Prep One

TRČANJE PREKO PREPONA

 Trčanje preko prepona pojavljuje se prvi put u Engleskoj u
19. st., a primjenjivalo se u okviru tjelesne pripreme mladeži.
 Tijekom vremena dobilo je naziv preponaško trčanje.
 U početku su to bila trčanja preko prirodnih prepreka (cross
country), a kao prepone služile su obične živice.
 Njih su zatim zamijenile drvene prepreke koje su bile
zabijene u podlogu, a zatim prijenosne koje su imale oblik
kozlića na kojem se pile drva.
 Početkom 20. st. pojavile su se lakše prepone koje su imale
oblik slova “ T ”, a tek od 1935. god. pronađene su prepone
koje su imale oblik slova “ L “ s otežanom osnovom teškom
3,6 kg.
 Kao posebna disciplina definirano je šezdesetih godina 19.st.
na pruzi od 120 jarda u susretu Oxford – Cambridge, s
visinom prepona od 0,914 m i njihovom udaljenošću od 10
jardi (9,14 m).
 Englez A. Daniel pretrčao je 1864. god. prugu od 120 jardi za

17.6 sec.
 Godine 1890. definitivno je utvrđena visina prepona na 106,7

cm.
 Standardne dimenzije prepona za pruge od 200 i 400 m i

njihove udaljenosti utvrđene su 1906. god.
 God. 1898. Amerikanac A. Kreinzlein
demonstrirao je novu tehniku „pretrčavanja“ preko
prepona i postigao rezultat 15,2 sec u trčanju na
120 jardi, i 25,6 sec u trčanju na 220 jardi (201
m).
 Na drugim Olimpijskim igrama (Pariz 1900.) A.

Kreinzlein je osvojio prvo mjesto na obje discipline
preponaškog trčanja (110 i 200 m) s novim
olimpijskim rekordima (15,4 i 25,4 sec.).
 Na OI u Parizu 1900. u program je prvi put uključena i
disciplina 400 m preko prepona.
 Nakon IV. OI (London 1908.) pruga 200 m/p je bila isključena

iz programa.
 Trčanje na 400 m preko prepona najprije je uvedeno u

Engleskoj 1864. god. Prvo natjecanje u ovoj disciplini
održano je 1887. u SAD-u, a istakli su se G. Shaw (V.
Britanija), G. Hadrin (SAD) s vremenom od 52,07 sec. U
konkurenciji najaboljih pridružili su se i natjecatelji iz SSSR-a
( L. Litjev 1953. oborio SR sa rezultatom od 50,4 sec.).
 U trčanju žena na 80 m prvi SR zabilježen je
1926., a postavila ga je L. Sychrova (ČSR) sa
13,0 sec.
 Disciplina je prvi put bila provedena na X. OI

(1932. god). Od 1972. god. na XX. OI u Munchenu
uvodi se za žene pruga od 100 m.
 Trčanje na 400 m najmlađa je disciplina

preponaškog trčanja kod žena, a svjetski rekordi
se registriraju od 1976. god.
 Jedno je od najsloženijih oblika atletskih gibanja.
 Trčanje preko prepona javlja se u vidu posebnih disciplina na

prugama 100 m (Ž), 110 m (M) i 400 m (M i Ž), ali i kao jedna
od disciplina u atletskom višeboju kod muškaraca i žena.
 Trčanje preko prepona spada u skupinu atletskih sprinterskih

disciplina koju karakterizira odlična koordinacija pokreta,
velika mišićna pokretljivost i odgovarajuća fizička
pripremljenost, slična onoj u sprintu.
 Sastoji se od dvaju sustava kretanja, i to:
 sprinterskog trčanja i
 modificiranog “skoka u dalj”, kojim se prelaze prepone.
 Međutim, kretanje trkača preko prepone može se nazvati

