KRISTIAN KEREŠ, I.

godina

POMORSKI FAKULTET ZADAR

POMORSKI ODJEL, Nautika i tehnologija pomorskog prometa

Tjelesna i zdravstvena kultura

Prof. Dijana Jašić

ALPINIZAM

27.1.2022.

1
SADRŽAJ

1. UVOD...................................................................................................................................................3
1.1. Općenito alpinizmu......................................................................................................................3
1.2. Tko su alpinisti.............................................................................................................................4
1.3. Povijest alpinizma........................................................................................................................4
2. Vrste alpinizma....................................................................................................................................5
2.1. Himalajizam.................................................................................................................................5
2.2. Andinizam....................................................................................................................................6
2.3. Pirenejizam..................................................................................................................................7
3. Oprema................................................................................................................................................8
4. Alpinizam kao sport...........................................................................................................................10
5. Utjecaj alpinizma na turizam.............................................................................................................11
6. Zaključak............................................................................................................................................12

2
 1. UVOD

1.1. Općenito alpinizmu

Alpinizam je jedna od mnogih grana planinarenja ali se od ostalih razlikuje jer se

pri bavljenju alpinizmom susrećemo s borbom protiv same prirode i njenih sila.
Također je različit po tome što se ne održava ispred publike i gledatelja već na
visokim nadmorskim visina gdje nema pomoći ukoliko nešto krene po zlu.

3
 Slika 1. Alpinizam

Alpinizam se kao pojam uveo jer su se Michel- Gabriel Paccard i Jacques Balmat
1876. godine uspeli na Mont Blanc (4808,73 m). Zbog toga je uveden i kao
sportska disciplina. Iz alpinizma su se razvile i druge sportske discipline poput
slobodnog penjanja, običnog planinarenja, itd... Naziv je dobio po Alpama.

1.2. Tko su alpinisti

Alpinisti su na neki način osobe koje su željne adrenalina. Također u tim osobama
se pri alpinizmu pojavljuje želja za pobjeđivanjem same prirode, vremenskih
uvjeta, te svih poteškoća koje se pojave pri samom alpinizmu. Za postati
profesionalni alpinist treba proći dosta tečajeva i odraditi par alpinističih
ekspedicija

1.3. Povijest alpinizma

4
Kao što smo spomenili prvi alpinistički uspon je odrađen 1876.godine na Mont
Blanc. Sljedeći uspon koji je zabilježen se dogodio 1800.godine.  Skupina
austrijskih alpinista pod vodstvom F. Von Salma osvojila je 1800. Grossglockner
koji je visok (3797 m).

Nakon ovoga je bilo još jako puno uspona koji su zabilježeni u povijesti. Svi su ti
usponi utjecali na razvoj alpinizma do danas.

Jedan od najvećih uspona i najznačajnijih za sami alpinizam je bio uspon na

Himalaje koji su napravili novozelandski alpinisti Edmund Hillary i Norgay
Tenzing, i to kao članovi britanske ekspedicije koju je predvodio J. Hunt. Ovo je
promijenilo sve. Tada se alpinizam počeo širitu nevjerovatnom brzinom.

Slika 2. Prikaz Tenzinga Norgaya

2. Vrste alpinizma

2.1. Himalajizam

Kada pričamo o himalajizmu mislimo na aplinizam koji se održava na planinskom

lancu Himalaja. Ovo je jedno od najčešćih i turistički najproširenijih vrsta
alpinizma, ali također i vrlo je popularan u profesionalnom alpinizmu. Glavni cilj
većine ljudi je popeti se na najvišu točku Himalaja, Mt Everest (8848 m ). Sami

5
himalajizam je jako opasan te je otprilike po nekim analizama približno ili čak
možda od više 300 ljudi izgubilo život pri pokušaju eskpedicija na Himalaje.

U povijesti je bilo jako puno uspona ali izdvajaju se dva najbitnija. Već spomenuti
uspon novozelandskih alpinista Edmunda Hillarya i Norgaya Tenzinga, zajedno s
J.Huntom.

Drugi važni uspon je R. Messner i P. Habeler uspeli su se 8. 5. 1978. na „krov

svijeta bez boca s kisikom. To je jedan od največih svjetskih pothvata ikadn
izveden te jedan od najekstremnijih u povijesti alpinizma.

