ATLETIKA

Atletika je jedna od temeljnih i najrairenijih sportskih grana, a koja obuhvaa:

trkake, bacake i skakake discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti zovemo
je, to atletika istinski i jest, kraljica sportova! Atletskim vjebama stjee se
fizika snaga, izdrljivost, brzina i okretnost a uvruju se svojstva volje kao
sto su hrabrost, odlunost i upornost.
Discipline atletike odlikuju se motorikim kretanjima koja se uspjeno mogu
primjenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vjebanja,
pomou kojih se znaajno utie na podizanje ope psihofizike sposobnosti
pojedinca. Atletika je polazite i temelj za sve ostale sportove. Od 1896.
godine ukljuena je u redovni program Olimpijskih igara.

Atletski stadion u Atlanti za vrijeme OI 1996.

Standardno borilite za atletska natjecanja je atletski stadion. esto integriran
s nogometnim stadionom, ovo se borilite sastoji od tipino 8 krunih
eliptinih staza, od kojih je duljina unutarnje staze, koja se oznaava kao
staza 1.400 metara. Na objema duljim stranama nalazi se ravan dio od 100
m. Staze su oznaane crtama koje odvajaju staze 1 do 8. Uz samu stazu
tipino se nalaze i zaletite i doskoite za skok u dalj, skok u vis te skok s
motkom, bazen s preponom za trkaku utrku na 3.000 m s preponama, te
bacalita. kugle, koplja i kladiva. Atletski stadion je opremljen i brojnom
pomonom opremom koja se koristi ovisno o disciplini: preponama za
preponske utrke, zatitne mree za bacake disicpline, nosai i letvice za
skok u vis i skok s motkom, itd.
Atletski stadion je poprite svih atletskih natjecanja osim maratona, za koji se
zbog duine staze ne koristi kruna staza na stadionu, osim kao poetno i
zavrno mjesto utrke.

Atletika u dvorani
Atletska dvorana ima gotovo sve elemente kao i atletski stadion, osim to je
zbog jednostavnosti konstrukcije dvorane najea duljina krune staze 200
m te je borilite bitno manje nego stadion na otvorenom, i u dvorani nema
vjetra. Neke discipline koje su na otvorenom standardne zbog manjeg se
raspoloivog prostora ne izvode u dvorani, tu spadaju bacenje kladiva i
koplja, utrka na 3000 m prepone, maraton. Takoer, neke su discipline
prilagoene dvorani, te se tako utrka na 100 m u dvorani najee smanjuje

na 60 m, slino kao i 100/110 metara prepone na 60 m, te neke discipline

dugih pruga.
Atletske discipline
Brojne su atletske discipline, koje uobiajeno dijelimo na trkake, bacake,
skakake i vieboj. Iako se najee koristi metriki sustav za izmjeru
udaljenosti ili ostvarene duljine/visine skoka ili duljine bacanja, ponekad se
javljaju i drugaije mjere, pa je recimo uobiajena utrka na jednu milju.
Trkake discipline
Kratke pruge ili sprint: utrke na dionicama do 400 m. Uobiajene dionice
su: 60 m (uglavnom u dvorani), 100 m, 200 m i 400 m.
Srednje pruge: trkake disicpline na udaljenosti od 800 do 3000 m.
Uobiajene dionice: 800 m, 1500 m, 3000 m
Duge pruge: trkake disicpline na udaljenosti vee od 5000 m. Uobiajene
dionice: 5000 m i 10000 m, te maraton
tafete: ove utrke ukljuuju nastup po 4 natjecatelja iz jedne ekipe, koji
naizmjenino tre pojedine dionice izmjenjujui tafetnu palicu. Uobiajene
tafete: 4x100 m, 4x400 m.

Natjecanja u atletici
Atletika je zasigurno najraireniji sport na svijetu. Vrste i nivoi natjecanja su
brojni. Prema dobi natjecatelja razlikujemo predkolska i kolska natjecanja,
srednjokolska i studentska, pa sve do natjecanja veterana u razliitim
kategorijama. Prema nivou natjecanja postoje amaterska natjecanja za
graane i rekreativce, pa sve do profesionalnih natjecanja. Kvalitativni
vrhunac atletike su Olimpijske igre, koje su uvijek do sada u povijesti imale u
2programu neko od atletskih natjecanja. Prema kvaliteti se istiu sljedea
atletska natjecanja:
Atletika na Olimpijskim igrama
Svjetska prvenstva u atletici
Europska prvenstva u atletici
Atletska prvenstva SAD
Dijamantna liga

