MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA

576
Na temelju lanka 5. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 20/2010), m inistar gospodarstva, rada i poduzetnitva donosi

PRAVILNIK
O SIGURNOSTI STROJEVA
lanak 1.

Podruje primjene
(1) Ovaj se Pravilnik primjenjuje na sljedee proizvode: (a) strojeve; (b) izmjenjivu opremu; (c) sigurnosne komponente; (d) dodatne dijelove za dizanje; (e) lance, uad i pleteno remenje (gurte); (f) zamjenjive mehanike prijenosne ureaje; (g) djelomino dovrene strojeve. (2) Ovaj se Pravilnik ne odnosi na: (a) sigurnosne komponente koje su namijenjene uporabi kao rezervni dijelovi koji nadomjetaju istovjetne sastavne dijelove i koje dobavlja proizvoa strojeva; (b) posebnu opremu za uporabu na sajmovima i/ili zabavnim parkovima; (c) strojeve posebno konstruirane za uporabu u nuklearnim postrojenjima kod kojih nepravilna uporaba moe prouzroiti irenje radioaktivnosti; (d) oruje, ukljuujui vatreno oruje (e) sljedea prijevozna sredstva: poljoprivredne i umske traktore za rizike obuhvaene Pravilnikom o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i umarstvo ( Narodne novine, br. 16/09 Izdanje 01), iskljuujui strojeve koji su postavljeni na navedena vozila motorna vozila i njihove prikolice obuhvaene Pravilnikom o EU homologaciji i pojedinanom odobravanju motornih vozila (Naro dne novine, br. 9/2010), iskljuujui strojeve koji su postavljeni na navedena vozila, vozila koja su obuhvaena Pravilnikom o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotaa (Narodne novine, br. 16/09 Izdanje 01), iskljuujui strojeve koji su postavljeni na navedena vozila motorna vozila namijenjena iskljuivo za natjecanja, i prijevozna sredstva koja se koriste u zranom, vodnom i eljeznikom prometu, iskljuujui strojeve koji su postavljeni na navedena prijevozna sredstva;

(f) morska plovila i pokretne priobalne jedinice i strojevi ugraeni na ta plovila ili jedinice; (g) strojeve posebno konstruirane i izraene za vojnu ili policijsku namjenu; (h) strojeve koji su posebno konstruirani i izraeni u svrhu istraivanja za privremeno koritenje u laboratorijima: (i) mehanizmi za dizanje u rudnicima; (j) strojeve namijenjene prenoenju izvoaa tijekom umjetnikih izvedbi; (k) elektrine i elektronike proizvode koji su obuhvaeni Pravilnikom o elektrinoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odreenih naponskih granica (Narodne novine, br. 41/2010): kuanski aparati namijenjeni koritenju u domainstvu, audio i video oprema, oprema za informacijsku tehnologiju, uobiajeni uredski strojevi, niskonaponski sklopni i kontrolni ureaji, elektrini motori; (l) sljedee vrste visokonaponske elektrine opreme: sklopni i kontrolni ureaji, transformatori. lanak 2.

Nazivi
Za potrebe ovoga Pravilnika stroj oznaava proizvode navedene u lanku 1. stavku 1. toki (a) do (f). Nazivi koji se upotrebljavaju u ovome Pravilniku imaju sljedee znaenje: (a) stroj oznaava: sklop koji je prikljuen ili se namjerava prikljuiti na pogonski sustav koji izravno ne primjenjuje ljudsku ili ivotinjsku snagu, a koji se sastoji od povezanih dijelova ili komponenata, od kojih je barem jedna pokretna i koje su meusobno spojene za odreenu primjenu, sklop naveden u prvoj alineji, kojem nedostaju samo komponente potrebne za spajanje na odreenu lokaciju ili na izvore energije ili kretanj a, sklop naveden u prvoj i drugoj alineji, koji je spreman za ugradnju i koji moe samostalno djelovati samo ako je postavljen n a prijevozno sredstvo ili ugraen u neku graevinu ili konstrukciju sklopovi strojeva navedeni u prvoj, drugoj i treoj alineji ili djelomino dovreni strojevi navedeni u toki (g), koji su ka ko bi postigli isti cilj, rasporeeni i upravljani tako da djeluju kao jedinstvena cjelina. sklop povezanih dijelova ili komponenta, od kojih je barem jedan pokretan i koji su meusobno spojeni namijenjeni dizanju tereta i iji je jedini izvor energije izravno primijenjena ljudska snaga; (b) izmjenjiva oprema oznaava opremu, koja se nakon stavljanja stroja ili traktora u uporabu, prikljuuje na stroj ili traktor, od strane osobe koja upravlja sa tim strojem ili traktorom, u cilju promjene funkcije stroja ili traktora ili dodavanja nove funkcije, ukoliko navedena oprema nije alat; (c) sigurnosna komponenta oznaava komponentu: koja slui izvravanju sigurnosne funkcije koja se zasebno stavlja na trite,

