornikom zajednitva i ujedinjenja Hrvata i Srba.

Smrt i preobraaj

Razne politike poruke to ih je Tesla toboe odailjao za domau uporabu zapravo je napisao Kosanovi, ustvrdio je Radia.4 Krajem 1942. godine u NewYorku je, u okviru sjedita Kraljevske misije na Petoj aveniji, bilo otvoreno Jugoslavensko informativno sredite. U tom su uredu skupa radili Radia i Kosanovi, tiskajui broure s raznim podacima i obavijestima. Ali, kriza je izbila kad su do njih dospjele novosti o borbama koje se vode izmeu Drae Mihajlovia i Tita. Kosanovi se, prisjea se Radia, odluio za Tita i poeo promicati svoje stavove te podravati narodnooslobodilaki pokret, kojemu je cilj bio stvaranje nove Jugoslavije. Bilo mu je vrlo teko uvjeriti Teslu da je monarhija gubitnik u Jugoslaviji te da se iz bratoubilakog graanskog rata poinje pomaljati jedna nova Jugoslavija. Kako se najvei dio Srba u Hrvatskoj priklonio Titu, Kosanovi je ipak uspio uvjeriti Teslu da bi se i on morao pridruiti pokretu kojemu su teile narodne mase, kako meu Srbima, tako i meu Hrvatima. I tako je nastala Teslina poruka Srbima i Hrvatima koju je opet napisao Kosanovi.5 Na zidovima Muzeja Nikole Tesle u Beogradu moe se proitati mnogo puta uveana preslika rijei koje je navodno Tesla poslao svojim teko iskuavanim zemljacima samo nekoliko mjeseci prije vlastite smrti. U njihovo je sastavljanje svoje prste umijeao i tadanji ameriki dopredsjednik, Henry A. Wallace. Otipkana pisaim strojem, poruka sadri mnogo iskrianih rijei, podcrtavan] a i ispravaka Teslinim rukopisom, ali se iz samog njezina stila moe vidjeti da pripada ideologiji koja nimalo ne nalikuje na izumitelj evu: Iz ovog rata... mora se iznjedriti novi svijet, svijet koji e opravdati rtve to ih je pretrpjelo ovjeanstvo. To... mora biti svijet u kojemu snani nee iskoritavati slabe, zli one dobre, gdje nee biti poniavanja siromanih nasiljem koje sprovode bogati; gdje e plodovi uma, znanosti i umjetnosti sluiti drutvu zbog unapreenja i uljepavanja ivota, a
359

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

ne pojedincima zbog stjecanja bogatstva. Taj novi svijet nee biti svijet podjarmljenih i ponienih, ve slobodnih ljudi i slobodnih naroda, izjednaenih u dostojanstvu i potovanju prema ovjeku. Izumiteljevo se ime pojavilo na jo jednoj poruci koja je bila poslana sovjetskoj Akademiji znanosti 12. listopada 1941. Njome se zahtijevalo udruivanje Rusije, Velike Britanije i Amerike u borbi protiv sila Osovine te pruanje pomoi revolucionarnoj borbi jugoslavenskih naroda. Poruka nije izloena u muzeju, vjerojatno zato to je ubrzo nakon rata nostalgija prema ruskom stilu prestala biti slubenom politikom zemlje. Kosanovi je postao predsjednikom Jugoslavenske gospodarske misije koja je zastupala novu federaciju jugoslavenskih naroda, nasuprot predratnoj i centralistikoj kraljevini Jugoslaviji. Ta je nova organizacija poela raditi i na stvaranju nove federacije zemalja sredinje i istone Europe. I Radia je postao lanom Titova pokreta. Kralj Petar je za to vrijeme oajniki pokuavao pribaviti podrku za Drau Mihajlovia od amerikog predsjednika Franklina Roosevelta i engleskog premijera Winstona Churchilla, te od vlastitog roaka Bertieja, odnosno engleskog kralja Georgea VI. Britanci, koji su na poetku rata imali razumijevanja za etnike, promijenili su miljenje kad su im poela pristizati izvjea o ratnim operacijama Titovih partizana. Godine 1942. kralj Petar II. posjetio je Washington da bi se susreo s Rooseveltom. U Tennesseeju su se tada ve poeli obuavati jugoslavenski piloti. Roosevelt mu je rekao kako bi Amerika mogla poslati zrakoplove etnicima im se budu mogli izdvojiti iz akcija poduzimanih u ratu na Srednjem istoku. Potom je monarh posjetio NewYork, gdje mu je u klubu Colony Drutvo ameriko--jugoslavenskih prijatelja priredilo sveani prijem. Inae, klub Colonv bio je prvi klub u Americi namijenjen enama i njihovu druenju, a osnovan je zahvaljujui nadahnuu energine Anne Morgan. I ona je prisustvovala dogaaju, skupa s kraljevom
3*0

Smrt i preobraaj majkom, kraljicom Marijom te gospoom Roosevelt. To je bilo neto ime bi se Tesla zasigurno oduevio samo da nije bio odve slab i bolestan. Stoga je kralj Petar morao doi k njemu. U svojim dnevnicima (objavljenima pod nazivom Kraljevo naslijee), pod datumom 8. srpnja 1942. godine, mladi je Petar II. zapisao: Posjetio sam dr. Nikolu Teslu, slavnog jugoslavensko--amerikog znanstvenika, u njegovu apartmanu u hotelu New Yorker. Kad sam ga pozdravio, stari mi je znanstvenik rekao: 'Izuzetno sam poaen. Drago mi je to ste jo tako mladi i radujem se to ete jednom postati velik vladar. Vjerujem da u poivjeti do Vaeg povratka u osloboenu Jugoslaviju. Od svojega ste oca naslijedili njegove posljednje rijei: uvajte mi Jugoslaviju. Ponosan sam to sam Srbin, i to sam Jugoslaven. Na narod ne moe izumrijeti. uvajte zato jedinstvo svih Jugoslavena - Srba, Hrvata i Slovenaca.' Kralj je uz to opisao koliko su ga duboko ganule stareve rijei te da su obojica nakon toga zaplakali. Potom je jo posjetio Sveuilite Columbia gdje ga je toplo pozdravio njegov predsjednik, Nicholas Murrav Buder, i gdje je pronaao jo jednu vezu s vlastitom zemljom - Pupinov laboratorij za fiziku. Vrativi se u VVashington, dobio je Rooseveltovo obeanje da e se nad Jugoslavijom iz zrakoplova poeti bacati traena pomo u hrani, odjei, oruju i streljivu. Meutim, 1943. godine doivio je pravi ok kad je britanska misija u Jugoslaviji uspostavila slubene kontakte s Titom. Petar je zatraio da ga padobranom spuste u vlastitu zemlju, ali je to Churchill glatko odbio. A tada je Tito otvoreno optuio Drau Mihajlovia za izdaju zemlje.6 Na konferenciji u Teheranu, odranoj u studenome, dolo je uvelike zahvaljujui Churchillu do onoga to je kralj u svojim biljekama opisao kao fatalni zaokret u politici saveznika. Odlueno je kako je temeljna snaga koja se u Jugoslaviji bori protiv Nijemaca i koju saveznici priznaju Narodnooslobodilaka vojska pod Titovim zapovjednitvom te da se time partizanske snage u cijelosti priznaju dijelom saveznike vojske.7 Tako je Mihajloviev etniki pokret bio odbaen i naputen.
361

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

VVinston Churchill preko noi je postao slavljeni junak suvremene Jugoslavije. A kad je mladi monarh u pisanom obliku izbezumljeno zatraio pomo Amerike i Rooseveltovu podrku, predsjednik mu je suho odgovorio neka se samo povinuje Chur-chillovim savjetima kao da su moji vlastiti. Nekoliko mjeseci potom Roosevelt je preminuo. Teslinu neaku Kosanoviu, kao i nekolicini drugih diplomatskih predstavnika kralja Petra, uruen je otiaz koji je potpisao mladi monarh, i to na samom vrhuncu krize 1942. godine. Tih je dana esto opisivao Bogdanu Radii koliko je Teslu uasnulo iskljuenje njegova neaka iz kraljevske vlade. Zapravo, Kosanovi je bio uvjeren kako je tim neuspjehom osobno ubrzao izumiteljevu smrt. On je mislio, Kosanovi je rekao Radii nekoliko puta, da me time kanjavaju i da u na kraju biti uhien ili neto slino, ali uspio sam ga uvjeriti kako su takve stvari neizbjene u politici.8 Tijekom tog razdoblja, iskreno mu je priznao Kosanovi, nastojao je lanove kraljevske vlade drati podalje od Tesle. Veleposlanik Foti postao mu je neprijateljem zato to je jo uvijek podravao velikosrpsku politiku, unato promjenama koje su se nazirale. Tako se Teslina veza sa starim prijateljem ohladila. Nema nikakve sumnje, naglasio je profesor Radia, da je cjelokupna krvava tragedija Jugoslavije od 1941. do 1943. godine morala utjecati na Teslu i da je zbog toga bio utuen. On bi me esto znao upitati mogu li mu objasniti to se to zapravo dogaa meu nama i zbog ega se ne moemo sloiti... Nakon rata, Mihajloviu je presudio Narodni sud zbog navodne suradnje s neprijateljem. Proglaena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija s Titom kao predsjednikom i komunistima koji e vrsto upravljati zemljom. Krajem Drugog svjetskog rata popisivanje jugoslavenskih rtava otkrilo je da je u zemlji poginulo dva milijuna ljudi. Da tragedija bude vea, mnoge tisue ubili su vlastiti zemljaci. Nakon rata, sjea se profesor Radia, Kosanovi je postao ministar u vladi Tita i Subaia, a ja njegov pomonik u ministarstvu informiranja. Tamo sam radio od 1944. do 1945. godine, a
362

Smrt i preobraaj

potom sam u listopadu 1945. napustio zemlju, jer nisam mogao postati komunistom. Kasnije, 1946. godine, Kosanovi je kao Titov veleposlanik stigao u Washington, ali se nakon mog odlaska iz Beograda vie nikada nismo sreli. Kosanovi je u cijelosti prihvatio komunistiki sustav u Jugoslaviji i ostao mu vjeran sve do smrti. U dugom razdoblju od deset stoljea nije bilo trenutka u kojemu podrujem tadanje Jugoslavije nisu vladali ili je pak gazili razni zavojevai - Rimljani, Mleani, Turci, Bugari, Austrijanci, Maari, Nijemci, Talijani. Nije bilo razdoblja u kojemu ti narodi nisu ivjeli pod prijetnjom muenja, tamnica ili nasilne smrti. Sad im je poela svitati predivna istina: da su slobodni. Tesla nee poivjeti dovoljno dugo da to vidi. Stoga se i ne moe odgovoriti na pitanje bi li on ikada prihvatio novu vladu ustrojenu prema ustavu sovjetskog tipa i, barem u poetku, u bliskoj suradnji sa Sovjetima, te bi li se ikada pomirio s trajnim progonstvom svog voljenog monarha. No naalost, sve se to odrazilo i na nain na koji e ga se jednoga dana sjeati na Zapadu. Njegov utjecaj znanstvenika, sad ve posve izblijedio, a i zaboravljivost Amerikanaca koja ih je opila u pobjedniko poratno vrijeme, u velikoj su mjeri proizali iz injenice to je veina njegovih znanstvenih zapisa, nacrta i biljeaka nestala s nailaskom novog, Hladnog rata, iza takozvane eljezne zavjese. Ve 1948. godine Jugoslavija je prestala biti jedna od zemalja iza eljezne zavjese, objavivi svoju neovisnost i udaljivi se od sovjetske doktrine ogranienog suvereniteta. Amerika i njezini saveznici postali su znatno dareljiviji u slanju gospodarske i vojne pomoi junim Slavenima. No teta je ve bila uinjena. U ratnim vremenima Amerika nije onako ustro podravala Tita poput Churchilla. Stoga amerikim znanstvenicima ubudue nee biti lako doprijeti do jugoslavenskih izvora koji bi im pomogli potkrijepiti sve ono to je ostvario Nikola Tesla. Zima 1942. godine zatekla je izumitelja posve iscrpljenog i slabog. Njegov strah od bakterija pretvorio se u gotovo suludu
363

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

opsjednutost zbog koje bi i od najbliih prijatelja zahtijevao da mu se ne pribliavaju previe, poput neurotinog engleskog kralja Tudora. (Izgleda kako ga bolesti kojima su ga mogli zaraziti golubovi nisu zabrinjavale.) Imao je sranih tegoba, a povremeno bi ga znala obuzeti i nesvjestica. Vie nije bio u stanju hraniti svoje drage golubove pa se u tome posve pouzdao u jednog mladia, Charlesa Hauslera, koji je i sam bio zaljubljenik u golubove te se bavio njihovim uzgojem. Hausler je za Teslu radio od 1928. godine, a posao mu se sastojao u tome da svaki dan u podne ode do Gradske knjinice NevvTorka sa zrnjem za ptice te da potom obie zdanje tragajui po njegovim prozorima ili iza velikih kipova u parku za mladim, ozlijeenim ili bolesnim pticama. Tada bi ih donio u Teslinu hotelsku sobu na oporavak. A kad bi ozdravile, sjea se on, morao bih ptice za njega iznova odnijeti do knjinice i ondje ih pustiti na slobodu. Prisjetio se i kako je Tesla tragao za najboljim majstorom da bi kod njega naruio fine kaveze za ptice koji su morali biti izraeni kako treba, kao uostalom i sve drugo to bi gospodin Tesla inio. Za golubove je u sobi postojala ak i posebna posuda sa zavjesom radi njihova kupanja. Hausler i Tesla provodili su sate i sate zajedno, uglavnom razgovarajui o golubima. Tako mu je Tesla jednom prigodom povjerio kako se Thomasu Edisonu ne moe vjerovati. Mladi se svog poslodavca sjeao kao vrlo ljubazne i brine osobe, a u posebnoj uspomeni ostao mu je sljedei dogaaj. U svojoj je sobi, u blizini kaveza s golubovima, drao nekakvu veliku kutiju ili spremnik te me posebno upozorio na to da se ona ne smije pomicati, ispriao je Hausler, jer se u njoj nalazi neto to bi moglo unititi ak i zrakoplov na nebu. Rekao mi je da se nada kako e je moi predstaviti svijetu. Smatrao je da je kutija kasnije vjerojatno pohranjena negdje u podrumskim prostorijama hotela.9 Jednog posebno tekog dana poetkom sijenja 1943. godine, Tesla je pozvao svog potanskog glasnika Kerrigana i predao mu omotnicu naslovljenu na gospodina Samuela Clemensa, adresiranu na Junu petu aveniju broj 35 u NewYorku. Momak se
364

Smrt i preobraaj

tog vjetrovitog dana uputio na spomenutu adresu i tamo uzalud tragao za takvim brojem zgrade i navedenim naslovnikom. Kako se ispostavilo, bila je to adresa Teslina prvog laboratorija. Meutim, sada se Juna peta avenija zvala West Broadway, i na tom podruju nije ivio nikakav Samuel Clemens. Kerrigan se vratio u hotel i podnio izvjee oronulom bolesniku. Tesla mu je slabim glasom objasnio da je Clemens zapravo slavni Mark Tvvain i da ga tamo zasigurno svatko poznaje. Stoga je jo jednom odaslao Kerrigana naloivi mu jo da se usput pobrine za golubove. Zbunjeni je glasnik nahranio golube, a potom nazvao svog nadzornika u sredinjici. Konano mu je ovaj objasnio da je Mark Tvvain mrtav ve dvadeset pet godina. Tog se hladnog poslijepodneva Kerrigan trei put naao u Teslinoj sobi, nastojei mu sve objasniti i vratiti omotnicu. Ali, izumitelj je sad ve bio bijesan te je odbio i samu pomisao na to da bi slavni humorist mogao biti mrtav. Pa sino je bio ovdje, u mojoj sobi, rekao je. Sjedio je na onom stolcu i priali smo vie od sat vremena. Imao je nekih financijskih tekoa pa mu je zatrebala moja pomo. I zato ne vraajte se dok mu ne predate tu omotnicu. Ovaj put glasnik se odmah uputio ravno svom nadzorniku te su zajedno otvorili omotnicu. Sadravala je isti list papira u koji su bile uloene novanice od dvadeset pet dolara - dostatno da bi se pomoglo starom prijatelju u trenutku nestaice. Dana 4. sijenja izumitelj je, iako vrlo slab, krenuo u svoj ured da bi tamo izvrio pokus za koji se zanimao George Scherff. I sam je Scherff svratio da bi mu pomogao oko pripremnih radnji. No, rad je prekinut kad je Tesla poeo osjeati otre bolove u prsnom kou. Odbivi bilo kakvu medicinsku pomo vratio se u svoj hotel. Sljedeeg je dana spremaica ula da bi mu oistila sobu. Kad je izlazila, zamolio ju je da na vrata ovjesi ploicu s natpisom Ne smetaj. Nije elio nikakve posjetitelje, niti je ona vie trebala dolaziti radi ienja. Ploica je ostala na vratima i sljedeeg dana, a i dan nakon toga.
365

