MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA „DOBOJ ISTOK“

Tehničar elektroenergetike
PREDMET: Elektromotorni pogoni

SEMINARSKI RAD

ELEKTRIČNI AUTOMOBILI

PROFESOR: Ikanović Inela

UČENIK: Dino Osmić

RAZRED: IV3
BROJ U DNEVNIKU: 17
DATUM:17.03.2021.

1
Sadržaj

1. Uvod...................................................................................................................................................3
2. Historija električnih vozila..................................................................................................................4
3. Elektromotor......................................................................................................................................6
3.1. Istosmjerni elektromotor................................................................................................................7
3.2. Izmjenični elektromotor..................................................................................................................8
3.3. BLDC elektromotor..........................................................................................................................8
4. Baterija...............................................................................................................................................9
5. Kontroler..........................................................................................................................................11
6. Izvori.................................................................................................................................................12

2
1. Uvod

Električni automobil je automobil koji se pokreće elektromotorom, koristeći električnu

energiju pohranjenu u bateriju, ili drugim uređajima za pohranu energije. Električni
automobili su bili popularni krajem 19. i početkom 20. stoljeća, dok su unapređenja motora s
unutarnjim izgaranjem i masovna proizvodnja jeftinijeg vozila na benzin doveli do smanjenja
korištenja vozila na električni pogon. Energetske krize 1970-ih i 80-ih dovele su do
kratkotrajnog zanimanja za električne automobile, te se sredinom 2000. obnovio interes u
proizvodnji električnih automobila, uglavnom zbog zabrinutosti oko ubrzanog
povećanja cijene nafte i potrebe za smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Od septembra
2011. modeli serijske proizvodnje, dostupni u nekim zemljama, su Tesla
Roadster, REVAi, Buddy, Mitsubishi i-MiEV, Nissan Leaf, Smart ED i Wheego Whip LiFe.
Leaf i i-MiEV su, s ukupnom prodajom od više od 15.000 jedinica svaki, najprodavaniji
električni automobili sposobni za vožnju po autocesti do septembra 2011.

Električni automobili imaju nekoliko mogućih prednosti u odnosu na konvencionalne

automobile s unutarnjim izgaranjem, koje uključuju značajno smanjenje onečišćenja zraka u
gradovima, jer oni ne ispuštaju onečišćenja iz svojih izvora energije tijekom rada, smanjene
emisije stakleničkih plinova, ovisno o gorivu i tehnologiji koja se koristi za proizvodnju
električne energije za punjenje akumulatora, manju ovisnost o nafti, što je u razvijenim
zemljama i zemljama u razvoju uzrok zabrinutosti zbog njihove izloženosti naglim
promjenama cijene i poremećaja u opskrbi. Također, za mnoge zemlje u razvoju, a posebno za
najsiromašnije u Africi, visoke cijene nafte imaju nepovoljan utjecaj na bilancu plaćanja,
ometajući njihov gospodarski rast.

Unatoč potencijalnim prednostima, široko prihvaćanje električnih automobila suočava se s

nekoliko prepreka i ograničenja. Električni automobili su znatno skuplji od konvencionalnih
vozila s unutarnjim izgaranjem i hibridnih električnih vozila zbog dodatnog troška njihovih
litij-ionskih akumulatora. Međutim, cijena akumulatora pada s masovnom proizvodnjom i
očekuje se da će nastaviti padati. Druge prepreke za opće korištenje električnih automobila su
nedostatak javne i privatne infrastrukture za punjenje i strah vozača od nestanka energije prije
dostizanja svog odredišta zbog ograničenog dosega postojećih električnih automobila.