 ija neispravnost i/ili kvar ugroava sigurnost osoba i koja nije neophodna za ispravan rad stroja ili koja se moe zamijeniti drugom komponentom kako bi stroj ispravno funkcionirao Popis sigurnosnih komponenata naveden je u Dodatku V ovoga Pravilnika i moe se dopunjavati sukladno s lankom 7. stavak 1. toka (a); (d) pribor za dizanje oznaava komponente ili opremu koja nije spojena sa strojem za dizanje i omoguava dranje tereta, a koja se postavlja izmeu stroja i tereta ili na sam teret ili koja ini sastavni dio tereta i koja se zasebno stavlja na trite; vitla i njihovi sastavni dijelovi takoer se smatraju priborom za dizanje; (e) lanci, uad i pleteno remenje (gurte) oznaava lance, uad i pleteno remenje koji su konstruirani i izraeni za dizanje kao dijelovi strojeva za dizanje ili pribora za dizanje; (f) zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj oznaava zamjenjivu komponentu za prijenos snage izmeu strojeva s vlastitim pogonom ili traktora i drugog stroja koji je povezan na prvom fiksnom prikljuku leaju. Kada se stavlja na trite sa zatitnom napravom smatra se da se radi o jednom proizvodu; (g) djelomino dovreni strojevi oznaavaju sklopove koji su gotovo strojevi ali koji se ne mogu zasebno koristiti za odreenu namjenu. Pogonski je sustav djelomino dovren stroj. Djelomino dovreni strojevi namijenjeni su za ugradnju ili sklapanje s drugim strojevima ili drugim djelomino dovrenim strojevima ili opremom, na taj nain stvarajui strojeve na koje se primjenjuje ovaj Pravilnik; (h) stavljanje na trite oznaava prvo stavljanje na raspolaganje stroja ili djelomino dovrenog stroja u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, u cilju distribucije ili uporabe, s plaanjem ili bez plaanja; (i) proizvoa je bilo koja fizika ili pravna osoba koja konstruira i/ili proizvodi strojeve ili djelomino dovrene strojeve obuhvaene ovim Pravilnikom i koja je odgovorna za sukladnost strojeva ili djelomino dovrenih strojeva s ovim Pravilnikom, u cilju njihovog stavljanja na trite pod svojim imenom ili trgovakim znakom ili za njegovu vlastitu uporabu. Ako ne postoji proizvoa kako je navedeno, bilo koja fizika ili pravna osoba koja stavlja na trite ili u uporabu strojeve ili djelomino dovrene strojeve obuhvaene ovim Pravilnikom smatrati e se proizvoaem. (j) ovlateni predstavnik je bilo koja fizika ili pravna osoba osnovana u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji koju je proizvoa pismeno ovlastio da u njegovo ime preuzima sve ili dio obveza i zadaa koje se odnose na ovaj Pravilnik; (k) stavljanje u uporabu oznaava prvu uporabu strojeva obuhvaenih ovim Pravilnikom, za namjenu za koju su predvieni, u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji; (l) usklaena norma oznaava neobaveznu tehniku specifikaciju usvojenu od tijela za normizaciju na osnovi zahtjeva Europske komisije i ija je referentna oznaka objavljena u Slubenom glasilu Europske unije. (m) bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi oznaavaju obvezne odredbe koje se odnose na konstrukciju i izradu proizvoda na koje se odnosi ovaj Pravilnik u cilju osiguranja visoke razine zatite zdravlja i sigurnosti ljudi i gdje je to primjereno domaih ivotinja i imovine i gdje je to primjenjivo okolia. Bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi navedeni su u Dodatku I ovoga Pravilnika. Bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za zatitu okolia primjenjuju se samo na strojeve navedene u Odjeljku 2.4 Dodatka I ovoga Pravilnika. lanak 3.

Posebni propisi
Kada su za strojeve rizici navedeni u Dodatku I ovoga Pravilnika u cijelosti ili djelomino obuhvaeni posebnim propisima, od redbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na te strojeve i na te rizike od trenutka primjene tih posebnih propisa. lanak 4.

Nadzor nad tritem

(1) Strojevi iz lanka 1. ovoga Pravilnika mogu se stavljati na trite i/ili u uporabu samo ako zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika i ne ugroavaju zdravlje i sigurnost ljudi i, gdje je to primjereno, domaih ivotinja i imovine i gdje je to primjenjivo okolia, kada su ispravno ugraeni, kad se ispravno odravaju i upotrebljavaju u skladu s njihovom namjenom ili pod uvjetima koji se mogu razumno pred vidjeti. (2) Djelomino dovreni strojevi iz lanka 1. stavak 1(g) ovoga Pravilnika mogu se stavljati na trite samo ako ispunjavaju odgovarajue odredbe ovog Pravilnika. (3) Inspekcijski nadzor sukladnosti strojeva ili djelomino dovrenih strojeva s odredbama koje propisuju stavaki 1. i 2. ovog lanka provode inspektori u skladu s nadlenostima koje proizlaze iz propisa o ustrojstvu i djelokrugu rada sredinjih tijela dravne uprave

(a) gospodarski intpektori za strojeve na tritu (b) inspektori zatite na radu za strojeve u uporabi (c) poljoprivredni inspektori za strojeve u uporabi koji se koriste za primjenu pesticida (4) Nadzor nad tritem (inspekcijski nadzor) ureen je Zakonom o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnost i (Narodne novine, br. 20/2010). Sukladno lanku 25. stavak 2. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne n ovine, br. 20/2010) Tijelo za koordinaciju inspekcijskog nadzora obavjeuje Europsku komisiju (u daljnjem tekstu: Komisija) i ostale drave lanice (u daljnjem tekstu: drave lanice) o inspekcijskim tijelima i njihovu djelokrugu. lanak 5.