TESLA - OVFEK IZVAN VREMENA

U ranim jutarnjim satima 8. sijenja spremaica Alice Monaghan zanemarila je poruku na ploici i otvorila sobu. Izumitelj je leao mrtav u svojoj postelji, a njegovo je upalo, mueniko lice izgledalo posve oputeno i smireno.10 Mrtvozornik dr. H. W Wembly pregledao je tijelo i kao vrijeme smrti upisao u obrazac 7. sijenja 1943. godine u 22:30 sati, a kao uzrok smrti naveo je kako je po njegovu miljenju dolo do srane tromboze. Tesla je umro u snu, a lijenik je nakon pregleda tijela jo dopisao: Nema sumnjivih okolnosti. Izumitelju je bilo osamdeset est godina. O svemu su odmah obavijestili Kennetha Swezeyja, a on se ve u deset sati istoga jutra telefonom uo s dr. Radom na Sveuilitu NewYork. Sjeditu kralja Petra, koje se tada nalazilo u Petoj aveniji na broju 745, tunu je vijest javio profesor. Teslin neak Kosanovi, koji je tada bio predsjednik Odbora za zemlje istone i sredinje Europe te Balkan, takoer je obavijeten. Tada je pozvan FBI. Swezey i Kosanovi naruili su i bravara zbog otvaranja Teslina sefa i pregledavanja njegova sadraja. Tijelo je otpremljeno u pogrebniku tvrtku Frank E. Campbell na Aveniji Madison, a Hugo Gernsback naruio je kipara kako bi se pripremila posmrtna maska izumitelja. Malo prije Tesline smrti Eleanor Roosevelt pokuala je kod predsjednika Roosevelta uiniti togod za njega - moda je imala zamisao o dodjeli kakvog odlija. U Muzeju Nikole Tesle u Beogradu to njezino nastojanje dokazuju tri kratka dopisa sa zaglavljem Bijele kue. U prvom, od 1. sijenja, na zahtjev pisca Louisa Adamia, gospoa Roosevelt obeava kako e predsjednika zamoliti da osobno uputi pismo Tesli, kao i da e ga sama nazvati, na svom prvom sljedeem putovanju u NewYork. Druga je zabiljeka naslovljena Za gospou Roosevelt, a potpisao ju je predsjednik Roosevelt: Ovo se upravo nalo preda mnom na stolu, kad su novine objavile vijest da je dr. Tesla umro. Stoga vraam zahtjev zajedno s prilozima. A treim je pismom 11. sijenja 1943. godine gospoa Roosevelt obavijestila Adamia o predsjednikovoj poruci i dodala da ju je rastuila obavijest o izumitelj evo j smrti.
366

Smrt i preobraaj

Adami je napisao ganutljiv govor u slavu Tesli, koji je 10. sijenja 1943. na radiopostaji proitao gradonaelnik NewYorka, Fiorello H. LaGuardia.11 U meuvremenu su iznimne napetosti izmeu Srba i Hrvata u Americi narasle, to je oteavalo provedbu priprema za pogrebne sveanosti. Tijelo je neko vrijeme bilo izloeno, ali - prema jednom neobjavljenom O'Neillovu pismu -samo je dvanaest osoba, od kojih su neke bile iz novinarske struke dolo kako bi izumitelju odalo posljednju poast. Ipak, kad se 12. sijenja u 16 sati odralo pravoslavno opijelo u katedrali Sv. Ivana, u nju je nagrnulo vie od dvije tisue ljudi. Srbi i Hrvati smjestili su se uz suprotne zidine crkve, a biskup Vvllliam T. Manning zatraio je od obiju strana obeanje da e se suzdrati od bilo kakvih politikih govorancija. Slubu je na engleskom jeziku zapoeo sam biskup Manning, a na srpskom ju je jeziku okonao prota Duan ukletovi. Od balkanskih su diplomata bili prisutni: veleposlanik Foti, hrvatski ban ubai, bivi premijer Jugoslavije te ministar poljoprivrede i obnove. U prvoj klupi je uz Kosanovia, kao lana tugu-jue obitelji, sjedio i Swezey. Doktora Radu bolest je sprijeila da im se pridrui. Meu ljudima koji su bili od znaaja za ameriku znanost i industriju, u poasnoj pratnji lijesa mogli su se vidjeti profesor Edwin H. Armstrong, dr. E. F. W Alexanderson iz tvrtke General Electrics, dr. Harvev Rentschler iz tvrtke Westinghouse, inenjer Gano Dunn te W H. Barton, kustos planetarija Havden u Amerikom prirodoslovnom muzeju. Tu je grupu predvodio Nevvbold Morris, tadanji predsjednik gradskog vijea NevvTorka. Kad je vijest o Teslinoj smrti prohujala Europom zaarenom od ratnih plamenova, u New York i Vvashington poeli su se slijevati telegrami suuti, kako od europskih znanstvenika, tako od politiara i vlada. U Sjedinjenim Amerikim Dravama tri su dobitnika Nobelove nagrade za fiziku - Millikan, Compton i James Franck -zajedniki napisali posmrtni govor u poast izumitelju kao jednom od istaknutih umova svijeta, koji je mnogima utirao put do najznaajnijih tehnolokih rjeenja suvremenoga doba.
367

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Predsjednik i gospoa Roosevelt izrazili su svoju zahvalnost za Teslin doprinos znanosti, industriji i cijeloj zemlji. Dopredsjednik VVallace je, posve u duhu nove Jugoslavije, izjavio kako Teslinom smru obian ovjek gubi jednog od svojih najboljih prijatelja. Iako je Adami u svom posmrtnom hvalospjevu pogreno naveo kako Tesli nije bilo nimalo stalo do novca, nije mogao pogoditi tonije kad je ustvrdio da Tesla zapravo nije mrtav: Pravi, vaan dio Tesle ivi u njegovim postignuima, a ona su golema, gotovo da se ne mogu sagledati ni izmjeriti, jer su odavno postala sastavnim dijelom nae civilizacije i svakodnevicom naih ivota, naih trenutnih ratnih nastojanja... Njegov ivot je trijumf...12 Meu priznanjima koja su Tesli stigla za ivota bile su mnoge poasne akademske titule amerikih i europskih sveuilita, medalja John Scott, Edisonova medalja te razliite nagrade europskih vlada. U rujnu 1943. godine dolo je do sveanog porinua broda nazvanog Nikola Tesla, poasti koja bi se izumitelju zasigurno svidjela. Ali, njegov se lik nije pojavio u Dvorani slavnih, meu kipovima ostalih izumitelja, sve do 1975. godine. Osam mjeseci nakon Tesline smrti, Vrhovni sud Sjedinjenih Amerikih Drava donio je presudu za koju je Tesla bio uvjeren da e jednom biti donesena - odlueno je da je Tesla pravi izumitelj radija. Jednog hladnog poslijepodneva prenijeli su njegovo tijelo na groblje Ferncliffe u gradi Ardsley-on-the-Hudson. U automobilu koji je pratio pogrebno vozilo nalazili su se Swezey i Kosanovi. Izumiteljevi ostaci bih su kremirani, a njegov pepeo poslije je prenesen u Beograd.* A estoke borbe i umiranja i dalje su se nastavljala u gotovo svim zemljama svijeta.
* Charlotte Muar, biva tajnica Save N. Kosanovia, prenijela je 1957. godine Teslinu urnu u Muzej Nikole Tesle u Beogradu. Kosanovi je godinama govorio kako e njegov pepeo ostaviti u Americi, jer se nadao da e Sjedinjene Amerike Drave podii odgovarajui spomenik izumitelju na mjestu na kojemu su poivali njegovi ostaci. -Arhiv Memorijalnog drutva Tesla.) 368

29. Nestali papiri

Osim priznatih i poznatih ostvarenja, Tesla je za sobom ostavio i naslijee prepuno zagonetaka. Navodimo samo tri glavne: je li njegova zamisao beinog prijenosa energije kroz Zemlju bila valjana sa znanstvenog gledita? ime se zapravo bavio dok je izvodio pokuse s orujem sa smrtonosnim, razarajuim zrakama? I, to se dogodilo s njegovim istraivakim zapisima i papirima koje nije patentirao, kao i s ostalim osjetljivim ispravama u onih nekoliko dana neposredno nakon njegove smrti? U kategoriji potpitanja bilo bi: koji je to preokret dogaaja krajem 1940-ih godina ponovo probudio pojaano zanimanje amerikih obavjetajnih slubi za Teslin rad (jer, neto ga je sigurno potaklo) ? Bio je stranac poput Einsteina, a svestran poput Edisona. Kako je sam svojedobno rekao, posjedovao je drskost neznanja. Tamo gdje bi se ostali zaustavljali, svjesni da neto nije izvedivo, on bi nastavio s radom. Izgleda kako dananji znanstveni cehovi ne podupiru preivljavanje takvih svestranih i interdisciplinarnih ljudi'kakav je bio Tesla. Veliko je pitanje bi li takvi poput njega ili Edisona uope procvjetali da su djelovali u ozraju kakvo postoji danas. Teslin primjer oduvijek je bio posebno izvorite nadahnua svima onima koji su bili samotnjaki nastrojeni. No, u isto su vrijeme njegovo naslijee i njegova istraivanja, iako ponekad i ezoterina, postavila temelje mnogim znanostima. Njegov je doprinos bio sutinski a ne tek nadopunjujui. Sa svojom turbinom nije postigao uspjeh velikim dijelom zato to bi njezino uvoenje zahtijevalo ogromne promjene u industriji. A s izmjeninom
369

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

strujom trijumfirao je tek kad je uz pomo drugih uspio nadvladati silan otpor koji joj je pruala itava industrija. Meutim, Tesline samotnjake bitke sa znanstvenoindustrij-skim poretkom nesretno su zavrile. Kako nije pripadao ni jednoj grupaciji i instituciji, nije imao ni suradnike s kojima bimogao raspravljati o napredovanju postignutom u pojedinim radovima i istraivanjima, a niti kakvo slubeno mjesto na kojemu bi se pohranjivali njegovi papiri i istraivake zabiljeke. Ne samo to je radio posve povueno i privatno, nego unato njegovoj oevidnoj sklonosti prema suradnji s novinarima i razmedjivim objavama - i u tajnosti. Zbog svega toga su svi oni izumi, koje nije patentirao ili poklonio svijetu, bili vie ili manje obavljeni velom tajne. A zbog onoga to se dogaalo s papirima koje je nakon svoje smrti ostavio za sobom, znatan dio njegovih ostvarenja i dalje nam ostaje, barem ponekim svojim dijelom, zastrt tajan-stvenou. Ako je to i frustriralo znanstvenike koji su naslijedili Teslu, to im je ujedno predstavljalo poticaj za nastavak njegova rada. Nakon poduljeg razdoblja tiine, stota obljetnica njegova roenja u srpnju 1956. godine iznova je meunarodnu javnost podsjetila na vanost izumiteljeva ivota i genija. Zanimanje za njegov rad, osobito pobueno svijeu o zagonetkama koje ga okruuju, otada je neprestano raslo. Kao da se iznova rodio u svom, psiholoki gledano, pravom vremenu. U Americi i Europi odrane su brojne sveanosti u znak obiljeavanja stote godinjice Teslina roenja. Ameriki institut elek-troinenjera posvetio mu je svoju godinju skuptinu odranu u Chicagu te na njoj temeljito obradio njegov ivot i otkrivene izume. Komemoracijske programe najavili su i Institut radioine-njera, Muzej znanosti i industrije u Chicagu, Institut Franklin te razna sveuilita, pri emu je Drutvo Tesla igralo vanu ulogu u organiziranju dogaanja. Predloena su osnivanja fondova za dodjelu raznih stipendija i omoguavanje kolovanja, koji bi nosili njegovo ime, ih pak ustanovljavanje Tesline medalje, dok su se po znanstvenim muzejima otvarale izlobe kojima je glavna
370

Nestali papiri

tema bio Tesla. Na Slapovima Nijagare odrana je najvea^sve-anost na kojoj je Tesli u ast otkriven kip na Goat Islandu, poklon pristigao od naroda Jugoslavije. Grad Chicago - koji je pisac Elmer Gertz podsjetio kako bi trebao biti vjeito zahvalan Tesli za velianstvenost i bljetavilo Kolumbove izlobe, koja je ondje odrana 1893. godine, kada je ak prozvana osmim udom svijeta - posvetio je naziv nove Otvorene tehnike kole uspomeni na Teslu. Izumiteljevi stari prijatelji iz Amerikog instituta elektroine-njera otputovali su u Europu da bi i tamo prisustvovali raznim sveanostima, otkrivanjima njegovih poprsja i kipova te tematskim programima prireenima njemu u ast. Meunarodna elektrotehnika komisija u Munchenu uspjela je isposlovati da se njegovim imenom nazove meunarodna znanstvena mjerna jedinica, tesla, kojom se mjeri gustoa magnetskog toka ili magnetska indukcija, i koja se tako pridruila povijesnim 1 elektrotehnikim simbolima kakvi su farad, volt, amper i om. to se vie zahuktavalo istraivanje svemira, to je vie raslo zanimanje za Teslu, posebno s aspekta rada na mikrovalovima i na oruju za izboj zraka. U Americi, Rusiji, Kanadi i drugim zemljama pozornost znanstvenika poeli su zaokupljati projekti pod njegovim imenom ili oni koji su proizali iz njegovih pionirskih istraivanja, a posebno iz njegovih objava vezanih za nadziranje vremena ili nuklearnu fuziju. Ponekad bi to bila tek nastojanja osamljenih pojedinaca u vlastitim, slabo opremljenim laboratorijima. Drugi put bi imali oznaku strogo povjerljivo te bi im bila odobravana nevjerojatno visoka novana sredstva. Godina Teslinih tajnih istraivanja obavljanih 1899. u Colo-rado Springsu dala je osnovni poticaj za veinu novih prouavanja. Njegove Biljeke iz Colorado Springsa,* koje su se u izdanju Muzeja Nikole Tesle-iz Beograda pojavile na engleskom jeziku tek 1978. godine, eljno su oekivali mnogi znanstvenici. No, ak je i ta knjiica mnoga vana pitanja ostavila bez odgovora.
Knjigu je objavila izdavaka kua Nolit iz Beograda. 37

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA Najvei dio njegovih papira nestao je iz Amerike, do pouzdanih se informacija moglo doi sve tee, a sve vie su kolale glasine kako se tu radilo o uroti, pijunai, pa ak i o krai patenata. Znanstvenike je udilo to se neki aspekti njegovih istraivanja iz Colorado Springsa, za koje se znalo iz njegovih ostalih objavljenih lanaka i djela, ne mogu pronai u knjiici objavljenoj u Jugoslaviji. Velianstvenost i opseg njegovih pokusa mogli su se u cijelosti pojmiti jedino dugotrajnim prikupljanjem ratrkanih informacija i podataka. Oko 1928. godine O'Neill je posve sluajno zamijetio oglas, objavljen u nekim njujorkim novinama, kojim se najavljivalo da e est kutija, koje je u njihovu skladitu pohranio gospodin Nikola Tesla, biti prodano na drabi da bi se namirili neplaeni trokovi uskladitenja. Znajui da bi ove materijale trebalo sauvati, otiao je do izumitelja i zatraio njegovo odobrenje da krene u prikupljanje sredstava za njihov otkup. Tesla je gotovo pobjesnio, sjea se O'Neill. Poeo me uvjeravati kako je posve sposoban voditi rauna o svojim poslovima... Zabranio mi je da ih kupim ili uinim bilo to u vezi s njima. Ubrzo nakon izumiteljeve smrti O'Neill je potraio Savu Kosanovica, ispriao mu priu o kutijama i zatraio od njega da ih pokua zatititi. Nikada nakon toga nije od Kosanovica uspio dobiti potvrdu je li uope pronaao spomenute kutije ili istraio njihov sadraj. Samo mi je neprestano ponavljao i uvjeravao me kako nema nikakvih razloga za zabrinutost... I drugi su se zanimah za te papire. Mladi ameriki inenjer koji je sudjelovao u ratnim zbivanjima doao se posavjetovati s Teslom o problemu balistikog inenjeringa, jer traene rezultate nisu nikako mogli dobiti pomou raunalnih strojeva, a Teslin je um bio poznat po tome da nudi rjeenja najblia onima dobivenim na taj nain. Ubrzo su ga oduevili i opinili Teslini znanstveni zapisi pa mu je bilo doputeno da dio po dio odnosi preko noi u svoju hotelsku sobu, gdje bi ih s jo jednim amerikim inenjerom prouavao cijelu no. Uvjet je bio da ih
372