slika 1 – Teslin električni automobil

3
2. Historija električnih vozila

Električni automobili imaju neobično dugu povijest. Pojavili su se prije više od 100
godina, čak i prije izuma motora s unutarnjim izgaranjem, a najpopularniji su bili krajem
19. i početkom 20. stoljeća. Robert Anderson je konstruisao prvi električni automobil još
1830.-ih godina, doduše tada još nije bio automobil već kočija. Praktičnija vozila su 1842.
izumili Thomas Davenport i Robert Davidson, a koristili su nepunjive električne baterije.
Ipak, 23 godine kasnije Francuz Gaston Plante je izumio bolje baterije za skladištenje
energije koje je 1881. godine dodatno poboljšao Camille Faure. To je bio veliki korak
naprijed za upotrebu električnih automobila. Godine 1897. izumljen je prvi komercijalni
električni automobil koji je korišten kao vozilo taksija u New Yorku. Tada su postavljeni
mnogi brzinski rekordi i to upravo električnim automobilima, a rekord od 106 km/h
postigao je Jenatzy Camille u travnju 1899. godine. Čak je i slavni inženjer Ferdinand
Porsche 1898. konstruirao svoj prvi automobil i to na električni pogon.

slika 2 – Lohner Porsche

Početkom 20. stoljeća električni automobili čine veći postotak ukupnog broja automobila bez
obzira što su tada već izumljeni i Ottov i Dieselov motor s unutarnjim izgaranjem. Naime,
pošto je cijena nafte tada bila vrlo visoka, motori s unutarnjim izgaranjem nisu bili isplativi.
Također su imali manje prednosti od automobila na električni pogon pošto su davali manje
komfora i jednostavnosti prilikom korištenja.

Interes za električne automobile zbog velike naftne krize ponovno je porastao 70.-ih godina
prošlog stoljeća, te 1990.-ih kada su se počeli donositi novi zakoni o ispušnim plinovima u
korist hibridnih automobila i elektromobila. Neke od saveznih država su čak donijele zakon o
nultoj razini emisije ispušnih plinova.

Najpoznatiji automobil 1990.-ih, isključivo električni, bio je General Motors-ov EV1 koji se
počeo proizvoditi 1996.godine. To je zapravo sportski automobil za dvoje s dosegom do 260
km i maksimalne brzine 130 km/h koja je zapravo bila elektronski ograničena, a modificirani
tip istog automobila je 1994.godine postigao brzinski rekord od čak 295 km/h. Ubrzanje 0-

4
100 km/h postizao je za 9 sekundi. Punio se vrlo jednostavno kod kuće ili bilo kojem
trgovačkom centru, a vozači ovog vozila imali su i povlašteni parking. Usprkos visokoj cijeni,
vozilo je u to vrijeme bilo vrlo popularno, ali nije bio u prodaji već isključivo u najam.

slika 3 - General Motors EV1

U 2000.-im godinama su se odvijali odlučujući događaji vezani za proizvodnju električnih

automobila. Prodaja im se pokušavala spriječiti, a automobili na fosilna goriva su bili
zaštićeni od strane moćnih naftnih tvrtki.

Unatoč svemu, broj električnih automobila je u porastu, a njihova proizvodnja i upotreba sve
se više podupiru. Neka električna vozila već imaju serijsku proizvodnju, a najprodavaniji od
njih su Mitsubishi i-MiEV i Nissan Leaf svaki s ukupnom prodajom više od 15 000
automobila. Značajan je i model Tesla Roadster iz 2008.godine koji koristi 6831 komad Li-
ion baterija s kojima može prijeći 395 km po punjenju, čak i nešto više uz regenerativno
kočenje kojim se u bateriju vrati nešto energije. Od 0 do 100 km/h ubrzava za samo 4 sekunde
dosežući maksimalnu brzinu od 217 km/h. Zanimljivo je da je jednako učinkovit kao
benzinski automobil, ali bi trošio samo 1.74 l/km. Hrvatska također ima dva bitna
proizvođača električnih automobila, od kojih je jedan gradski s karakteristikama sportske
vožnje- Loox, a drugi je sportski električni automobil kompanije Rimac Automobili.

slika 4 – Li-ion baterije modela Tesla Model 3

5
3. Elektromotor
Najvažnija komponenta svakog električnog automobila je električni motor. Električni motor je
električni stroj koji električnu energiju pretvara u mehaničku koristeći princip
elektromagnetske indukcije. Motori konstrukcijski imaju dva namota (stator i rotor) od kojih
je jedan uzbudni a drugi radni ili armaturni namot. Postoje i konstrukcije gdje je uzbudni
namot zamijenjen permanentnim magnetima.