Stavljanje na trite i stavljanje u uporabu

(1) Prije stavljanja strojeva na trite i/ili u uporabu proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik: (a) osiguravaju da stroj ispunjava sve odgovarajue bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji su navedeni u Dodatku I ovog a Pravilnika, (b) osiguravaju dostupnost tehnike dokumentacije prema Dodataku VII dio A; (c) pruaju potrebne informacije, kao to su upute; (d) provode potrebne postupke za ocjenu sukladnosti u skladu s lankom 11. ovoga Pravilnika; (e) sastavljaju Izjavu o sukladnosti u skladu s Dodatkom II, dio A, toka 1. i osiguravaju da je ista priloena uz strojeve; (f) stavljaju CE oznaku sukladnosti u skladu s lankom 15. ovoga Pravilnika. (2) Prije stavljanja na trite djelomino dovrenog stroja, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik osiguravaju da je izvren postupak u skladu s lankom 12. ovoga Pravilnika. (3) Za potrebe postupaka iz lanka 11. ovoga Pravilnika, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik moraju osigurati ili dati osi gurati da strojevi ispunjavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz Dodatka I ovoga Pravilnika. (4) Kada strojevi podlijeu zahtjevima drugih propisa kojima je predvieno stavljanje CE oznake sukladnosti, ona oznauje da je stroj sukladan i s odredbama tih drugih propisa. Kada jedan ili vie propisa doputaju proizvoau ili njegovom ovlatenom predstavniku da odaberu, tijekom prijelaznog razdoblja, propise koje e primjenjivati, CE oznaka sukladnosti oznaava sukladnost samo s onim propisima koje je proizvoa ili njegov ovlateni predst avnik primijenio. Pojedinosti o tim propisima moraju se navesti u Izjavi o sukladnosti. lanak 6.

Sloboda kretanja
(1) Ne smije se zabraniti, ograniiti ili sprijeiti stavljanje na trite i/ili u uporabu strojeva koji su u skladu s odredb ama ovog Pravilnika. (2) Ne smije se zabraniti, ograniiti ili sprijeiti stavljanje na trite djelomino dovrenih strojeva, za koje je proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik dao izjavu o ugradnji, prema Dodatku II, dio B, ovoga Pravilnika, da su namijenjeni za ugradnju u strojeve ili za sklapanje s drugim djelomino dovrenim strojevima radi sastavljanja u stroj. (3) Strojevi ili djelomino dovreni strojevi koji nisu u skladu s odredbama ovoga Pravilnika mogu se izlagati na sajmovima, izlobama, i drugim nainima izlaganja, pod uvjetom da je jasno i vidljivo oznaena njihova nesukladnost, te da nisu za prodaju sve dok se ne osigura njihova sukladnost. Tijekom izlaganja moraju se poduzeti odgovarajue sigurnosne mjere kako bi se osigurala zatita ljudi. lanak 7.

Pretpostavka o sukladnosti i usklaene norme

(1) Pretpostavlja se da strojevi koji imaju CE oznaku sukladnosti i Izjavu o sukladnosti prema Dodatku II, dio A, toka 1. ovoga Pravilnika, zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika. (2) Pretpostavlja se da strojevi koji su u skladu s usklaenim normama iji podaci su objavljeni u Slubenom glasilu Europ ske unije i/ili s hrvatskim normama kojima su prihvaene usklaene europske norme zadovoljavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve.

(3) Popis hrvatskih norma kojima su prihvaene europske norme iz stavka 2. ovoga lanka objavljuje ministarstvo nadlen o za gospodarstvo u Narodnim novinama (4) Zakonom o normizaciji (Narodne novine, br. 163/03) propisano je pravo dragovoljnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana u postupku pripreme hrvatskih norma. lanak 8.

Posebne mjere za potencijalno opasne strojeve

(1) Ako Komisija u skladu s postupkom iz lanka 9. ovoga Pravilnika smatra da usklaene norme ne ispunjavaju u potpunosti bit ne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koje ukljuuju i koji su navedeni u Dodatku I ovoga Pravilnika, nadleno inspekcijsko tijelo u Republici Hrvatskoj e na njen zahtjev zabraniti ili ograniiti stavljanje na trite strojeva s takvim tehnikim karakteristikama, koji predstavljaju rizik zbog nedostataka norma ili e za takve strojeve propisati posebne uvjete. Ako Komisija u skladu s postupkom iz lanka 10. ovoga Pravilnika smatra da je neka drava lanica opravdano poduzela mjere, nadleno inspekcij sko tijelo u Republici Hrvatskoj e na njen zahtjev zabraniti ili ograniiti stavljanje na trite strojeva s takvim tehnikim ka rakteristikama, koji predstavljaju rizik zbog nedostataka norma ili e za takve strojeve propisati posebne uvjete. (2) Drave lanice mogu zatraiti od Komisije da ispita opravdanost za donoenje mjera iz stavka 1. ovoga lanka. (3) U sluajevima navedenim u stavku 1. ovoga lanka Komisija e konzultirati drave lanice i druge zainteresirane strane o mjerama koje namjerava poduzeti u cilju osiguranja visoke razine zatite zdravlja i sigurnosti ljudi, i gdje je to primjereno domaih ivotinja i im ovine i gdje je to primjenjivo okolia na razini Europske unije. lanak 9.

Postupak osporavanja usklaenih norma

Ako se utvrdi da usklaene norme iz lanka 7. stavak 2. ovoga Pravilnika ne zadovoljavaju u potpunosti bitne zdravstvene i si gurnosne zahtjeve iz Dodatka I ovoga Pravilnika, ministar nadlean za gospodarstvo, sukladno lanku 5. stavak 5. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 20/2010) uloit e Komisiji obrazloeni formalni prigovor na normu. lanak 10.

Zatitne odredbe
(1) Kada nadleno inspekcijsko tijelo utvrdi da strojevi koji nose CE oznaku sukladnosti i imaju Izjavu o sukladnosti i koris te se u skladu s njihovom namjenom ili pod uvjetima koji se mogu razumno predvidjeti, mogu ugroziti zdravlje i sigur nost ljudi, te gdje je to primjereno domaih ivotinja i imovine, ili gdje je to primjenjivo okolia, poduzet e odgovarajue mjere za povlaenje tih strojeva s trita, odnosno zabraniti ili ograniiti njihovo stavljanje na trite i/ili u uporabu i zabraniti slobodu kretanja tih strojeva. (2) Nadleno inspekcijsko tijelo o tome mora obavijestiti ministarstvo nadleno za gospodarstvo navodei razloge za poduzete mjere, a posebno navodei sljedee razloge nesukladnosti: (a) neispunjavanje bitnih zahtjeva iz lanka 5. stavak 1. (a) ovoga Pravilnika (b) nepravilna primjena norma iz lanka 7. stavak 2. ovoga Pravilnika (c) nedostaci u normama iz lanka 7. stavak 2. ovoga Pravilnika. (3) O poduzetim mjerama obavjestit e se Komisija sukladno lanku 26. stavak 2. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 20/2010). (4) Kada strojevi koji nisu sukladni nose CE oznaku sukladnosti, nadleno inspekcijsko tijelo poduzet e mj ere protiv osoba koje su neosnovano stavile tu CE oznaku, i o tome mora izvijestiti ministarstvo nadleno za gospodarstvo. (5) O poduzetim mjerama obavjestit e se Komisija i drave lanice Europske unije sukladno lanku 26. stavak 2. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 20/2010). lanak 11.

