UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

Atletska kros takmienja

/Seminarski rad/

STUDENT:

MENTOR:

Armin Handar
Doc.dr.Slavenko Liki

Sarajevo, 2015

1.UVOD

Kros (Cross) tranje je jedna od trkaka disciplina atletike. To je tranje preko neravnog
terena, koji nije posebno pripremljen za tranje. Znai Cross se tri po umama,
livadama, planinama, a ne po ulicama kao kod maratona ili atletskoj staze kao kod svih
drugih trkaih disciplina. Zbog toga je i to se tie motorike i koordinacije tei i trai
pored visoke kondicije i dobru sposobnost ravnotee,koordinacije i stabilizacije.
Rije KROS odlazi od engleske skraenice cross country. Kros tranja imaju poduu
povijest koja see u poetke XIX. stoljea, a odnosi se na tranje srednjih i dugih pruga u
prirodi.
Tranje je po svojoj karakteristici ciklino kretanje, slino kretanju po atletskoj
stazi, meutim zbog neravnina, prepreka i klizavog terena treba trati znatno manjim
koracima s neto irim poloajem nogu.

Slika.1.Kros takmienje po pijesku

2.Historijat(povijest) Cross-a

Povijest kros tranja see u poetke XIX. stoljea. Prvo natjecanje u kros tranju odrano
je 1830. godine u Engleskoj. Na poetku su bila organizirana kao utrke gonia pod
nazivom hare and hounds. Godine 1884. osniva se posebni savez ''National cross Country
Union''. Kros tranje ujedno je bio i dopunski trening u drugim sportovima. Krajem XIX.
stoljea iz Engleske se iri u ostale dijelove Europe i Sjevernu Ameriku. Prvo
meunarodno natjecanje u krosu odrano je 1903. godine. Kros se uvrtava u Olimpijske
igre kao dio programa 1912., 1920., i 1924. godine, i to kao pojedinano i ekipno
natjecanje. Duine dionica kros tranja su razliite, primjerice u anglosaksonskim
zemljama duine dionica su znatno due nego u srednjoevropskim zemljama. U
Engleskoj je seniorska pruga duga devet milja (14,5 km), za mlade izmeu 17 do 19
godina tri milje (gotovo 5 km), za ene dvije i pol milje (3 km), u srednjoj Europi seniori
tre od 8 do 10 km, a seniorke od 2 do 3 km. Znatne su razlike i u pogledu terena koji se
koristio pri veim natjecanjima. Tako se u Francuskoj i Belgiji redovito koristi hipodrom
s umjetnim preprekama na stazi, a u Engleskoj se iskljuivo koriste prirodni tereni, esto
s dosta tekim prirodnim preprekama (breuljci, vodene povrine). Ostali dio Europe za
kros tranje koristi ravni dio terena, umske staze, parkove, livade, i to bez visinskih
razlika i prepreka.
Kros tranje koje se odvija u prirodi pod povoljnim mikroklimatskim uvjetima
ima znatan zdravstveni i higijenski utjecaj na organizam. Zato je vrlo popularan, kako
meu kolskom populacijom, tako i meu ostalim ljubiteljima tranja. Najee se
odrava dva puta godinje (jesenski i proljetni kros).
Popularna kros tranja odravala su se pod pokroviteljstvom i organizacijom
sportske redakcije ''Sportskih novosti '' u Zagrebu u Maksimiru. Meu najpoznatije kros
trkae svakako spada Franjo Mihali koji je 1953. godine pobijedio na 50-tom jubilarnom
meunarodnom kros natjecanju ''krosu nacija'' u Parizu. Roen je 9. 3. 1920., u Ludinama
kraj Kutine; bio je reprezentativac, lan Sportskog kluba "Grafiar" (Zagreb),

Akademskog sportskog drutva "Mladost" (Zagreb) i Jugoslavenskog sportskog drutva

"Partizan" (Beograd).
Bio je viestruki dravni prvak i rekorder u krosu i tranju na duge pruge. Na
Olimpijskim igrama 1956. (Melbourn) osvojio je srebrnu medalju u maratonskoj utrci
(2.26.32,0). Pobijedio je na utrci "So Silvestro" u So Paolu 1952. i 1954. godine.
Pored kros tranja prirodom, s vremenom se pojavljuje i orijentacijsko kros
tranje koje postaje sve popularnije.

3.Kros danas

U meuvremenu kros se promijenio, organizatori reorganizovali trke kako bi

publika to udobnije mogla da prati takmienje. Danas se veliki broj trka odrava
na hipodromima, a trkai preskau vetake prepreke. Savremni kros se definie
kao atletska disciplina tranja kroz prirodu po raznovrsnim i relativno lakim
terenima.
Kros je danas izgubio svoje originalno znaenje. CROSS-COUNTRY znai
presjecati livade, imanja, sela, ume,itd. Savremeni kros nita ne presjeca, ve se
tri po jasno odreenim i dobro pripremljenim stazama. Dobar primjer pravog
krosa je trka 5 mlinova u San Vitoreu, mjestu u blizini Milana. Tamo trkai
protravaju kroz imanja koja se nalaze oko tih mlinova, dok ih mlinari
tradicionalno posipaju branom, kao elei da ih otjeraju.

4.kolski kros

U reenicama ispod autor teksta o krosu , Jork Jelley , je inae trener kondicije za
djecu , te je naveo svoj prvi kontakt sa kros takmienjem u kolskoj dobi te ga u
cjelosti postavljam i ugraujem u ovaj rad kako bi se stekao nauk iz iskustva onih
koji su imali kontakt i koji su bili trenirani i koji su trenirali druge.