skokom samo uvjetno.
 Kod skoka u dalj osnovni cilj je postići što duži skok, nakon
čega se kretanje završava.
 U preponaškom trčanju, razmak između mjesta odraza i
doskoka je određena veličina, a osnovni cilj je ekonomičnost
kretanja uz minimalni gubitak brzine.
 Složenost preponaškog trčanja je u tome što trkač
mora biti dobar sprinter, a uz to ovladati
potrebnim ritmom koraka od starta do posljednje
prepone sa što manjim vertikalnim kolebanjima
OCT-a (općeg centra težišta) tijela.
 Sve ovo zahtjeva dobru koordinaciju kretanja,

fleksibilnost i pokretljivost u zglobovima, a osobito
kukova.
 Osnovni problem u treningu preponaša je kako
smanjiti razliku između rezultata koji trkač postiže
trčeći preko prepona i bez prepona na istoj dužini
pruge.
 Preponaš treba trčati tako da pri prelasku prepone

svede oscilacije OCT-a tijela na minimum, etapu
leta najpovoljnije skrati, a pri silasku s prepone
dođe u položaj iz kojeg će moći i dalje razvijati ili
održavati punu sprintersku brzinu
 Položaj preponaša na startu istovjetan je položaju trkača sprintera
na 100 m.
 Razlika je jedino u nešto višem položaju kukova preponaša na

zapovijed «pozor», što omogućava ranije uspravljanje tijela tijekom
startnog ubrzanja.
 Trkač mora razviti gotovo maksimalnu brzinu na kratkoj udaljenosti

do prve prepone i pri tom načiniti 8 koraka.
 U kvalitetnih trkača brzina se povećava i dalje, od prve do druge

prepone za 0,6m/s, a od druge do treće za još 0,2 m/s.
 Preponaš se mora nakon starta mnogo ranije uspraviti od sprintera

kako bi došao u povoljan položaj za napad na preponu.
 Za uspješno svladavanje prve prepone, preponaš se mora
odraziti s udaljenosti od oko 200-220 cm, što često dovodi do
neprirodnog trčanja, jer prisiljava trkača na skraćenje ili
produženje koraka.
 U trčanju na 100 m preko prepona žene kao i muškarci

prelaze udaljenost od 13 m do prve prepone sa 7 ili 8 koraka.
 Kako bi se što više isključilo djelovanje reakcije podloge

odrazne noge, te zbog potrebe za višim OCT-om tijela i
pripreme za pretklon tijela pri napadu na preponu, osmi korak
startnog ubrzanja skraćuje se za 15 – 20 cm.
 U trčanju na 200 i 400 m s preponama u muškaraca i žena
start se izvodi kao u trčanju bez prepona na tim stazama
(niski start, startni blokovi se postavljaju više uz desni rub
pruge).
 Udaljenost od startne crte do prve prepone prelazi se s deset

trkačih koraka (na pruzi od 200 m), odnosno 20-24 koraka u
trčanju na 400 m prepone.
 Kretanje trkača do prve prepone ne smije biti napregnuto i

kruto jer trkaču ne omogućava potrebnu fleksibilnost za
pravilan prijelaz preko prepone.
 Trčanje po pruzi sastoji se od devet uzastopnih ciklusa od tri sprinterska
koraka između prepona (na prugama 100-110m) i prijelaza preko prepona
specifičnim preponaškim korakom.
 Kako bi se uspješno prešla prepona, trkač se mora snažno odraziti naprijed