Postupci za ocjenjivanje sukladnosti

(1) Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik, kako bi potvrdili sukladnost stroja s odredbama ovoga Pravilnika, provest e jedan od postupaka za ocjenjivanje sukladnosti koji su opisani u stavku 2. 3. i 4. ovoga lanka.

(2) Za strojeve koji nisu navedeni u Dodatku IV ovoga Pravilnika, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik provest e post upak za ocjenjivanje sukladnosti s unutarnjom kontrolom proizvodnje sukladno Dodatku VIII ovoga Pravilnika. (3) Za strojeve navedene u Dodatku IV ovoga Pravilnika, a koji su proizvedeni u skladu s usklaenim normama navedenim u lank u 7. stavak 2. ovoga Pravilnika, te pod uvjetom da norme obuhvaaju sve bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik provest e jedan od sljedeih postupaka: (a) postupak za ocjenjivanje sukladnosti s unutarnjom kontrolom proizvodnje strojeva prema Dodatku VIII ovoga Pravilnika; (b) postupak pregled tipa prema Dodatku IX ovoga Pravilnika, uz unutarnju kontrolu proizvodnje strojeva prema toki 3. Dodatk a VIII ovoga Pravilnika; (c) postupak potpunog osiguravanja kvalitete prema Dodatku X ovoga Pravilnika. (4) Za strojeve navedene u Dodatku IV ovoga Pravilnika, a koji nisu proizvedeni u skladu s usklaenim normama navedenim u lanku 7. stavak 2. ovoga Pravilnika ili su samo djelomino u skladu s takvim normama ili ako usklaene norme ne obuhvaaju sve bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve ili ako ne postoje usklaene norme za odreeni stroj, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik provest e jedan od sljede ih postupaka: (a) postupak pregleda tipa prema Dodatku IX ovoga Pravilnika, uz unutarnju kontrolu proizvodnje st rojeva prema toki 3. Dodatka VIII ovoga Pravilnika; (b) postupak potpunog osigravanja kvalitete prema Dodatku X ovoga Pravilnika. lanak 12.

Postupak za djelomino dovrene strojeve

(1) Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik, prije stavljanja djelomino dovrenih strojeva na trite moraju osigurati da: (a) je pripremljena odgovarajua tehnika dokumentacija prema Dodatku VII, dio B, ovoga Pravilnika; (b) su pripremljene upute za sastavljanje navedene u Dodatku VI ovoga Pravilnika; (c) je sastavljena izjava o ugradnji navedena u Dodatku II, poglavlje I, dio B, ovoga Pravilnika. (2) Upute za sklapanje i izjava o ugradnji priloeni su uz djelomino dovrene strojeve dok nisu sklopljeni u konani stroj, a kasnije ine dio tehnike dokumentacije za taj stroj. lanak 13.

Tijela za ocjenjivanje sukladnosti (Prijavljena tijela)

(1) Provedbu ocjenjivanja sukladnosti za stavljanje strojeva na trite prema lanku 11. stavak 3. i 4. ovoga Pravilnika, te prema posebnim postupcima ocjenjivanja sukladnosti i vrstama strojeva, mogu obavljati tijela za ocjenjivanje sukladnosti na temelju rjeenja ministra nadlenog za gospodarstvo. Ministarstvo nadleno za gospodarstvo prijavljuje Komisiji i ostalim dravama lanicama tijela koje je prema lanku 17. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 20/2010), ovlastilo za provedbu postupaka prema stav ku 1. ovoga lanka i identifikacijskim brojevima koje im je dodijelila Komisija. (2) Nadzor nad radom i zadovoljavanjem kriterija za tijela iz stavka 1. ovoga lanka provodi ministarstvo nadleno za gospodarstvo. Tijelo iz stavka 1. ovoga lanka mora na zahtjev ministarstva dostaviti sve potrebne podatke, ukljuujui i financijsku dokumentaciju, kako bi se omoguilo ispunjavanje uvjeta iz Dodatka XI ovoga Pravilnika. (3) Tijela za ocjenjivanje sukladnosti moraju zadovoljavati kriterije propisane u Dodatku XI ovoga Pravilnika. (4) Ministarstvo nadleno za gospodarstvo objavljuje i obnavlja popis tijela za ocjenjivanje sukladnosti koje je ovlastilo u Narodnim novinama. Komisija objavljuje i obnavlja popis prijavljenih tijela zajedno s njihovim identifikacijskim brojevima i ovlastima u Sluben om glasilu Europske unije. (5) Tijela za ocjenjivanje sukladnosti ispunjavaju kriterije iz Dodatka XI ovoga Pravilnika ukoliko zadovoljavaju zahtjeve za osposobljenost koji su utvreni u odgovarajuim hrvatskim normama kojima su prihvaene usklaene europske norme. (6) Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti utvrdi da proizvoa ne ispunjava ili vie ne ispunjava odgovarajue zahtjeve ovog Pravilnika ili da je neopravdano izdalo Certifikat o pregledu tipa ili odobrilo sustav za osiguravanje kvalitete, uzimajui u obzir naelo proporcionalnosti, tijelo e, ukoliko proizvoa u zadanom roku nije proveo odgovarajue korektivne mjere, obustaviti ili povui izdani certifikat ili odobrenje ili uvesti na njih ogranienja, iznosei detetaljne razloge o tome.