Elektromotore možemo podijeliti prema izvoru napajanja na istosmjerne motore (DC),

izmjenične (AC) i koračne elektromotore. Karakteristike i opis rada istosmjernih i izmjeničnih
elektromotora je naveden niže u radu. Glavni nedostatak je što je izmjeničnim motorima teže i
skuplje upravljati u usporedbi s istosmjernima. Prednosti asinhronih, odnosno izmjeničnih
prema istosmjernim motorima ima nekoliko:
 manja masa,
 manje dimenzije,
 manji moment inercije,
 manja cijena,
 veća brzina vrtnje,
 veći stupanj korisnog djelovanja (koji iznosi 0.95-0.97 dok kod DC iznosi 0.85-0.89),
 jednostavno i lako održavanje.

Elektromotor treba osigurati najprikladniji rad sustava u stacionarnim i prelaznim režimima

rada kao što su ubrzanja, kočenja, promjena opterećenja ili drugih utjecajnih veličina. Vanjska
karakteristika motora služi kao osnovni kriterij pri izboru vrste motora za radni mehanizam.

slika 5 – vanjske karakteristike različitih elektromotora

6
3.1. Istosmjerni elektromotor
Istosmjerni stroj, odnosno motor je uređaj koji istosmjernu struju pretvara u mehanički rad.
Najjednostavniji istosmjerni motor otkriven je 1821.godine, a otkrio ga je fizičar Michael
Farraday. Sastojao se od zavoja žice u čijem se središtu nalazio magnet, a plutao je na sloju
žive. Kada je kroz zavoj potekla istosmjerna struja, oko njega se stvorilo magnetsko polje te
se zavoj počeo okretati oko magneta. Istosmjerni motor kakav danas znamo slučajno je otkrio
Zenobe Gramme 1873. spojivši dva dinama od kojeg se drugi počeo okretati.

Klasični istosmjerni motor sastoji se od rotirajuće petlje koja je oblikovana u obliku

elektromagneta s dva pola i od statora kojeg čine dva permanentna magneta. Svitak stvara
vlastito magnetsko polje kada kroz njega potekne struja, a kako se već nalazi u
elektromagnetskom polju, ona djeluju jedno na drugo. Na svitku se inducira sila, tzv.
Lorentzova sila koja zbog svog hvatišta (izvan osi rotacije rotora) stvara moment koji zakreće
rotor. Njen smjer se određuje pravilom lijeve ruke gdje prsti ispruţene ruke predstavljaju
smjer struje, u dlan „ulazi“ elektromagnetno polje, a ispruţeni palac predstavlja smjer sile. Na
krajevima svitka je spojen rotacijski prekidač (komutator) koji kod svakog okretaja rotora
dvaput mijenja smjer toka struje i tako stvara moment koji zakreće rotor.

slika 6 – istosmjerni elektromotor

3.2. Izmjenični elektromotor

Izmjenični elektromotor sastoji se od zavojnice, magneta i komutatora. Kada električna
energija poteče iz baterije do zavojnice koja je smještena između polova magneta, zavojnica
stvara vlastito magnetsko polje. Polovi magnetskog polja se zakreću prema suprotnim
polovima magneta, sjeverni pol prema južnom, a južni pol prema sjevernom. To međusobno
djelovanje magnetskih polja uzrokuje zakretanje zavojnice. Kada se polovi zavojnice zakrenu
do suprotnih polova, struja u zavojnici promijeni smjer, a promjenom smjera struje mijenja se
i magnetsko polje zavojnice. Tako južni pol postaje sjeverni i obrnuto pa zavojnicu privlače
polovi koji su je prije odbijali. Tako se zavojnica zapravo neprestano okreće. Promjenu smjera
struje u zavojnici svakih pola okreta izaziva komutator, slično kao i kod istosmjernih
elektromotora.

