UNIVERZITET

U TRAVNIKU
EDUKACIJSKI
FAKULTET
OPA
KINEZIOLOGIJA

POVIJEST ALPSKOG SKIJANJA (U SVIJETU I BiH)

I SKIJAKE TEHNIKE KROZ POVIJEST
SEMINARSKI RAD IZ SKIJANJA

Kandidat:
Anes Paanbegovic

Mentori:
prof.dr Branimir Miki
Travnik, januar, 2015.

SADRAJ

Sadraj........................................................................................................................2
Kratka povijest skijanja..............................................................................................3
Razvoj alpskog skijanja u Europi..............................................................................5
Povijest natjecateljskog skijanja................................................................................11
1. Povijesni razvoj sportskog skijanja u svijetu............................................11
2. Povijesni razvoj sportskog skijanja na naim prostorima.........................12
Povijest skijanja na Jahorini.......................................................................................14
1. Austrougarski period.................................................................................14
2. Period poslije Drugog svjetskog rata........................................................15

Kratka povijest skijanja

Veina poznavalaca zimskih sportova kae da se ne moe odrediti taan datum

nastanka skijanja. Naime, ima onih koji tvrde da ovaj sport postoji od kada postoji i
ovijek, te da je na predak kada je uio da se snae u prirodi, paralelno uio i da skija.
Povijesni podaci ipak svjedoe o tome da prvi tragovi ovog zimskog sporta pojavljuju jo
u doba egipatskih faraona i da su se prve skije pojavile prije vie desetina hiljada godina,
kada je vladalo ledeno doba i kada nai predci nisu imali izbora nego su morali borei se
za opstanak da naue da se kreu po snijegu i ledu, te je jedna od opcija bilo i skijanje.

Sama rije skijanje potie sa Islanda, a oznaava "cipele za snijeg" ili "komad
drveta. Najstarije skije za koje se zna, bile su savijene, i duge, napravljene su od kostiju
ivotinja. Za oca modernog skijanja poznavaoci ovog domena dre Noreveanina Sondre
Norhajma koji je u 19. veku konstruisao skijaki vez koji je zapravo omoguio da se
uprvlja skijama na isti nain kao i danas. Usavravanje skijakih cipela i skijakog veza
dovelo je do nastanka alpskih skijakih disciplina. Ubrzo dolazi do nastanka Arlberg
tehnike koju je u 20. vijeku predstavio Austrijanac Hanes najder i to je tehnika iz koje
kasnije razvilo skijanje u formi sportske dicipline kakvu poznajemo danas.
Kada govorimo o naim prostorima prvo organizovano skijanje javlja se 1922.
godine i to u zimsko-planinskoj sekciji Srpskog planinarskog drutva, a u sportskom
smislu tek 1929 godine, kada je na Avali odrano takmienje u smuarskom tranju na 8
kilometara. Tada su padine Avale, Koutnjaka, Banovog brda bili tereni gde su skijali
Beograani. Od 1935. godine, kada je Srpsko planinarsko drutvo sagradilo dom na
Kopaoniku, smuari Beograda ga svesrdno koriste, i sve do marta 1941. odravaju se
takmienja. Zimsko sportski savez Beograda je osnovan 1931. god, a do 1941. u
sportskim klubovima u Beogradu osnivaju se smuarske sekcije: Sever, BUSK,
Jugoslavija, SOKO, Udruenje studenata - planinara.
Kada je rije o rekreativnom ili takmiarskom dijelu postojalo je samo skijako
tranje, a od 1938. godine i alpsko skijanje. Beograd je od 1936. godine imao dvije
skakaonice: na Avali (20m) i u Koutnjaku (40m) koja je obnovljena 1953. godine.
Odbor za smuanje osnovan je 1945. godine i to na inicijativu profesora koji su
predavali na beogradskom DIF-u. Taj Odbor je 1946. godine na Avali organizovao