U sluaju obustave ili povlaenja certifikata ili odobrenja ili uvoenja bilo kakvih ogranienja na njih ili u sluajevima kada je potrebno djelovanje nadlenih inspekcijskih tijela, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora o tome obavijestiti nadleno inspekcijsko tijelo sukladno lanku 4. ovoga Pravilnika i ministarstvo nadleno za gospodarstvo. Proizvoa e se bez odgode pismeno obavijestiti o svim poduzetim mjerama kao i o pravnim lijekovima koji mu stoje na raspolaganju, te o rokovima za njihovo podnoenje. O poduzetim mjerama odmah e se obavjestiti Komisija i drave lanice sukladno lanku 26. stavak 2. Zakona o tehnikim zahtjevima i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 20/2010). (7) Ministar nadlean za gospodarstvo povui e rjeenje kojim je ovlastilo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ako utvrdi (a) da tijelo vie ne ispunjava kriterije prema Dodatku XI ovoga Pravilnika; ili (b) da tijelo ini ozbiljne propuste u ispunjavanju svojih zadataka za koje je ovlateno. Ministarstvo nadleno za gospodarstvo obavjestit e Komisiju i ostale drave lanice o tijelima za koja je povuklo rjeenje o ovlaivanju, prema lanku 17. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 20/2010). lanak 14.

Postavljanje i uporaba strojeva

Propisi koji propisuju zahtjeve za zatitu ljudi, a osobito radnika, prilikom uporabe strojeva, ne smiju zahtijevati promjene na strojevima koji su u skladu s ovim Pravilnikom, a radi kojih stroj vie ne bi zadovoljavao bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz Dodatka I ovoga Pravilnika. lanak 15.

Oznaka sukladnosti
(1) CE oznaka sukladnosti sastoji se od poetnih slova CE u skladu s modelom iz Dodatka III ovoga Pravilnika. (2) CE oznaka mora se postaviti na vidljivu mjestu te mora biti itljiva i neizbrisiva u skladu s tokom 1.7.3 Dodatka I ovoga Pravilnika. (3) Zabranjeno je na strojeve stavljati oznake iji bi sadraj ili oblik mogao navesti tree strane da ih zamijene za CE oznaku. Doputeno je stavljanje svih drugih oznaka na strojeve pod uvjetom da se time ne smanjuje vidljivost i itljivost CE oznake. lanak 16.

Nesukladnost oznake
(1) Oznake se smatraju nesukladnima u sluajevima: (a) stavljanja CE oznake sukladnosti, u skladu s ovim Pravilnikom, na proizvode koje ovaj Pravilnik ne obuhvaa; (b) nepostojanje CE oznake sukladnosti i/ili Izjave o sukladnosti za stroj; (c) stavljanje oznake na stroj koja nije CE oznaka sukladnosti, sukladno lanku 15. stavak 3. (2) Kada nadleno inspekcijsko tijelo utvrdi da oznaka sukladnosti nije stavljena u skladu s odgovarajuim odredbama ovoga Pravilnika, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik duni su uskladiti proizvod s odredbama koje se odnose na stavljanje oznake sukladnosti. (3) Ako proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik na postupi na nain kako je propisano u stavku 2. ovoga lanka, nadleno inspekcijsko tijelo mora poduzeti sve odgovarajue mjere da ogranii ili sprijei stavljanje na trite takvog proizvoda ili mora osigurati da se takav proizvod povue s trita u skladu s postupkom iz lanka 10. ovoga Pravilnika. lanak 17.

Povjerljivost
(1) Sve strane i osobe na koje se ovaj Pravilnik primjenjuje, moraju potivati povjerljivost podataka koje dobiju prilikom izvravanja svojih zadataka. Povjerljivim se smatraju osobito poslovne, profesionalne i trgovake tajne, osim ukoliko je otkrivanje takvih podataka potrebno radi zatite zdravlja i sigurnosti ljudi.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne odnose se na obveze nadlenih dravnih tijela, inspekcijskih tijela i tijela za ocjenji vanje sukladnosti koja se odnose na meusobnu razmjenu informacija i izdavanja upozorenja. (3) O poduzetim mjerama iz lanka 8. i lanka 10. ovoga Pravilnika obavijestit e se Komisija i zemlje lanice. lanak 18.

Suradnja izmeu drava lanica

Nadlena inspekcijska tijela Republike Hrvatske surauju i razmjenjuju podatke s nadlenim inspekcijskim tijelima drugih drava lanica i s Komisijom, sukladno lanku 25. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 2 0/2010). lanak 19.

Pravni lijek
Svaka odluka kojom se ograniava stavljanje na trite i/ili u uporabu strojeva ili kojom se zahtjeva povlaenje s trita u skladu s ovim Pravilnikom mora biti detaljno obrazloena. Zainteresirane strane obavjetavaju se o toj se odluci kao i o pravnom lijeku u skladu s vaeim propisima. lanak 20.