7
3.3. BLDC elektromotor

BLDC (eng. Brushless Direct Curent) motor je sinkroni motor koji preko uređaja zvanog
regler ili ESC (eng. Electric Speed Controller) pretvara istosmjernu struju u izmjeničnu koja
pogoni motor. Ta izmjenična struja nema klasičan sinusoidni valni oblik, već je to dvosmjerna
struja bez ograničenja na valnom obliku. Motor se sastoji od rotora s permanentnim
magnetom i statora s armaturnim namotom. Magnetsko polje stvoreno na statoru i magnetsko
polje stvoreno na rotoru jednakih su frekvencija te se zahvaljujući prikladnoj uzbudnoj struji
moment kod ovog motora drži konstantnim. Na statorske namote dovodi se električna struja
koja uzrokuje gibanje rotora. Pri tome se upravljačkim sklopom upravlja strujom dovedenom
na statorske namote iz istosmjernog izvora napajanja preko izmjenjivača. Na taj način je
statorskom namotu dovedena izmjenična struja pa kažemo da je riječ o elektroničkoj
komutaciji.

BLDC motor uslijed svoje konstrukcije ima nekoliko prednosti u odnosu na „klasični“
istosmjerni elektromotor s četkicama:
 Može se samostalno-startati,
 Manje skloni kvarova,
 Omogućuje jednostavniju kontrolu broja okretaja te hoda unatrag,
 Ima kraće vrijeme odaziva i na višim radnim brzinama,
 85% -90% učinkovitiji,
 Manji je i lakši i
 Jednostavnije održavanje što ga čini izdržljivijim.

Isto tako, sama konstrukcija BLDC motora drži i ostale komponente vozila hladnijim i
toplinski otpornima. Osim toga, kako je motor bez četkica, nema opasnosti od iskrenja [11].
Naziv „bez četkica“ (eng. brushless) ukazuje da se za komutaciju ne koriste četkice nego je
motor elektronički komutiran odnosno energetski pretvarač s mjernim članom položaja rotora
obavlja funkciju kolektora s četkicama.

slika 7 – principijelna shema dvopolnog BLDC motora

8
Slika 7 prikazuje trofazni dvopolni BLDC motor koji radi na način da su dvije faze koje
proizvode najveći okretni moment pod naponom, dok je treća faza isključena. Pozicija rotora
uvjetuje koje dvije faze će biti uključene. Struja koja protječe kroz fazni namot H1 statora,
stvara magnetsko polje koje će privući permanentni magnet rotora. Ovim procesom započinje
okretanje rotora elektromotora. Kada se u određenom trenutku napon s jedne faze prebaci na
drugu fazu, s faze H1 na fazu H2, dolazi do pomicanja magnetskog polja statora u pozitivnom
smjeru za 120° pa će se i rotor nastaviti kretati u istom smjeru. Kretanje rotora se nastavlja
uslijed stvaranja rotacijskog elektromagnetskog polja koje nastaje kao posljedica prebacivanja
struje iz jednog faznog namota u drugi fazni namot. U slučaju da se promjeni redoslijed
uključivanja faza, rotor će se početi okretati u suprotnom smjeru.

4. Baterija
Jedan od ključnih elemenata svakog električnog vozila njegova je baterija. Baterija je
elektrokemijski uređaj za pohranu energije koji može otpustiti električni naboj kada je to
potrebno. Općenito se sastoji od anode, katode i elektrolita koji služi kao separator između
dvije elektrode. Različite vrste baterija tipično se označavaju prema materijalima korištenim
za njihovu izradu. Uobičajeno su to kombinacije litij-ion, litij-polimer, nikal-metal hidrid i dr.

Baterije se mogu sastojati od jedne ili više ćelija, koje se mogu povezati u serije kako bi se
dobio veći izlazni napon. Na primjer, tipični 12V akumulator sastoji se od šest spojenih ćelija,
dok baterijski paket za električna vozila može imati stotine pojedinačnih ćelija. Karakteristike
baterija koje su od osobitog značaja za primjenu u električnim automobilima su specifična
snaga i gustoća energije.

Gustoća energije mjera je kapaciteta baterije, odnosno govori koliko je energije jedna baterija
u mogućnosti pohraniti. Što je veća gustoća energije, odnosno kapacitet, duže će vremena
moći proteći između dva punjenja baterije.

Specifična snaga je mjera koliko snage baterija može isporučiti kada se pojavi zahtjev,
odnosno koliko brzo može predati u sebi sadržanu energiju i obratno, koliko brzo se može
puniti.