prvenstvo Srbije. Iste godine oformljeni su i skijaki klubovi: Avala, Crvena Zvezda, i
ukariki, a planinarska drutva nastavljaju sa zimsko-planinarskim aktivnostima.
Kada je rije o ostatku Evrope Norveki stil skijanja je bio veoma kratak i ve u
19. vijeku ga je potisnuo, alpski. Alpske takmiarske skijake discipline jesu slalom,
veleslalom, spust, super-veleslalom i alpska kombinacija, kao i paralelna takmienja.
Meunarodna skijaka federacija je ta koja vodi rauna da se ispotuju sva pravila i njeno
sjedite je u vajcarskoj u Bernu.
Kada govorimo o skijakom tranju rije je ustvari o nordijskim disciplinama koje se
praktikuju po razliitim duinama staze.
Imamo dvije osnovne kategorije: klasian stil i slobodni stil, kao i biatlon koji takoer
spade u varijante skijakog tranja, ali ono po emu je on specifian jeste da se
kombinuje sa streljatvom. Izuzetno su atraktivni skijaki letovi za ije izvoenje je
neophodno da staza bude specijalno pripremljena.
Glavni cilj je da skok bude to dui, dok se stil ocenjuje dodatno.
Zimske olimpijske igre ne mogu proi bez skijanja i discipline u kojima se skijai
takmie se dijele upravo na nordijske i alpske u pojedinanoj i ekipnoj konkurenciji.
Danas skijaju gotovo svi, bez obzira na pol i uzrast iako je nastao kada i sam
ovjek, ovaj sport nije ni malo izgubio na poularnosti, a neke njegove varijante se ak
primenjuju u teretanama i to na svim kontinentima.

Razvoj alpskog skijanja u Europi

Norveki period skijanja u Evropi je bio sasvim kratak i na samom kraju XIX
vijeka istisnuo ga je alpski period. To su dvije kole koje su se nale u otvorenom sukobu.
Pristalice "norvekog skijanja" su u zvijezde kovali "telemark" i "kristijanjiju", dva
naina zavijanja i koenja, od kojih se prvi izvodi na svjeem, a drugi na zaleenom
snijegu.

Telemark je nain skijanja koji se razvio poetkom 19. veka, u Norvekoj pokrajni
Telemark po kojoj je dobio i ime. Do kraja 18. vijeka, u Norvekoj su se ljudi sluili
dugakim tapom, i jednom dugom skijom na lijevoj i kratkom skijom na desnoj nozi,
koja je sluila za izvoenje zavoja.

1767. godine, raspisano je prvo slubeno takmienje bilo u pokrajni Kristianija, i

to na duinu staze od 60 km (staza na slici).
1774. godine, odrano je prvo ski takmienje povezana sa vojnikim vjetinama, a
od 1792. godine, ovakva ski takmienja u vojnim vjetinama se odravaju svake godine.
1843. godine u Tromse-u odrano je prvo vee takmienje, a 1862. godine u
Grorund-u, odrano je prvo zvanino takmienje u Norvekoj, na kojem se pored vojnih
vjetina, vozio i spust.

1866. godine, u selu Iverslokken, odrano je kombinovno takmienje koje se

sastojalo od tranja na daljinu, sputanja i skokova, a staza je bila postavljena u krug, pa
je svaki takmiar morao obii vie krugova.
Poslije Iverslokken-a takmienja se odravaju u mjestima Hasebybakken, zatim u
Ullbakken, a potom u Holmenkkolen. Sredinom i drugom polovinom 19. vijeka
zahvaljujui ljudima iz poznate pokrajine Telemarken, skijanje se naglo razvija, i prodrlo
je i u najudaljenije krajeve Norveke.

U 18. vijeku pojavljuju se dvije skije jednake duine, od oko 3m, koje su kao vez
imale samo jednu omu od koe ili prua, u koju se uglavljivao prednji dio cipele. Takvo
rjeenje veza nije omoguavalo torziono naprezanje izmeu skije i cipele, pa je jedina
mogua tehnika izvoenja zavoja bila telemark tehnika.