– gore, uz potrebne pokrete rukama i zamašnom nogom.
 Uspješnost prijelaza prepone ovisi o odgovarajućoj koordinaciji pokreta

zbog što nižeg prijelaza preko prepona i što bržeg nastavka sprintreskog
trčanja poremećenog produženom etapom leta.
 S biomehaničke točke gledanja opća tendencija pri prijelazu prepone mora

biti stvaranje što povoljnijih uvjeta kako bi se etapa leta u preponaškom
trčanju približila najpovoljnijoj visini vremena etape leta adekvatnoga
sprinterskoga koraka.
 Udaljenost od prepone do mjesta doskoka iznosi oko 100-150 cm.
 Svaki trkač treba težiti najpovoljnijem funkcionalnom skraćenju

ovog razmaka, koji između ostalog ovisi o putanji leta, visini
preponaša, te aktivnosti trkača pri silasku s prepone.
 Viši preponaši s dužim nogama imaju znatnu prednost pri

svladavanju prepone, zbog povoljnijega višeg položaja OCT-a
tijela, zbog čega je određena visina tijela preduvjet za uspješnije
trčanje preko prepona.
 Premali kut odraza na preponu može prouzrokovati rušenje

prepone i smanjenje brzine, pa i pad preponaša.
 Odraz mora biti vrlo snažan jer se tako skraćuje vrijeme
prijelaza preko prepone.
 Prešavši tranutak vertikale uz malo savijanje odrazne noge u
koljenu i kuku, trkač započinje njenim opružanjem. Istodobno
započinje zamašnom nogom savijenom u koljenu s brzim
kretanjem naprijed i gore.
 Koljeno se pokretom iz kuka velikom brzinom usmjeri gore i
naprijed, kako bi se na kraju naglo zaustavilo.
 Istodobno sa zamašnom nogom, naprijed se ispruži i
suprotna ruka. Ruka je u početku malo savijena u laktu da bi
se kad dođe do opružanja zamašne noge i ona opružila.
 Druga ruka izvodi kratak zamah iz prednjeg u stražnji položaj
do položaja u kojem je nadlaktica u ravnini sa srednjom
crtom tijela zbog održavanja ravnoteže preponaša.
 Početkom napada na preponu dolazi i do pretklona tijela
savijanjem u zdjeličnom pojasu.
 Nakon odraza i napada na preponu, trkač se nalazi u etapi
leta- kretanju iznad prepone.
 U toj etapi zamašna noga se potpuno opruži u koljenu i

usmjeri naprijed, a njezino opružanje počinje od trenutka kad
koljeno dosegne visinu letvice na preponi.
 Istovremeno se tijelo još znatnije pretkloni.
 Flektirano stopalo zamašne noge prema potkoljenici,

opruženo koljeno i najpovoljniji pretklon tijela omogućavaju
prijelaz preko prepone s minimalnim podizanjem OCT-a tijela
i dobre uvjete za brzo spuštanje zamašne noge na stazu.
 Završetkom odraza, odrazana noga puno zaostaje za zamašnom, međutim
kad završi opružanje zamašne noge,odrazna je velikom brzinom počinje
stizati.
 Prijelaz odrazne noge preko prepona najteži je dio preponaške tehnike

zbog njezina neprirodna kretanja.
 Noga prelazi preponu sa strane savijena u koljenu, a stopalo, koljeno i

natkoljenica na jednakoj su visini,gotovo uporednoj s podlogom.
 Ovakav položaj naziva se preponaški sijed, a zahtjeva izvanrednu

fleksibilnost zdjeličnog pojasa.
 U ovoj je etapi kut između natkoljenice i potkoljenice odrazne noge mali, da

bi se odrazna noga brže prenijela preko prepone i dalje ispred tijela.
Stopalo je flektirano prema potkoljenici.
 Nakon položaja preponaškog sijeda, dolazi do silaska s
prepone i aktivnog potiskivanja zamašne noge prema podlozi
radi što skorijeg dodira s njom.
 Doskok se izvodi na gotovo potpuno opruženu nogu u zglobu

koljena i kuka, nedaleko od prepone (130-150 cm za
muškarce i 105-120 cm za žene).
 Prvi doticaj s podlogom ima prednji dio stopala, kako bi se

izbjegla jaka reakcija podloge.
 Odrazna noga nastavlja svoj put bočnim kretanjem, te se

