Atletika

Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana, koju karakterizira

osnovni ljudski pokret i ponašanje, a koja obuhvaća: trkačke, bacačke i skakačke
discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti zovemo je, i istinska je, kraljica sportova!
Atletskim vježbama stječe se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju
se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlučnost i upornost. Discipline atletike odlikuju
se motoričkim kretanjima koja se uspješno mogu primjenjivati u toku obrazovnog
procesa ili kroz druge oblike vježbanja, pomoću kojih se značajno utiče na podizanje
opće psihofizičke sposobnosti pojedinca. Atletika je polazište i temelj za sve ostale
sportove. Od 1896 godine uključena je u redovni program Olimpijskih igara.

Skakačke discipline
 Skok u dalj
 Skok uvis
 Skok motkom
 Troskok
Skokovi u dalj se obično izvode na stadionima u sklopu atletskih natjecanja (Grand Prix), gdje
tako tipični (nogometni) stadioni oko travnjaka imaju atletsku stazu od 400 m, poligon za bacanje
kugle i skakalište za skok u dalj i troskok. Skakalište za skok u dalj sastoji se od zaletišta od ~ 50
Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skočit preko vodoravo položene letvice
na točno određenoj visini bez ikakve pomoći raznih predmeta. Ova disciplina nalazi se
u Olimpijskim igrama Stare Grčke. S vremenom su natjecatelji razvili različite učinkovite tehnike
skoka. Najviši je u vis skočio Javier Sotomayor, kubanski atletičar preskočivši letvicu na visini od
2,45 m.m i bazena s pijeskom duljine ~ 10 m.

Skok motkom je atletska sportska disciplina koja podrazumeva upotrebu savitljive motke kako bi

se preskočila lestvica postavljena na što većoj visini. Skok motkom je jedina disciplina u kojoj se
upotrebljava pomagalo kako bi se preskočila određena visina. Kako istoričari tvrde, poreklo ove
discipline možemo pratiti do drevnih vremena Stare Grčke. Postaje zvanična disciplina 1812.
godine, u vreme održavanja prvih atletskih susreta u Engleskoj, a pojavljuje se i u šampionatima
univerziteta Kembridž, 1857. Skok motkom je deo olimpijskog programa od prvih Olimpijskih
igara 1896. Skok motkom za žene je postala olimpijska disciplina u Sidneju 2000.

Današnje motke za skakanje se izrađuju slaganjem slojeva fiberglasa obloženih plastikom oko

metalnog jezgra. One su blago iskrivljene da bi atletičaru dale veći odraz
Bacačke discipline
 Koplje
 Disk
 Kugla
 Kladivo

Bacanje koplja datira iz stare Grčke. Koplje se koristilo u ratu i lovu, ali i u

nekim igrama. Od početka olimpijskih igara bacanje koplja bilo je
sastavni dio, kao i sve do danas. Bacanje koplja vrlo je zahtjevno.
Suprotno od općeg mišljenja da je to jednostavno bacanje rukom, ova
disciplina koristi aktivnost cijelog tijela. Čak će i mala odstupanja od
pravilne tehnike skratiti dužinu leta koplja, a i loše će utjecati
na zglobove, ligamente i tetive.
Da bi razvio maksimalni potencijal, bacač mora imati
kombinaciju brzine, snage, koordinacije i fleksibilnosti. Da bi hitac bio
dobar, bacač mora biti opušten
Bacanje kugle je atletska disciplina u kojoj bacač nastoji baciti kuglu što
dalje. Ova atletska disciplina služi za razvijanje snage, brzine, specifične
izdržljivosti i okretnosti. Osim bacanja koje je propisano atletskim pravilima,
kugla se može bacati na razne načine. Pri tome, u skladu sa uzrastom
takmičara, upotrebljava se kugla različite težine.