You are on page 1of 10

Mješovita srednja skola

Živinice

Seminarski rad
Tema:Automatsko ponovno uključivanje(APU)

Uradio: Mirza
SADRŽAJ

1.................................................................................................Uvod

2..............................................................Jednopolno i tropolno APU

3...................Uređaj za tropolno automatsko ponovno uključenje APU-570

4...................................................................................... Kombinovano APU

5............. Algoritam za produženu difernecijalnu zaštitu sa primjenom APU

6.......................................... Automatsko ponovno uključenje prekidača

7...............................................................................Brzo i sporo APU


1.Uvod
Prema statističkim podacima, 70 – 90 % svih kvarova na nadzemnim vodovima
je prolaznog karaktera. To su obično kratki spojevi (izazvani npr. njihanjem
voda uslijed vjetra ili padom grane), koji je praćen pojavom električnog luka. U
slučaju nastanka kvara, reagira odgovarajuća zaštita koja isključuje prekidač
voda na strani napajanja. Zbog toga se gasi luk i normalizira se stanje na mjestu
kvara. Ako se tada prekidač ponovo uključi vrlo je vjerojatno da se kratki spoj
više neće pojaviti. Tehnika automatskog ponovnog uključivanja ne primjenjuje
se kod kabelskog voda zato što je kod njih kvar praćen probojem izolacije i nije
prolaznog karaktera.
2.Jednopolno i tropolno APU

Na višim naponskim nivoima, vodovima se prenosi znatna snaga i u slučaju


ispada nekog od njih, stabilnost elektroenergetskog sustava moţe biti ugroţena.
Zato je uvedena tehnika jednopolnog automatskog ponovnog uključivanja.
Primjenjuje se na nivoima 110, 220, 400 kV. Prekidači u mreţama opremljeni su
posebnim pogonom za svaki pol. Kada doĎe do jednofaznog kvara na vodu,
djeluje zaštita i isključuje određeni pol.. poslije beznaponske pauze, spomenuti
pol se ponovo uključuje. Za vrijeme beznaponske pauze snaga se prenosi
ostalim dvjema fazama čime se umanjuju poremećaji u elektroenergetskom
sustavu. 16 Na niţim naponskim nivoima ne ukazuje se potreba za jednopolnim
APU. U mrežnim napona do 35 kV i nižim, prekidači su opremljeni zajedničkim
pogonom za sva tri pola. U slučaju kvara zaštita djeluje na isključenje sva tri
pola prekidača, a po isteku beznaponske pauze, primjenjuje se tropolno
automatsko ponovno uključivanje. Na naponskim nivoima do 35 kV predviđeno
je APU sa dva cikljusa. Brzo APU (poslije beznaponske pauze od 0,3 sekunde) a
zatim, ukoliko kvar nije otklonjen, sporo APU (poslije beznaponske pauze 15 –
20 sekundi). Ako se kvar pojavi i poslije dva pokušaja APU zaštita djeluje i treći
put (definitivno isključuje prekidač voda). U mreţama 110, 220, 400 kV,
predviđa se samo jedan pokušaj APU i u slučaju neuspjeha ide sa na definitivno
tropolno isključenje. Na naponskom nivou 110 kV primjenjuje se najčešće,
samo sporo APU poslije beznaponske pauze od 1,0 do 1,5 sekunde.

Statistički podaci efikasnosti primjene APU u mrežama do 110 kV:

Najvažniji kriteriji za izbor brzog i sporog APU su vaţnost i snaga voda,


karakteristike prekidača, problematika stabilnosti priključenih postrojenja na
mrežu
3.UREĐAJ ZA TROPOLNO AUTOMATSKO PONOVNO
UKLJUČENJE APU-570

Uređaj za tropolno automatsko ponovno uključenje prekidača APU 570 je


namenjen za upotrebu u srednjenaponskim distributivnim mrežama u
kombinaciji sa prekostrujnom i distantnom zaštitom. Automatsko ponovno
uključenje (APU) se koristi za brzo ponovno uspostavljanje napajanja po
isključenju prolaznih kvarova, npr. zemljospoja, koji ujedno predstavljaju i
najčešće kvarove.