Alpinizam
to je alpinizam? Alpinizam predstavlja najvii stupanj dostignua u
planinarstvu! To je kretanje ovjeka u stjenovitim planinama, Alpama i
slinom gorju , pri emu se ne koriste planinarski putevi za uspon na vrhove
nego slobodne stijene u raznim smjerovima. Razlozi alpinizmu jesu otkrivanja
ljepota i zanimljivosti planinarske prirode kao i jaanje fizike snage,
izdrljivosti i volje.
Alpinizam je grana planinarstva i daje veliki doprinos znanostima. Alpinizam je
omoguio znanosti prodiranje u najvia gorja svijeta i istraivanja na podrujima
Himalaje, Andi, Hindukua, Arktika i Antarktika.
Alpinizam je i sport ! Razlikuje se od ostalih sportskih grana po tome to odraava
borbu ovjeka s prirodom i njenim silama , gdje nema gledalaca i ovacija.
Alpinizam zahtijeva od ovjeka : osnovna znanja iz planinarstva, stalnu fiziku i
psihiku kondiciju, poveavanje iskustva bavljenjem alpinistikom, poznavanje
tehnika penjanja i drugih faktora za sigurno i uspjeno savladavanje prepreka na
samom usponu
Alpinizam je za: fiziki zdravog ovjeka, psihiki stabilnog, ovjeka koji ima
zdrave ambicije, koji pravilno shvaa alpinizam
Tko je alpinist? Alpinist je planinar koji i ljeti i zimi odlazi u visoke planine gdje se
kree neoznaenim penjakim putevima koristei pri tome penjaku tehniku i
tehnika pomagala. Alpinist pri svakom posjetu planini provjerava snagu, sposobnost
svojih osjetila , reflekse i otpornost. U borbi s prirodom alpinist pobjeuje samoga
sebe i postaje svjestan svoje vrijednosti.
Alpinistika oprema. Alpinisti za svoje djelovanje trebaju primjerenu alpinistiku
opremu. Oprema alpinista ukljuuje odjeu i obuu koja alpiniste titi od
metorolokih utjecaja sunca, vjetra, vlage, hladnoe kao i zatita od abrazivnog
djelovanja stijene po kojoj se kreu. Alpinistiku opremu ine i alpinistiki alati
(orua) koja alpinistima omoguavaju rjeavanje zahtjevnosti alpinistikih uspona na
relativno siguran.
Kako se pripremiti za alpinistiku turu?!
Osim tjelesnih priprema koju svaki alpinist izvodi to redovnije, potrebne su
jo neke predradnje da bi se napravila kvalitetna i sigurna alpinistika tura:
trening, izbor cilja, izbor partnera/ce za turu, izbor opreme, informacije o
meteo uvjetima i promiljanje o subjektivnim i objektivnim opasnostima u
planina.

Historija alpinizma
Ljudi antike zazirali su od svega to bi im moglo ugroziti ivot, pa su se klonili
ekstremno visokih planina do kojih nisu mogli normalno pjeaiti, - uspon po
stijenama inio im se poslom za orlove i bogove, dakle za one koju mogu letjeti.
Historija alpinizma vezuje se sa prvim usponom na Mont Blanc do kojeg se prvi
popeo 1786. Michel-Gabriel Paccard, lijenik iz Chamonixa, zajedno sa svojim
pratiocem i nosaem Jacquesom Balmatom, inae lokalnim seljakom. Paccardov
uspjeh i danas se smatra jednim od najveih planinarskih pothvata. Ve idue godine
na vrh se popeo Horace Benedict de Saussure.
Nakon tog je pokrenut val osvajanja ostalih alpskih vrhunaca, posljednji neosvojeni
vrh Matterhorn pao je 14. jula 1865. kad se na vrh uspela britanska alpinistika
ekspedicija koju je vodio Edward Whymper. Ona je doivjela tragediju, jer su joj pri
silasku poginula etiri lana. Tri dana kasnije na vrh se popela i talijanska
ekspedicija, na elu sa Giovannijem Antoniom Carrelom.

Badminton
Badminton je igra slina tenisu i igraju je dva ili etiri igraa. Iako je badminton
rairen vid rekreacije, on je ujedno i standardni olimpijski sport.