Nestali papiri

sutradan ujutro vrati. Taj je postupak trajao puna dva tjedna prije izumiteljeve smrti. Tesli su svojedobno stigle i ponude da radi za Njemaku i Rusiju. Kad je izumitelj umro, oba su se spomenuta amerika inenjera zabrinula da bi neke vrlo vane informacije mogle pasti u strane ruke pa su uzbunili amerike sigurnosne slube i visoke vladine dunosnike. Zapisi koje sam uspjela pribaviti od saveznih agencija, pozivajui se na zakon o slobodi informiranja, otkrili su neobjanjive nepodudarnosti i iskrivljavanja u obavijestima koje su govorile o raspolaganju izumiteljevom imovinom. Tesla je ostavio tone papira u pretrpanim bavama i kutijama. Samo, nije ostavio i oporuku. Od njegove ga je obitelji nadivjelo pet neakinja i neaka, a u vrijeme njegove smrti dvoje ih je ivjelo u Americi. Zaudo, FBI je njegovu imovinu prepustio Uredu za imovinu stranaca, koji je odmah zapeatio sadraj svega to mu je bilo predano. Kako je Tesla bio ameriki dravljanin, postavilo se pitanje je li taj ured uope bio nadlean i po kojoj je osnovi preuzeo te materijale. Bilo je to teko procijeniti. No, nakon sudskog sasluanja, imovina je preputena veleposlaniku Savi Kosanoviu, jednom od Teslinih nasljednika. Swezey, koji je ivio u nadi da e takoer napisati Teslinu biografiju, dobio je 1963. godine obavijest od nekadanje pomonice veleposlanika Kosanovia: Davne 1943. godine... kad je Tesla umro, gospodin K. je u vrlo kratkom roku uspio pribaviti potvrdu koju je ispostavio Ured za imovinu stranaca te sudsku odluku kojom mu se odobrava preuzimanje njegovih papira i ostale imovine... On ih je sve dobro zapakirao i poslao tvrtki Manhattan Storage Companv, gdje su se nalazili sve do 1952. godine, kad su bili otpremljeni za Jugoslaviju. Gospodin K. podmirio je trokove uskladitenja... Cijelo to vrijeme potvrda Ureda za imovinu stranaca nalazila se kod mene (za sluaj kakve potrebe)... Vi ete se moda prisjetiti kako je gospodin K. mnogo puta spominjao injenicu da mu je uvar u skladitu priao o nekim
373

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

ljudima iz vlade koji su dolazili kako bi na mikrofilmove snimili neke od tih papira... Kad smo ovdje (u dananjoj zgradi muzeja u Beogradu) otvorili sef, sveanj kljueva posljednje to je gospodin K. stavio u sefu hotelu NewYorker, prije nego to je kombinacija za njegovo otvaranje bila promijenjena - nije pronaen u sefu nego u jednoj od kutija... Takoer, u sefu vie nije bilo ni zlatne medalje (Edisonove medalje)... U svakom sluaju, gospodina K. godinama je muila injenica da je netko prekopavao po Teslinim papirima. Malo prije svog odlaska iz Vvashingtona, 1949. ili 1950. godine, odluio je posluati moj savjet i nazvati Edgara J. Hoovera [sic] te ga upitati zna li neto o tome. Gospodin Hoover kategoriki je odbio i samu pomisao da je FBI ikada pregledavao te papire... Pomonica je dodala kako je jednom prigodom Tesla rekao svom neaku da svoje radove, imovinu i drugo elim ostaviti zemlji u kojoj sam roen. (To zapravo nije posve pouzdano, pogotovo to su svi ovi papiri bili na engleskom jeziku.) Odmah nakon Tesline smrti dolo je do uestale izmjene telegrama izmeu agenta FBI-a, Foxwortha, koji je radio na terenu u NewYorku, i direktora njujorkog odjela FBI-a. Dan nakon to je pronaeno izumitelj evo tijelo, agent Foxwortii je izvijestio: Pokusi i istraivanja Nikole Tesle, preminulog. pijunaa -G. Nikola Tesla, jedan od svjetski poznatih znanstvenika na podruju elektrotehnike, umro je 7. sijenja 1943. u hotelu New Yorker, NewYork. Za svog ivota bavio se mnogim pokusima vezanim za beini prijenos elektrine struje i... onim to se obino naziva smrtonosnim zrakama. Prema obavijestima dobivenim od X [ime izbrisano] iz New Yorka, Tesline biljeke, opisi pokusa, formule, kao i nacrti raznih strojeva... nalaze se meu njegovim osobnim stvarima i nisu poduzete nikakve mjere kako bi ih se sauvalo ili sprijeilo da padnu u ruke ljudi... neprijateljski nastrojenih prema ratnim nastojanjima Ujedinjenih naroda... (No, FBI-u je iz ureda dopredsjednika Henrvja A. Vvallacea javljeno kako je vlada izrazito zainteresirana za ouvanje Teslinih papira.)
374

Nestali papiri

Blovce D. Fitzgerald, elektroinenjer koji je bio blizak Tesli tijekom njegova ivota, nastavio je agent Foxworth, javio je naem njujorkom uredu da su 7. sijenja 1943. Sava Kosanovi, George Clark, koji je zaduen za muzej i laboratorij u Radio Corporation of America, te Kenneth Swezey... otili u Teslinu sobu u hotelu NewYorker [napomena autorice: toan bi datum bio 8. sijenja] te su tamo uz pomo bravara otvorili sef koji je Tesla drao u svojoj sobi, a u kojem je uvao neke od svojih dragocjenih papira... Tijekom proteklog mjeseca Tesla je rekao Fitzgeraldu da su njegovi pokusi vezani za beini prijenos elektrine energije do kraja dovreni i usavreni. Fitzgerald takoer zna da je Tesla izumio i napravio crtee za revolucionarnu vrstu torpeda, koju trenutno ne koristi ni jedna nacija. Fitzgerald vjeruje da ti nacrti nisu do dananjeg dana predani na raspolaganje ni jednoj drugoj naciji. Iz izjava koje je Tesla davao Fitzgeraldu, on zna da se kompletni planovi, specifikacije i objanjenja osnovnih teorija za te stvari nalaze meu Teslinom osobnom imovinom. On takoer zna da postoji i Teslin radni model, ija je izrada stajala vie od deset tisua dolara, te da se nalazi u sigurnosnom sefu pod Teslinim imenom u hotelu Governor Clinton, pa Fitzgerald vjeruje da bi taj model morao imati veze s proizvodnjom takozvanih smrtonosnih zraka ili s beinim prijenosom elektrine struje. U ranijim je razgovorima Tesla rekao Fitzgeraldu da je na razliitim mjestima pohranio gotovo osamdesetak sanduka u koje je sloio svoje transkripte i planove, a vezani su za pokuse koje je obavljao. Stoga traim da sredinjica FBI-a odmah javi kakvu akciju treba poduzeti terenski njujorki odjel, ako je potrebno, u vezi s tim predmetom.2 Kasnije je Kosanovi rekao slubeniku Ureda za imovinu stranaca u NewYorku,Walteru Gorsuchu, da je u Teslinu sobu otiao s drugim ljudima u potrazi za oporukom. Kad su tamo uspjeli otvoriti sef, Swezey je iz njega prvo izvukao knjigu priznanja i estitaka, koje su na njegov poticaj Tesli stigle prigodom sedamdeset petog roendana sa svih strana svijeta, dok je Kosanovi iz
37S

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

sobe uzeo tri Tesline slike. Prema rijeima upravitelja hotela Nevv Yorker i Kosanovia, oni nisu dirali nita drugo. Sef je iznova zatvoren novom kombinacijom i ifru je sada imao jedino Kosanovi. Dana 9. sijenja Gorsuch i Fitzgerald otili su u hotel NewYorker te uzeli svu Teslinu imovinu, koja se sastojala od otprilike dva kamiona njegovih materijala. Materijali su zapeaeni i poslani tvrtki Manhattan Storage and VVarehouse Company na pohranu. Sve je to bilo smjeteno uz tridesetak drugih bavi i paketa koji su se tamo nalazili jo od 1934. godine, pa su i oni zapeaeni po nalogu Ureda za imovinu stranaca. Osim pitanja o ovlasti tog ureda i njegova mijeanja u ovaj sluaj, pitanje je i zbog ega je Kosanoviu bio doputen pristup sefu, iz kojega je kasnije, kako je tvrdio, nestala Edisonova medalja. U sefu su se jo nalazili i Teslini dokumenti o amerikom dravljanstvu, koje je tako ljubomorno uvao da ih nikad nije ni vadio iz sefa. Danas se mogu vidjeti u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Nije poznato to se jo nalazilo u sefu. Ured FBI-a u Vvashingtonu otiao je toliko daleko da je naloio njujorkom uredu neka diskretno preuzme stvar u svoje ruke preko dravnog tuitelja u NewYorku, te ako je potrebno neka uhiti Kosanovia pod optubom za provalu kako bi doli do raznih papira za koje je dojavljeno da ih je uzeo iz Teslina sefa. Uredu u NewYorku takoer je reeno da stupi u vezu sa sudom i ishodi zaustavljanje svakog daljnjeg baratanja Teslinom imovinom kako nitko vie ne bi mogao doi do nje bez nazonosti agenta FBI-a. NewYork je takoer morao nastaviti s3 obavjetavanjem VVashingtona o buduem razvoju dogaaja. Zamisao o uhienju jugoslavenskog veleposlanika bila je brzo odbaena. Nedugo nakon toga, sredinjica u Vvashingtonu donijela je udnu odluku. Edward A. Tamm iz sredinjeg ureda FBI-a u Vvashingtonu naloio je D. M. Laddu iz istog ureda da itavu stvar radi daljnjeg postupanja iznova vrati Uredu za imovinu stranaca. Tamm je tom nalogu dodao i napomenu: ini se kako nema potrebe da se dalje time bavimo.4
376

Nestali papiri

Ubrzo je od dobro poznatog elektroinenjera, dr. Johna G. Trumpa, koji je kao tehniki savjetnik radio u Dravnom vijeu za istraivanje, pri Odsjeku za istraivanje obrambenih sredstava, zatraeno da sudjeluje u pregledavanju Teslinih znanstvenih spisa. Pregled se obavljao u skladitu tvrtke Manhattan Storage and Warehouse Company. Osim dr. Trumpa prisustvovali su mu Willis George iz Ureda mornarike obavjetajne slube, Edward Palmer, mornariki doasnik i glavni skladitar, te John J. Corbett, njegov pomonik. Kasnije je dr. Trump izjavio da nije obavljen pregled ogromne koliine Tesline imovine, koja je bila u podrumu hotela NewYorker punih deset godina prije njegove smrti, niti bilo kojih drugih Teslinih spisa osim onih koje je imao kod sebe kad je umro. Treba napomenuti da je Teslin znanstveni ugled bio u padu ve podulji niz godina te da je u to vrijeme bilo mnogo nastojanja da se ospore njegovi izumi radija, robotizacije i izmjenine struje. Osim toga, dr. Trump je bio vrlo zaposlen ovjek, kao uostalom i FBI koji je jedva uspijevao nai dovoljno ljudi za svoje brojne istrage oko moguih sabotaa. Kao rezultat pregleda, napisao je dr. Trump, moje je miljenje da meu papirima i u imovini dr. Tesle nema takvih znanstvenih biljeaka, opisa neobjavljenih metoda, nepatentiranih aparata niti gotovih ureaja koji bi mogli imati neku veu vanost za ovu zemlju ili bi mogli predstavljati rizik kad bi pali u neprijateljske ruke. Stoga ne vidim nikakvih tehnikih ili vojnih razloga zbog kojih bi se imovina trebala i dalje drati zaplijenjenom. Dodao je: Za vae je potrebe ipak pripremljen svezak razliitih materijala koje je napisao dr. Tesla te je predan Vaem uredu. On pokriva tipine i gotovo sve zamisli kojima se bavio tijekom posljednjih godina. Ti su papiri numerirani i kratko opisani u privitku ovog dopisa. A u svom zakljuku dr. Trump pie: Ne bi trebalo nauditi ugledu cijenjenog inenjera i znanstvenika, iji su konkretni doprinosi elektrotehnici uinjeni poetkom ovog stoljea, ako izvijestim da su njegove misli i nastojanja tijekom posljednjih
377

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

petnaestak godina bili prije svega spekulativne, filozofske, a pomalo i promidbene naravi - esto se u njima bavio proizvodnjom beinog prijenosa energije - ali bez ukljuivanja novih, zdravih i izvedivih naela ili metoda za postizanje takvih rezultata. ini se da su se dokumenti (za koje dr. Trump pie da ih je numerirao i ukratko opisao) sastojali od fotostatskih snimki ili su ih na mikrofilm snimili nazoni mornariki doasnici, dok su izvorni dokumenti ostali i nadalje u skladitu, kako bi kasnije bili preneseni u Jugoslaviju. Pregledom nije otkrivena nikakva strana imovina koja bi potpadala pod odredbe zakona o trgovini s neprijateljem. Stoga je Teslina imovina - papiri,, osobni dokumenti, nacrti i ostalo - u veljai 1943. godine bila predana na raspolaganje Kosanoviu koji je upravljao njegovom ostavtinom. U privitku svom izvjeu dr. Trump je naveo sljedee kradce opise Teslinih radova: Telegeodinamika ili daljinsko izazivanje pomicanja Zemlje ovim dokumentom u obliku pisma od 12. lipnja 1940. naslovljenog na Westinghouse Electric & Manufacturing Compam/, Tesla predlae tvrtki metodu za prijenos golemih koliina energije na velike udaljenosti pomou mehanikih vibracija Zemljine kore. Izvor energije je mehaniki ili elektromehaniki ureaj koji treba postaviti uz stjenovitu izboinu, a u radu emitira energiju ugoenu na rezonantnu frekvenciju Zemljine kore. Predloena shema zvui kao posve vizionarska i neizvediva. U Vvestinghouseu su ga ljubazno odbili... Novi nain projiciranja koncentrirane nerasprene energije kroz prirodne medije - ovaj Teslin dokument bez datuma opisuje elektrostatiku metodu proizvodnje vrlo visokih napona, sposobnu za dobivanje nevjerojatno velikih koliina energije. Ovaj se generator koristi za ubrzanje nabijenih estica, pretpostavljam elektrona. Takav mlaz elektrona visoko nabijenih energijom, koji prolaze kroz zrak ini koncentrirano nerasprujue sredstvo, kojim se energija prenosi kroz prirodne medije. Kao jedna od komponenata tog ureaja opisuje se otvorena vakuumska cijev, unutar koje elektroni prvo dobivaju na ubrzanju.
378

Nestali papiri

Predloena shema moe se povezati sa sadanjim sredstvima za proizvodnju katodnih zraka visoke energije, uz istodobnu uporabu visokonaponskog elektrostatikog generatora i cijevi za ubrzanje osloboenih elektrona. Meutim, dobro je poznato kako takvi ureaji, iako imaju znanstveni i medicinski znaaj, nisu sposobni za prijenos velikih koliina energije na vee udaljenosti, a da pritom ne doe do rasprivanja. Teslini opisi u ovom zapisu ne bi mogli omoguiti konstruiranje uinkovitih kombinacija generatora i cijevi, ak ni ograniene energije, iako su opi elementi takve kombinacije ovdje jezgrovito opisani. Metoda proizvodnje snanih zraenja - Teslin dokument u rukopisu, bez datuma, a opisuje novi postupak dobivanja zraka ili zraenja. Zapis poinje pregledom radova Lenarda i Crookesa, opisuje Teslin rad na dobivanju visokih napona, da bi na kraju, u posljednjem odlomku, dao jedini kratak opis izuma vezanog za naslov... Ukratko, kod mojeg novog pojednostavljenog postupka radi se o generiranju mlaza odgovarajueg fluida visoke brzine, usmjerenog, u vakuumu, kroz strujni krug koji se napaja strujom odgovarajue jaine i napona. Dugo nakon svega toga, u jednom pismu prijatelju, dr. Trump je opisao to se dogaalo kad je otiao u hotel Governer Clinton da bi pregledao ureaj pohranjen u njegovu podrumu, vjerojatno istu onu kutiju koje se iz Tesline sobe tako dobro sjeao glasnik koji je nije smio ni dodirnuti. Tesla je upravu hotela upozorio kako je taj 'ureaj' zapravo tajno oruje, pisao je dr. Trump, te da bi mogao eksplodirati ako bi ga otvorila neovlatena osoba. Zato su odmah, im su mi otvorili podrum i pokazali gdje se kutija nalazi, upravitelj i itavo osoblje urno napustili prostoriju. Federalni agenti, koji su doli u pratnji dr. Trumpa, takoer su se povukli u dno podruma, navodno da bi mu olakali pristup sanduku. Kutija je bila umotana u tvrdi smei papir i itavom duinom uvezana vrpcom. Prisjetio se kako je i sam oklijevao, pomislivi da je stvarno prekrasno vrijeme i pitajui se zbog ega i on sad nije negdje vani.
37Q