OPIS RADA
APU 570 omogućava brzo, sporo i kombinovano (brzo + sporo) ponovno ukjučenje prekidača sa
podesivim vremenima kratke i duge beznaponske pauze. Preklopkom na prednjoj ploči uređaja mogu
da se biraju četiri režima rada: - brzo APU, - sporo APU, - kombinovano APU i - APU isključeno. Pored
toga, pri priključenju uređaja na prekostrujnu zaštitu sa trenutnim i vremenski zategnutim članom u
režimu kombinovanog brzog i sporog ponovnog uključenja može da se bira:

- trenutno isključenje posle neuspešnog brzog ponovnog uključenja i

- isključenje sa vremenskim zatezanjem zaštit

APU ISKLJUČENO
U ovom režimu rada sve funkcije uređaja su blokirane, što znači da svaka prorada zaštite izaziva
definitivno isključenje prekidača. Prebacivanjem preklopke za izbor režima rada u položaj "APU
isključeno" prekida se rad uređaja i resetuju se sve njegove funkcije, tako da kada se preklopka iz
ovog prebaci u bilo koji drugi položaj uređaj prelazi u pripremno stanje. Ako se za zaštitu voda koristi
distantna zaštita, APU 570 omogućava produženje prvog stepena zaštite na oko 120% dužine
štićenog voda. Za vreme pripremnog stanja APU 570 u distantnoj zaštiti je uključen produženi prvi
stepen. Prilikom ponovnog uključenja (brzog, sporog ili kombinovanog) APU 570 preklapa distantnu
zaštitu na normalnu dužinu prvog stepena od 80-85% dužine štićenog voda. Posle vremena 15s po
ponovnom uključenju ponovo se uključuje produženi prvi stepen. To znači da distantna zaštita štiti
normalno u prvom stepenu 120% dužine voda, a po izvršenom APU za vreme 15s štiti normalnu
dužinu prvog stepena. Takođe, kod svakog ručnog uključenja za vreme 15s se uključuje normalna
dužina prvog stepena distantne zaštite. Ako je preklopka za izbor režima rada u položaju "APU
isključeno" na distantnoj zaštiti priključenoj na APU 570 je stalno izabrana normalna dužina prvog
stepena. Pri ručnom isključenju ili isključenju zbog trajnog kvara dobija se signal definitivnog
isključenja preko dva preklopna kontakta koji mogu da se koriste za signalizaciju i lokalnu automatiku.
Uključenje prekidača posle definitivnog isključenja je moguće samo ručno. Posle ručnog uključenja
prekidača uređaj ostaje blokiran 15s. Prorada zaštite u tom periodu izaziva trajno isključenje
4.Kombinovano APU
Prorada zaštite isključuje mrežni prekidač i istovremeno aktivira uređaj za APU.
Po isteku prve, kraće beznaponske pauze prekidač se ponovo uključuje i uređaj
tokom sledećih 15s prelazi u pripremno stanje. Ako zaštita ne proradi za to
vreme uređaj se vraća u početno stanje, tako da sledeća prorada zaštite
ponovo izaziva brzo ponovno uključenje prekidača, odnosno novi ciklus APU.
Ako zaštita proradi dok je uređaj u pripremnom stanju prekidač se ponovo
uključuje posle druge, duže beznaponske pauze i uređaj se blokira tokom
sledećih 15s. Prorada zaštite u periodu kada je uređaj blokiran izaziva
definitivno isključenje prekidača, posle čega prekidač može da se uključi samo
ručno. Uređaj APU 570 montiran na početku voda izdeljenog u više deonica, pri
čemu svaka deonica ima svoju vremenski stepenovanu prekostrujnu zaštitu,
može, u slučaju da po brzom automatskom ponovnom uključenju kvar još traje,
da omogući ili blokira delovanje trenutnog člana prekostrujne zaštite. U prvom
slučaju vod se isključuje trenutno, odnosno po proradi trenutnog člana
prekostrujne zaštite, i na ceo vod se primenjuje još jedno, sporo, automatsko
ponovno uključenje. U drugom slučaju vod se isključuje po vremenskom
stepenovanju zaštite po deonicama i do sporog automatskog ponovnog
uključenja dolazi samo ako je kvar u prvoj deonici voda. Svi kvarovi u ostalim
deonicama, koji ostaju i po brzom ponovnom uključenju, lokalizuju se
selektivnim delovanjem zaštite. Time se postiže da mesto kvara u svim
deonicama osim prve bude izloženo samo brzom automatskom ponovnom
uključenju. Da bi se omogućio ovakav način rada uređaja koristi se šema
priključenja prikazana na slici 1. Iz- Strana 2 od 5 IED 2001-00-01-07 bor između
trenutnog i vremenski zategnutog isključenja po brzom automatskom
isključenju se vrši preklopkom "Z/T" koja se nalazi na prednjoj ploči uređaja.
Kada je preklopka u položaju "T" omogućen je rad trenutnog člana prekostrujne
zaštite a kada je u položaju "Z" trenutni član prekostrujne zaštite je blokiran po
brzom automatskom ponovnom uključenju.
KOMBINOVANJE APU SA PREKOSTRUJNOM ZAŠTITOM
5.Algoritam za produženu difernecijalnu zaštitu sa
primjenom APU

