BRZO HODANJE

Dino Osmić, I-3

• Brzo hodanje je atletska disciplina koja
podrazumijeva utrku osnovnim korakom,
tj. napredovanje korakom.
 HISTORIJA
• Brzo hodanje je atletska disciplina vrlo
duge tradicije. Prvi puta uvršteno je na
Olimpijske igre u Londonu 1908. godine, a
neprekidno se održava na igrama od 1948.
godine. Standardne discipline za muške
natjecatelje su 20 i 50 km, što je
nepromijenjeno od 1956. godine s
iznimkom 1976. kad nije održano
natjecanje na 50 km. Utrke u konkurenciji
žena na 10 km uvrštene su na Olimpijske
igre 1992. godine, a od 2000. godine
 TEHNIKE HODANJA

• Iako je hodanje prirodna kretnja, mnogo

ljudi krivo hoda, stoga je važno znati da
pravilno držanje tijela i pravilno gaženje
mogu spriječiti ozljede.
• Trebalo bi stajati na peti, prebacivši težinu
na tabane, dok se podižemo prstima.
• Drugu nogu podižemo tek kada nam je
noga kojom stajemo potpuno na tlu.
• Tijelo treba biti opušteno, disanje
ujednačeno, a pogled usmjeren prema
naprijed.
• Ruke trebaju biti pod uglom od 90 stepeni i
njima ne mašemo dalje od prsnog koša.
• Kako bismo poboljšali učinkovitost
vježbanja, s vremenom treba ubrzati
korak, no samo ako nam to ne predstavlja
napor.
 DISCIPLINE

• 10 km – za mlađe kategorije (mlađi i stariji

juniori)
• 20 km – za muškarce i žene
• 50 km – za muškarce (najduža olimpijska
disciplina)
 POPULARNOST

• Postizanje velikih brzina uz poštovanje pravila

zahtjeva vrlo veliku snagu, eksplozivnost,
brzinu i izuzetnu izdržljivost, koncentraciju i
snagu volje s obzirom na trajanje natjecanja.
S obzirom na navedeno, sport nije široko
popularan kao natjecateljski sport i u krugu
elitnih natjecatelja ima razmjerno mali broj
vrhunskih sportaša sposobnih sudjelovati na
svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama.
• Dakle postoji određeni „elitizam“ u ovoj
disciplini, što oslikavaju norme za velika
natjecanja postavljene razmjerno vrlo
visoko, zbog nemogućnosti pravilnog
suđenja u slučaju vrlo velikog broja
sudionika jedne utrke, a uslijed velike
zahtjevnosti nije praksa održavanja
kvalifikacijskih utrka u okviru pojedinih
natjecanja.
• Pored toga, brzo hodanje je u pojedinim
zemljama popularan način rekreativnog i
sportsko/zdravstvenog kretanja znatno
sporijim tempom od vrhunskog
natjecateljskog sporta.
 BRZO HODANJE I MRŠAVLJENJE

• Kao jedan od najjeftinijih načina vježbanja,

nametnulo se brzo hodanje. Ono nije samo
dobar način za postizanje i održavanje
kondicije, već i odlično utječe na psihičko i
emocionalno stanje našeg organizma.
• Za održavanje zdravlja optimalan broj
koraka dnevno trebao bi biti oko 10.000,
dok prosječan čovjek danas napravi oko
4.500 koraka.
• Brzo hodanje odlično utječe na kardiovaskularni
sustav, smanjujući rizik od srčanih oboljenja.
Samo tri sata brzog hodanja tjedno smanjuje
rizik od srčanog infarkta za čak 30 do 40 posto.
• Osim toga, brzo hodanje jača kosti, poboljšava
cirkulaciju, ubrzava metabolizam i može sniziti
razinu kolesterola u krvi. Ono također smanjuje
stres te popravlja raspoloženje i blagotvorno
utječe na ritam spavanja.
 
• Sve su to razlozi zbog kojih ovu
atletsku disciplinu prihvaća sve više
rekreativaca. Ipak, kako brzo
hodanje, za razliku od trčanja, manje
utječe na zglobove i koljena,
prikladno je i za osobe srednje i
starije dobi.