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Odloio je paket na stol i, provjeravajui vlastitu hrabrost, poeo depnim noiem oprezno rezuckati vrpcu. Uklonio je omot. Bila je to samo jo jedna lijepo ulatena drvena kutija, na pokrovu ureena mjedenim zatvaraem. Morao je skupiti svu preostalu snagu i hrabrost da konano oslobodi zatvara i podigne pokrov. Unutra se nalazila desetljeima stara naprava za mjerenje otpora, kakvom su se sluili u svakom malo boljem elektrolabo-ratoriju prije prijelaza stoljea! Bio je to, dakle, posve uobiajen i standardni mjerni instrument... Zbog ega je Tesla mislio da je zgodno itav niz godina djelatnike tog hotela i njegovu upravu nagoniti u strepnju i uas tim bezazlenim predmetom? Moda je toliko navikao na to da mu se hotelski rauni plaaju iza lea (vjerujui da su hoteli u kojima je ivio poaeni ve i samim time to njega imaju kao gosta, te da su stoga jednostavno otpisivali njegove raune), da se naao silno uvrijeen injenicom da je hotel Governor Clinton od njega drsko zatraio da podmiri neplaeni raun od 400 dolara. Iako je FBI predmet Tesla zatvorio 1943. godine, on sam kao da nije elio ostati zatvoren. Iznova je otvoren 1957. godine, kad se neki dounik poalio kako NewYorkom hara jedan par koji uokolo dijeli letke s informacijama o leteim tanjurima i drugim meuplanetarnim pitanjima, obilato pritom u letku iskoritavajui izumiteljevo ime i slavu. Tvrdili su da su Teslini inenjeri nakon njegove smrti usavrili takozvani Teslin set, to jest radioureaj za meuplanetarno komuniciranje, da taj ureaj radi jo od 1950. godine i da su otada Teslini inenjeri u bliskom dodiru sa svemirskim brodovima izvanzemaljaca. FBI je jo jednom odluio kako nema potrebe djelovati, pa je predmet iznova zatvoren. Swezey nije nikad previe vjerovao glasinama o tajnom oruju pa je na to pitanje odgovorio: Kako je Tesla bio povuen ovjek, a posljednjih godina svoga ivota osobito je volio razgovarati o raznim tajnovitim pojmovima, mislim da se isprelo mnogo legendi oko itavog niza njegovih zamisli koje je, dodue, razvijao, ali mu drugi nisu dopustili da ugledaju svjetlost dana.
380

Nestali papiri

Rekao je i da je izumitelja vrlo dobro poznavao gotovo puna dva desedjea prije njegove smrti: Teslin se genij najvie iskazao i zaplamtio tijekom dvanaestak godina prije prijelaza stoljea te netom nakon njega. A ono to je radio kasnije sadravalo je zametke razvoja nekih postignua kojima smo svjedoci danas, ali ni jedan od njih nije razvio barem ne na papiru ili u bilo kakvom drugom opipljivom obliku - do praktine upotrebljivosti... Moda i jest tako, ali, izmeu 1945. i 1947. godine dolo je do zanimljive razmjene pisama i telegrama izmeu tehnikog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright Fieldu, u dravi Ohio, unutar ijih se laboratorija obavilo mnogo istraivanja s oznakom strogo povjerljivo te izmeu Vojne obavjetajne slube u VVashingtonu i Ureda za imovinu stranaca. Tema im je bila spisi pokojnog Nikole Tesle. Dana 21. kolovoza 1945. tehniki odjel Zrakoplovnog zapovjednitva zatraio je od glavnog zapovjednika Amerikog vojnog zrakoplovstva u "VVashingtonu odobrenje da se doasniku Blovceu D. Fitzgeraldu omogui slubeni put od sedam dana u Vvashing-ton zbog osiguravanja imovine koja je bila zaplijenjena da ne bi dola u ruke neprijatelju. Dana 5. rujna 1945. godine pukovnik Hollidav iz Laboratorija za ispitivanje opreme, u pododjelu za pogonsko istraivanje i opremanje, pismom se obratio Llovdu L. Shaulisu u Uredu za imovinu stranaca potvrujui mu svoj razgovor s Fitzgeraldom i zahtijevajui fotostatske kopije koje je dr. Trump poimence naveo kao Teslinu imovinu. Pritom je ustvrdio da e traeni materijali biti iskoriteni u vezi s projektima za narodnu obranu na kojima ovaj odjel radi, te da e se sve primljeno vratiti u razumnom roku. Bilo je to posljednji put da je Ured za imovinu stranaca ili bilo koja druga federalna agencija u Sjedinjenim Amerikim Dravama priznala da posjeduje Tesline papire koji su sadravali podadce o njegovom istraivanju o naoruanju sa smrtonosnim zrakama. Shaulis je 11. rujna 1945. ovako odgovorio pukovniku Holli-dayju: Materijali koje ste zatraili poslani su tehnikom odjelu Zrakoplovnog zapovjednitva na ruke porunika Roberta E.
381

TESLA - OVJEKIZVANVREMENA Houlea. Te je priloge na ured predao na raspolaganje Vojnom zrakoplovstvu radi njihove uporabe u pokusima. Molimo da se potom vrate. Materijali nisu nikada bili vraeni. Radilo se o cjelovitim fotostatskim kopijama, a ne tek o skraenim opisima dr. Trumpa. Ured za imovinu stranaca nije imao zaveden podatak o tome koliko su kopija napravili oni koji su pregledavali papire zajedno s dr. Trumpom. Mornarica takoer nema podataka o Teslinim papirima, kao uostalom ni jedan od federalnih arhiva. Zaudo, samo etiri mjeseca nakon to su fotokopije bile odaslane za Wright Field, pukovnik Ralph Doty, naelnik Vojno--obavjetajne slube u Vvashingtonu, pismenim je putem javio Jamesu Markhamu iz Ureda za imovinu stranaca kako poslane fotokopije nisu nikada ni primili: Ovaj ured ima potvrdu da se s vama stupilo u vezu iz stoera, tonije, iz tehnikog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright Fieldu, te zahtijeva da pronaete materijale pokojnog znanstvenika, dr. Nichole [sic] Tesle, jer bi mogli sadravati podatke od velike vrijednosti za stoer. Reeno nam je da bi va ured mogao imati te materijale. Ako je to tono, eljeli bismo da nam dostavite svoj pristanak za posjet predstavnika tehnikog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva koji bi ih doao pregledati. Kako su navedeni materijali od velikog znaaja za zapovjednitvo, zahtijevamo da nas obavijestite o bilo kojem drugom pokuaju bilo koje druge agencije da doe do njih. [Kurziv naknadno dodan.] Zbog urnosti predmeta dopis aljemo po asniku za vezu iz naeg ureda, nadajui se da ete nam takoer urno dostaviti traene obavijesti. Ova druga agencija koja je itav predmet imala u svojim rukama, ili ga je barem trebala imati, bio je sam tehniki odjel Zrakoplovnog zapovjednitva! Dopis pukovnika Dotvja nosio je na sebi oznaku dravne tajne na temelju zakona o pijunai, ah je ona uklonjena s njega 8. svibnja 1980. godine. U postojeim evidencijama nije se nalo objanjenje za tu neugodnu i neoekivanu nepriliku. Moda je to bilo razjanjeno usmenim putem kada je asnik za vezu stigao na lice mjesta.
382

Nestali papiri No 24. listopada 1947. godine David L. Bazelon, pomonik naelnika pravne slube i ravnatelj Ureda za imovinu stranaca, javio se slubenim dopisom zapovjedniku tehnikog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright Fieldu u vezi s Teslinim foto-statskim kopijama, koje su kao preporuena poiljka na njegov zahtjev bile odaslane pukovniku Hollidavju 11. rujna 1945. Naa evidencija pokazala je da materijal jo nije vraen, pisao je Bazelon. Poslao je i njezin opis te zatraio da se papiri vrate. Oigledno je barem dio Teslinih materijala ipak stigao do Wright Fielda, jer je 25. studenoga 1947. pukovnik Duffy, naelnik Odjela za elektroniko planiranje, pododjel elektronike u odsjeku za inenjering u Wright Fieldu poslao odgovor Uredu za imovinu stranaca: Materijali se sada nalaze u naem pododjelu elektronike, gdje se procjenjuje njihova valjanost. Vjerovao je kako e taj posao biti obavljen do 1. sijenja 1948. godine te emo tada stupiti u kontakt s Vaim Uredom, kako biste nam javili na koju ih adresu trebamo dostaviti. Nema pisanih dokaza o tome je li ured ikada vie zatraio povrat dokumentacije, ali ona nije bila vraena. Godinama se govorkalo kako nepatentirani Teslini izumi nisu doprli samo do Vojnog zrakoplovstva Sjedinjenih Amerikih Drava, nego i do Rusije te privatnih amerikih tvrtki koje su radile u obrambenoj industriji, a na kraju ak i do nekih sveuilinih istraivakih laboratorija koji su prouavali naoruanje sa smrtonosnim zrakama. Ured za imovinu stranaca susretao se tijekom godina s velikim problemom, objanjavajui svoju ulogu i nadlenost nad Teslinom imovinom. Izmeu 1948. i 1978. godine dovijali su se razliitim nainima, ne bi li odgovorili na mnoge upite. Evo i nekih pojedinosti tih odgovora: Iako je ovaj ured sudjelovao u pregledavanju nekih materijala koji su bili vlasnitvo pokojnog dr. Tesle, naa evidencija ne pokazuje da je bilo koji od njih bio predan ili da se sada nalazi pod nadlenou ovog ureda...
383

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Ovaj ured nikada nije imao pohranjenu... bilo kakvu imovinu Nikole Tesle... Dok su se Teslini papiri nalazili kod nas na pohrani... Fotostatske kopije odreenih dokumenata, izraene u vrijeme kad su se papiri nalazili pod naim peatom... Godine 1943. na je ured svojim peatom zatvorio imovinu... U vrijeme kad su Teslini papiri bili kod nas na uvanju... itd. Onome to je danas Stoerni odjel aeronautskih sustava u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson u dravi Ohio, ured je odgovorio ovako: Organizacija (Laboratorij za istraivanje opreme) koja je obavljala procjenu valjanosti Teslinih papira ve nekoliko godina ne postoji. Nakon to smo intenzivno tragali po inventurnom popisu koji je bio napravljen prigodom njezina rasputanja, u njemu nismo nali ni spomena o bilo kakvim Teslinim papirima. Stoga smo zakljuili da su ovi dokumenti bili uniteni u vrijeme kad se laboratorij zatvarao.5 (Kurziv naknadno dodan. Odgovor sam ishodila pozivajui se na zakon o slobodi informiranja dana 30. srpnja 1980.) Izvorni Teslini materijali i papiri, kao i preivjeli modeli njegovih izuma pojaalo-odailja, daljinski upravljani brodovi, prva cjevasta svjetla, indukcijski motori, turbina, izloci koje je prikazao na Svjetskoj izlobi u Chicagu 1893. godine, kao to je takozvano Kolumbovo jaje, i drugi - sve je to napustilo Ameriku 1952. godine i otilo u Jugoslaviju. Tamo je kasnije poslan i njegov pepeo. Sve se to danas moe pogledati u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, dostojanstvenoj zgradi iroka i lijepo ureena proelja, koja se nalazi u Ulici proleterskih brigada na broju 81. Ulica je ime dobila odmah nakon rata, dok se u doba monarhije nazivala Kraljevskom ulicom. Na proelju niskoga zida ispred muzeja nalazi se kome-morativna ploa, pisana kienim irilinim pismom. Ovdje su Teslini zapisi s engleskog prevedeni na takozvani srpsko-hrvatski jezik svi, priznaje kustos, osim nevanih materijala koji su ostali na jeziku zemlje u kojoj je Tesla proveo najvei dio ivota.
384

30. Ostavtina
injenica da Teslini materijali, istraivake biljeke i papiri nisu bili lako dostupni znanstvenicima na Zapadu ne znai, naravno, da se njihovo istraivanje posve ugasilo. Naprotiv, ve i sama tajanstvenost, koja je okruivala neke njegove nedokazane tvrdnje posluila je brojnim znanstvenicima i istraivaima kao poticaj da pokuaju ponoviti ili oponaati njegova nastojanja i pokuse. A budui da se njima doslovce nije moglo nai ni kraja ni konca, uvijek je postojala mogunost da trud bude nagraen znaajnim uspjehom. No, najvei poticaj da se nastoji kroiti Teslinim stopama bez ikakve je sumnje bio sam izumitelj sa svojim zapanjujuim popisom dostignua i trajnim divljenjem koje je njegov briljantni um i zasluio. Kako je to sroio jedan njemaki pisac, inae veliki potovatelj Teslina djela i rada: Tesla je nadiao granice svoje egzaktne znanosti da bi nam prorekao ono to nas eka u budunosti... suvremeni Prometej koji se usudio posegnuti za zvijezdama...1 Iako bi nevjerojatno opsean rad, koji bi trebalo obaviti da bi se pregledalo dananje stanje u istraivanjima nadahnutima Teslinim izumima, znatno nadilazio kako ciljeve ove knjige, tako i namjere spisateljice, izumiteljev ivotopis ne bi bio potpun a da se barem ne ukae na sve to se dalje dogaalo makar s nekoliko glavnih djelatnosti koje su ga toliko zaokupljale. Takav krnji pregled, kako se moe i oekivati, istovremeno je mjeovit i nepotpun, ali zato nita manje dojmljiv. Ponimo stoga s Teslinim pokusima vezanim za kuglastu munju. Kad se s njom prvi put susreo u Colorado Springsu, nije imao ni priblinu zamisao o tome emu bi ta vatrena lopta uope
385

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

mogla posluiti. Njemu je predstavljala tek iznenadnu nepriliku, jer je zahtijevala objanjenje. I tako je sjeo te poeo mozgati o nainu oblikovanja takvih udnih vatrenih lopti, da bi ih na kraju nauio sam proizvoditi, na umjetni nain i po vlastitoj volji. Tehniko objanjenje glasi: u visokofrekventnom transformatoru s pojaalom u sekundarnom krugu, cjelokupna se energija -pretvorena iz statike u kinetiku oslobaa u mnogo kraem vremenu, dajui tako snagu od stotina tisua konjskih snaga. Tesla je, primjerice, proizvodio umjetne kuglaste munje tako da bi naglo poveavao frekvencije u primarnom krugu, ime bi jainu struje podizao do maksimuma. To bi opet izazvalo pojavu njegove kuglaste munje koja je znala sunuti velikom brzinom i na veliku udaljenost. Stoga je doista udno to suvremeni fiziari, kojima su se na raspolaganju nalazili sjajno opremljeni laboratoriji, nisu uspijevali proizvesti te plazmoide makar pribline postojanosti onih pravih, strelovitih kuglastih munja kakve je stvarao Tesla. Zbog ega taj problem uope ikoga opinjava? Prije svega zato to se nalazi tamo negdje, u nepoznatom. A potom i zato to bi u ovim loptama, izmeu mnogih naina njihova koritenja, moda mogao leati glavni klju za pobjedu u meunarodnoj utrci za postizanjem nadzirane i kontrolirane nuklearne fuzije -potencijalno najveeg izvora energije u povijesti ovjeanstva. Meu onima koji se ve odavno zanimaju za istraivanje kuglastih munja su Piotr Kapitza, veliki ruski fiziar, Lambert Dolphin i njegovi suradnici u laboratoriju za radiofizikalna istraivanja tvrtke SRI International, dr. RobertW Bass sa Sveuilita BrighamYoung te Robert Golka s kojim je Bass suraivao u tim istraivanjima. Golka, fiziar iz Massachusettsa, Teslin uenik i istraiva svjetlosnih pojava, progonio je svoju kratkotrajnu kuglastu munju gorljivou lovca na duhove. Poput Tesle u Coloradu, svoja je istraivanja i pokuse provodio u osami, u dalekoj zabiti svojega laboratorija u Utahu, borei se takoer poput Tesle da doe do
386

Ostavtina

onakve potpore drave, kakva se inae odobrava velikim i znaajnim institucijama ili korporacijama. Iz najveeg hangara smjetenog na samom kraju njegove sablasne baze u VVendoveru, u Utahu, koji je tijekom Drugog svjetskog rata izgradila amerika vojska, esto bi se mogli vidjeti plaviasti bljeskovi i sijevanje kad bi se Golka prihvatio svojih pokusa i ispitivanja svjetlosti. Tu je, pod najveim mjerama osiguranja, 1940. godine bio smjeten i zrakoplov B29 Enola Gay, opremljen za bacanje prve atomske bombe koja je opustoila Hiroimu. Dva puta je Golka putovao u Beograd samo da bi posjetio Muzej Nikole Tesle i tamo se nadvio nad Tesline tada jo neobjavljene biljeke. Potom se usredotoio na to da, koliko je god tonije mogue, u hangaru stare zrane baze pokua ponoviti izvedbu Teslina odailjaa s pojaalom, koji je izumitelj konstruirao davne 1899. godine, dok je na brdu Pike's Peak istraivao oluje prepune gromova i bljeskova munja. On [Tesla] je svojom opremom, koju je sam izradio, bio daleko ispred svega to danas imamo, ustvrdio je Golka. Osmislio je prekidae za visoki napon i prekidae za iskrite. Sve to bismo mogli znati o tome otilo je s njim. Ne znamo kako je u tome uspijevao. Poneto se moglo pronai u dnevnicima, ali on je mnogo toga drao jedino u svojoj glavi. Golka je uspio izgraditi Teslino pojaalo-odailja nakon dugotrajnog rada na svom Projektu Tesla. Njime je uspio postii izboje od 22 milijuna volti, to je izazivalo gotovo dvostruko snanije lanane munje i oluje od onih koje je dobivao sam majstor u Colorado Springsu. Znaaj kuglastih munja kod istraivanja fuzije ima veze s problemom kontrole plazme. Sama bit najuobiajenije vrste eksperimentalne fuzijske reakcije predstavlja uzimanje izotopskog plina vodika, koji istodobno treba ubrzavati i superzagrijavati, sve dok se jezgre vodika ne fuzioniraju tako da oblikuju jezgre helija, oslobaajui u tom postupku strahovite koliine energije. Za to vrijeme, dok se vodik nabija ogromnim koliinama kinetike i
387