Kao primjer u daljnjem dijelu teksta biti će date neke uobičajene vrste komercijalnih
automobilskih baterija i njihove karakteristike te prednosti i nedostaci. Kasnije će se u okviru
analize životnog ciklusa baterije dati podrobnije informacije o samom načinu proizvodnje,
eksploatacije te upotrebe baterija za električna vozila.

9
Nikal-metal hidrid

Nikal-metal hidrid (Ni-MH) baterije obično se koriste u današnjim hibridnih vozila te u

cjenovno niže razrednoj potrošačkoj elektronici, kao što su električne četkice za zube,
britvice, fotoaparati i kamere. NiMH baterije koriste pozitivne elektrode od nikal oksid
hidroksida (NiOOH) i hidrida metala (metala i vodika), dok se za negativnu elektrodu koriste
metalni hidridi. NiMH baterije podnose velike struje pražnjenja, mogu se puniti jakim
strujama te ne pate od memorijskog efekta, no loše podnose punjenje koje traje vremenski
duže no što je potrebno. Zbog toga za punjenje ove vrste baterija uglavnom nisu pogodni
punjači za druge tipove baterija, već punjači s dinamičkom kontrolom napona te timerom ili
sličnim uređajem.

U zadnje vrijeme na tržištu su se pojavile nove vrste NiMH baterija kod kojih je
samopražnjenje svedeno na minimum, zbog uporabe novih separatora ćelija kapacitet se
zadržava na razini od 85 do 90% tijekom jedne godine.

Litij-ion

Litij-ionske baterije uobičajene su u potrošačkoj elektronici. One su jedan od najpopularnijih

tipova punjivih izvora električne energije za prijenosnu elektroniku radi iznimno visoke
energetske gustoće, izostanka memorijskog efekta i male struje samopražnjenja.

Kod električnih vozila najzastupljeniji je litij nikal manganov kobalt oksid (NMC) koji pruža
manju gustoću energije, ali dulji životni vijek i veliku sigurnost pri oštećivanju. Zbog svoje
visoke energetske gustoće, litij-ionske baterije prvi su izbor ugradnje za mnoge plug-in
hibride, te kod velikog broja baterijskih električnih vozila. Prednosti litij-ionskih baterija nad
ostalim tipovima su: visoka energetska gustoća, malo samopražnjenje, mala potreba za
održavanjem (s obzirom na mali memorijski efekt), kratki ciklusi punjenja-pražnjenja, te
prema potrebi velika izlazna struja. Nedostaci su sljedeći: potreban je zaštitni krug, nešto veći
unutarnji otpor, podložnije su starenju iako baterija nije u upotrebi, te skupa proizvodnja.

slika 8 – princip rada litij-ionske baterije

10
5. Kontroler
Kontroleri su elektronički uređaji koji dovode napajanje na električne motore. Kod BLDC
motora oni uzimaju istosmjernu struju iz baterija, te uz pomoću mosta sa 6 snažnih MOSFET
tranzistora tvore izmjenični trofazni napon koji se dovodi na namote motora. Promjenom
frekvencije napona mijenja se brzina vrtnje motora. Pomoću mikrokontrolera kao srca
kontrolera očitava se signal s papučice gasa dobiven pomoću potenciometra te signali o
poziciji rotora dobivenih pomoću Hallovih sondi.

Kontroler daje frekvenciju i snagu ovisno o dobivenim signalima. Kontroleri omogućavaju

regenerativno kočenje što znači da se kočenje odvija pomoću motora koji prelazi u
generatorski režim rada i dobivenom strujom nadopunjavaju akumulatore. Na ovaj način
postiže se veća korisnost i veći doseg vozila. Principijelna shema BLDC kontrolera
elektromotora prikazana je na slici 9.

slika 9 – principijelna shema kontrolera BLDC elektromotora

11
6. Izvori
https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_automobil

https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A51/datastream/PDF/view

https://bib.irb.hr/datoteka/717355.140925_Elektricna_Vozila_ms.pdf

http://repozitorij.fsb.hr/6477/1/Brozovi%C4%87_2016_zavrsni_preddiplomski.pdf

https://www.rimac-automobili.com/

https://www.google.ba/

12