Slika 3. Prikaz Mt. Everesta

2.2. Andinizam

Sami izraz andinizam nam govori da se radi o ekspedicijama na Ande. Ande su

planinski lanac koji se praktički protežu kroz cijelu Južnu Ameriku.

Ande su vrlo zanimljive za alpinizam jer postoji više dijelova koji se razlikuju
zbog svog geografskog položaja. Tako imamo:

 Tropske Ande
 Suhe Ande

6
  Vlažne Ande

Prve poznate ekspedicije se odvijaju 1883. godine, te 1897. godine, kada se

pokušalo popeti na vrh Cerro Aconcagua. Prva alpinistička ekspedicija 1883.
godine je bila neuspješna.

Za razliku od prvog pokušaja, drugi pokušaj 1897. je bio vrlo uspješan.

Švicarski planinar Matthias Zurbriggen postao je prvi poznati penjač koji je
uspješno stigao na vrh.

Danas mnogi penjači pokušavaju doći do vrha onim što je poznato kao "Normal
Route", što je netehnički uspon. Netehnički uspon je onaj koji se može postići bez
korištenja posebnih vještina ili tehnologije. Međutim, nadmorska visina na
Aconcagui je toliko ekstremna da su brojni alpinisti umrli od visinske bolesti dok
su pokušavali doći do vrha. Alpinisti se također suočavaju s izazovom jakih
vjetrova koji su posljedica čestih oluja.

Slika 4. Prikaz Cerro Aconcagua

2.3. Pirenejizam

Vrsta alpinističkih aktivnosti koji se odvijaju na Pirenejima. Trenutno se

alpinističke ekspedicije održavaju između srpnja i listopada zbog sigurnosti ljudi
koji se odlučuju na ovakve pothvate. Pirenejizam je možda najbolji prikaz kako se
alpinizam proširio na turističku granu. Sa svojim dolinama i brdima je jedna od
najsigurnijih vrsta alpinizma.

Kroz povijest nema nekih upečatljivih alpinističkih uspjeha. Ali zato se danas s
raličitom tehnologijom može bez problema doći i do najviših točaka Pireneja.
7
Neke od najviših vrhova koje alpinisti pokušavaju osvojiti su:

 Aneto(3404 m)
 Pozeti(3375 m)
 Monte Perdido(3355 m)

Slika 5. Prikaz alpinizma na Pirenejima

3. Oprema

U ovom dijelu ćemo popričati o opremi koja se koristila za alpinizam u prošlosti, te

o opremi i nekim vrstama tehnologije koje se danas koriste kod alpinizma.

Oprema je vrlo slična onoj za samo planinarenje i vrlo je važno da se takva oprema
uvijek posjeduje ukoliko se ide na alpinističke aktivnosti.

8
Prva i najbitnija stavka opreme je šljem. On je tu zaštiti glavu osobe koja se bavi
alpinizmom. Služi ukoliko dođe do pada osobe ili ako dođe do padanja kamenja po
alpinistima.

Slika 6. Prikaz šljema

Druga stavka koja je također jako bitna je cepin. To je pomagalo koje služi za
lakše uspinjanje po padini, za kopanje stepenica u snijegu i ledu, za osiguranje ili
zaustavljanje kod poskliznuća. Za visine preko 3000 metara potreban je u svim
prilikama.

Slika 7. Prikaz uporabe cepina

Sljedeća stvar su dereze. Posebne patike koje se koriste pri alpinizmu, te služe za
sigurno i brzo hodanje po snijegu i ledu. Različite su izrade i moraju dobro
pristajati uz cipele. Na donje dijelu imaju šiljke koje se zabijaju u led i snijeg te
tako olakšavaju kretnju.

9
 Slika 8. Prikaz derezi

Penjačko uže je sljedeća komponenta koja se ubraja u opremu za alpinizam.

Osnovni penjački rekvizit. Ima dva osnovna zadatka: osiguranje od pada (vlastito i
partnerovo) i napredovanje u teškim stijenama i manevriranje u njima. Uže nije
ništa posebno jer se ono koristi pri svakakvim visnskim aktivnostima.