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

toplinske energije, on prelazi u jo nerazjanjeno stanje materije poznato pod nazivom plazma*. U zavrnim stupnjevima postupka, pred samo stvaranje fuzije, javlja se najvei problem: odrati plazmu povezanom, koherentnom, ograniiti je i obuzdati kao unutar neke vrste nevidljive elektromagnetske boce.** Budui da je kugla najstabilnije geometrijsko tijelo, Golka vjeruje da te kuglaste munje imaju najbolje mogunosti za to da jednom postanu spremnicima za takve nepostojane mase. On neobine svjetlosne pojave opisuje kao uarene kugle najrazli-itijih boja, promjera od 1,5 cm pa do veliine grejpa, koje usto slie i luku, sa svojim bezbrojnim slojevima estica pozitivnih i negativnih naboja. One mogu juriti i odskakivati du zidova, a padnu li u vodu, ona e prokljuati. Ponekad, kao to je to vidio u svojoj brdskoj zrakoplovnoj bazi u Utahu, mogu onesposobiti i najsofisticiraniju elektronsku opremu. U ljeto 1978. godine, koristei pritom laserske zrake ugljinog dioksida, konano mu je uspjelo proizvesti kuglice svjetlosti, za koje vjeruje da predstavljaju jedan oblik kuglastih munja. Uspio ih je i snimiti dok su se pojavljivale jedna za drugom, u fotografijama prema redoslijedu njihova pojavljivanja.2 U tom je trenutku zatraio podrku amerikog Ministarstva za energetiku radi velikog istraivanja. Predloio je da pritom koristi ureaj koji je nazvao pirosfera, a sastojao se od pet laserskih zraka kojima je elio postii termonuklearnu fuziju. U takozvanom reaktoru za fuziju kuglastih munja stvarat e se jedino
* Sve do prije nekoliko godina plazma nije imala nikakvu veu industrijsku vanost, nego se naprosto drala jednom od laboratorijskih neobinosti. Richard L. Bersin, izvrni potpredsjednik tvrtke International Plasma Corporation, vjeruje da se s prvom praktinom primjenom plazme zapoelo jo u 19. stoljeu, kad se uarena plazma koju je proizvodila Teslina zavojnica poela koristiti da bi se utvrdila mjesta proputanja u vakuumiziranim staklenim laboratorijskim tikvicama. ** Tesline ideje utkane su i u druge aspekte istraivanja fuzije. Suprasprovodne magnetske zavojnice, rashlaene na svega nekoliko stupnjeva iznad apsolutne nule, koriste se u magnetskim ureajima, a u postupku koji je takmac spomenutom, pogonska zrnca vodika bombardiraju se zrakama estica visoke energije. 388

Ostavtina

neradioaktivni helij, a - prema Golkinu miljenju - matematiki modeli ukazuju na to da se tako mogu postii temperature iznad milijarde stupnjeva. Golka je i Vojnom zrakoplovstvu predloio jednu Teslinu zamisao - zrake nabijenih estica. No i njih je zamislio tako da koriste lasersku tehnologiju. Takvo oruje na zrake, vjeruje on, imalo bi domet od 9500 kilometara, a u zraku bi moglo unitavati i rastapati neprijateljske projektile. Golka je vjerovao da bi mogao proizvesti struje napona i do 200 milijuna volti pomou Tesline zavojnice, samo tri puta vee od njegovih kombiniranih zavojnica. Ali, kao vuk samotnjak naslijedio je i Tesline probleme. Zato je jednom prigodom izjavio: Kad radim za kakvu korporaciju, osjeam kao da se njezini zidovi obruavaju na mene. Njegov je rad doao do toke kad vie nije mogao napredovati sa svojom improviziranom opremom. Za nastavak istraivanja bila su mu potrebna golema investicijska sredstva. Takmaci su mu bile velike korporacije i vodea sveuilita koja su se meusobno utrkivala na podruju nuklearne fuzije. A nekim od tih sveuilita ak je uskraena dravna novana potpora. Svi su oni ve duboko ogrezli u laserskoj tehnologiji, iako je Golka uporno tvrdio da je njegov sustav drukiji i jedinstven. Bez ikakve sumnje, Golka je jedini znanstvenik koji je ozbiljno i otvoreno pokuavao nastaviti Teslin rad s kuglastim munjama, a istodobno je nedvojbeno bio i najuporniji meu njima.* I ruski fiziar Kapitza, koji je 1978. godine podijelio Nobelo-vu nagradu za fiziku s Arnom Penziasom i Robertom W Wilso-nom iz Amerike za svoj rad o magnetizmu i ponaanju tvari u uvjetima ekstremno niskih temperatura, bio je jedan od onih koji su priznali svoj dug Tesli. Djelotvorno stvaranje oscilacija iznimno
Lambert Dolphin za Golkin uspjeh u ponavljanju Tesline zavojnice iz Colorado Springsa kae: To je uistinu spektakularno, radilo se o znanstveniku ili nestrunjaku. Nadam se da e jednom zavriti u nekom uglednom muzeju, gdje bi ga potovali onako kako zasluuje. I on je kasnije bio jedan od pobornika nastavka rada na istraivanju kuglastih munja. 389

TESi.A - OVJEKrzv^NVUiiMrfNM visokih. frekvencija i njihovo ponovno pretvaranje u istosmjernu struju, pie on, otkriva mogua rjeenja problema prijenosa elektrine energije,., u slobodni svemirski prostor. Prijenosni ureaji bit e. naravno, nalik na one o kojima se ve razmiljalo, sama io e se umjesto vodia valova morati koristi u" snano usmjeravana zraka koja e se opet, kako ve znanio, malo iskrivljavati samo na kratkim valnim duinama, O takvom se ureaju za prijenos elektrine energije, koji je prije mnogo godina prvi osmislio N. Tesla, ve raspravljalo... Iako.,, je u naelu mogu, vezan je za niz sloenih problema sa stajalita inenjeringa pa bi se stoga mogao primijeniti u praksi jedino u nekim iznimnim situacijama u kojima druge metode prijenosa energije ne bi bile primjenjive (primjerice, kad se energija treba poslati do satelita). # * Na podruju beinog prijenosa energije, koji je tako usko povezan s utrkom u istraivanju svemira, dolo je do napretka u Kaliforniji. Ridiard Dickinson, voditelj Projekta za prijenos energije mikrovalovima, koji je financirao tehniki laboratorij za prouavanje mlaznog pogona u pustinji blizu Barstovva, sjea se koliko su ga nadahnjivali Tcslini raniji radovi. Zamisao o dovoenju struje na Zemlju iz orbitalnog solarnog sustava putem mikrovaiova je drska, skupa, romantina i posve u stilu staroga majstora. Energiju smo zrakama iz naeg odailjaa u Goldstoneu poslali na udaljenost od 1,5 km, izjavio je Dickinson za projekt koji je NASA vodila sredinom sedamdesetiJi godina dvadesetog stoljea. Cjelokupnu mikrovalnu energiju koja je pala unutar naeg cilja (od koje smo postojeim ureajem mogli prikupiti tek jedan njezin dio), uspjeli smo u koliini od 82,S posto pretvoriti u korisnu, istosmjernu struju. Tih 34 tisue vata istosmjerne struje uspjelo je prijei udaljenost od 1,5 km. Bili smo vrlo zaovolj ni. Sljedei je korak da se pobrinemo za bolju tehnologiju i za potrebe satelitskog energetskog sustava koji e postojati u budunosti.+ VViliiam C Brown iz tvrtke Rdvlheon Compcinv, koji je razvio takozvanu rektenu. to se koristila u istraivanju energije mikro390

Ostavtina

valova, zamisao o odailjanju energije radiovalovima takoer pripisuje Teslinim pionirskim radovima na osnovama radioodai-ljanja i na beinom prijenosu energije. Teoretski, grad veliine New Yorka mogao bi se u zimskim danima napajati energijom od pet milijardi vata, koja bi stizala s ogromnih satelitskih struktura smjetenih na nebu, ija bi orbita bila sinkronizirana sa Zemljinom na visinama od 35 km. Naravno, priznajemo, trokovi takvih lebdeih elektrana iznosili bi mnoge milijarde dolara, a u sluaju rata nale bi se izloene na milost i nemilost neprijateljskim ureajima za unitavanje satelita. Dravni laboratorij Brookhaven, smjeten u Shorehamu, neto sjeverozapadni je od poloaja Teslina starog Wardenclyffea, takoer se moe usko povezati s izumiteljem kroz svoj uznapredovali rad na energiji visokih napona. Tako mu je 1976. godine taj laboratorij odao poast sveanim okupljanjem, a tadanja je jugoslavenska Vlada poslala komemorativnu plou koja je postavljena na mjesto gdje je stajao njegov laboratorij u WardenclyfFeu. I Kanada je ve dugo vremena pravi bastion arkih poklonika Tesle i zagovornika njegova energetskog sustava, jer je zemlja bogata vodom i hidroelektrinim izvorima. Tamo stoga misle da bi prijenos energije kroz zemlju mogao strujom opskrbljivati ona podruja u kojima postoji manjak energije. No - hoe li to uope uspjeti? Planirano je ve nekoliko projekata, a neki od njih djelomice su se primijenili u Kanadi, sredinjem dijelu Minnesote i nedavno u junoj Kaliforniji tamo se hidroelektrina energija beino ubrizgava u zemlju i odailje na podruja u kojima je potrebna, pri emu se Teslin sustav koristi onako kako su ga znanstvenici shvatili.5 Ameriko Ministarstvo energetike sve ee prima zahtjeve za financiranje projekata zasnovanih na Teslinu sustavu. Naalost, ne postoje dokazi da je taj sustav Tesla ikada uspio pokrenuti, a niti da bi to moglo uspjeti nekome drugom. Jedan od problema s kojim se susreo izumitelj bio je taj to je na podruje elektromagnetizma pogreno primijenio zakonitosti koje vae za tekuine i mehaniku tekuina. Teslin patent br. 787 412
391

TESLA - OVJEKIZVANVREMENA pretpostavlja da se zemlja pobuuje valovima oprezno procijenjenih duina da bi se postiglo stabilno kretanje valova. Tesla je vjerovao da putanja irenja valova pada du dijametra. No, prema saznanjima do kojih se dolo nakon daleke 1899. godine, putanja valova ne bi ila tako, nego prije du elipsoidnog luka, negdje izmeu dijametra i zaobljene povrine. Osnovni aspekt irenja valova energije je taj da ne dolazi ni do kakvog prijenosa energije ukoliko val miruje. Energija se prenosi jedino s komponentom kretanja. Zamisao o kretanju na graninim slojevima, to jest o nainu kretanja valova bez gubitaka energije na granici izmeu dva razliita medija (kakvi su zemlja i nebo), posve je odriva. Meutim, ta granina ploha mora biti glatka, a valovi se moraju ispravno odailjati. Na frekvencijama koje je koristio Tesla takav ureaj za odailjanje morao bi biti zaista golem. Prouavajui fotografije njegove ispitne postaje u Colorado Springsu, strunjacima je postalo jasno da on tamo nije koristio ureaj koji bi mogao odailjati takve valove. Tesla je vjerojatno pogrijeio u Colorado Springsu u svom tumaenju oluja prepunih munja, koje su se udaljavale od njega (prema istoku) preko ravnica, izazivajui pritom slabije ili snanije reakcije na njegovim ureajima. On je to protumaio kao stojne valove, izazvane u zemlji munjama iz putujue oluje, s vrhuncima valova koji su prolazili kroz njegovu lokaciju kako se oluja kretala dalje.Vjeruje se da je on tada zapravo zabiljeio interferenciju do koje je dolo uslijed odbijanja munja od frontalnog dijela planinskih vrhunaca u smjeru zapada, gledano s poloaja njegove postaje. Na njegovim bi instrumentima ova pojava izazvala iste takve rezultate. Dr. Wait, bivi rukovoditelj znanstvenika u Laboratorijima za istraivanje okoline unutar Dravne uprave za oceane i atmosferu sa sjeditem u Coloradu, opisuje sebe kao uvjerenog skeptika kada se radi o Teslinoj teoriji. On tvrdi: Zamisao da elektromagnetska energija prodire 'kroz zemlju' valjana je samo ako je frekvencija dostatno niska te ako se radi o malim udaljenostima. Sve je to povezano s pojavom 'slojnog efekta', a to znai da je podruje
392

Ostavtina

ogranieno povrinom koju zauzimaju dobri vodii, kao kod metalnih vodia valova.6 Dr. Wait otiao je ak toliko daleko da je izjavio kako Tesla zapravo nikada nije uistinu prihvatio injenicu da bi elektromagnetski valovi mogli prenositi energiju kroz zrak. Umjesto toga, on je mislio o samoj zemlji kao vodiu te je takoer razmiljao o mogunosti povratnog vodia na visinama od oko '25 kilometara iznad razine mora'. Oevidna je usporedba ove zamisli sa spro-voenjem valova zemlja ionosfera na iznimno niskim frekvencijama (vidi Journals of Ocean Engineering, svezak OE-2, br.2 iz travnja 1977. godine). Takoer, njegova bi se predloena rezonancija sustava mogla tumaiti kao prvo otkrie oscilacija u prostoru izmeu zemlje i ionosfere, koje su se onda povezale s teorijama to su ih, izmeu ostalih, poetkom 1960-ih 7godina iznosili W O. Schumman, N. Christofilos i J. Galejs. U vezi s beinim komunikacijama, projekt amerike mornarice pod nazivom Sanguine/Seafarer na kojemu se sve donedavna radilo, proizaao je izravno iz Teslinih pokusa i ispitivanja u Coloradu. U zamiljenom bi termonuklearnom ratu uobiajene mogunosti radiokomuniciranja najvjerojatnije bile ometane na odreenim visinama i duinama valova. Tada bi flota amerikih podmornica mogla ostati bez sredstava i naina za primanje poruka. Uvidjevi tu opasnost, amerika mornarica okrenula se Teslinu prijedlogu iz devetnaestog stoljea da se koriste signali od 10 herca (ELF ili iznimno niska frekvencija), koji bi kruili oko Zemljine kugle te prodirali i u najvee morske dubine. Jedna od svojeglavijih spekulacija vezanih za Tesline izume bila je pretpostavka da je Rusija iskoristila njegove teorije o nainu utjecanja na promjene vremena, koju se povezalo s pojavom sua i ekstremno toplih ili hladnih vremenskih razdoblja. Ma koliko nevjerojatnom zvuala ova tvrdnja, tono je da je Tesla velik dio svojih teorija (no vrlo mali broj ispitivanja i pokusa) posvetio upravo pitanju nadziranja vremenskih uvjeta. Pisao je, primjerice, o moguoj uporabi radioupravljanih projektila i eksploziva kojima bi se prije nailaska mogao razoriti
393

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

tornado ili pak o uporabi neke vrste munja koje bi se odailjale u oblak da se izazove prolom kie. Za ono prvo rekao je: Ne bi trebalo biti teko osmisliti posebni automatski ureaj za ove svrhe koji bi nosio eksplozivni naboj, tekui zrak ili neki drugi plin. On bi se ukljuivao automatski ili nekako drukije, a to bi izazvalo nagli pritisak ili usisavanje, to bi razbilo kovitlac. Sami projektili mogli bi biti izraeni od materijala sposobnih za spontano zapa-ljenje. Ovaj je njegov prijedlog ukljuivao i poduu matematiku formulu.8 Kao i kod mnogih drugih znanstvenih istraivanja koja je nadahnuo ovaj uitelj, ni na podruju istraivanja promjena i utjecanja na vrijeme nije dolo do veih pomaka. Znanstvenik Frederic Jueneman, kolumnist mjesenika Industrial Research, upozorio je na injenicu da su dr. Robert Helliwell i John Katsufrakis iz znanstvenog radiolaboratorija Sveuilita Stanford prikazali kako radiovalovi vrlo niskih frekvencija mogu izazvati promjene u magnetosferi. Pomou antene dugake 20 km i odailjaa od 5 kHz smjetenog na Antarktiku oni su otkrili da se magnetosfera Zemlje moe tako modulirati da izazove iskakanje estica nabijenih visokim naponom u nau atmosferu te su obinim ukljuivanjem ili iskljuivanjem signala mogli pokrenuti protok energije ili ga zaustaviti. Teoretske implikacije na koje je njihov rad ukazao, kae Jueneman, govore nam kako bi se uistinu moglo postii globalno nadziranje vremena ubrizgavanjem relativno slabih 'signala' u Van Allenove pojase neto poput supertranzistorskog efekta. No, Juenemanove spekulacije idu jo dalje, do krajnosti dostojnih Tesle: Ako Teslini efekti rezonancije uistinu mogu nadzirati ogromne koliine energije obinim prekidaem za signale, kako je to pokazao dvojac iz Stanforda, tada bismo proirenjem tih naela morali biti u stanju utjecati ak i na okolinu zvijezda... Moda emo jednoga dana s boanskom arogancijom biti u stanju odreivati ak putanje tih zvijezda.9 Ni jedna Teslina biografija ne bi bila potpuna kad se ne bi spomenuo i velik broj fiziara-amatera, koji sami konstruiraju Tesline zavojnice za potrebe vlastitih istraivanja, nastojei ponoviti nje394