Na slici prikazan je princip rada podužne diferencijalna zaštite. Kao metod


utvrđivanja nastanka kvara, koristi se poređenje struja na oba kraja voda.
Diferencijalnim relejima dovode se struje preko strujnih transformatora. Ako bi
struje, koje se dovode relejima sa različitih krajeva voda, bile potpuno iste,
njihova razlika bi bila jednaka nuli. Ovaj slučaj odgovara normalnim režimima
na vodu. Međutim, u realnosti, uvek postoji razlika struja merenih na dva kraja
voda - 181 - zbog nesavršenosti strujnih transformatora i struje odvođenja duž
voda. To znači da se ni u normalnim režimima neće desiti

SLIKA:Princip rada produzene diferencijalne zaštite vodova

da razlika struja na različitim krajevima voda bude jednaka nuli. Štićena zona
određena je položajem strujnih transformatora. Ukoliko se kvar dogodi unutar
štićene zone, struje na dva kraja voda imaće smer ka mestu kvara. U odnosu na
normalni režim rada, jedna struja menja smer, te postoji i struja kroz
diferencijalni relej M, koji tada reaguje.
6.Automatsko ponovno uključenje prekidača

Statistička analiza kvarova na nadzemnim vodovima, s obzirom na


njihov karakter i trajanje, daje slijedeće rezultate: prolazni kvarovi
80% polutrajni kvarovi 10% trajni kvarovi 10% Prolazni kvar je npr.
površinski preskok preko izolatora koji se rješava trenutnim
isključenjem prekidača, te se po ponovnom uključivanju prekidača,
nakon podešenog vremenskog kašnjenja, kvar ne ponavlja. Polutrajni
kvar je npr. uzrokovan padom grane drveta na vod. Ovdje se uzrok
kvara ne može odstraniti trenutnim isklapanjem prekidača, ali se zato
može odstraniti ponavljanjem uklapanja prekidača sve dok se grana
ne spali i na taj način kvar otkloni. Očigledna je stoga prednost
automatskog ponovnog uklopa (APU) prekidača u vidu skraćivanja
vremena prekida opskrbe potrošača električnom energijom. Dodatna
je korist mogućnost očuvanja stabilnosti sustava što svoju primjenu
nalazi na VN dijelu sustava, tj. prijenosnoj mreži.
7.BRZO I SPORO APU

Ako „APU“ uslijedi dovoljno brzo (za vrijeme kraće od 0,5 sek), najveći
broj potrošača neće niti osjetiti prekid u napajanju. Ţelja za brzim
APU je ograničena vremenom da se izvrši potrebna deionizacija
zračnog prostora na mjestu kvara. Ovo vrijeme je najmanje kod
vodova srednjeg napona (0,1 do 0,2 sekunde) i sve je veće što je
naponski nivo viši. Ukoliko ponovnim uključenjem opet doĎe do
pojave luka, na nekim naponskim nivoima koristi se tehnika još
jednog (sporog) ponovnog uključivanja koji će uslijediti poslije duţe
beznaponske pauze. Ako se i tada električni luk ponovo uspostavi,
definitivno se isključuje vod.

You might also like