Pročitati nastavnu jedinicu u prilogu i u svesku odgovoriti na sljedeća

pitanja:
(svesku ćete na uvid dati sljedeći čas)

1. Šta je osciloskop i za šta se najčešće koristi?

2. Kakav je prikaz izlaznog signala oscilopskopa?
3. Koji su osnovni dijelovi osciloskopa?
4. Objasniti princip rada osciloskopa na osnovu datih slika na stranici 2..
5. Nabrojati skupine komandi koje stoje na prednjoj strani osciloskopa
i koja im je uloga.
6. Šta je sinhronizacija signala i kako se postiže?
7. Nabrojati vrste osciloskopa te navesti njihove osnovne osobine.

OSCILOSKOP
Osciloskop (oscilacija + -skop), elektronski mjerni uređaj koji omogućuje
promatranje međusobne ovisnosti dvaju signala na fluorescentnom
zaslonu katodne cijevi. Izumio ga je Karl Ferdinand Braun (1897). Najčešće
se koristi za promatranje ovisnosti električnoga signala o vremenu.
Osciloskop je instrument prvenstveno namijenjen za promatranje
vremenske promjene električnih signala- ovisnost električnoga signala o
vremenu. Prikaz je dvodimenzionalan s tim da je na osi x vrijeme, a na osi
y iznos signala. Slika ovisnosti mjerenog signala o vremenu postiže se tako
da se na vertikalne (os y) otklonske pločice katodne cijevi dovede
prethodno pojačan i obrađen električni signal (mjerilo: V/cm), a na
horizontalne (os x) otklonske pločice pilasti napon, koji omogućuje
dobivanje tzv. linearne vremenske baze (mjerilo: s/cm). Ako se postigne da
porast pilastoga napona počinje uvijek u istoj točki periodnog ili
ponavljajućega mjerenog signala (sinkronizacijski postupak), na zaslonu se
dobiva mirna slika toga signala.

Princip rada osciloskopa

Elektronski snop nastaje u dijelu osciloskopa koji se naziva elektronski top,

a sastoji se od grijača, katode i anode. Između katode i anode postoji jako
električno polje. Katoda se zagrijava na visoku temperaturu koja uzrokuje
izbacivanje elektrona. Elektroni ubrzani električnim poljem jure prema
anodi. Anoda je izvedena u obliku cilindra kroz koji elektroni prolaze prema
fluorescentnom zaslonu. Na mjestu udara elektrona u zaslon pojavljuju se
svijetle točke.
OSNOVNA PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA

Prije korištenja pravog osciloskopa korisno je u simulaciji (potreban Internet

Explorer i Java) pogledati značenje i djelovanje nekih osnovnih komandi.
Prednja ploča osciloskopa ima mnoštvo preklopki i gumba za upravljanje koji
su zbog preglednosti grupirani u nekoliko skupina .

Prikazane su prednje (upravljačke) ploča za dva tipa analognog osciloskopa

(slično je i za ostale izvedbe).

Na prvoj slici je prikazan osciloskop Hitachi V222. Raznim bojama su

uokvirene skupine upravljačkih gumbi. Sasvim desno gore je sklopka za
uključenje, a ispod nje su gumbi za podešavanje svjetline i oštrine slike.
U zelenom okviru je preklopka za odabir vremenske baze (TIME/DIV).
Obratite pažnju na gumb CAL. Ako se zakrene do kraja u označenom smjeru
vremenska baza je kalibrirana, a to znači da jedan dio zaslona traje kako je
napisano uz preklopku. Osciloskop je dvokanalni, tj. na njemu se mogu
promatrati dva valna oblika (CH1 i CH2). Podešavanje "kanala" se
obavlja plavo uokvirenim gumbima (preklopkama). Između skupina CH1 i
CH2 opažate natpis MODE. Ovdje birate da li želite promatrati signal s CH1,
CH2 ili oba koja elektronički sklopovi prikazuju na dva načina — ALT i CHOP
(pogledati ovdje, potreban Internet Explorer i Java). Možete promatrati i
zbroj signala (ADD). Svaki kanal ima ulazne stezaljke priključnice (input).
Važno je naglasiti da te stezaljke imaju zajedničku masu o čemu treba
voditi računa prilikom priključivanja na mjerni objekt. Za svaki kanal postoji
i ulazna preklopka s položajima AC, GND i DC. Tu je i preklopka odabira
kanala s kojeg se vrši sinkronizacija CH1, CH2 ili se bira tzv. vert. mode rad
u kojem nije potrebna sinkronizacija. POSITION su gumbi za pomicanje
slike.
Podešavanje osciloskopa

Treba napomenuti da osnovne komande imaju svi osciloskopi s tim da

oni bolji imaju još i mnoge dodatne. Suvremeni osciloskopi umjesto
mehaničkih gumbi i preklopki, komande imaju izvedene na dodir preko
izbornika, a pojedina podešavanja osciloskop radi sam (auto range).
Vrste osciloskopa
Analogni osciloskop radi u stvarnom vremenu (ono što se prikazuje na
zaslonu katodne cijevi događa se toga trenutka u mjerenoj točki) i ne
može pohraniti (memorirati) signal.

Digitalni osciloskop ne radi u stvarnom vremenu, jer pretvara mjereni

signal u digitalni oblik i pohranjuje ga u memoriju. Nakon toga se takav
uzorak signala prikazuje na zaslonu katodne cijevi, ali može se i
dodatno analizirati tako da se o mjerenome signalu dobiju na zaslonu
osciloskopa (ili prijenosom u računalo) i dodatne informacije o
različitim vrijednostima ili svojstvima signala. Promatranje ponašanja
bilo kakva signala u ovisnosti o vremenu najčešći je mjeriteljski
postupak, pa je to razlog što je osciloskop danas najvažniji i najčešće
rabljeni elektronički mjerni uređaj.

Oscilograf je u načelu jednak osciloskopu, ali se razlikuje po tome što

mjerenu pojavu zapisuje na papir, film ili neko slično sredstvo. Rabi se
uglavnom za zapis sporo promjenljivih pojava (npr. u meteorologiji).
Nakon pojave digitalnih osciloskopa i modernih načina računalne
pohrane signala, oscilograf se danas rabi rijetko.
https://osnove.tel.fer.hr/LABOS/OSCILOF/Opocetna.htm?x=174