Prijelazne i zavrne odredbe

(1) Do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu Sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaanj u industrijskih proizvoda s Europskom unijom ne primjenjuju se lanak 4. stavak 4. alineja 2., lanak 8., lanak 9., lanak 10. stavak 3. i stavak 5., lanak 13. s tavak 1., stavak 4. alineja 2., stavak 6. alineja 4., stavak 7. alineja 2., lanak 15., lanak 17. stavak 3. i lanak 18., kao ni d ijelovi u Pravilniku i njegovim Dodacima koji se odnose na Europsku uniju i obveze prema Komisiji i dravama lanicama. (2) Odjeljak 2.4. Dodatka I ovoga Pravilnika, koji se odnosi na strojeve koji se koriste za primjenu pesticida, primjenjuje se od 15. prosinca 2011. godine. (3) Provedbu postupka iz lanka 11. ovoga Pravilnika nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili nakon stupanja na snagu Sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom provodit e samo tijela za ocjenjivanje sukladnosti prijavljena Europskoj komisiji (Prijavljena tijela). (4) Oznaavanje sukladnosti strojeva provodi se prema Pravilniku o obliku, sadraju i izgledu C i CE (Narodne novine br . 18/2011). (5) Priznavanje isprava izdanih u inozemstvu provodi se sukladno lanku 19. stavak 2. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br. 20/2010). lanak 21. (1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o sigurnosti strojeva (Narodne novine, br. 135/05 i 97/09). (2) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju vaiti sljedei propisi koji su doneseni i preuzeti na temelju Zakona o normizaciji (Narodne novine, br. 55/96): Pravilnik o tehnikim normativima za pokretne stepenice i trake za prijevoz ljudi Naredba o obaveznom atestiranju lanaca i sastavnih elemenata lanaca Naredba o odreivanju grafike opreme koja se moe stavljati u promet samo ako ima garancijski list, tehnike upute i odredbu o najkraem garancijskom roku i roku osiguranog servisiranja za tu opremu (3) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju se primjenjivati na strojeve na koje se primjenjuje ovaj Pravilnik, odredbe Pravilnika o listi strojeva s poveanim opasnostima (Narodne novine, br. 47/02) lanak 22. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Klasa: Urbroj: Zagreb, 15. veljae 2011. 011-01/10-01/62 526-03-01/1-10-1

Ministar mr. sc. uro Popija, v. r. DODATAK I

Bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi koji se odnose na konstrukciju i izradu strojeva OPA NAELA
1. Proizvoa strojeva ili njegov ovlateni predstavnik moraju osigurati da je napravljena ocjena rizika, kako bi odredio zdr avstvene i sigurnosne zahtjeve koji se primjenjuju na strojeve. Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni uzimajui u obzir provedenu ocjenu rizika. Sa uestalim gore navedenim procjenama rizika i smanjenjem rizika proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora: odrediti ogranienja stroja, koja ukljuuju njegovu namjenu i bilo koju razumno predvidivu nepravilnu uporabu utvrditi opasnosti koje strojevi mogu uzrokovati, kao i s njima povezane opasne situacije procjeniti rizike, te mogunosti njihovog nastajanja, uzimajui u obzir ozbiljnost moguih ozljeda ili oteenja zdravlja napraviti ocjenu rizika, radi odreivanja potrebe smanjivanja rizika, u skladu s ciljevima ovog Pravilnika otkloniti opasnosti ili smanjiti mogunost nastajanja rizika primjenom zatitnih mjera, u skladu sa redoslijedom vanosti propisanim u toki 1.1.2.(b) 2. Obveze koje proizlaze iz bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva primjenjuju se samo onda ako postoje odgovarajue opas nosti za pojedine strojeve, kada se oni koriste pod uvjetima koje proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mogu predvidjeti ili u predvidivim iznenadnim situacijama. U svakom sluaju primjenjuju se naela iz toke 1.1.2. i obveze koje se odnose na oznaavanje strojeva i upute navedene u to kama 1.7.3. i 1.7.4. 3. Bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi navedeni u ovom Dodatku su obvezni. Meutim, uzimajui u obzir trenutno stanje tehnike, nije mogue uvijek zadovoljiti ciljeve koje oni propisuju. U takvim sluajevima strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se to vie priblie tim ciljevima. 4. Ovaj Dodatak sastoji se od nekoliko dijelova. Prvi dio su opa naela i odnosi se na sve vrste strojeva. Ostali dijelovi odnose se na odreene vrste posebnih opasnosti. Ipak od velike je vanosti pregledati cijeli Dodatak kako bi se osiguralo zadovoljavanje svih odreenih bitnih zahtjeva. Kod konstruiranja stroja moraju se uzeti u obzir zahtjevi opih naela i zahtjevi iz jednog ili vie ostalih dijelova, ovisno o r ezultatima ocjene rizika provedenih sukladno toki 1. Opih naela. Bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za zatitu okolia primjenjuju se samo na strojeve navedene u odjeljku 2.4.

1. BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI

1.1. OPE NAPOMENE 1.1.1. Definicije
Za potrebe ovoga Dodatka: (a) opasnost oznaava mogui izvor ozljeda ili oteenja zdravlja; (b) opasno podruje oznaava bilo koje podruje unutar strojeva i/ili oko njih u kojem je izloena osoba podvrgnuta riziku za svoje zdravlje ili sigurnost; (c) izloena osoba je svaka osoba koja se djelomino ili u potpunosti nalazi u opasnome podruju; (d) operater je osoba ili osobe koja ugrauje, rukuje, podeava, odrava, isti, popravlja i prevozi strojeve; (e) rizik oznaava kombinaciju vjerojatnosti i stupnja ozljeda ili oteenja zdravlja do kojih moe doi zbog opasne situacije; (f) titnik oznaava dio stroja koji je posebno namijenjen za zatitu u obliku fizike prepreke; (g) zatitni ureaj oznaava ureaj (a koji nije titnik) koji sam ili zajedno sa titnikom smanjuje rizik;

(h) pravilna uporaba oznaava uporabu stroja sukladno uputama za uporabu; (i) razumno predvidiva nepravilna uporaba oznaava uporabu stroja na nain koji nije predvien uputama za uporabu, ali koji se moe lako predvidjeti u skladu s ljudskim ponaanjem.

