Automobil pogonjen elektri nim motorom

Tomislav Ciglene ki

Povijest
Slabo je poznato da su upravo elektri ni motori bili ugra ivani u prve automobile. Prvi elektri ni automobil (zapravo ko iju) je konstruirao 1830-tih kotski biznismen Robert Anderson. Thomas Davenport i Robert Davidson su 1842. konstruirali prakti niji i uspje niji elektri ni automobil koji je koristio nepunjive baterije. Gaston Plante i Camille Faure su konstruirali bolje baterije te time inicirali razvoj elektri nih automobila i motocikala. 1897. godine su proizvedeni prvi komercijalni elektri ni automobili, a prva flota tih automobila su bili taksi vozila u New Yorku.

Povijest
Prvi automobil koji je konstruirao slavni in enjer Dr. Ferdinand Porsche bio je pogonjen upravo elektri nim motorom.

Povijest
Po etkom 20.st. elektri ni automobili su zauzimali ve i udio u sveukupnom broju automobila u Americi. Tada su bili prisutni motori s unutarnjim izgaranjem, ali zbog visoke cijene nafte nisu bili isplativi. Tek otkri em nafte u Texsasu i gradnjom me ugradskih cesta postaju isplativiji i bolji od elektri nih automobila.

Povijest
Do po etka masovne proizvodnje automobila pogonjenih motorom s unutarnjim izgaranjem (Ford, model T), elektri ni automobili su ru ili rekorde, tako je Camille Jenatzy 1899. postavio novi brzinski rekord na 105,88 km/h. Premda su jedine prepreke elektri nim automobilima bile upravo baterije i udaljenost, prosje na brzina je bila 32 km/h i dostatna za gradsku vo nju.

Povijest
Stagnaciju (na posljetku i prestanak) proizvodnje elektri nih automobila prouzro ili su: -1920-tih SAD ima bolje prometnice me u gradovima i potrebu za duljim putovanjima -otkri e nafte u Texsasu -1912. Charles Kettering je izumio elektri ni starter (pokreta ) -masovna proizvodnja automobila s unutarnjim izgaranjem smanjila je njihovu cijenu (Henry Ford) Do 1930. proizvodnja elektri nih automobila je potpuno izumrla.

 Pravi boom u razvoju elektri nih automobila dogodio se po etkom devedesetih kada su (posebice) ameri ki regulatori donijeli nekoliko zakona koji se odnose na ekolo ki istije automobile kroz smanjenje emisija ispu nih plinova, a neke od ameri kih saveznih dr ava su izglasale i zakone koji su od proizvo a a automobila tra ile proizvodnju ZEV automobila (Zero Emission Vehicle-a - automobil koji uop e ne zaga uje zrak). Kalifornija je 1990. donijela zakon kojim je zahtijevano da 10 % od ukupnog broja automobila mora biti ZEV. Proizvo a i su na to odgovorili elektri nim automobilima.

 GM EV1 je automobil koji je od po etka dizajniran da bude elektri ni, radi se o sportskom automobilu za dva putnika, s autonomijom od cca. 120 km, maksimalne brzine do 130 km/h (modificirani EV1 postigao je brzinski rekord za elektri no vozilo, brzina od 130 km/h je elektronski ograni ena).

 Ovaj automobil je bio dostupan na tr i tu u vrlo ograni enom broju, nije bio u slobodnoj prodaji nego isklju ivo u najam. Nakon to je ameri ki sud odlu io u korist proizvo a a automobila (koji su tu ili savezne dr ave zbog pravila o smanjenju zaga enja za osobne automobile). Odnosno nakon to je dolaskom Busheve administracije cijeli niz zakona promijenjen ili ukinut u korist zakona koji reguliraju automobile pogonjene alternativnim gorivima (etanol, biodiezel i sli na goriva) te je program energetske u inkovitosti kojeg je donijela Clintonova administracija zamijenjen novim zakonom koji favorizira razvoj automobila na gorive elije (dakle automobile koji se pogone na vodik) General Motors je prekinuo najam svih elektri nih automobila (njih oko 1000) te ih sve, doslovce do posljednjega poslao na uni tavanje i recikliranje (neki od automobila su zavr ili na pojedinim sveu ili tima odnosno muzejima).

Baterije
Punjive baterije koje se koriste u elektri nim automobilima naj e e su olovo-kiselina, NiCd, Li-ion polimer i cink-ugljik baterije. Baterije su najve i problem kod elektri nih automobila; njihova snaga, kapacitet, vijek trajanja, vrijeme punjena, ograni eno vrijeme izme u punjenja, sve su to nedostaci u odnosu na motore s unutarnji izgaranjem. Punjenje tih baterija je isto problem, jer ve ina ku anstva nema instalacije koje bi podnijele toliku elektri nu struju koja je potrebna za baterije.

Specifikacije baterija
olovo-kiselina baterije su najra irenije i najjeftinije doseg vozila s njima je od 30 do 80 km NiMH baterije imaju vi u energetsku u inkovitost i vozila s njima mogu prije i do 200 km Vozila s Litij-ionskim baterijama mogu prije i 400-500 km

Motor
Prvi elektri ni motori koji su se pojavili bili su malih snaga i ugra ivani su u kota e automobila. Tek nakon razvoja baterija koje su mogle pokretati ja e motore s vi e snage, po ela je proizvodnja sportskih elektri nih automobila. Danas je najpoznatiji sportski automobil pogonjen elektri nim motorom Tesla Roadster. Prosje na snaga motora je 35 kW, s napomenom da se svaki dan pojavljuju ja e baterije time i ja i motori.

Tesla Roadster

Tesla Roadster je 3946 milimetra duga ak, 1220 kilograma te ak, aluminijski, sportski automobil na elektri ni pogon bez emisije plinova, koji e nakon tri i pol sata punjenja na uti nici podariti autonomiju od 350 km, to je otprilike kao da automobil tro i litru i pol benzina na 100 kilometara. Koli ina od 6.831 udru enih baterija mo e kvalitetno opslu ivati vozilo 160 tisu a kilometara nakon ega sposobnosti skladi tenja energije blago opadaju. Uz samu bateriju "regenerativno ko enje" osigurava jo pokoji plus kilometar. Radi se o tome da se pri svakom ko enju u bateriju vrati ne to energije..

Hibridni elektri ni automobili

Hibridni automobili koriste zajedno elektri ni motor i motor sa unutarnjim izgaranjem. Danas su gotovo svi proizvo a i razvili elektri ne ili hibridne automobile pa je njihova cijena u opadanju, ali i dalje su ti automobili vi estruko skuplji od obi nih automobila pogonjenih motorom s unutarnjim izgaranjem.