Moj prvi susret sa krosom je bio prilino traumatian. Mislo sam da su mi plua
ispala negde uz put, a da miii na nogama vie nikad nee prestati da me bole.
Dok sam bio u osnovnovnoj koli odveli su nas na lokalni fudbalski teren i terali
da trimo submaksimalnim intenzitetom 1600 metara, dok su djevojice trale 800
metra. Djeca u tim godinama jo uvijek nemaju razvijene fizioloke sisteme koji
mogu da podre takav intenzitet. To je trenutak kada djeca poinju da mrze tranje,
a kros ostaje potisnut u podsvijesti kao negativno iskustvo. To je zloin i prema
djeci i prema tranju.

5.Rekreativni kros

Rekreativna trka se postavlja kao trka koja e u sebe da integrie i

duh toga mjesta u kome se odrava. Tri se po to raznovrsnijim
terenima, a duina trke ne bi smjela da bude manja od 5 km.
Poslije jedne dobre trke pojavila bi se potreba za jo takvih trka u
razliitim godinjim dobima i na razliitim mjestima.

Slika.2.Rekreativni kros sa svim svojim draima predstavlja i avanturu za drutvo

ali i ukljuivanje takmiarskog segmenta koji tjera na poboljanje rezultata

6.Pravila i oprema
Od nastanka krosa pa sve do danas pravila su se malo promjenila. Prvobitno originalno
znaenje cross-country znailo je presjecati livade, imanja, sela, ume,itd. Danas nita ne
presjeca ve se tri po unaprijed odreenoj stazi. Na stazi mogu da se nalaze razne
neravnine , uzbrdice, nizbrdice, potoci i td.

Za bavljenje krosom neophodna je ista oprema kao i za obino tranje- orts, majice i
udobne patike za tranje. Patike su ovde od posebnog znaaja. Patike za tranje su patike
specijalno namjenjene i specifino projektovane za tranje. Za kros se nikako ne
preporuuju patike koje su namenjene za druge sportove: tenis, rukomet, koarka,
odbojka, fudbal, i td., jer tako moete poveati rizik povreda.

7.Oblici takmienja/natjecanja

Postoje dva oblika takmienja:

1. ekipno takmienje/natjecanje kod kojeg se odreuje plasman ekipa. Ovaj oblik
natjecanja najpogodniji je za kole, jer zahtijeva ujednaenost svih lanova ekipe. Broj
lanova ekipe odreuje se prema broju ekipa i kvaliteti staze. Plasman se odreuje na
sljedei nain: prva je ona ekipa koja sakupi najmanji broj bodova. Bodovi se dobivaju na
osnovu plasmana, pa tako prvoplasirani dobiva jedan bod, drugi dva itd. Zbrajaju se
bodovi svih lanova ekipe i dobije se sveukupni zbroj bodova koji odreuju plasman.
Imaju li dvije ekipe isti broj bodova, prva je ona ekipa iji je zadnji plasirani natjecatelj u
ukupnom poretku zauzeo bolje mjesto.
2. pojedinano takmienje/natjecanje primjenjuje se kada je teko oformiti ekipu
izmeu natjecatelja (unutar razreda). U osnovnoj i srednjoj koli posebno se natjeu
djeaci, a posebno djevojice.
Vie je vrsta takmienja/natjecanja: unutar razreda, izmeu razreda istih godita
(za to je potreban neto vei organizacijski angaman, jer treba nai prikladnu stazu za
svaku kategoriju (godite) te dovoljno pomonog osoblja), izmeu kola (meukolska,
gdje svaka kola sudjeluje s najboljom ekipom po goditu).

8.Izbor staze
Posebnu panju treba posvetiti odabiru mjesta za start i cilj. Start i cilj trebaju biti na
otvorenom i ravnom terenu, to je mogue blie jedan drugom. Blizina je potrebna kako
bi suci i mjeritelji vremena mogli prisustvovati startu i na vrijeme stii na cilj, te radi
lakeg praenja natjecanja. Najbolje je kada staza ima oblik zatvorene krivulje (Slika 1).
Ako ju nije mogue tako postaviti, tada staza poprima oblik potkove (Slika 2), gdje su
start i cilj odvojeni, ali ipak dovoljno blizu. Cilj ima oblik lijevka (Slika 3), zbog lakeg
odreivanja redoslijeda natjecatelja. Duina lijevka ovisi o broju natjecatelja. Da bi se
olakalo natjecateljima, oni nose startne brojeve ili listi sa startnim brojem, imenom i
prezimenom, te razredom ili imenom kole iz koje dolaze.

Sika.3.Tranje po snjenom terenu(zimski cross)

Slika.4.Teren za cross po ljetnom vremenu

8.Zakljuak

Kros tranje ima svoj historijski tok, a popularnost je zadralo do dananjih dana.
Kros tranje je disciplina srednjih i dugih pruga u prirodi kroz polja, livade, ume i
parkove. Zbog optimalnih uvjeta, natjecanja se najee odravaju u jesenskim i
proljetnim mjesecima. Neki autori kros tranje nazivaju ''poskono tranje'', zbog naina
tranja po ravnoj i mekoj podlozi.
Tranje u prirodi ima veliku zdravstvenu vrijednost, jer se izvodi na svjeem i
istom zraku, te poveava opu izdrljivost trkaa. Prije samoga starta natjecatelji se
zagrijavaju i pripremaju za tranje. Stazu treba dobro oznaiti, a posebno paljivo treba
odabrati mjesto za start i cilj. Duina staze treba biti optimalna, tj. ni preduga ni
prekratka.