Još jedna bitna stavka su klinovi.Oni se izrađuju u dva osnovna oblika, vertikalni i
horizontalni u zavisnosti od pukotina u koje se zabijaju. Za led se upotrebljavaju
ledni klinovi, dužine 200 — 300 mm. Tamo gdje nema mogućnosti da se zabije
klin u pukotinu, upotrebljavaju se tzv. ekspanzivni klinovi. Najprije se sa
specijalno konstruiranim svrdlom buši stijena. U umjetne rupe zabijaju se klinovi
na principu ekspanzije. Za nošenje klinova služi nosač klinova, montiran oko pasa.
Za zabijanje klinova koristi se čekić sa jednom tupom stranom i drugom u obliku
šiljka.

10
 Slika 9. Prikaz klinova

Ostala oprema: Karabineri, ljestve, penjački pojas

4. Alpinizam kao sport

Alpinizam ni pošto nije sport ali alpinizam koji se ubraja u sportske aktivnosti jest
slobodno penjanje koje spada pod sport. Slobodno penjanje je vrsta alpinizma
samo je razlika što se tu ne koristi nikakva oprema.

Kod slobodnog alpinističkog penjanja se takmičari se penju bez upotrebe

alpinističke opreme, koristeći samo snagu mišića, a cilj je stići brže do vrha od
konkurenata. Visina stijene kreće se od 15 do 30 m. Određena su i odgovarajuća
pravila u okviru UIAA. 

U novembru 1987. u Grenoblu je organizirano prvo prvenstvo svijeta i to u dvorani

na umjetnoj stijeni. Dvorana koja može primiti 10.000 gledalaca u finalu je primila
12.000 gledalaca koji su promatrali i komentirali spektakularno natjecanje na 16
metara visokoj umjetnoj stijeni, čija je osnovna prepreka bila 4-metarski strop.
Nastupilo je 120 takmičara iz cijelog svijeta.

Alpinizam kao sport se toliko razvio da su se uveli pravilnici priliko ovakvih

sportskih aktivnosti.

11
 Slika 10. Prikaz sportskog penjanja

5. Utjecaj alpinizma na turizam

Alpinizam se u jako malom vremenu proširio i stigao visok ugled unatoč velikom
riziku. Danas alpinizam sve više privlači turiste iz raznih zemalja. Dosta država
sve više nudi vodiče i razne načine i tehnike s kojima se možemo popeti na koju
god planinu hoćemo ili na koji god vrh zaželimo.

Turistčki gledano alpinizam je vrlo uspješan Pirenejima i Himalaji. To su dvije

najpoznatije turističke alpinističke destinacije. Pireneji zbog raznih prirodnih
ljepota a manje zbog ekstremnosti, dok na Himalje ljudi idu zbog većeg
adrenalinskog pritiska i samih visina. Naravno tko se ne bi želio popeti na Mt.
Everest.

Slika 11. Prikaz alpinizma

12
6. Zaključak

Na samome kraju kada sagledamo sve komponente alpinizma možda možemo

razumijeti zašto su se ljudi u prošlosti, a i danas odlučili na takve pothvate. Osobno
ih razumijem jer su vjerovatno željni adrenalina kao i svako ponekad u životu.

Alpinizam je toliko trenutno proširen kroz cijeli svijet da je to nekim zemljama

postalo glavan turistička grana. Osim što je turistički postao poznat, odrazio se na
sportski svijet. Discipline poput slobodnog penjanja su se zahvaljujući alpinizmu
osnovale te proširile u ogromnim mjerama.

Kada pogledamo sveukupno alpinizam je jako zanimljiva sportska, ali turistička

aktivnost koja se kroz povijest razvila na nevjerovatan način.

13
Izvori

https://bs.wikipedia.org/wiki/Alpinizam

https://bs.wikipedia.org/wiki/Sportsko_penjanje

https://isszivinice.ba/pdf/planinarstvo-i-alpinizam.pdf

https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/cerro-aconcagua/

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1969

https://en.wikipedia.org/wiki/Pyrenees

https://www.britannica.com/place/Mount-Everest/Early-expeditions

14