Sredinom 19. vijeka, na omu se dodaje pletenica od prua koja povezuje petu
cipele, pa je cijela cipela usaena u vez i ini kompaktnu cjelinu. Ovakvo rjeenje veza
omoguava torziona naprezanja, pa dolazi do usavravanja telemark teknike i do pojave
paralelne kristianie.

Sondre Norhaim, otac modernog skijanja, roen je 1825. godine u dolini

Morgedal u pokrajni Telemark.

Bio je prvi veliki inovator, reformator i sportista u skijanju. On skrauje duinu

skije na 2,4 metra, daje skijama prvi put "carving" oblik: 8.4cm, 6.9cm, 7.6cm, urezuje
udubinu na kliznoj povrini skije po itavoj duini, skrauje tap. Prvi primjenjuje
penjanje raskorakom, i usavrava vezove.
Bio je pobednik na veini takmienja koja su se odravala u to vreme, i prvi
primjenjuje paralelnu tehniku izvoenja zavoja, danas poznatu pod nazivom kristiania.
1884. godine, Sondre odlazi u Ameriku zbog ekonomske krize, i tamo i umire
1897. godine.
Norveani - braa Torjus i Mikel Hemmestveid, nastavljaju tradiciju skijaa iz
Telemarka.

1881.godine, oni osnivaju prvu kolu skijanja u kristianiji, i pobjeuju na veini

takmienja krajem 19. vijeka.

Meutim, na strmim alpskim padinama, "norveke skije" su bile predugake, a

vezovi nisu omoguavali lateralni pritisak noge nuan u zavoju na strmoj padini

Matijas Zdarski - (roen 1874 u Maarskoj - umro 1940) je, vozei se

austrijskim alpskim padinama, poeo projektovati svoje nove idealne skije i vezove
kojima je dao naziv "Lilienfeld". Elemente svoje tehnike spusta Zadarski je 1896 sabrao
u udbenik "Lilienfeldska tehnika skijanja". U Francuskoj, alpsko skijanje je uveo Anri
Diamel iz Grenobla. U Italiju skije je donio vajcarski ininer Adolf Kind koji je ivio u
Torinu.
Tehnika skijanja Zdarskog je, uz manje modifikacije, vladala tridesetak godina,
kada je mjesto ustupila tehnici osnivaa kole u Arlbergu - Hanesa najdera.

Naela ove nove najderove tehnike alpskog skijanja reprodukovana su na filmu i

u knjizi "uda na skijama", objavljenoj 1926. godine.

Alberka kola skijanja je prednjaila desetak godina, a zatim je prevaziena

Aleovom francuskom kolom.

Noviteti kole Emila Alea (Emile Allais) su "raid" - poputanje pritiska petama,
"apel-rotoskok" - protivrotacija i "derapa" - bono klizanje.

Petnaest godina kasnije, dominaciju preuzima austrijska kola tefana

Krukenhauzera (1905-1988)(Stefan Kruckenhauser) iz Kicbila. On je svoje novitete
objavio na meunarodnom kongresu "Interski" 1955 u Valdizeru. U to vrijeme, svako ko
je sebe htio nazvati skijaem, morao je znati izvesti "vedeln" - odnosno kratku zraku ili
serpentinu.

Nekoliko godina kasnije francuz an Viarne (Jean Vuarnet) lansirao je dalji

novitet - poziciju "jajeta", poloaj u potrazi za veim brzinama

Nakon petog kongresu "Interski" 1959, poela je da se afirmie italijanska ski

kola, kada se pojavom Gustava Tenija (Goustavo Teni), svijet zainteresovao za skijaku
Italiju.