koljeno podiže visoko prema grudima u smjeru trčanja.
 Dok se na odraz ispred prepone utroši 0,14-0,15 sec, vrijeme
oslonca iza prepone traje 0,093-0,103 sec.
 Kad je trkač završio silazak s prepone, počinje etapa trčanja

između njih.
 Razmak između prepona prelazi se u tri trkaća koraka. Prvi

korak je kratak, drugi je najduži, a treći kraći od drugoga 10-
25 cm.
 Razmak između prepona u trčanju na 400 m obično se

prelazi s 13-15 trkaćih koraka. Pri finiširanju trkači se koriste
brzinom kraćih koraka.
TRČANJE PREKO PREPONA - metodika
 Preponaško trčanje vrlo je složena disciplina jer zahtjeva od
trkača dobru opću i specijalnu fizičku pripremljenost, osobito
koordinaciju pokreta, fleksibilnost u zglobovima, snagu
odraza, brzinu, pa i neke psihološke odlike.
 Zato se s trčanjem preko prepona treba započeti već i u

nastavi TZK-a.
 U praksi se učenje tehnike trčanja preko prepona započinje

tek kad su početnici ovladali tehnikom sprinterskog trčanja,
znaju pravilno startati, imaju dobro startno ubrzanje, pravilno
trče u maksimalnoj brzini i imaju potrebnu razinu brzinske
izdržljivosti.
 Započinje se trčanjem preko tri do četiri niske preponice,
medicinke, klupe i sl. visine 20 – 30 cm.
 U početku, početnike treba navikavati da prepreke prelaze

odrazom s lijeve i desne noge.
 Prije početka praktičnog rada, početnike treba dobro upoznati

s tehnikom prelaska prepona putem opisa, demonstracije,
slika i video snimaka dobrih trkača.
 Kod početnika treba razviti opću motoriku. To su u prvom

redu vježbe za razvoj kordinacije, fleksibilnosti, ritma, brzine i
snage.
 VJEŽBE ZA RAZVIJANJE BRZINE
 trčanje u mjestu s podizanjem zamašne noge

 rad rukama na mjestu kao u sprintu (10-15 sec)
 prijenos odrazne noge preko prepone (10-15 puta)
 napad na preponu (10-15 puta)
 poskoci iz polučučnja, pretkloni i sl. na nepredviđeni znak
(vježbe za brzinu reakcije)
 preponaško trčanje srednjom brzinom
 VJEŽBE ZA RAZVIJANJE SNAGE
 podizanje zamašne noge s opterećenjem na njoj

 sunožni skokovi preko nižih prepona ili s noge na nogu
 hodanje s ispadima te hodanje i trčanje s utegom na
ramenima
 vježbe za mišiće trbuha i leđa
 poskoci na jednoj nozi dok je druga postavljena opružena
na spravi
 bacanje kugle ili medicinke
 VJEŽBE ZA RAZVIJANJE FLEKSIBILNOSTI
 zamasi nogom naprijed – natrag i u stranu

 hodanje u pretklonu s doticanjem podloge rukama
 široki ispadi u obje strane
 preponaški sjed uz pretklon tijela naprijed i natrag, otklon
prema odraznoj nozi
 različiti pretkloni i otkloni s osloncem na jednoj nozi
 VJEŽBE ZA UČENJE TEHNIKE PRELASKA PREPONA
 VJEŽBE ZA UČENJE KRETANJA ZAMAŠNE NOGE

