Srednja ekonomska škola, Sarajevo

ALPSKO SKIJANJE

Nađa Hrnjić II-3

Alpsko skijanje Page 1

 SADRŽAJ
1. UVOD…………………………………………………………………....3

2. TEHNIKE ALPSKOG SKIJANJA…………………………………......4

2.1 Lilefender tehnika………………………………………………..4
2.2 Alberg tehnika…………………………………………...............5
2.3 Telemark tehnika…………………………………………...........6
2.4 Carving tehnika…………………………………….....................7

3. DISCIPLINE ALPSKOG SKIJANJA..................................................8

3.1 Slalom......................................................................................9
3.2 Veleslalom……………………………………….........................10
3.3 Spust……………………………………………….......................11
3.4 Super-Veleslalom…………………………………......................12
3.5 Alpska kombinacija……………………………..............…… 13-14

4. POZNATI ALPSKI SKIJAŠI...............................................................15

5. OGRANIZACIJE U ALPSKOM SKIJANJU........................................16

5.1 Međunarodna skijaška federacija.............................................16

6. LITERATURA....................................................................................17

Alpsko skijanje Page 2

 1. UVOD

Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim

padinama prekrivenim snijegom.

Ime je dobilo po Alpama, planinskom gorju u Europi gdje je

tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje
danas rašireno u cijelom svijetu i na svim kontinentima, naziv se
zadržao do danas.
Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije, ali i jedan od
standardnih olimpijski sportova na zimskim Olimpijskim igrama.

Alpsko skijanje Page 3

 2. TEHNIKE ALPSKOG SKIJANJA

Kroz historiju su se tehnike alpskog skijanja često značajno

mijenjale.
Razloga za te promjene bilo je više, osim same domišljatosti
pojedinih učitelja skijanja tu je i tehnološki napredak materijala,
oblika i funkcionalnosti skijaške opreme, nivo uređenosti staza,
itd.

2.1 Lilefender tehnika

Prva poznata alpska tehnika je Lilefender, a dobila je ime po
gradu Lilenfeldu.
Riječ je o tehnici skijanja pomoću jednog dugačkog štapa, kod
kojeg skijaš zabada štap u središte zavoja te se zatim oko njega
rotira i na taj način određuje smjer skretanja.
Kasnije su skijaši vrlo brzo usvojili korištenje dva kraća štapa a ne
jednog dugačkog.

Alpsko skijanje Page 4

2.2 Alberg tehnika
Puno je širu primjenu doživjela tzv. Alberg tehniku koju je ranih
godina 20. stoljeća prezentirao Austrijanac Hannes Schneider, a
poznata je i kao tehnika plužne kristijanije.

Alpsko skijanje Page 5

2.3 Telemark tehnika
Valja istaknuti i Norvežanina Sondre Norheima, koji je konstruirao
skijaški vez koji je omogućio bolje upravljanje skijom, i to
tehnikom koja se danas naziva telemark.

Alpsko skijanje Page 6

2.4 Carving tehnika

Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih

rubnika, omogućile su modernije alpske tehnike kao što su
prestupna tehnika te carving.
Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju
preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaša prestupna
tehnika.

Alpsko skijanje Page 7

 3. DISCIPLINE ALPSKOG SKIJANJA

Alpske natjecateljske skijaške discipline su: slalom, veleslalom,

spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna
natjecanja.
Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i
veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.
Najvažnije natjecanje u alpskom skijanju je ono koje se odvija
na zimskim Olimpijskim igrama.
Svake godine se vrhunski skijaši natječu na natjecanjima
Svjetskog kupa pod patronatom Međunarodne skijaške
federacije (FIS), koja organizira i niz utrka nižeg nivoa.
U ne-olimpijskoj godini skijaši se okupe na Svjetskim
prvenstvima.

Alpsko skijanje Page 8

 3.1 Slalom

Slalom zajedno sa veleslalomom spada u tehničke

discipline alpskog skijanja, za razliku od brzih disciplina u koje

spadaju super-veleslalom i spust. Riječ je o najsporijoj ali tehnički

vrlo zahtjevnoj disciplini.

Prema trenutno važećim pravilima, takmičenja u slalomu se

odvijaju u dvije vožnje, od kojih svaka traje otprilike 50-60

sekundi, ovisno o stazi, konfiguraciji terena, vremenskim prilikama

i vještini skijaša. Prema važećim standardima staza je u slalomu

označena vratima. Vrata se sastoje od dva štapa označena

zastavicama u boji, naizmjenično crvenom i plavom bojom. Skijaš

je ispravno prošao vrata ako su s prave strane zastavice

(odnosno između dvije zastavice koje formiraju vrata) prošla oba

vrha skija te obje noge skijaša.