10

Povijest natjecateljskog skijanja

Povijesni razvoj sportskog skijanja u svijetu
Iako povijest skijanja see u daleku prolost gdje su tragovi skija pronaeni ve u
kameno doba, skijanje se kao sport poelo razvijati tek u 18 st., kada je odrano prvo
natjecanje u skijakom tranju i spustu u Christianiji, gdje je osnovan i prvi skijaki klub.
Krajem 19 st. u pokrajini Telemark (Nor.), braa Nordheim mijenjaju oblik skije i veza.
Prednji dio skije postaje iri, a kliznoj plohi dodaju uzduni plitki lijeb, koji olakava
dranje pravca skije. Takoer su definirali i izvjebali tehniku skretanja i zaustavljanja,
to je olakalo kretnje na skijama, te otvorilo vrata novim skijakim tehnikama, poput
slaloma. Slalom se poinje voziti krajem 19 st. zahvaljujui Alfredu Lunnu, koji je
poeo propagirati ovu disciplinu kao novu formu skijanja. Skijaka su se natjecanja
odravala na ureenim stazama, na kojima su postavljene zapreke, ocjenjivala se
iskljuivo ljepota vonje. Poetkom 20 st. na stazu su se poele postavljati umjetne
zapreke, koje su uskoro zamijenjene zastavicama. Neto kasnije oblik vrata, koji se
odrao sve do danas, donio je disciplini zajedniki naziv slalom. Promijenila su se i
pravila, te vie nije bila bitna lijepota vonje, ve brzina prolaska staze.
Sa sve brojnijim natjecanjima irom Europe poinje se pokazivati i potreba
osnivanja skijakih organizacija. Prvi skijaki savezi osnovani su krajem 19-og (1896 g.
Rusija) i poetkom 20.-og stoljea (1903 g. ehoslovaka; 1904 g. SAD; 1905 g. Austrija
i Njemaka; 1908 g. Norveka, Finska i vedska), kao i Skijaka unija centralne Europe.
Na inicijativu Norvekog skijakog saveza, u Christijaniji (Oslo) je odran prvi
meunarodni skijaki kongres s ciljem onivanja Meunarodne Skijake Komisije (CIS).
Obzirom na ekspanziju natjecateljskog skijanja, CIS-in je glavni zadatak bio postaviti i
primijeniti internacionalna pravila za sve skijake discipline. U daljnjem periodu, izmeu
1910 i 1924 godine, Meunarodna Skijaka Komisija trudila se proiriti razvoj
natjecateljskog skijanja u cijelom svijetu. Tijekom internacionalnog skijakog tjedna
(prve zimske olimpijske igre), 2. veljae 1924 godine na kongresu u Chamonix-u
utemeljen je Meunarodni skijaki savez, odnosno FIS. U program natjecanja FIS-a
uvrtene su nordijske discipline, te slalom i spust. Na tome je kongresu takoer odlueno
da se pod FIS-ovim okriljem svake godine odri veliko internacionalno natjecanje,
odnosno Svjetsko prvenstvo. To natjecanje su nazvali rendez-vous, kojemu su 1929 g.
promjenili naziv u FIS prvenstvo, a 1936. g. u Svjetsko prvenstvo koje postoji i
danas.
Od prvih olimpijskih igara do danas revolucija skijanja i skijakih natjecanja
donijela je mnoge promjene. Odrano je 37 FIS kongresa a od toga su dva odrana u
Hrvatskoj. Prvi u Dubrovniku (1957 g.), a drugi u Opatiji (1971 g.). Mijenjana su mnoga
pravila, natjecanja i kalendari. U program su uvrtene i nove discipline, kombinacija
(slalom i spust), veleslalom te superveleslalom.

