Osnovni informatiki

pojmovi

. 1
Podatak
Podatak je injenica
koju smo spoznali
opaanjem, tj. primili
svojim osjetilima, koja
sama po sebi nema
znaenja.

Podaci ili informacije?

. 2
Informacija
Informacija (ili u bosanskom jeziku obavijest)
je znaenje koje se pripisuje podacima.

Opasnosti od
radioaktivnosti

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 3

Dokument
Dokument je
zabiljeena informacija
koja ini neku
smislenu cjelinu

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 4

Publikacija
Publikacija je
objavljeni dokument, tj.
takav dokument iji se
sadraj prikazuje
javnosti.
Primjeri publikacija su:
dnevne novine,
udbenik, marketinki
letak letak, broure,
katalozi.

. 5
 Periodine publikacije
Publikacije koje se .
objavljuju u nizu
nazivaju se periodinim
publikacijama, jer se
objavljuju u odreenom
vremenskom razmaku,
npr. svaki dan, svake
sedmice, svaki mjesec.

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 6

Pohrana informacija
Korisne informacije se redovno
skupljaju i uvaju.
Jedan od najstarijih naina koji se
odrao do danas je uvanje u
bibliotekama.
Biblioteka skuplja, uva i obrauje
informacije na takav nain da je to
lake korisniku dati na uvid traenu
informaciju.

. 7
 Raunarska pohrana
informacija
Pojavom raunara pojavili
su se i novi naini
pohrane informacija.
Uobiajeno je, naprimjer,
informacije uvati u
raunarskoj memoriji u
obliku poznatom pod
nazivom baza podataka.

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 8

Baza podataka
Baza podataka je skup
meusobno ovisnih
podataka, neovisnih o
raurskom programu s
pomou kojega se ti
podaci obrauju.
Baza podatka sastoji se
od temeljnih elemenata,
tzv. zapisa (engl. record).

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 9

 Baza podataka biblioteke
Tipina baza podataka je
npr. popis knjiga neke
biblioteke.
Svaki zapis u takvoj bazi
sadrava: ime i prezime
autora, naslov knjige, UDK,
itd.
Zapisi se mogu dodavati,
brisati, svrstavati itd.

. 10
Znanje
Znanje su naa vjerovanja
temeljena na smislenom skupu
informacija do kojih smo doli
uenjem, iskustvom,
rasuivanjem ili razmjenom
informacija s drugima.
Znanje, dakle, osim informacija
ukljuuje i rasuivanje i
iskustvo.

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 11

Informacijska nauka

Informacijska nauka se bavi

informacijama u najirem smislu:
prouavanjem ponaanja informacija
protokom informacija
postupcima obrade informacija kako bi
bile to dostupnije i korisnije

. 12
Informatika
Informatika je dio informacijske znanosti.
To je podruje ljudske djelatnosti koje se bavi
prouavanjem, razvojem i uporabom
postupaka i ureaja za obradu podataka.
Rije informatika je sloenica nastala od
francuskih rijei information i automatique
(informacija i automatika).

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 13

Informatika
Kako se danas u veini sluajeva
podaci obrauju s pomou raunara,
mnogi smatraju da je informatika
podruje koje se bavi obradom
podataka na raunaru.
Treba, meutim, znati da je pojam
informatike iri i obuhvata i druge
postupke automatske obrade
podataka.

. 14
Raunarstvo
Raunarstvo je nauka koja se bavi
prouavanjem raunara i postupaka koji
se primjenjuju na raunarima.
Ti postupci obuhvataju i obradu
podataka, ali je teite prouavanja
raunalo, a ne informacija pa se po
tome razlikuje od informatike

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 15

UDK
Univerzalna decimalna klasifikacija ili
skraeno UDK.
To je sistem kod koga se decimalnim
oznakama oznaava sadraj knjige, i to
tako da brojevi slijeva nadesno
oznaavaju sve ue podruje.

. 16
Primjer UDK
UDK knjige Darko Grundler, Osnove rada
raunala, kolska knjiga-INA-Info Centar,
1995:
UDK 372.868.13(075.3)(078).

. 17
ISBN
Moe postojati vie knjiga koje piu o istoj
temi pa imaju isti UDK, mogu ak biti od
istog autora pa i istog naslova (npr. dva
razliita izdanja knjige).
Meunarodni dogovor da se knjige
oznaavaju meunarodnim standardnim
brojem za knjigu, skraeno ISBN
(engl. international standard book number)
. 18
ISBN
to je ISBN ISBN je meunarodni sistem
brojanog oznaavanja publikacija sa
svrhom jednokratne identifikacije svih
omeenih publikacija. To je jedinstven i
nezamjenjiv broj za samo jedan naslov ili
izdanje knjige (tj. omeene publikacije),
samo jedan svezak i samo jedno
neizmijenjeno izdanje istog izdavaa.