 Kao vježbe služe kretnje – imitacije rada zamašnom nogom u mjestu, zatim u
hodanju i na kraju s trčanjem.
 Početnici u razmaknutoj vrsti na znak podignu savijenu u koljenu zamašnu nogu s
bedrom do vodoravnog položaja, a na drugi znak je opruže i grabećim korakom
gotovo potpuno opruženu spuste na podlogu prednjim dijelom stopala. Vježba se
najprije izvodi u mjestu, zatim poskocima na odraznoj nozi.
 Napad zamašnom nogom na ljestve. Licem okrenuti prema njima i udaljeni oko 1,2 m
podignu savijenu zamašnu nogu, a zatim izvedu napad tako da se stopalom oslone o
ljestve. Zatim usmjere i suprotnu ruku. Vježba se izvodi sa 2,3 koraka zaleta.
 Trkači izvedu kretnje napada zamašnom nogom na sloj strunjača naslaganih do
visine prepona.
 Nakon kraćeg zaleta trkač dođe u preponaški sjed na sloju strunjača.
 Hodanje sa strane nižih prepona jednakih razmaka pri čemu radi samo zamašna
noga. Zatim se vježba provodi iz polaganog, pa bržeg trčanja.
 VJEŽBE ZA UČENJE KRETANJA ODRAZNE NOGE
 Trkač se uhvati za ljestve udaljen oko 1 m od njih. Kosa

prepona postavi se okomito. Noga se podiže i prisloni na
preponu te povlači naprijed unutarnjom stranom do kraja
prepone. Zamašna noga je potpuno opružena u sva tri zgloba.
 Prijenos odrazne noge preko prepone postavljene usporedno s

ljestvama.
 Hodanje, a zatim trčanje sa strane prepona uz prijenos samo

odrazne noge preko nje (u rad se mogu uključiti i ruke).
POGREŠKE UZROCI NAČIN ISPRAVLJANJA
Skok preko Nepravilan dolazak na mjesto odraza, Korekcija startnog mjesta, prije napada odraznu
prepone produžavanje posljednjeg koraka, tijelo nogu staviti na prednji dio stopala, prijenos zamašne
u zaklonu, odrazna noga daleko ispred noge u hodanju i trčanju sa strane prepona
OCT-a tijela, zamah opruženom
zamašnom nogom
Prijevremeni Savijanje u koljenu uslijed lošeg Napad na gimnastičkog konja ili visoki sloj strunjača
pretklon tijela, kretanja zamašne noge s naglaskom na pretklon
rušenje prepone Ograničavanje rada zamašne noge zbog Napad na gimnastičke ljestve podižući bedro naprijed
zamašnom nogom prijevremenog pretklona tijela gore uz uspravan položaj tijela
Zastoj u kretanju Tijelo u zaklonu za vrijeme napada Prijenos odrazne noge preko prepone uz gimnastičke
iznad prepone ljestve,pretrčavanje prepone sa strane s prijenosom
samo odrazne noge
Podizanje stopala odrazne noge iznad Klizanje stopala uzduž kose letvice
koljena
Kratki pasivan Naglo uspravljanje tijela pri silasku s Trčanje preko preponica, razmaknutim 3-4 m, s
prvi korak iza prepone jednim korakom između njih
prepone
Trkač ne donosi odraznu nogu prema Prijenos odrazne noge preko prepona uz gimnastičke
smjeru trčanja ljestve
NISKI START I STARTNO UBRZANJE
Nedolazak na mjesto Nepravilan izbor mjesta za početak Korekcija startnog mjesta

odraza trčanja
Prelazak preko Prerano uspravljanje tijela, trčanje U startnom ubrzanju čuvati

mjesta za odraz dugačkim koracima pretklon tijela
RITAM TRČANJA IZMEĐU PREPONA
Rastegnut drugi i treći korak Pogreška u tehnici prelaska Usavršiti tehniku prelaska
prepona, skraćenje prvog
koraka
Brzi prelazak preko prepone, Nedovoljna fizička Mijenjati visinu i razmak
sporo trčanje između njih pripremljenost, pogrešna između prepone, povećati brzinu
tehnika trčanja trčanja između njih
 TRENING PREPONAŠA
 Prije početka specijalizacije u trčanju preko prepona (14-18

god.) dobro je 1-2 godine baviti se različitim atletskim
disciplinama. Visoki rezultati postižu se nakon 4-6 godina
specijalne pripreme!
 Karakteristične motoričke sposobnosti za preponaške utrke:

 Opće sposbnosti
 aerobna izdržljivost
 snažna izdržljivost
 pokretljivost (fleksibilnost)
 maksimalna jačina
 Specijalne sposobnosti
 brzinska izdržljivost
 specijalna pokretljivost (fleksibilnost)
 brzina
 elastična snaga
 specijalna jačina
 relativna i specijalna izdržljivost: 200 m i 400 m
 Specifične sposobnosti za natjecanje

 tehnika pretrčavanja prepona
 sprinterska tehnika
 tehnika starta
 ubrzanje
 vrijeme prelaska prepone
 startna rekcija
 trčanje do cilja
 VIŠEGODIŠNJA PRIPREMA
 U prvim godinama treninga više pozornosti treba posvetiti

razvoju fleksibilnosti i koordinaciji kretanja, koje su
zajedno s brzinom vodeće osobine preponaša.
 U tehničkoj pripremi potrebno je skupiti motoričko iskustvo

usvajanjem specijalnih preponaških vježbi i učenjem
pravilne tehnike prelaska preko prepona.
 Preporučuje se sljedeća periodizacija:
 1. pripremno razdoblje (listopad-siječanj)

 zimsko natjecateljsko razdoblje (veljača-ožujak)
 2. pripremno razdoblje (sredina ožujka do kraja
svibnja)
 ljetno natjecateljsko razdoblje (lipanj-kolovoz)
 prijelazno razdoblje (rujan)
 PRIPREMNO RAZDOBLJE
 Trening u pripremnom razdoblju usmjeren je na razvitak

motoričkih osobina i usavršavanje tehnike.
 Intezitet nije velik, ali trčanje velikom brzinom prisutno je u svim
etapama godišnjeg ciklusa.
 U tjednom ciklusu preponaško trčanje se uključuje 3 puta, a

trčanje na različitim dionicama bez prepona 2 puta.
 Primjenjuju se i vježbe tehnike prelaska prepona,
fleksibilnosti i snage radi razvijanja brzinsko snažnih osobina.
 Primjer - tjedni ciklus koji uključuje 4-5
treninga.
 Utorak i petak- razvijanje brzinsko-snažnih
svojstava, fleksibilnosti i usavršavanje tehnike.
 Srijeda i subota- razvijanje fleksibilnosti i
specijalne izdržljivosti te usavršavanje elemenata
tehnike.
 Nedjelja- razvijanje opće izdržljivosti.
 Ponedjeljak i četvrtak odmor!
 NATJECATELJSKO RAZDOBLJE
 U natjecateljskom razdoblju biraju se više specijalne vježbe.
 Preponaško trčanje provodi se najmanje 3-4 puta tjedno, a tjedni

sadržaj izgleda: trčanje preko prepona do 2 km (300-400 prepona),
trčanje kratkih pruga 3-4 km, trčanje dužih dionica 1km, skokovi
250-300 odraza, vježbe snage oko 1 sat.
 Najpovoljniji broj startova je 10-12 zimi i 30-40 ljeti.
 Posljednje tjedne prije natjecanja treba planirati individualno.
 Kod početnika se u ovom razdoblju trčanje prepona provodi 3-5

dana u tjednu, trčanje kratkih pruga jedanput, skokovi 3 puta.
 PRIJELAZNO RAZDOBLJE
 U prijelaznom razdoblju zadržava se razina

funkcionalne, fizičke i psihičke pripremljenosti uz
primjenu nespecifičnih vježbi.
TRČANJE PREKO PREPONA - pravila
U svaku stazu mora se postaviti 10 prepona s razmacima

Muškarci i juniori
Dužina trke (m) Razmak od startne Razmak između Razmak od zadnje

linije do prve prepone (m) prepone do cilja
prepone (m) (m)
110 13,72 9,14 14,02
400 45 35 40
U svaku stazu mora se postaviti 10 prepona s razmacima
Žene i juniorke
Dužina trke (m) Razmak od Razmak između Razmak od zadnje

startne linije prepone (m) prepone do
do prve cilja (m)
prepone (m)
100 13 8,50 10,50
400 45 35 40
TRČANJE PREKO PREPONA –
pravila
Standardne visine prepona u metrima su:
Muškarci Juniori Žene Juniorke
100 m 0,84 0,762

110 m 1,067 0,91
400 m 0,914 0,84 0,762 0,762
pravila
 Prepona mora biti široka najmanje 1,18 m, a

najviše 1,20 m.
 Dužina podnožja ne smije biti viša od 70 cm.