1.1.2. Naela objedinjene sigurnosti

a) Strojevi moraju biti tako konstruirani i izraeni da budu prikladni za svoju namjenu, te da se njima moe upravljati, da ih se moe podeavati i odravati, bez izlaganja osoba riziku tijekom obavljanja tih radnji, u skladu s predvidivim uvjetima, uzimajui u obzir i svaku razumno predvidivu nepravilnu uporabu. Cilj poduzetih mjera mora biti otklanjanje svakog rizika za predvieno vrijeme trajanja stroja, ukljuujui i faze prijevoza, sklapanja, rastavljanja, rashodovanja i odlaganja. (b) Kod odabira najprikladnijih metoda proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora primijeniti sljedea naela, prema na vedenom redoslijedu: ukloniti ili smanjiti rizike u najveoj moguoj mjeri (primjenom sigurnosnih naela pri konstruiranju i izradi strojeva), poduzeti potrebne zatitne mjere u odnosu na rizike koji se ne mogu ukloniti, obavijestiti korisnike o preostalim rizicima zbog nedostataka u primijenjenim zatitnim mjerama, te naznaiti je li potrebno provesti odgovarajuu obuku i navesti je li potrebno osigurati osobnu zatitnu opremu. (c) Pri konstruiranju i izradi strojeva i sastavljanju uputa za uporabu proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora osim pravilne uporabe strojeva predvidjeti i svaku razumno predvidivu nepravilnu uporabu istih. Strojevi moraju biti konstruirani tako da se sprijei nepravilna uporaba ako takva uporaba moe prouzroiti rizik. Kada je pr imjereno, upute moraju upozoriti korisnika na naine na koje se strojevi ne smiju upotrebljavati, a za koje je iskustvo pokazalo da se mogu dogoditi. (d) Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni uzimajui u obzir ogranienja operatera, a koja su posljedica uporabe potreb ne ili predvidive osobne zatitne opreme. (e) Strojevi moraju biti opremljeni svom dodatnom opremom i priborom neophodnim za njihovo podeavanje, odravanje i sigurnu uporabu.

1.1.3. Materijali i proizvodi

Materijali koji se upotrebljavaju za izradu strojeva ili proizvodi koji se upotrebljavaju ili koji su proizvedeni tijekom njihove uporabe, ne smiju ugroavati zdravlje ili sigurnost ljudi. Posebice, gdje se upotrebljavaju tekuine, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da sprijee rizike tijekom punjenja, uporabe, obnavljanja ili pranjenja.

1.1.4. Rasvjeta
Strojevi moraju biti opremljeni ugraenom rasvjetom primjerenom za radnje gdje bi njezina odsutnost mogla prouzroiti rizik bez obzira na normalno osvjetljenje prostora. Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da nema zasjenjenih mjesta koja mogu izazvati smetnje, nadraujuih odsjaja niti opasnih stroboskopskih pojava na pokretnim dijelovima nastalim zbog osvjetljenja. Unutranji dijelovi koji zahtijevaju este preglede i podeavanja, te podruja odravanja, moraju biti opremljena primjerenom rasvjetom.

1.1.5. Konstruiranje strojeva za lake rukovanje

Strojevi ili svaki njegov sastavni dio (komponenta) moraju: biti prikladni za sigurno rukovanje i prijevoz, biti pakirani ili konstruirani tako da se mogu sigurno i bez oteenja skladititi Tijekom prijevoza strojeva i/ili njihovih dijelova, ne smije postojati mogunost naglih pomaka ili opasnosti zbog nestabilnosti, pod uvjetom da se strojevima i/ili njihovim dijelovima rukuje u skladu s uputama. Kada teina, veliina ili oblik strojeva ili njihovih razliitih dijelova onemoguuju njihovo runo premijetanje, tada strojevi ili svaki njihov dio moraju: biti opremljeni prikljukom za opremu za dizanje ili

 biti konstruirani na nain da je takvu opremu mogue ugraditi, ili biti oblikovani na nain da je na njih lako mogue privrstiti standardnu opremu za dizanje. Kada je stroj ili neki od njegovih dijelova potrebno runo premjestiti, oni moraju biti: lako pomini ili opremljeni za sigurno dizanje i premijetanje. Potrebno je utvrditi posebne postupke za rukovanje alatima i/ili dijelovima strojeva koji, iako su lagani, mogu biti opasni.

1.1.6. Ergonomija
Kod predvienih uvjeta uporabe, neudobnost, zamor i fiziki ili psiholoki stres kojima je podloan operater moraju biti svedeni na najniu moguu mjeru, uzimajui u obzir ergonomska naela kao to su: potivanje razlika meu operaterima glede fizikih predispozicija, snage i izdrljivosti, osiguranje dostatnog prostora za pomicanje dijelova tijela operatera, izbjegavanje radnog tempa koji odreuje stroj, izbjegavanje upravljanja koje zahtijeva dugotrajnu koncentraciju, prilagoavanje kontakta ovjek/stroj prema predvidivim osobinama operatera.

1.1.7. Upravljaka mjesta

Upravljaka mjesta moraju biti konstruirana i izraena tako da se sprijei svaki rizik od ispunih plinova i/ili nedostatka kisika. Ako su strojevi predvieni za uporabu u opasnom okoliu koje predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost operatera ili ako sami strojevi uzrokuju opasan okoli, potrebno je osigurati da operater ima dobre radne uvjete i zatitu od predvidivih opasnosti. Kada je primjereno, upravljako mjesto mora biti opremljeno primjerenom kabinom, konstruiranom, izraenom i/ili opremljenom z a ispunjavanje navedenih zahtjeva. Izlaz mora omoguavati brzo naputanje. Osim toga, kada je primjenjivo, obvezno je osigurati izlaz za sluaj opasnosti, iji je smjer razliit od uobiajenog izlaza.