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 19

ISSN
Sline oznake postoje i za periodike
publikacije (npr. dnevne novine)
Ta se oznaka zove meunarodni
standardni broj za serijske publikacije,
skraeno ISSN (od engl. international
standard serial number) i moe se nai
na naslovnicama mnogih asopisa

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 20

ISBN
Kako je sastavljen ISBN
ISBN je sastavljen od kratice ISBN i deset
brojeva rasporeenih u etiri skupine
odvojene crticom ili razmakom:
skupina brojeva oznaava nacionalnu,
geografsku, jeziku ili drugu odgovarajuu
skupinu,

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 21

ISBN
skupina oznaava izdavaa unutar prve skupine,
skupina brojeva je oznaka naslova,
skupina je kontrolni broj ISBN 9958-48-001-8
9958 - broj za Bosnu i Hercegovinu
48 - oznaka izdavaa
001 - oznaka naslova
8 - kontrolni broj

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 22

ISBN
Koje publikacije dobivaju ISBN
knjige, broure,
publikacije na razliitim medijima,
didaktiki kompleti (filmovi, video i folije),
knjige na kasetama,
kompjutorski programi,

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 23

ISBN
elektronske publikacije (strojno itljivi
zapisi, CD-ROM),
mikrooblici,
publikacije na Brailleovom pismu,
geografske karte namijenjene tritu,
grafike mape sa naslovnom stranicom

(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 24

ISBN
serijske publikacije (novine i asopisi nose ISSN), muzikalije (nose ISMN),
separati iz asopisa,
grafiki materijali i grafike mape bez naslovne strane i teksta,
reklamni materijali
prodajni katalozi,
katalozi knjiga,
umjetniki katalozi bez bibliografske vrijednosti,
proizvodni programi,
cjenovnici,
prospekti,
uputstva za upotrebu,
tehnika uputstva,
pozivi,

. 25
ISBN
plakati,
zidne novine,
leci,
pozorini i koncertni programi priredbi,
katalozi izlobi bez dueg teksta (obino presavijeni na jednom listu),
nastavni programi i planovi rada za kole i druge obrazovne ustanove,
izvjetaji i drugi materijali kola u obliku rukopisa/tiskopisa, radne biljenice i listovi,
bojanke bez teksta, materijali za izrezivanje,
razglednice,
razliiti depni kalendari, rokovnici,
obrasci, formulari, upisni listovi,
muzike kasete i CD-ovi
igrake

. 26
Dokumentacijski jezici
Jezici za pretraivanje informacija
Umjetni jezici koji slue za pohranu i
pretraivanje stvorenih informacija koji
bitno olakavaju i ubrzavaju rad s
informacijama.
Umjetnima se nazivaju zato to su nisu
nastali prirodnim putem, ve su stvoreni
na umjetni nain.
(c) L. Blagojevi i D. Grundler 2005 27
Dokumentacijski jezici
Upotrebom dokumentacijskog jezika
mnogo je lake pronai traenu
informaciju.
Dokumentacijski jezik zavisi o nainu rada
i ureajima kojima se slui osoba koja
rukuje informacijama.

. 28
 Saetak
Podatak je injenica. Informacija je znaenje
koje se pripisuje podacima (informacija =
znaenje + podatak)
Dokument je zapisana informacija koja ini neku
smislenu cjelinu
Publikacija je objavljeni dokument
Raunarska baza podataka je skup meusobno
ovisnih podataka koji se mogu obraivati na
raunaru.

. 29
 Saetak
Znanje su naa vjerovanja, a osim informacija
ukljuuju i rasuivanje
Mudrost je pametna upotreba znanja koja
ukljuuje znanje i iskustvo
Informacijska nauka se bavi informacijama
Informatika je podruje ljudske djelatnosti koje
se bavi prouavanjem, razvojem i upotrebom
postupaka i ureaja za obradu podataka

. 30
 Saetak
Raunalstvo je znanost koja se bavi
prouavanjem raunala i postupaka koji se
primjenjuju na raunalima
Sustav kojim se knjige oznaavaju jedinstvenim
sustavom oznaka s gledita sadraja knjige
naziva se Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDK)

. 31
 Saetak
Meunarodni je dogovor da se knjige
oznaavaju meunarodnim standardnim brojem
za knjigu (ISBN), a periodine publikacije
meunarodnim standardnim brojem za serijske
publikacije (ISSN).

. 32