11

Povijesni razvoj sportskog skijanja na naim prostorima

U Hrvatskoj povijest skijanja zapoinje 1894. godine, povratkom Franje Buara

sa Centralnog gimnastikog zavoda u Stockholmu. Kako je i obeao u nekim lancima
prije svog povratka iz vedske, Buar donosi skije i zapoinje sa promibom skijanja. Na
njegov prijedlog na godinjoj skuptini Prvog hrvatskog sklizakog drutva, 12.
studenog 1894. g. uvodi se i Ski sekcija. Na taj nain promijenio se odnos prema
skijanju, ne kao rekreativnoj ili praktinoj djelatnosti, ve prvenstveno kao sportu.
Pomanjkanjem snijega 1895 godine Buar se zaputio u eku, gdje praki skijaki klub
organizira razna skijaka natjecanja. Tako je F.Buar 5. sijenja te godine nastupio na
natjecanju strme vonje od 500 m. i ostvojio drugo mjesto, i tako postao prvi Hrvat na
nekom skijakom natjecanju.
Nakon 10-tak godina (1898.-1908.) prilinog zatija, skijai se ponovno okupljaju
na natjecanju u ekoj, gdje ostvaruju zapaene rezultate. U to vrijeme obnove skijanja u
Hrvatskoj skijai se okupljaju na terenima Samoborskog gorja. Usporedo sa CIS-ovim
pravilnikom iz 1910. g., Stevan Hai sastavlja pravila natjecanja sa zapregama poznatijim
kao slalom, koja su 1912. godine prihvaena od Hrvatskog portskog saveza i
objavljena u asopisu port i umjetnost. U veljai te 1912 godine trebalo je biti
odrano prvo prvenstvo Zagreba pod organizacijom HAK-ovaca, meutim toga dana je
jako zatoplilo i prvenstvo se nije uspjelo odrati.
Za ratno doba nema velikih dogaanja za Hrvatsko skijanje, ali se zato 14. sijenja
1919. g., na skuptini HS-a se obnavlja skijaka sekcija, a ve 26.-og sijenja Ski klub
Zagreb organizira prvo poratno natjecanje u skijakom tranju, na kojemu je pobijedio
Mirko Pandakovi. U olimpijskoj godini (1924) se biljei poetak organiziranog
bavljenja skijakim sportom u Delnicama, iako su se tamo i prije prvog svijetskog rata
odravala puka natjecanja u okviru tamonjeg Sokola. Kako se u to doba uglavnom
skijaki sport bazirao na skijako tranje nema mnogo organiziranih natjecanja alpskog
skijanja. Tek 1925. godine Ski klub Zagreb u svoj program uvodi umjetno skijanje, tj.
slalom i spust, a skijake se sekcije osnivaju i pri planinarskim i sokolskim drutvima.
Zima 1929. godine ostala je upamena kao najea zima cijelog stoljea. Te iste zime u
sijenju je odrano na Pljeivici prvo podmladako natjecanje za djecu do 10 i 16 godina
starosti. Samo mjesec dana kasnije se biljei i prvo organizirano natjecanje u slalomu kod
sela Prekrije.
Poetkom 30-tih godina 20-tog stoljea dolo je do ekspanzije organiziranog
alpskog skijanja i skijakih natjecanja u Hrvatskoj. Tako su Delnice 1932. g. privremeno
postale sredite hrvatskog i jugoslavenskog skijanja. Tamo su se iz tjedna u tjedan
odravale znaajne skijake priredbe. Usporedo s Delnicama, na Medvednici je te iste
zime odrana prva utrka u slalomu, koju je organizirao Ski klub Zagreb. Na toj utrci
sudjelovalo je 45 natjecatelja iz Austrije, Slovenije i Hrvatske, a pobjedio je M. Maravi,
lan kluba organizatora. Ve slijedee 1933. g. biljei se odlazak zagrebakih skijaa na
Platak prilikom natjecanja pod nazivom Jadranski slalom, koji se i danas nalazi u
kalendaru FIS natjecanja.

12

Od tih godina do danas ispisano je mnogo stranica povijesti hrvatskog skijanja. U