Odrednice
Igra - Bilo koja osoba koja igra badminton.
Me - Osnovna badmintonska utakmica, izmeu po jednoga ili po dvoje igraa sa
svake strane.
Pojedinani me - Me u kojem je po jedan igra na svakoj od suparnikih strana.
Parski me - Me u kojem su po dva igraa na svakoj od suparnikih strana.
Servisna strana - Strana koja ima pravo na servis.
Primateljska strana - Strana nasuprotna servisnoj strani.
Poen - Odsjeak od jednoga ili vie udaraca koji zapoinje servisom i traje sve dok je
loptica u igri.
Kratka historija badmintona
Iako se vjeruje da su neke varijante ove igre stare i 2000 godina, prva pisana pravila
potiu iz 19-tog vijeka. 1877 je osnovan prvi badminton klub (Bath Badminton Club
u Engleskoj), a 1893, je engleski badminton savez objavio prva prava pravila te igre,
koja u osnovnim crtama dosta slie danas vaeim pravilima.
Meunarodna badmintonska federacija ili krae IBF (od engleskog naziva
International Badminton Federation) je osnovana 1934. Ta organizacija i danas
odreuje pravila i organizira natjecanja.
Badminton je uveden u program Olimpijskih igara na Igrama u Barceloni 1992.
Osnovna pravila i oprema

Loptice za badminton
Badminton se igra reketom i posebnom lopticom. Za razliku od drugih sportova s
reketom (kao to je npr. tenis ili stolni tenis) kod kojih se igra okruglom lopticom,
ovdje se koristi pernata duguljasta loptica koja je napravljena od 16 gujih pera
zabodenih u pluteni ep. Loptica moe dostii brzinu i do 300 km/h, ali samo na
djeli sekunde. Danas se esto koristi i plastina loptica, koja oblikom oponaa
pernatu, S obziorm da na lopticu jako utie strujanje zraka ili vjetar, natjecateljski
meevi se odravaju iskljuivo u zatvorenom prostoru.

Moderni reketi za badminton

Osnovni cilj igre je reketom udariti jednom lopticu na nain da pree preko mree i
padne u polje protivnika prije nego li je on stigne vratiti natrag. Zato je potrebno da
igra badmintona precizno udara lopticu reketom, ali istovremeno bude brz kada
treba vratiti lopticu upuenu od strane protivnika. Poen se dakle osvaja ako je loptica

upuena u protivnikov dio teren a da je on ne uspije vratiti jednim udarcem reketom

prije pada, ili ako protivnik uputi lopticu izvan oznaenog terena. Iako je teren
relativno malen, za natjecateljski badminton potrebno je biti tehniki ali i kondiciono
vrlo spreman, jer prosjeni igra moe tokom jednog mea pretrati i do 4 kilometara.

Postoje etiri kategorije: singl (pojedinano, za muke i ene), enski i

muki parovi, mjeoviti parovi te ekipno takmienje.
Svaka strana terena s suprotnih strana mree je podijeljena uzduno na dvije
polovine. Na svakoj polovini je servisno polje, iz kojeg igra servira gaajui pritom
dijagonalno suprotno polje protivnika. Nakon servisa kojim se mora pogoditi servisno
polje, tokom igre je mogue gaati cijeli protivnikov teren. Kod igre parova teren je
neto iri, ali je servisno polje krae nego kod singlova. Kod pojedinane igre igra
servira iz svog desnog servisnog polja ako ima paran broj poena, odnosno iz lijevog
ako ima neparan broj osvojenih pojena u tom trenutku igre. Prvi servis u setu ima
igra kojeg se odredi drijebom, bacanjem novia ili bacanjem loptice na nain da
loptica svojim uim krajem pokae na stranu koja prva servira. Nakon toga uvijek
servira strana koja je osvojila prethodni poen. U igri parova igrai se postavljaju na
terenu na nain da je jedan na lijevoj, a drugi na desnoj uzdunoj polovini njihovog
polja. Nakon to par osvoji poen na servis protivnika, prvi servira igra u desnom
polju. Nakon osvojenog poena na svoj servis parovi mijenjaju mjesta, dok par koji
izgubi poen ostaje na pozicijama na kojima jest.
Teren