Ostavtino

govu elektrinu magiju, ili pak niz mladih izumitelja koji se i danas nadvijaju nad njegovim osnovnim izumima i jo u njima pronalaze vlastito nadahnue. Durlin C. Cox, fiziar iz Wisconsina i sjajan poznavatelj svih Teslinih objavljenih zapisa, konstruirao je dvije Tesline zavojnice, a druga je postizala i 10 milijuna volti. Naveo je razloge koji su ga na to nagnali: Moje osobno zanimanje za inenjering visokih napona, a posebno na podruju pretvaraa visokih frekvencija. Nadalje, unapreivanje mojih istraivanja vezanih za laboratorijsku proizvodnju kuglastih munja. I na kraju zato to je Sveuilite Madison iz VVisconsina u proljee 1981. godine zatrailo od mene da im izgradim Teslinu zavojnicu za izlobu inenjera, koja se odrava svake dvije godine. On i prijatelji izgradili su i jednu Teslinu zavojnicu koju je naruio studio u Hollywoodu radi dobivanja eljenih svjetlosnih efekata. Uostalom, to je predstavljalo jedan od uobiajenih naina njihove uporabe. Elektroinenjer Leland Anderson saeo je u nekoliko toaka kako itanje Teslinih Biljeaka iz Colorado Springsa moe pomoi svakom izvoau Tesline zavojnice pri njezinoj izradi: 1. Elektrina kvantiteta primara i sekundara mora biti to je mogue via, ali tako da to bude praktino za rad. 2. Elektrine kvantitete primara i sekundara moraju biti jednake. 3. Duina sekundarnog namotaj a treba iznositi etvrtinu radne valne duljine. 4. U sekundarnom namotaju treba koristiti tehniku dodatne zavojnice (ili njezine varijacije), kako bi se poveala voltaa. Imajui te toke na umu, kae on, konstruktor e uvidjeti da na sekundarnom navoju nisu potrebne stotine namota da bi se postigla visoka voltaa. I na kraju, mada ne i manje vano, to se dogaalo s Teslinim smrtonosnim i unitavajuim zrakama? Jesu li njegove zamisli bile u redu? Ako ih je istraivaki tim Amerikog vojnog zrakoplovstva -za iji se zatieni projekt govorkalo da je dobio ifrirani naziv
395

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Projekt Nick - ocijenio korisnima, onda se sa sigurnou moe pretpostaviti da Teslini spisi nisu bih uniteni, kao to je reeno u njihovom izvjeu, nego da se jo uvijek nalaze kod njih, i to pod oznakom stroge tajne. Meutim, procjena dr. Trumpa i Swezeyjeva ocjena Teslina tajnog oruja ipak su nedavno dobili takmaca u Lambertu Dolphinu, pomoniku ravnatelja radiofizikalnog laboratorija u tvrtki SRI International. On je, naime, puna dva desetljea prouavao izumiteljev rad i njegovo istraivanje kuglastih munja. Stoga je upozorio na to da je podruje spoznaja, osobito u fizici i elektrotehnici, nevjerojatno napredovalo od 1930-ih godina. Sad je potrebno imati prostoriju golemu poput knjinice samo da bi se ostalo u tijeku sa svim onim teorijama koje su se razvile od Teslinih vremena, kae on. Nae matematiko i praktino razumijevanje elektriciteta, magnetizma, elektromagnetske teorije i radiokomunikacija eksplozivno je nastavilo rasti od 1950. ili bi bilo bolje rei od 1970-ih! Dolphin vjeruje da je Tesla moda stekao intuitivni uvid u lasere i zrake estica visokog naboja, kao i u pojavu ultravisokih napona, ali danas, kad fiziku razumijemo mnogo vie, lako moemo donijeti ocjenu o mnogima od njegovih ekstravagantnih tvrdnji koje je iznio u svojoj poznijoj dobi.10 Zapravo, nema nikakvog pouzdanog dokaza da je Tesla razvio pretee laserske tehnologije. Jer, ini se da se kod svojih snanih daljinskih zraka bavio jedino zraenjem estica visokog naboja. Jo nam nije poznato kako je tono zamiljao da e one raditi, iako, prema Dolphinu, raspoloivi dokazi ukazuju na to da je Tesla podosta zanemario koliko bi snano molekule i atomi u zraku mogli apsorbirati ili raspriti takve zrake. U svakom sluaju, ak i kad bismo jasnije razumijevali Teslina nastojanja i namjere, bilo bi nam vrlo teko usporediti ih s trenutno postojeim stanjem, jer se ono velikim svojim dijelom prikriva iza oznaka o strogoj tajnosti i povjerljivosti. Unato tome, Teslin rad s visokim naponima kojima je elio ubrzati nabijene estice uistinu izgleda odluujuim za ono to se
396

Ostavtina

danas naziva glavnim predmetom fizikalnih istraivanja. Dolphin kae: Na ovom je podruju on uistinu prethodio pojavi suvremenih linearnih i krunih nuklearnih akceleratora. Takvi ureaji danas imaju razine energije desetaka milijardi elektronvolta ili su barem tisuu puta veih razina energije od onih koje je Tesla ikada dosegao. Siguran sam da su njegova pojaala odailjai bili spektakularni ureaji... Njima je vjerojatno uspio dobiti zanimljive lukove munja i iskre koje danas prouavamo kao plazme. Obuzdavanje plazmi danas predstavlja golemo podruje rada u suvremenoj fizici. Primjerice... da bi se vidjelo mogu U se male koliine tvari pretvoriti u velike koliine elektrine energije unutar paljivo kontroliranih plazmi. No, zakljuuje on, Teslina su rana otkria i izumi uistinu bili djelo genija, koji je bio daleko ispred svoga vremena.'J U trenutku kad sam ovu knjigu ve trebala predati tiskari, Pentagon je objavio kako se razmilja o osnivanju novog roda vojske koji je ve postao poznat pod nazivom Ameriko svemirsko zapovjednitvo. Njegov bi se arsenal prije svega sastojao od lasera i oruja na zrake estica, koje bi se ispaljivale iz svemirskih ratnih brodova. Izjavama koje nisu daleko od Teslinih, Ministarstvo obrane objanjava da su zrake estica usmjereni vatreni bljeskovi, iako pritom jo ne priznaje da je takvo oruje zapravo ve proizvedeno. Teko je procijeniti trenutno stanje programa naoruanja sa zrakama estica, jer se doslovno sve to je u vezi s tim dri vrhunskom tajnom. Oito je da se tehnologija koja je u to ukljuena pokazala sloenom i tekom, da izaziva jo mnoga pitanja o isplativosti itavog tog projekta, ali i da usprkos tome mnogi strunjaci ve odavno rade na ovom problemu. Istovremeno, Vladine federalne agencije pozorno prate djelatnosti drugih zemalja na tom podruju. Zaista, u ovoj se zemlji posljednjih dvadeset pet godina vrlo ozbiljno raspravlja o mogunostima stvaranja itavih obitelji oruja na zrake estica. Po mom skromnom miljenju, nije beznaajna ni injenica to je amerika vojno-obavjetajna
397

TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

sluba jo davne 1943. godine Tesline zapise o zrakama estica, pronaene u njegovim papirima, obiljeila oznakom od iznimne vanosti. Budui da u svojim poznijim godinama vie nije imao vlastita laboratorija, Tesla nije ni bio u mogunosti razvijati i provjeravati sve svoje ideje. No, ne moe se porei da je prije punih pola stoljea openitim pojmovima opisao ono to bi se moglo pokazati glavnim orujem svemirskoga doba. I sve do svog posljednjeg daha pacifistiki nastrojeni Tesla nadao se da se takve spoznaje nee koristiti za rat meu Zemljanima, nego za meuplanetarno komuniciranje s naim susjedima u svemiru, u ije je postojanje bio duboko uvieren.

398

Napomene
POGLAVLJE 1. SUVREMENI PROMETEJ 1. John O'Neill, Nenodmani genij (NewYork, 1944.), str. 93-95, 283; Inez Hunt i W W Draper, Munja u njegovoj ruci (Havvthorne, Kalifornija, 1964., 1977.), str. 54-55 2. Pisma na mikrofilmu, Mark Twain Tesli; Kongresna knjinica 3. Chauncev McGovern, Novi arobnjak Zapada, Pearsons Magazine, London, svibanj 1899. 4. O'Neill, Genij, str. 158 POGLAVLJE 2. KOCKAR 1. Nikola Tesla, Moji pronalasci, Electrical Experimenter, svibanj, lipanj, srpanj, listopad 1919., ponovljeno izdanje kolske knjige, Zagreb, Jugoslavija, 1977., str. 30 2. Isto, str. 30-31 3. Isto, str. 26 4. Isto, str. 8-9 5. Isto, str. 17 6. Isto, str. 18 7. Isto, str. 9-10 8. Isto, str. 10-12 9. Isto, str. 12-13 10. Isto, str. 12 11. Isto, str. 13 12. Isto, str. 13 13. Isto, str. 14 14. Isto. str. 16
399

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

15. Isto, str. 14 16. Isto, str. 35-36 17. Isto 18. O'Neill, Genij, str. 36-37 19. Tesla, Pronalascii, str. 41 20. Nikola Trbojevi, Spomenica (knjiga objavljena povodom obljetnice Srpske Narodne Federacije), 1901.-51., Pittsburgh, str. 172; izvor -Arhivi useljenika, knjinica Sveuilita Minnesota) 21. Tesla, Pronalasci, str. 18 POGLAVLJE 3. ISTAKNUTI DOSELJENICI 1. Tesla, Pronalasci, str. 42-44 2. Isto, str. 43 3. Isto, str. 44 4. Kennetii M. Swezey, Nikola Tesla, Science, tom 127, br. 3307 (16. svibnja 1956.), str. 1148; O'Neill, Genij, str. 48-51. 5. Tesla, Pronalasci, str. 46 6. Isto, str. 46 7. Isto, str. 48 8. Isto, str. 50 9. Isto. str. 50 POGLAVLJE 4. PRED EDISONOVIM SUDOM 1. Mathevv Josephson, Edison (NewYork, 1959. 2. Isto 3. O'Neill, Genij, str. 60 4. Tesla, Pronalasci, str. 51 5. Isto, str. 54 6. O'Neill, Genij, str. 60 7. Josephson, Edison, str. 87-88 8. NewYorkTimes, 19. listopada 1931 9. Josephson, Edison
400

NdDomene

0. O'Neill, Genij, str. 64 [ 1. MathewJosephson, The Robber Barons (NewYork, 1934., 1962.) 12. Isto .3. O'Neill, Genij, str. 64; Electrical Revievv, NewYork, 14. kolovoza 1886., str. 12 4. O'Neill, Genij, str. 66 POGLAVLJE 5. RAT STRUJA POINJE 1. Electrical Revievv, NewYork, 12. svibnja 1888., str. 1; Nikola Tesla, Swezey, str.l 149; O'Neill, Genij, str. 67-68 2. O'Neill, Genij, str. 69 3. B. A. Behrend, Zapisnici, Godinja skuptina AIEE, New York, 18. svibnja 1917., Smithsonian Institution 4. Josephson, Edison 5. Isto, str. 346 6. Isto, str. 346 7. Isto, str. 349 8. Isto, str. 347 9. Isto, str. 349 10.Josephson, The Robber Barons 11.Isto 12.Isto 13.O'Neill, Genij, str. 84 14.Isto, str. 81 15.Isto, str. 82 16.Govori, Institut za useljenike, Hotel Biltmore, NewYork, 12. svibnja 1938.; proitano u odsutnosti. 17.Pismo Mihajla Pupina Tesli, 19. prosinca 1891., Muzej Nikole Tesle, Beograd 18.Hunt i Draper, Munje sijevaju POGLAVLJE 6. RED OGNJENOG MAA 1. Ispitivanja izmjenine struje vrlo visokih frekvencija,
401

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Teslino predavanje odrano na Sveuilitu Columbia 20. svibnja 1891. godine 2. T. C. Martin, Izumi, istraivanja i zapisi Nikole Tesle (Havvthorne, Kalifornija, 1977.), str. 200-201 3. Isto, str. 236 4. Isto, str. 245-264; takoer O'Neill, Genij, str. 150-154 5. O'Neill, Genij, str. 146-149 6. Isto, str. 152-153 7. Isto, str. 150-151. Vidi takoer i Teslino predavanje iz veljae 1892., odrano pred Kraljevskim drutvom Velike Britanije te pred Drutvom elektroinenjera Francuske, Pariz 8. Martin, Izumi, str. 261 mv 9. The Story of Science in America (NevvTork, 1967.) 10. Poasna nagrada bojnika Edwina H. Armstronga u povodu Teslina sedamdeset petog roendana; Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 11. Pismo J. A. Fleminga Tesli, 1892., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 12. O'Neill, Genij, str. 88 13. Nikola Tesla: Masaa pomou struja visoke frekvencije, Electrical Engineer, 23. prosinca 1891., str. 697; Martin, Izumi, str. 394; O'Neill, Genij, str. 91; Nikola Tesla - predavanja, patenti, lanci -Muzej Nikole Tesle, 1956.; ponovljeno izdanje 1973. izdano u Kaliforniji; Predavanje Udruenju amerikih fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna 1898. POGLAVLJE 7. RADIO 1. Tesla, Pronalasci, str. 69 2. Isto, str. 62 3. Pismo Sir Williama Crookesa Tesli, 8. oujka 1892., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 4. Tesla, Pronalasci, str. 80. 5. Isto, str. 81 6. Isto, str. 82
402

Napomene 7. O'Neill, Genij,^tr. 264 8. Tesla, Pronalasci, str. 62 9. O'Neill, Genij, str. 131-134; United States Reports: Sluajevi i presude Vrhovnog suda SAD-a iz 1942.; predmet Marconi Wireless Telegraph Companv of America protiv SAD-a, str. 1-80; L. I. Anderson, Prvenstvo u izumu radija; Tesla protiv Marconija; monografija Poeci beinog prijenosa, oujak 1980.; vidi i skraeni prijevod iz Glasa kanadskih Srba, Chicago, 16. srpnja 1980. 10. United States Reports: Transkripti zapisnika, str. 979; takoer: Anderson, Prvenstvo 11. Martin, Izumi, str. 477-485 12. Tesline biljeke pripremljene za jednu od roendanskih konferencija za tisak, oko 1938. Vidi i Teslino predavanje u Udruenju amerikih fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna 1898. i u NewYorku 15. rujna 1898. 13. Martin, Izumi, str. 486-493 POGLAVLJE 8. VISOKO DRUTVO 1. Bernard Baruch, My Own Story, NevvTork, 1957. 2. Papiri Juliana Havvthornea, knjinica Bankroft, Sveuilite California, Berkelev 3. Arthur Brisbane, Our Foremost Electrician, NewYork World, 22. srpnja 1894., str. 17; takoer Electrical VVbrld, 4. kolovoza 1894., str. 27 4. O'Neill, Genij 5. O'Neill, Genij, str. 288-289 6. Papiri Juliana Havvthornea 7. VValdemar Kaempffert, Electrical Sorcerer, NewYork Times, 4. veljae 1945. str. 6, 22 8. O'Neill, Genij, str. 167 9. Margaret Storm, Povratak golubice (Baltimore, Marvland, 1959.) 10. Tesla, Pronalasci, str.78 11. Swezey, Nikola Tesla, str. 1158 12. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 199
4-ni

TESLA

OVJEK IZVAN VREMENA

3. O'Neill, Genij, str. 302-303 4. Isto, str. 303 POGLAVLJE 9. USPON I PAD 1. Swezey, Nikola Tesla, str. 2; takoer, O'Neill, Genij, str. 103106 2. Swezey, Nikola Tesla, str. 3 3. B. A. Behrend, Pokretaki elektrini strojevi i njihov razvoj, Westem Electrician, rujan 1907. 4. Tesla, Pronalasci, str. 63 5. O'Neill, Genij, str. 238-243 6. Martin, Izumi, str. 292 7. Pismo Katharine Johnson Tesli, veljaa 1894., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 8. Teslino pismo Katharini Johnson, 11. svibanj 1894., knjinica Sveuilita Columbia Butler, Rijetka pisma & rukopisi 9. Pismo Katharine Johnson Tesli, 15. lipnja 1894., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 10. NewYork Times, 14. oujka 1895., str. 9; NewYork Herald, 14. oujka 1895.; Electrical Review, 20. oujka 1895. 11. Electrical Review, London, 15. oujka 1895. 12. Charles Dana, NewYork Sun, 14. oujka 1895., str. 6 13. Pismo Katharine Johnson Tesli, 14. lipnja 1895., muzej Tesla, Beograd, Jugoslavija POGLAVLJE 10. POGRENA PROCJENA 1. Pismo na mikrofilmu, Tesla Alfredu Schmidu, 30. oujka 1895., Kongresna knjinica 2. Pismo na mikrofilmu, Tesla Alfredu Schmidu, 3. travnja 1895., Kongresna knjinica 3. Mihajlo Pupin, Od useljenika do izumitelja, NewYork, 1922. 4. Isto; vidi i Josephson, Edison, str. 381-383; Nikola Tesla, O roentgenskim zrakama, Electrical Revievv, 11. oujka 1896., str. 131-135; isto izdanje, Teslini radiografi, str. 134; takoer
4-04-