njima se mogu nai brojna natjecanja i dogaaji, opisani su mnogi pobjednici i legende,
koji su obiljeili pojedina razdoblja. Meutim, niti jedan dio hrvatske skijake povijesti
nije bio toliko uspjean kao to je danas. Naime, zbog favoriziranja slovenskih skijaa za
vrijeme Jugoslavije natjecatelji iz ostalih republika, pa tako i Hrvatske nisu imali pristup
vanijim meunarodnim natjecanjima, iako su poneki bili prvaci tadanje drave.
Meutim raspadom Jugoslavije i osamostaljenjem Hrvatske, aica entuzijasta na elu sa
Antom Kosteliem zapoela je silovit uspon u visine, na kojima se danas nalazi hrvatsko
skijanje. Tako se ve 1992. g. u Alberville-u biljei prvi nastup hrvatskog olimpijca u
alpskom skijanju (Vedran Pavlek).
Osim planetarnih uspjeha Janice i Ivice Kostelia, te vrhunskih dosega A. Jelui i
N. Fleiss, Hrvatska je u tome kratkom periodu dala mnoge vrhunske skijae mlaih
dobnih kategorija, koji su pobjeivali i ostvarivali vrhunske dosege na najveim
svjetskim natjecanjima svojeg uzrasta. Napomenuti uspjesi doveli su do toga da je danas
Hrvatska (Zagreb), domain utrke Svjetskog Kupa u slalomu za ene, ali i organizator
brojnih FIS natjecanja na kojima se afirmiraju mnogi mladi skijai.

13

Povijest skijanja na Jahorini

Austrougarski period
Prvi objekat veeg kapaciteta na Jahorini je bila lovaka kua izgraena 1878. od strane
Austrougarske buroazije koja je lovila na Jahorini. Znaajan korak na razvoju smuanja
napravljen je 4. aprila 1905. godine, kada je u Sarajevu osnovan odjel Radnikog
turistikog drutva Prijatelj prirode kao ogranak drutva Die Naturfreunde. Zimsko
planinarenje, odnosno planinarenje uz upotrebu smuki postaje jedna od djelatnosti ovog
naprednog drutva, ije je, inae, samostalno djelovanje nastavljeno i po zavretku prvog
svjetskog rata.
1912. godine na je Jahorini izgraena eljeznika umska pruga od Pala (829 m) do
Poljica (1530 m) namjenjena za izvoz drveta. Ova pruga se dalje naslanjala na eljezniki
pravac Viegrad Sarajevo, graen od 1901. do 1904. godine po nareenju cara Franje
Josipa. Prvi svjetski rat prekinuo je aktivnosti prvih ljubitelja smuanja. No, sa
zavretkom ratnih razaranja, smuanje i smuari ponovo stupaju na scenu.
Period poslije Prvog svjetskog rata.
Prva lovaka kua je izgorila, a na njenom mjestu je izgraen dom Romanija sa 60
leaja, koji je 1922. godine takoe izgorio.
1923. godine, dolaze prvi ljubitelji prirodnih ljepota na planinu Jahorinu i donose prve
skije. Te godine je napravljena zgrada hotela ator. U hotelu je bilo oko 70 leaja. Do
hotela se dolazilo umskim putem. Prvi drumski putni pravac ka vrhu Jahorine graen je
du trase pruge 1925. godine kada je general ore Tomi za tu namjenu mobilisao
vojsku i rezervu. Ovim putnim pravcem Fertineli je izvlaio drvenu grau sa Jahorine do
1936. godine. Po nareenju kralja Aleksandra, general ore Tomi 1926. godine pravi
zgradu Doma armije sa 80 leaja.
Godine 1933. u Sarajevu je osnovana prva samostalna smuarska organizacija pod
imenom Ski-klub Sarajevo. Sve do rata 1941. godine, ovaj klub je inio znaajne napore
na unaprijeenju do tada nepoznatog smuanja, kao i takmienja u svim kategorijama. U
ovom periodu odraeno je meunarodno takmienje u alpskim disciplinama na Jahorini.
Iako su izgraeni objekti nudili udoban smjetaj, na Jahorinu su jo uvijek navraali
znatieljni posjetioci ili grupe koji su dolazili radi uivanja u prirodnim ljepotama planine
sa manjim zadravanjem. Teko je bilo sve do II Svjetskog rata kada su tada postojei
objekti uniteni i spaljeni.