Ukupna težina prepone ne smije biti manja od 10
kg.
 Pri izradi prepona dozvoljeno odstupanje od

propisane standardne visine je najviše do +/- 3
mm.
pravila
 Prepone se izrađuju od metala (ili nekog drugog pogodnog

materijala) s gornjom poprečnom prečkom izrađenom od
drveta (ili nekog drugog pogodnog materijala).
 Prepona se sastoji od dva podnožja koji nose pravokutni

okvir.
 Okviri su pričvršćeni na krajeve podnožja.
 Konstrukcija prepone mora biti takva da je može srušiti

horizontalna sila od najmanje 3,6 kg (i ne više od 4 kg), koja
djeluje na sredini gornjeg ruba letve. Visina prepone se može
prilagođavati ovisno o disciplini.
pravila
 Širina gornje prečke je 7 cm, a debljina od 1 do 2,5 cm.
 Gornji bridovi prečke moraju biti zaobljeni.
 Prečka mora biti na krajevima dobro pričvršćena i obojena

crnim i bijelim prugama ili nekim drugim kontrastnim bojama,
tako da se svjetlije pruge nalaze na kraju svake prepone u
širini od najmanje 22,5 cm.
 Sve preponaške utrke trče se u odvojenim stazama od

početka do kraja trke.
pravila
 Natjecatelja se mora diskvalificirati ako vuče stopalo ili nogu

pored prepone ispod visine gornjeg ruba poprečne letve, ako
preskoči preponu koja nije u njegovoj stazi, ili ako prema
uvjerenju suca namjerno rukom ili nogom sruši preponu.
 Osim u slučaju namjernog rušenja prepone, samo rušenje

prepone ne povlači za sobom diskvalifikaciju, niti ometa
priznavanje eventualnog rekorda.
 Da bi se priznao SR, svih deset prepona mora udovoljiti svim

specifikacijama ovih pravila.
Prepone – rekord 100 m/p (ž)
 Yordanka Donkova, (Bugarska) rođ. 28. 09.
1961.
 Svjetski rekord: 12.21

 Mjesto: Stara Zagora
 Datum: 20 08 1988
Prepone – rekord 400 m/p (ž)
 Yuliya Pechonkina (Rusija) rođ. 21. 04.
1978.

 Mjesto: Tula
 Datum: 08. 08. 2003.
Prepone - rekord 110 m/p (M)
 Colin Jackson
 20. 08. 1993.
 Stuttgart
 Xiang Liu
 27. 08. 2004.
 Atena
Prepone - rekord 400 m/p (M)
 Kevin Young (USA) rođ. 16. 09. 1966.

 Mjesto: Barcelona
 Datum: 06. 08. 1992.

Prep One

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prep One

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TRČANJE PREKO PREPONA

TRČANJE PREKO PREPONA

 Englez A. Daniel pretrčao je 1864. god. prugu od 120 jardi za

 Godine 1890. definitivno je utvrđena visina prepona na 106,7

 Standardne dimenzije prepona za pruge od 200 i 400 m i

 Na drugim Olimpijskim igrama (Pariz 1900.) A.

 Nakon IV. OI (London 1908.) pruga 200 m/p je bila isključena

 Trčanje na 400 m preko prepona najprije je uvedeno u

 Disciplina je prvi put bila provedena na X. OI

 Trčanje na 400 m najmlađa je disciplina

 Jedno je od najsloženijih oblika atletskih gibanja.