Igralite za badminton
Badminton se igra na oznaenom terenu na kojem se na sredini nalazi mrea. Teren je
veliine 5,18x13,40 metara (za singl) i 6,1x13,40 m (za parove). Mrea se nalazi na
visini od 1,55 m. Badminton je takoer mogue igrati bez mree i oznaena polja,
kao zabavu ali je tada nemogue pratiti bodovanje.
Reket
Okvir reketa ne smije prelaziti 680 mm cijele duine ni 230 mm cijele irine, a reket
se sastoji od glavnih dijelova opisanih u pravilima 4.1.1 do 4.1.5 te prikazanih na
crteu C. Drak je onaj dio reketa ija je namjena da ga igra dri. Oije je onaj dio
reketa ija je namjena da njime igra udara lopticu. Glava obrubljuje oije. Vrat
spaja drak s glavom (prema pravilu 4.1.5) Ralje (ako postoje) spajaju vrat s
glavom.
Reket ne smije imati nikakvih dodatnih sastavnica ni produetaka, osim onih koji
slue samo i upravo tome da ogranie ili sprjee habanje i deranje, odnosno titranje,
odnosno da raspodjele teinu, odnosno da uzicom osiguraju poloaj drke u igraevoj
aci, a koji veliinom i smjetajem odgovaraju takvoj namjeni; te ne smije imati
nikakvu napravu koja bi omoguavala igrau da bitno promijeni oblik reketa.

Mrea
Mrea treba biti ravno i sastavljeno od unakrsno rasporeenih ica koje su ili
naizmjenino prepletene ili svezane na mjestima gdje se kriaju. Raspored ica treba
biti jednolik, tako da su u sreditu jednako guste kao i na bilo kojem drugom dijelu; te
oije ne smije prelaziti 280 mm cijele duine ni 220 mm cijele irine. Meutim, ice
se mogu protegnuti i na prostor koji bi inae pripadao raljama, pod uvjetom da irina
tako protegnutoga oija ne prelazi 35 mm i pod uvjetom da cijela duina oija ne
prelazi 330 mm.
Nain bodovanja
Od jula 2006. godine slubeno je prihvaen nain bodovanja kod kojeg se boduje
svaka izmjena udaraca. Igra se na dva dobivena seta, dakle u jednom meu
maksimalno tri. Set osvaja igra (ili par) koji prvi doe do 21 osvojenog poena, ali s
barem dva razlike. Kod eventualnog rezultata 20:20 igra se sve dok jedna strane ne
osvoji dva poena vie od druge (npr. 25:23) ili dok jedna strana ne doe do 30. Dakle,
maksimalni rezultat u jednom setu je 30:29.
Prije se koristio tzv. stari nain bodovanja, kod kojeg je momad mogla osvojiti poen
samo na svoj servis. Po tim pravilima igralo se do 15 bodova u setu, odnosno kod
ena do 11 bodova. Takoer se igralo na dva dobivena seta, dakle maksimalno tri u
meu.
Loptica
2.1 Loptica moe biti sainjena od prirodnih i/ili umjetnih tvari. Od kakve god tvari
da je sainjena, loptica mora imati opa letna svojstva slina onima koja ima loptica
sainjena od prirodnih pera sa plutenom bazom prekrivenom tankom konom
presvlakom.
2.2 Loptica treba imati 16 pera uvrenih u bazu.
2.3 Pera se mjere od vrha baze do kraja pera i svako pero mora biti iste duine. Ova
duina moe biti izmeu 62 mm i 70 mm.
2.4 Vrhovi pera trebaju oblikovati krug promjera 58 mm do 68 mm.2.5 Pera trebaju
biti vrsto vezana koncem ili drugim prikladnim sredstvom.
2.6 Baza treba biti promjera 25 mm do 28 mm te zaobljenoga donjeg dijela.
2.7 Loptica treba teiti od 4,74 g do 5.50 g.
2.8 Loptice koje nisu pernate:
2.8.1 Prirodna pera nadomjetena su kouljicom ili umjetnim nadomjestkom pera.
2.8.2 Baza je opisana u pravilu 2.6.
2.8.3 Mjere i teina trebaju biti kao u pravilu 2.3, 2.4, i 2.7. Meutim, zbog razlike u
specifinoj teini i drugim svojstvima umjetnih tvari u usporedbi s perima,
prihvatljiva su odstupanja do 10%.

2.9 Pod uvjetom da se ne odstupa od uobiajenoga oblika, brzine i leta loptice, savezi
u lanstvu IBF-s mogu izvriti preinake gore navedenih odrednica tamo gdje
atmosferski uvjeti bilo zbog nadmorske visine bilo zbog klime, ine standardnu
lopticu neprikladnom.