14

Period poslije Drugog svjetskog rata

Poslije Drugog svetskog rata (1941-1945) obnovljeni su navedeni spaljeni objekti, a jo
1947. godine na Jahorinu je dovedeno elektrino svjetlo. Izgraen je podzemni kabal za
struju i telefonske veze i poinje izgradnja brojnih hotela:
1950. godine napravljen je Sindikalni planinarski dom Jahorina sa 95 leaja.
1955. godine napravljen je dom Kouta sa 45 leaja.
1959. godine izgraen je dom Partizan sa 120 leaja.
1960. godine izgraena je vila Bistrica sa 44 leaja.
1961. godine napravljen je dom Mladost sa 94 leaja.
1975. godine napravljen je hotel Jahorina savremen komforan objekat sa 320 leaja.
Te iste godine dom Kouta je vie neupotrebljiv, a vila Bistrica je izgorila 1974.
godine
Nakon II svjetskog rata omladina je ve 1945. godine izgradila put od Trebevia i Pala
sve do Rajske doline.

15

Prva iara na Jahorini je izgraena i otvorena 29.11.1952. godine. Polazna stanica iare
se nalazila kod hotela Jahorina na nadmorskoj visini 1660 m ila je do vrha 1885 m na
Goloj Jahorini. Duina iare iznosila je 1050 m. Bio je to jednosjed sa 102 sjedita,
kapaciteta 360 putnika na sat. Od polazne stanice do vrha vonja je trajala 8 minuta.
Nakon rata formirana su planinarsko-smuarska drutva, koja su se vie bavila
planinarstvom nego smuarstvom. Tek1954. godine formiranjem samostalne smuarske
organizacije pod nazivom Sarajevski smuarski klub, poeo je intenzivniji rad na
unaprijeenju smuarskog sporta u Sarajevu.
U to vrijeme pored iare su postojale smuarske staze duine 3660 m. Ve 1957. godine
odran je III Omladinski ampionat alpskih zemalja.
Druga iara je dovrena i otvorena 1965. godine. Ona se nalazila na polaznoj stanici
Poljice na nadmorskoj visini 1530 m i ila je do 1908 m/nv na Zaarane dvore ispod
Ogorjelice.
Trea iara je dovrena i otvorena 14.01.1971. godine. Ona je poinjala na polaznoj
stanici od hotela Jahorina sa nadmorske visine 1660 m i sputala se do 1329m/nv u
mjesto evnje Vrhpraa. Bio je to jednosjed sa 138 sjedita kapaciteta 100 putnika na
sat.

16

1972. godine je izgraen Ski lift u Rajskoj dolini. Ovaj ski lift poinje na plaznoj stanici u
Rajskoj dolini na 1655 m/nv i ide do vrha 1855 m/nv na Krvavim lokvama. Ski lift kod
doma Partizan dovren je i otvoren januara 1976. godine. Te 1976. godine u izgradnji je
jednouetna dvosjeda kruna iara sa duinom trase 1320 m, a locirana je zapadno od
iare jedan na blago nagnutom platou kod velike krivine na Ogorjelici. U planu je bila i
izgradnja ski liftova za djecu kao i iara Pale-Jahorina.
1971. i 1972. je asfaltiran put Sarajevo Jahorina, a 1976. je zavren i put od Pala do
Jahorine.
Tih sedamdesetih godina na Jahorini su verifikovane smuarske staze od strane Svjetske
smuarske federacije FIS i to Staza za spust duine 3500m, sa visinskom razlikom 887
m. Poetak je na Goloj Jahorini 1777 m/mv a cilj u Vrhprai na 1090 m/nv. kao i Staze za
veleslalom i slalom. Svake sezone se na Jahorini se odravaju 4-5 znaajnih takmienja
sa prosjenim ueem po 100 takmiara. Jahorina je 1974. godine bila
organizator Evropskog i Svjetskog omladinskog kriterija u smuanju, to je tada
predstavljalo veliku afirmaciju planine.

1975. godine u januaru Evropski kup za mukarce, kao i Svjetsko prvenstvo za ene
Zlatna lisica jer te godine na mariborskom Pohorju nije bilo snijega. 1977. godine u
kalendar FIS-a je uvreno takmienje Evropskog kupa na Jahorini.
Sve ovo je bio dobar uvod u organizaciju Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.
*Fotografije iz knjige Dr. Ljuba J. Mihia Jahorina centar za rekreaciju

17