Napomene

18. oujka, str. 146-147; 8. travnja 1896., str. 180, 183, 186. Vidi i Electrical World, 28. oujka 1896., str. 343-344 5. Pupin, Useljenik 6. Electrical Revievv, NewYork, 14. travnja 1897., str. 175; vidi i Nikola Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, 1899-1900.; komentari, Aleksandar Marini, str. 398, Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 7. Pismo prof. Waltera Thumma sa Sveuilita Queens, Ontario, Canada, Nicku Basuri od 23. svibnja 1975., str. 2 8. Electrical Revievv, NewYork, 11. oujka 1896., 18. travnja 1896. 9. Josephson, Edison, str. 382 10. Robert Conot, Streakof Luck (NewYork, 1979.) 11. Pismo dr. Lauristona S. Tavlora autorici, 1980. 12. Tesla, 0 roentgenskim zrakama, str. A-31 13. NewYork Times, 12. oujka 1896., str. 9 14. Nikola Tesla, Tesla o bolnom djelovanju Lenardovih i Roentgenovih zraka, Electrical Revievv, NewYork, 5. svibnja 1897., str. 207-211 15. NewYork Herald, bez datuma, anonimni lanak napisan dvije godine nakon velikog poara u Teslinu laboratoriju 13. oujka 1895., knjinica Butler Sveuilita Columbia 16. Isto POGLAVLJE 11. DO MARSA 1. Pismo Katharine Johnson Tesli, 3. travnja 1896., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 2. Pismo Katharine Johnson Tesli, ljeto 1896., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 3. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, 10. sijenja 1896., knjinica Butler Sveuilita Columbia 4. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na niikrofilniu, 25. listopada 1895., Kongresna knjinica 5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 13. oujka 1896., knjinica Buder Sveuilita Columbia
40";

TESLA OVFEK IZVAN VREMENA

6. Pismo Katharine Johnson Tesli, 26. prosinca 1896., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 7. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897., vidi i NewYork Sun, 4. kolovoza 1897. 8. Anderson, Prvenstvo 9. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897.; vidi i NevvTork Sun, 4. kolovoza 1897. 10. Electrical Engineer, London, 20. kolovoza 1897., str. 225; Iz New York Journal, 4. kolovoza 1897. 11. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897., Electrical Engineer, NewYork, 23. lipnja 1897, str. 713 12. Electrical Revievv, 11. kolovoza 1897. 13. Electrical Revievv, 29. oujka 1899., str. 197 14. Isto 15. Pismo Katharine Johnson Tesli, 12. sijenja 896., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 16. O'Neill, Genij, str. 161-162 17. A. L. Benson, The VVbrldToday, tom XXI, br. 8 (veljaa 1912.) POGLAVLJE 12. ROBOTI 1. Mining &Scientific Press, 15. sijenja 1898., str. 60 2. McGovern, Novi arobnjak 3. Mjesenik Centurv, Teslin oscilator i drugi izumi, str. 922, travanj 1895. Vidi i Electrical Revievv, br. 13 (29. oujka 1899.) 4. NevvTork Times, 6. sijenja 1898., str. 5 5. Electrical Revievv, NevvTork, 5. sijenja 1898. 6. WA. Svvanberg, Citizen Hearst (NevvTork, 1961.) 7. Isto 8. Philadelphia Press, 1. svibnja 1898. 9. Isto 10. Kapetan E. J. Quinby, Amerika mornarica, Komunikacije ifrirane, deifrirane, bez ifre, Dots and Dashes, br. 1, Lincoln, Nebrasca, sijeanj - oujak 1976. 11. Svvezev. Nikola Tesla, str. 1155-1156
406

Napomene

12. O'Neill, Genij, str. 166-174 13. Pismo Marka Tvvaina Tesli na mikrofilmu, 17. studenog 1898., Kongresna knjinica 14. Teslino pismo Katharini Johnson, 3. studenoga 1898., knjinica Sveuilita Columbia Buder 15. N. G. Worth, O Teslinom daljinski upravljanom plovilu, Electrical Revievv, NewYork, 30. studenog 1898., str. 343 16. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 1. prosinca 1898., Kongresna knjinica 17. Znanost i senzacionalizam, Public Opinion, 1. prosinca 1898., str. 684, 685 18. Tesla, Pronalasci, str. 84. Vidi i Electrical Experimenter od sijenja--svibnja 1919. 19. Tesla, Pronalasci, str. 84-85 20. Isto, str. 85 21. Isto, str. 85 22. Teslino pismo B. F. Meissneru, Kongresna knjinica, 29. rujna 1915. 23. Pismo L. Andersona Nicku Basuri, 4. oujka 1977. 24. Isto 25. NewYork Times, 1. veljae 1944, uvodnik 26. Teslino pismo Leonardu Curtisu, 1899. POGIAVLJE13. BLJESAK MUNJE 1. O'Neill, Genij, str. 175-176 2. Teslino pismo Katharini Johnson, 9. oujka 1899., knjinica Sveuilita Columbia Buder 3. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 25. oujka 1899., knjinica Sveuilita Columbia Buder 4. Tesla, Pronalasci, str. 66-67; Electrical Experimenter, lipanj 1919., str. 112-176 5. Isto 6. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 127-133, 165, Muzej Nikole Tesle i Nolit, Beograd, Jugoslavija, 1978.
407

TESLA

3VJEK VAN VREMENA

7. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 167, 168; Leland I. Anderson, Wardenclyffe - preuranjeni san, Long Island Forum, kolovoz i rujan 1968. Vidi i The Teslian, studeni 1955., knjinica Sveuilita Columbia Buder 8. James R. Wait, Kretanje ELF elektromagnetskih valova i projekt Sanguine / Seafarer, glasilo IEEE Journal of Oceanic Engineering, iz travnja 1977. 9. Pismo Georgea Scherffa Tesli na mikrofilmu, poetak 1899., Kongresna knjinica 10. Teslino pismo Georgeu Scherfiu na mikrofilmu, 13. travnja 1899., Kongresna knjinica 11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 16. kolovoza 1899., Kongresna knjinica 12. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 127-133 13. Nikola Tesla, Beini prijenos energije, Scientific American Supplement, 4. lipnja 1904., str. 23760-23761. (ponovljeno izdanje Electrical Vvbrld & Engineering, 5. oujka 1904; opis pokusa izvoenih u Colorado Springsu) 14. Isto. Vidi i O'Neill. Genii. str. 179-181 POGLAVLJE 14. ZAMRAENJE U COLORADO SPRINGSU 1. Tesla, Prijenos; O'Neill, Genij, str. 180 2. Tesla, Prijenos; Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 62 3. Isto 4. Isto 5. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa. Teslino pismo Georgeu Westinghouseu, 22. sijenja 1900., Kongresna knjinica. 6. O'Neill, Genij, str. 183-187 7. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 29 8. Nikola Tesla, Zapisnik s dodjele Edisonove medalje. AIEE, 18. svibnja 1917., Smithsonian Institution 9. Isto 10. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 16. kolovoza 1899., Kongresna knjinica
408

Napomene

1. Isto 2. O'Neill, Genij, str. 189 3. Nikola Tesla, Problem poveanja energije za ovjeanstvo, mjesenik Century, lipanj 1900., str. 210 4. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 368-370 5. Isto 6. Nikola Tesla, Razgovarati s planetima, Current Literature oujak 1901., str. 359; takoer i dnevni list Colorado Springs, 9 oujka 1901., str. 4 7. Dnevni list Colorado Springs, 9. oujka 1901., str. 4 POGLAVLJE 15. VELIANSTVEN I PROKLET 1. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 367 2. Isto, str. 370 3. Isto 4. Teslino pismo Georgeu VVestinghouseu na mikrofilmu, 22. sijenja 1900., Kongresna knjinica 5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, poetak 1900., Kongresna knjinica 6. Teslino pismo J. P. Pierpontu Morganu, 26. studenoga 1900., na niikrofilmu, Kongresna knjinica 7. Teslino pismo Morganu, 12. prosinca 1900., na mikrofilmu, Kongresna knjinica 8. Morganovo pismo Tesli, 15. veljae 1901., na mikrofilmu, Kongresna knjinica 9. Anderson, WardenclyfFe 10. Isto 11. Teslino pismo Stanfordu VVhiteu, 13. rujna 1901., na mikrofilmu, Kongresna knjinica POGLAVLJE 16. ISMIJAVAN, OSUIVAN, OSPORAVAN 1. Seatde Sundav Times, Don Duncan: Driftvvood Days, srpanj 1972.
+09

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

2. Isto 3. Philadelphia North .American, Lord Kelvin vjeruje da Mars alje signale Americi; Tesla misli da bi se snaga vjetra danas trebala vie koristiti; 18. svibnja 1902. 4. Isto 5. Philadelphia North American; Papiri Juliana Hawthornea, knjinica Bancroft Sveuilita California 6. Isto 7. Pismo Tesle Havvthorneu, Papiri Juliana Hawthornea, knjinica Bancroft Sveuilita California 8. NewYork Times, Sud oslobaa Teslu, 16. listopada 1902. 9. Teslino pismo Georgeu Scherffu na mikrofilmu, Kongresna knjinica 10. Teslino pismo J. Pierpontu Morganu na mikrofilmu, 8. travnja 1903., Kongresna knjinica 11. Teslino pismo Morganu na mikrofilmu, 3. srpnja 1903., Kongresna knjinica 12. Morganovo pismo Tesli na mikrofilmu, 14. srpnja 1903., Kongresna knjinica 13. Pismo Richmonda Pearsona Hobsona Tesli (spominje Hobsonovo pismo od 6. svibnja 1902.) Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 14. Teslino pismo Georgeu Scherffu od 18. srpnja 1905., knjinica Butler Sveuilita Columbia 15. Razgovori, L. Anderson i Dorothv F. Skerritt, 24. oujka 1955. 16. Pismo Katharine Johnson Tesli, knjinica Butler Sveuilita Columbia, posebna zbirka 17. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, knjinica Butler Sveuilita Columbia, posebna zbirka 18. Pismo R. P. Hobsona Tesli, 1. svibnja 1905., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 19. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 20.Teslino pismo Katharini Johnson, Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
410

NaDomene

21. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd Jugoslavija 22. Teslino pismo Georgeu Scherffu, 26. listopada 1905. knjinica Butler Sveuilita Columbia, posebna zbirka 23. Swezey, Nikola Tesla 24. Teslino pismo Georgeu Vvestinghouseu, 11. sijenja 1906., knjinica Butler Sveuilita Columbia, posebna zbirka 25. Anderson, Wardenclyffe 26. Brooklvn Eagle, 26. oujka 1916. 27. Anderson, >>Wardenclyffe 28. Electrical Experimenter, SAD die u zrak Teslin radiotoranj rujan 1917., str. 293; Literary Digest, pijuni i beini prijenos, 1. rujna 1917., str. 24 29. Teslino pismo Georgeu Scherffu na mikrofilmu, 13. srpnja 1913., Kongresna knjinica 30. Teslino pismo Morganu na mikrofilmu, 13. srpnja 1913., Kongresna knjinica POGLAVLJE 17. VELIKA RASPRAVA 0 RADIJU 1. Charles Susskind, Dictionary ot American Biography, New York, 1941. 1945., str. 767-770 2. Wait, Kretanje ELF elektromagnetskih valova 3. Anderson, Prvenstvo 4. Isto 5. Isto 6. General T O. Mauborgne, arobnjak Tesla, RadioEIectronics, veljaa 1943. 7. Brooklvn Standard Union, 12. svibnja 1910. 8. Kapetan E. J. Quinby, pismo spisateljici, 19. studenoga 1977. Vidi i Quinby, Nikola Tesla, Zapisnici, Radio Club of America, jesen 1971. 9. Los Angeles, Examiner, 13. svibnja 1915., Profesor Pupin sada tvrdi kako je beini prijenos - njegov izum 10. Isto

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

11. Pismo Armstronga Andersonu, 16. studeni 1953., knjinica Butler Sveuilita Columbia; vidi i Edwin Armstrong, Napredak znanosti, Scientific Monthly, travanj 1943., str. 378-381 12. Pismo Andersona spisateljici, 5. studenoga 1977. 13. Haraden Pratt, Nikola Tesla, 1856.-1943., Zapisnici IRE, rujan 1956. 14. Dragislav I. Petkovi, U posjetu Nikoli Tesli, Politika, Beograd, 27. travnja 1927., str. 6824 POGLAVLJE 18. UGROAVANJE POSTIGNUTOG 1. Joseph S. Ames, Najnoviji trijumf elektrotehnikih izuma, Revievv of Reviews, lipanj 1901. 2. F. P. Stockbridge, Teslina turbina, The Wbrlds Wbrk, oujak 1912., str. 534-548. Vidi i Nikola Tesla, Teslina nova metoda i pogonski ureaj za tekuine, Electrical Revievv & Western Electrician, 9. rujna 1911., str. 515-517; NewYork Times, Teslin novi stroj, 13. rujna 1911. Ameriki ured za patente, patent. Br. 1,061.142, Pogonski ureaj za tekuine, 6. svibnja 1913.; 1,061.206, Turbina, 6. svibnja 1913.; 1,329.559, Odvodna cijev sa zaporkom, 3. veljae 1920. 3. Stockbridge, Turbina. POGLAVLJE 19. AFERA S NOBELOVOM NAGRADOM 1. Pismo tvrtke J. P. Morgan Companv Tesli na mikrofilmu, 25. svibnja 1913., Kongresna knjinica 2. Teslino pismo J. P. Morganu na mikrofilmu, 19. svibnja 1913., Kongresna knjinica 3. Teslino pismo J. P. Morganu na mikrofilmu, 19. lipnja 1913., Kongresna knjinica 4. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 22. travnja 1913., Kongresna knjinica 5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 9. svibnja 1913., Kongresna knjinica
412

Napomene

6. Cleveland Moffett, Beino upravljati s udaljenosti, dopisivanje Tesle i Hammonda od 1910. do 1914., zbirka L. Andersona; McClures Magazine, oujak 1914. 7. The Goldschmidt Radio Tower, Electrical Experimenter, veljaa 1914., str. 154; isti broj, H.VVinfieldSecor, Struje ultravisoke frekvencije, str. 151-154 8. NevvTork Times, Edison i Tesla dobit e Nobelove nagrade, 6. studenoga 1915., str. 1; NevvTork Times, 7. studeni 1915., str. 17 9. Isto. NewYork Times, 7. studeni 1915., str. 17 10. NevvTork Times, 14. studeni 1915. 11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 29. studenoga 1919., Kongresna knjinica 12. Libraiy Digest, Tri Nobelove nagrade za Amerikance, prosinac 1915., str. 1426 13. Nobelova nagrada, Electrical VVbrld, 13. studenoga 1915. 14. O'Neill, Genij, str. 229 15. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 170 POGLAVLJE 20. LETEI TEDNJAK 1. Teslino pismo tvrtki Vvestinghouse na mikrofilmu, 7. srpnja 1912., Kongresna knjinica 2. Teslin ventilni vod i fluidika, prof. Tugomir urina, Simpozij o Nikoli Tesli, Jugoslavija, 1976. 3. Vvarren Rie, Analitiko i eksperimentalno ispitivanje viestrukih crpki s diskovima i turbina, Journal of Engineering for Power. Trans.ASME, tom 85, serijaA, br. 3 (srpanj 1963.), papir br. 62-WA-191, str. 191-198; takoer tom 87, serijaA, br. 1 (sijeanj 1965.), papir br. 62-VVA-67, str. 29-36. Vidi i Transakcije ASME iz 1970. 4. SunWind Ltd., obavijest glasilima br. 10, 12. oujka 1979., Sebastopol, Kalifornija 5. Teslino pismo NevvTork Timesu, 15. rujna 1908. Vidi i New York Herald Tribune, 12. srpnja 1927., Tesla prorekao zrakoplov bez goriva
4i i

TESLA

3VIEK IZVAN VREMENA

6. Tesla, NewYork Times, 15. rujna 1908. 7. NewYork Times, Tesli odobren patent za helikopter-zrakoplov, 22. veljae 1928., str. 18, u kolumni Science & Inventions, lipanj 1928.,str.ll6 8. Revievv, TheYugoslav Monthly Magazine, srpanj - kolovoz 1964., Helicopter in Hansom Cab Days, str. 31-33 9. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 1. srpnja 1909., Kongresna knjinica 10. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, Kongresna knjinica. 11. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 15. listopada 1918., i Scherffov odgovor Tesli, listopad 1918., Kongresna knjinica 12. Teslino pismo Anni Morgan, 31. oujka 1913., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 13. Pismo Anne Morgan Tesli, 3. svibnja 1913., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 14. Teslino pismo Anni Morgan, 7. svibnja 1913., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 15. Pismo Anne Morgan Tesli, 26. travnja 1926., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija 16. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija

POGLAVLJE 21. RADAR 1. NewYork Times, 18. oujka 1916., str. 8 2. Millikanov govor u Klubu kemiara, NewYork, 7. listopada 1928. 3. Kraljevska banka Kanade, Mjeseni izvodi, tom 59, str. 11 (studeni 1978.) 4. NewYork Times, 8. prosinca 1915., str. 8; vidi i NewYork Herald, 15. travnja 1917. 5. Dr. Emil Girardeau, Nikola Tesla - pionir radara, prijevod s francuskog, promocija na Kongresu o Nikoli Tesli, Be, rujan
1QC!
A1 zL

Napomene

6. Isto. Vidi i Nikola Tesla, Problem porasta energije za ovjeanstvo, mjesenik Century, lipanj 1900., str. 208-209; New York Times, Ameriki nevidljivi zrakoplov, 7. rujna 1980., str. 20E POGLAVLJE 22. POASNI GOST 1. O'Neill, Genij, str. 230 2. Isto, str. 231 3. Zapisnici, Dodjela Edisonove medalje, AIEE, 18. svibnja 1917., Smithsonian Institution 4. Isto 5. Isto 6. Isto i 7. Petkovi, U posjeti Nikoli Tesli 8. Teslino pismo Scherfru, 3. oujka 1918., knjinica Butler Sveuilite Columbia 9. Scherffovo pismo Tesli, 23. lipnja 1916., knjinica Butler Sveuilite Columbia 10.Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 15. listopada 1918., Kongresna knjinica 11.Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 27. prosinca 1914., Kongresna knjinica 12.Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 30. prosinca 1919., Kongresna knjinica 13.Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija POGLAVLJE 23. GOLUBOVI 1. Teslino pismo E. M. Herru, predsjedniku tvrtke VVesting-house, na mikrofilmu, 13. studenog 1920., Kongresna knjinica 2. Pismo tvrtke Vvestinghouse Electric Companv Tesli na mikrofilmu, 28. studenog 1921., Kongresna knjinica
415

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

3. Teslino pismo tvrtki Vvestinghouse Electric Companv na mikrofilmu, 1921., Kongresna knjinica 4. Teslino pismo Westinghouseu na mikrofilmu, 22. sijenja 1922., Kongresna knjinica; takoer i od 23. veljae ili. oujka 1922. 5. Pismo na mikrofilmu, posjet Tesli, poetak 1922., Kongresna knjinica 6. Stota obljetnica za Nikolu Teslu i Ivana Metrovia, Zajedniar, Srpsko obrazovno-kulturno drutvo hrvatskih Srba, Zagreb, Jugoslavija, 11. travnja 1956., str. 1-2 7. Sjeanja na Teslu Keneta Suizija (Kenneth Swezey's Recollections of Nikola Tesla), Muzej Nikole Tesle, Beograd, 1957., str. 38-39, 45-48 8. K. M. Swezey, Nikola Tesla, Psychology, listopad 1927., str. 60 9. Nikola Tesla, Pria o mladosti koju pripovijeda starost, Smithsonian Institution 10.O'Neill, Genij, str. 309-310 11.Isto, str. 311-312 12.Isto, str. 315-317 13.Jule Eisenbud, Dva pristupa spontano doivljenim predodbama, Journal of theAmerican Societv for Psvchical Research, srpanj 1963. 14.Isto 15.Isto POGLAVLJE 24. PRIJELAZNA RAZDOBLJA 1. Detroit Free Press, 10. kolovoza 1924., str.4;Vidi i Colliers Kad je ena glavna, 30. sijenja 1926. 2. Colliers, isto. 3. Isto 4. Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, 9. travnja 1925., Kongresna knjinica 5. Teslino pismo Johnsonu na mikrofilmu, 3. lipnja 1925., Kongresna knjinica 6. Pismo Johnsona Tesli, proljee 1926., knjinica Butler
416

Napomene

Sveuilita Columbia 7. Teslino pismo Johnsonu, 6. travnja 1926., knjinica Butler Sveuilita Columbia 8. Pismo Johnsona Tesli, 1926., knjinica Butler Sveuilita Columbia 9. Colorado Springs Gazette, 30. svibnja 1924., str. 1 10. Teslino pismo Johnsonu, 1929., Kongresna knjinica POGLAVLJE 25. ROENDANSKE PROSLAVE 1. Kaempffert, Electrical Sorcerer 2. Teslinih 75 godina, Time, 20. srpnja 1931., str. 27, 30; New York Times, 5. srpnja 1931., str. 1; Tesla - elektrotehniki arobnjak, Montreal Herald, 10. srpnja 1931.; Otac radija slavi 75. roendan, Detroit News, 10. srpnja 1931.; Kota Kulii, Sedamdesetpetogodinjica Nikole Tesle, Politika, Beograd, 11., 20., 21. srpnja 1931. 3. Time, 20. srpnja 1931. 4. Isto 5. Isto 6. Isto 7. Isto 8. Nikola Tesla, Naa pogonska energija u budunosti, Everyday Science and Mechanics, prosinac 1931., str. 26 9. Pismo prof. Vvarrena Ricea spisateljici, 5. rujna 1980. 10. Dr. Gustave Kolischer, Nova razmiljanja o dijatermiji i malignosti, Archives oi Phvsical Therapv, X-Ray, Radium, tom 13 (prosinac 1932.), str. 780-781 POGLAVLJE 26. EPOVI NA POVRINI VODE 1. Teslino pismo Vierecku, 7. travnja 1934. 2. Teslino pismo Vierecku, 17. prosinca 1934. 3. Nikola Tesla, Stroj kojim se okonava rat, Libertv Magazine, veljaa 1935.
417

TESLA

3VIEK IZVAN VREMENA

4. Isto 5. Isto 6. Isto. Vidi i NewYork Sun, Izumio zrake mirotvorstva - Tesla opisuje zraku razarajue energije, 10. srpnja 1934.; New York Times, Tesla stvorio novu 'smrtonosnu zraku', 11. srpnja 1934.; Time, Tesline zrake, 23. srpnja 1934.; NewYork Herald Tribune, 11. srpnja 1934., NewYork VVorld Telegram, 10. srpnja 1937. 7. Teslino pismo New York Timesu, U poast kralju Aleksandru, 21. listopada 1934., str. 5 8. Teslino pismo J. P. Morganu, 29. studenog 1934. na mikrofilmu, Kongresna knjinica 9. Isto 10.Pismo Kintnera Tesli, 5. travnja 1934. na mikrofilmu, Kongresna knjinica 11.Pismo dr. Alberta J. Phillipsa spisateljici, 10. veljae 1979. 12.Isto 13.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica 14.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica 15.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu (sredinom 1930.-ih), Kongresna knjinica 16.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica. 17.O'Neill, Genij, str. 313 18.Pisma tvrtke VVestinghouse Companv Tesli na mikrofilmu, 29. travnja 1938., Kongresna knjinica. Vidi i: Nikola Tesla. Spomenica povodom njegove 80. godinjice (tiskano na francuskom, njemakom i engleskom jeziku), Beograd, Drutvo m podizanje Instituta Nikole Tesle POGLAVLJE 27. POBRATIMSTVO SA SVEMIROM 1. Nikola Tesla, neobjavljeni materijali, 1936. Dio se pojavio u NewYork HeraldTribuneu, 9. srpnja 1937., Tesla izumio vakuumizirani cijevni ureaj za razbijanje atoma. Nikola Tesla, Upitna njemaka teorija kozmikih zraka, pismo NewYork
418

Napomene

HeraldTribuneu, 3. oujka, 1935. Vidi takoer Tesla, 79 ... Novi izumi, NewYork Times, 7. srpnja 1935., str. 4 2. Tesla planira poslati signale na Mars, NewYork Sun, 12. srpnja 1937., str. 6; Odailjanje poruka planetima, NewYork Times, 11. srpnja 1937., str. 1; Detroit News, 11. srpnja 1937. 3. Isto, NewYork Sun 4. Science News, 30. travnja 1977., tom III. 5. NewYork Herald Tribune, 11. srpnja 1937.; NewYork Times, 11. srpnja 1937., str. 1 6. William L. Laurence, NewYork Times. 22. mina 1940.. str. 7

POGLAVLJE 28. SMRT I PREOBRAAJ 1. Petar II., kralj Jugoslavije, Kraljevo naslijee (NewYork, 1954.). Vidi takoer i The Balkans, Life NewYork Librarv (NewYork Time, 1964.); Jugoslavija, Poblii podaci, slubeno glasilo SAD-a, br. 7773, veljaa 1978., Informativni odjel SAD-a. M. ilas, Uspomene revolucionara (NewYork, 1973.). 2. NewYork Times, 9. sijenja 1945., 1. svibnja 1945., 7. lipnja 1947. 3. Pismo prof. Bogdana Radie spisateljici, 19. veljae 1979. 4. Isto 5. Isto 6. Petar II, Kraljevo naslijee 7. Isto 8. Pismo prof. Radie spisateljici 9. Pismo Charlesa Hauslera Lelandu I. Andersonu, 12. travnja i 16. srpnja 1979. 10. Izvjee o smrti. Mrtvozornika lijenika sluba grada New Yorka, 8. sijenja 1943. Vidi i New York Times, 8. sijenja 1943., str. 19; NewYork Herald Tribune, 8. sijenja 1943., str. 18; NewYork Telegram, 8. sijenja, 1943., str. 36; NewYork Wbrld, 8. sijenja, 1943., str. 36; NewYork Sun, 8. sijenja, 1943.; NewYork Times, 8. sijenja 1943., uvodni lanak, str. 12
419

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

11. New York Herald Tribune, 11. sijenja 1943 12. Isto POGLAVLJE 29. NESTALI PAPIRI 1. Sporazum Meunarodne elektrotehnike komisije, u Miinchenu, 29. lipnja i 7. srpnja 1956. Vidi i Swezey, Nikola Tesla 2. Dopis FBI-agenta Foxwortha na FBI-memorandumu rukovoditelju njujorkog Ureda FBI, 9. sijenja 1943. 3. Dopis pripadnika FBI, D. M. Ladda, na FBI-memorandumu, E. A. Tammu, Vvashington, 11. sijenja 1943. 4. Rukom pisane obavijesti, Edvvard A. Tamm pie D. M. Laddu, na FBI-memorandumu, od 11. sijenja 1943. 5. Pismo Stoernog odjela aeronautskih sustava zrakoplovne baze"VVright-Patterson spisateljici, od 30. srpnja 1980. POGLAVLJE 30. OSTAVTINA 1. Ing. Lambert von Binder, Portret jednog arobnjaka tehnike, Mensch und Schicksal (ovjek i sudbina), 15. sijenja 1952., Be, Austrija, str. 3-5 2. Robert Golka, Projekt Tesla, RadioElectronics, veljaa 1981. Vidi takoer, Charles Hillinger, Munje kao novi izvor energije, Los Angeles Times, 29. travnja 1979.; San Francisco Chronicle-Examiner, 20. svibnja 1979.; R. K. Golka i R. W Bass, Teslina teorija o vatrenoj lopti, predstavljena na Konferenciji o teorijama za nadziranje fuzije, 4.-6. svibnja 1977., San Diego, Kalifornije; Reed Blake, arobnjak iz Vvendovera, Mountain West, studeni 1977., str. 26-29 3. P. L. Kapitza, Elektronika visokog napona, rusko glasilo Uspekhi Fizicheskih. Nauk, tom 78 (2. studenog 1962.), str. 181- 2 6 5; Life magazine, 16. lipnja 1961. Vidi i Jerzy R. Koniecznv, Novo oruje X - gromovi u obliku lopte (globusoidne vatrene lopte), poljsko glasilo Wbjskowy Przeglad Lotniczv, 2. studenog 1963., str. 72-75
420

Napomene

4. New York Times, 10. listopada 1975., str. 40. Vidi i Peter E. Glaser, Solarna energija od satelita, Physics Today, veljaa 1977., str. 30-37 5. Teslina zavojnica gotovo dovrena, St. Cloud (Minnesota), Daily Times, 19. kolovoza 1977., str. 1, 19, 20. Vidi i R. J. Schadevvald, Energija bi mogla biti bezobrazno jeftina, Minneapolis Star, 6. lipnja 1978.;Yvonne Baskin, Energija iz Zemlje, San Diego Union, 23. srpnja 1980., str. A-l, A-12. 6. Pismo Jamesa R.VVaita spisateljici, 14. studenog 1979. 7. Jamesa R. Wait, IEEE Spectrum, tom. 16, br. 8 (kolovoz 1979.), Pregled knjiga, str. 29. 8. Nikola Tesla, Breaking Up Tomadoes, Everyday Science and Mechanics, prosinac 1933., str. 870-922. Vidi i Nikola Tesla, Zapisnici o dodjeli Edisonove medalje, AIEE, 26. svibnja 1917., Smithsonian Institution, str. 29 9. Frederic Jueneman, Biljenica za inovacije, Industrial Research, veljaa 1974. 10. Pismo Lamberta Dolphina spisateljici, 15. rujna 1980. 11. Isto

4-"H

Post scriptum: Zavretak potjere za papirima

Kad je knjiga ve bila spremna za tisak, uspjela sam saznati jo poneto o izvornim Teslinim materijalima i papirima, koje je u poetku pohranio Ured za imovinu stranaca, pa dopustite da i to podijelim s vama. Saznala sam da se pozamaan predmet pod Teslinim imenom nalazi u treoj od tri knjinice jedne dobro poznate dravne sigurnosne agencije, koja se bavi i istraivanjima vezanim za obranu zemlje. Jedna od te tri knjinice otvorena je za javnost, druga je poluotvorena, a trea uva materijale koje mogu vidjeti jedino pripadnici obavjetajnih krugova. Tesline zamisli koje su sadrane u njegovim istraivakim papirima i koje je vojno-obavjetajna sluba tako ustro i urno zahtijevala 1947. godine uistinu su i do danas ostali od velikog znaaja. Kad je Muzej Nikole Tesle u Beogradu 1978. godine prvi put objavio njegove Biljeke iz Colorado Springsa, 1899. 1900., djelatnici obavjetajne slube odmah su se bacili na pomno usporeivanje takozvanog srpsko-hrvatskog izdanja i engleskih tekstova vezanih za to razdoblje Teslina ivota. Tako su odcrili, kako mi je reeno iz upuenih i pouzdanih izvora, da su iz Biljeaka isputene glavne Tesline praktine zamisli koje bi mogle imati izgleda za patentiranje. Ipak, ini se da su njegova osnovna istraivanja vezana za irenje valova, beini prijenos, radio i prijenos energije, kao i kuglaste munje bila uglavnom ista i u Biljekama i u predmetu Tesla amerike obavjetajne slube.
423

TESLA

'TEK .VAN VREMENA

Ali spomenuti predmet, oito, sadri puno vie nego same Biljeke. On gotovo sigurno sadri kompletne materijale i papire iz kojih je dr. Trump svojedobno po vlastitoj procjeni poneto odabirao, kako je ve ranije spomenuto. Nesumnjivo sadri i one materijale zbog kojih, su dva mlada amerika inenjera noima probdjela, mozgajui nad njima u hotelskoj sobi, i to samo nekoliko tjedana prije Tesline smrti. Vjerojatno sadri i materijale za koje je John J. O' Neill rekao da su mu ih savezni agenti oduzeli i kojima nakon toga vie nije mogao ui u trag. to bi se jo moglo nalaziti u tom tajanstvenom predmetu, ne znam. Neu otkriti tono ime istraivake agencije koja ga posjeduje, ali ne stoga da bih muila svoje itatelje. Jedini je razlog taj da amerika Vlada i danas taj materijal dri znaajnim za dravnu sigurnost, a vjerujte - bilo je poprilino teko doi ak i do podatka da on uope negdje postoji. Dananje primjene znanstvenih spoznaja odvijaju se gotovo vrtoglavom brzinom. Hoemo li se iznova susresti s Nikolom Teslom jednoga dana kad jo vie uznapredujemo na tom putu? U to sam posve sigurna.

424

Literatura koritena prigodom prevoenja

Nikola Tesla: Moji izumi My inventions, dvojezino izdanje, Zagreb, kolska knjiga, 1991. Nikola Tesla: Dnevnik istraivanja - Biljeke iz Colorado Springsa 1899.--1900.,Nolit, 1976. John J. O'Neill: Nenadmani genije, Jugoslovensko drutvo za unapreenje nauke i tehnike, Beograd, 1956. Milovan Mati: Teslino proroanstvo, Beograd, 1989. V. N. Njegovan: Nikola Tesla 1856.-1956., Zagreb, 1956. Ciril Petei: Genij s naeg kamenjara, Zagreb, 1976. ore M. Stanojevi: Nikola Tesla i njegova otkric'a, Beograd, 1976.

425