 Trčanje preko prepona javlja se u vidu posebnih disciplina na

 Trčanje preko prepona spada u skupinu atletskih sprinterskih

 Međutim, kretanje trkača preko prepone može se nazvati

 Sve ovo zahtjeva dobru koordinaciju kretanja,

 Preponaš treba trčati tako da pri prelasku prepone

 Razlika je jedino u nešto višem položaju kukova preponaša na

 Trkač mora razviti gotovo maksimalnu brzinu na kratkoj udaljenosti

 U kvalitetnih trkača brzina se povećava i dalje, od prve do druge

 Preponaš se mora nakon starta mnogo ranije uspraviti od sprintera

 U trčanju na 100 m preko prepona žene kao i muškarci

 Kako bi se što više isključilo djelovanje reakcije podloge

 Udaljenost od startne crte do prve prepone prelazi se s deset

 Kretanje trkača do prve prepone ne smije biti napregnuto i

 Kako bi se uspješno prešla prepona, trkač se mora snažno odraziti naprijed

 Uspješnost prijelaza prepone ovisi o odgovarajućoj koordinaciji pokreta

 S biomehaničke točke gledanja opća tendencija pri prijelazu prepone mora

 Svaki trkač treba težiti najpovoljnijem funkcionalnom skraćenju

 Viši preponaši s dužim nogama imaju znatnu prednost pri

 Premali kut odraza na preponu može prouzrokovati rušenje

 U toj etapi zamašna noga se potpuno opruži u koljenu i

 Istovremeno se tijelo još znatnije pretkloni.

 Flektirano stopalo zamašne noge prema potkoljenici,

 Prijelaz odrazne noge preko prepona najteži je dio preponaške tehnike

 Noga prelazi preponu sa strane savijena u koljenu, a stopalo, koljeno i

 Ovakav položaj naziva se preponaški sijed, a zahtjeva izvanrednu

 U ovoj je etapi kut između natkoljenice i potkoljenice odrazne noge mali, da

 Doskok se izvodi na gotovo potpuno opruženu nogu u zglobu

 Prvi doticaj s podlogom ima prednji dio stopala, kako bi se

 Odrazna noga nastavlja svoj put bočnim kretanjem, te se

 Kad je trkač završio silazak s prepone, počinje etapa trčanja

 Razmak između prepona prelazi se u tri trkaća koraka. Prvi

 Razmak između prepona u trčanju na 400 m obično se

 Zato se s trčanjem preko prepona treba započeti već i u

 U praksi se učenje tehnike trčanja preko prepona započinje

 U početku, početnike treba navikavati da prepreke prelaze

 Prije početka praktičnog rada, početnike treba dobro upoznati

 Kod početnika treba razviti opću motoriku. To su u prvom

 trčanje u mjestu s podizanjem zamašne noge

 podizanje zamašne noge s opterećenjem na njoj

 zamasi nogom naprijed – natrag i u stranu

 VJEŽBE ZA UČENJE KRETANJA ZAMAŠNE NOGE

 Trkač se uhvati za ljestve udaljen oko 1 m od njih. Kosa

 Prijenos odrazne noge preko prepone postavljene usporedno s

 Hodanje, a zatim trčanje sa strane prepona uz prijenos samo

Nedolazak na mjesto Nepravilan izbor mjesta za početak Korekcija startnog mjesta

Prelazak preko Prerano uspravljanje tijela, trčanje U startnom ubrzanju čuvati

RITAM TRČANJA IZMEĐU PREPONA

 Prije početka specijalizacije u trčanju preko prepona (14-18

 Karakteristične motoričke sposobnosti za preponaške utrke:

 Specifične sposobnosti za natjecanje

 U prvim godinama treninga više pozornosti treba posvetiti

 U tehničkoj pripremi potrebno je skupiti motoričko iskustvo

 1. pripremno razdoblje (listopad-siječanj)