Alpsko skijanje Page 9

 3.2 Veleslalom
Prema trenutno važećim pravilima, natjecanja u veleslalomu se
odvijaju u dvije vožnje, od kojih svaka traje otprilike 60-80
sekundi, ovisno o stazi, konfiguraciji terena, vremenskim
prilikama i vještini skijaša.
Kao i u slalomu, staza je u veleslalomu označena vratima, tj.
štapovima označenim zastavicama u dvije boje, naizmjenično
plava i crvena.
Međutim, ovdje su jedna vrata formirana od 4 štapa, po dva
lijevo odnosno desno između kojih je razapeta zastavica

Alpsko skijanje Page 10

 3.3 Spust
Spust je najbrža disciplina u alpskom skijanju.
Izvodi se na posebno strmim i dugačkim stazama, s relativno
malim brojem vrata i zavoja te dugim ravnim dijelovima.
Osnovna karakteristika ove discipline je velika brzina kojom skijaš
prolazi stazom, te se stoga smatra i najopasnijom jer padovi pri
tim brzinama mogu biti kobni.

Danas na natjecanjima spusta nije rijetkost da skijaš znatno

premaši brzinu od 130 kilometara na sat
Takmičenje u spustu se sastoji od jedne vožnje koja traje otprilike
dvije minute, ovisno o stazi, konfiguraciji terene, vremenskim
prilikama i vještini skijaša.

Prema važećim standardima staza je u spustu označena vratima,

tj. štapovima označenim zastavicama u dvije boje, naizmjenično
plava i crvena. Jedna vrata formirana od 4 štapa, po dva lijevo
odnosno desno između kojih je razapeta zastavica.

Alpsko skijanje Page 11

 3.4 Super-veleslalom

Super-veleslalom je alpska skijačka disciplina koja je posebna na

taj način da je brža od veleslaloma i spada u brze skijaške

discipline, poput još bržeg spusta.

Razmaci od vrata do vrata, a između kojih moraju

prolaziti skijaši su veći nego u veleslalomu, te su i brzine koje se

postižu veće. Staza je dulja nego u veleslalomu, i broji manje

vrata. U ovoj su disciplini skijaši, slično kao u spustu, u

zatvorenijem, aerodinamičnijem skijaškom stavu ("pogrbljeni"), tj.

u položaju "žabe" ili "jajeta".

Super-veleslalom je standardna disciplina na Svjetskim alpskim

prvenstvima i na Zimskim Olimpijskim igrama.

Alpsko skijanje Page 12

 3.5 Alpska kombinacija

Alpska kombinacija je disciplina alpskog skijanja koja

predstavlja spoj tehničke i brze discipline, gdje se natjecatelji

natječu u slalomu i spustu.

Alpska kombinacija jedna je od 5 disciplina u Svjetskom

skijaškom kupu. Sastoji se od jedne vožnje spusta i dvije

vožnje slaloma. Obično se održava u dva natjecateljska dana s

time da se prvi dan vozi spust, a drugi slalom. Samo oni skijaši i

skijašice koji završe sve tri vožnje ostvaruju bodove u kombinaciji,

i to prvih trideset.

Poredak u kombinaciji kreira se tako da se zbroje vremena koja

su ostvarili natjecatelji u svakoj od vožnji, a ne bodovi koje su

osvojili pojedinačno u disciplinama. Iako u slalomu samo prvih 30

iz prve vožnje ima pravo voziti u drugoj vožnji, u slalomima koji se

boduju za kombinaciju mogu drugu vožnju voziti i slabije rangirani

natjecatelji ako su prijavljeni za kombinaciju.

Alpsko skijanje Page 13

Natjecatelji koji pobijede u alpskoj kombinaciiji smatraju se

najsvestranijim skijašem, jer mora odlično vladati i tehničkim i

brzim disciplinama.

Natjecanja u alpskoj kombinaciji se održavaju i na Zimskim

Olimpijskim igarama, gdje se zbog odgoda pojedinih natjecanja i

zgusnutih rasporeda često vozi pod-varijanta alpske kombinacije,

koja se zove alpska super-kombinacija, a razlikuje se po tome što

se vozi samo jedna vožnja slaloma. Takva "superkombinacija"

vozi najčešće u Svjetskom kupu, a jedina prava kombinacija se

održava samo u Kitzbühelu.

Alpsko skijanje Page 14

 4. POZNATI ALPSKI SKIJAŠI
Velik je broj poznatih skijaša koji su kroz povijest dominirali
alpskim natjecanjima. Često se kao najbolji skijaši svih vremena
ističu
Ingemar Stenmark,
Marc Girardelli,
Benjamin Raich ali i brojni drugi.

Ingemar Stenmark Marco Girardelli Benjamin Raich

Alpsko skijanje Page 15

 5. ORGANIZACIJE U ALPSKOM SKIJANJU
Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod
upravljanjem Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem
u Bernu (Švicarska).

5. 1 Međunarodna skijaška federacija

Međunarodna skijaška federacija (Međunarodni skijaški savez),
ili kraće FIS (od francuskog izraza Fédération Internationale de
Ski), međunarodna je udruga nacionalnih skijaških saveza koja
upravlja skijačkim sportovima i disciplinama kao što
su alpskoskijanje, nordijsko skijanje, skijaški skokovi, skijaško
trčanje, freestyle i snowboard. FIS se bavi organizacijom
natjecanja, objavom pravila i kalendara natjecanja, organizacijom
Svjetskog kupa i Svjetskih prvenstava, itd.

Alpsko skijanje Page 16

 6. LITERATURA
https://hr.wikipedia.org/wiki/Alpsko_skijanje

Alpsko skijanje Page 17

Alpsko skijanje Page 18