1.1.8. Sjedenje
Kada je primjenjivo i kada to uvjeti rada doputaju, radna mjesta koja su sastavni dio stroja moraju biti konstruirana tako d a omoguuju ugradnju sjedala. Ako je predvieno da operater sjedi tijekom upravljanja, a upravljako mjesto je sastavni dio stroja, tada stroj mora imati ugraeno sjedalo. Sjedalo operatera mora operateru omoguiti odravanje stabilnog poloaja. Nadalje, sjedalo i njegova udaljenost od kontrolnih ureaja moraju se moi prilagoavati operateru. Ako su strojevi izloeni vibracijama, sjedalo mora biti konstruirano i izraeno na nain da se vibracije koje se prenose na o peratera smanje na najmanju moguu mjeru. Postolje sjedala mora izdrati sva optereenja kojima moe biti izloeno. Kada nema poda pod nogama operatera tada mora biti ugraen podnonik obloen materijalom otpornim na klizanje.

1.2. KONTROLNI SUSTAVI 1.2.1. Sigurnost i pouzdanost kontrolnih sustava

Kontrolni sustavi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da sprjeavaju nastanak opasnih situacija. Prije svega moraju biti konstruirani i izraeni tako da: mogu izdrati predviena radna optereenja i vanjske utjecaje, nedostatak u opremi ili programima kontrolnih sustava ne uzrokuje opasne situacije,

 pogreke u logici kontrolnih sustava ne uzrokuju opasne situacije, razumno predvidive ljudske pogreke tijekom rada ne uzrokuju opasne situacije. Posebnu panju potrebno je posvetiti sljedeem: strojevi se ne smiju neoekivano ukljuiti, parametri strojeva ne smiju se nekontrolirano mijenjati kada takve promjene mogu prouzroiti opasne situacije, zaustavljanje stroja ne smije se sprijeiti ukoliko je naredba za zaustavljanje ve izdana, niti jedan pokretni dio stroja ili dio koji stroj dri ne smije pasti niti biti izbaen, automatsko ili runo zaustavljanje bilo kojih pokretnih dijelova mora biti nesmetano, zatitni ureaji moraju ostati u potpunosti uinkoviti ili izdati naredbu za za ustavljanje, sigurnosni dijelovi kontrolnog sustava moraju se u cijelosti primijeniti na sklopove strojeva i/ili djelomino dovrenih stro jeva. Kod beinog upravljanja mora se aktivirati automatsko zaustavljanje ukoliko ispravan kontrolni siglnal nije primljen, ukljuujui i gubitak komunikacije.

1.2.2. Kontrolni ureaji

Kontrolni ureaji moraju biti: jasno vidljivi i prepoznatljivi te, gdje je to primjereno oznaeni piktogramima, postavljeni na takav nain da je njima mogue sigurno upravljati bez zadrke ili gubitka vremena, i bez nejasnoa, konstruirani na nain da je kretanje kontrolnih ureaja u skladu sa njihovim uinkom, postavljeni izvan zona opasnosti, osim gdje je neophodno za odreene kontrolne ureaje kao to su ureaji za zaustavljanje u sluaju opasnosti ili visei upravlja postavljeni tako da njihovo djelovanje ne moe izazvati dodatni rizik, konstruirani ili zatieni tako da se eljeni uinak, koji ukljuuje opasnost, moe postii samo namjernim djelovanjem, izraeni tako da mogu izdrati predvidivo optereenje; posebna panja mora se obratiti na ureaje za zaustavljanje u sluaju opasnosti, koji su izloeni znatnom optereenju. Kad je kontrolni ureaj konstruiran i izraen za izvravanje nekoliko razliitih radnji, to jest ako nema odnosa jedan na jedan, radnja koja se treba obaviti mora biti jasno prikazana te se, kad je to potrebno, mora potvrditi. Kontrolni ureaji moraju biti postavljeni tako da njihov raspored, hod i otpor kod upravljanja budu u skladu s djelovanjem k oje trebaju izazvati, uz potivanje ergonomskih naela. Strojevi moraju biti opremljeni indikatorima potrebnim za sigurno upravljanje. Moraju biti itljivi operateru s njegovog kont rolnog mjesta. Sa svakog kontrolnog mjesta operater mora moi provjeriti da se nitko ne nalazi u opasnim podrujima ili kontrolni sustav mora biti izraen na nain da je onemogueno pokretanje za vrijeme dok se netko nalazi u opasnom podruju. Ako nijedna od navedenih mogunosti nije primjenjiva, prije pokretanja stroja potrebno je dati zvune i/ili vizualne znakove upozorenja. Izloena osoba mora imati dovoljno vremena da napusti opasno podruje ili sprijei pokretanje stroja. Ako je potrebno, mora se osigurati da je strojevima mogue upravljati samo s kontrolnih mjesta postavljenih u jednoj ili vie unaprijed odreenih podruja ili pozicija. Kada postoji vie kontrolnih mjesta, kontrolni sustav mora biti konstruiran tako da uporaba jednog onemoguuje uporabu ostalih, osim ureaja za zaustavljanje i zaustavljanje u sluaju opasnosti. Kada strojevi imaju dva ili vie upravljakih mjesta, svako mjesto mora biti opremljeno sa svim potrebnim kontrolnim ureajim a, bez ometanja operatera ili meusobnog dovoenja u opasne situacije.

1.2.3. Pokretanje
Pokretanje strojeva mora biti mogue samo namjernim djelovanjem na kontrolni ureaj koji je namijenjen za tu svrhu. Isti se zahtjev primjenjuje: prilikom ponovnog pokretanja strojeva nakon zaustavljanja, bez obzira na uzrok, prilikom znaajnijih promjena radnih uvjeta, Ponovno pokretanje strojeva ili promjena radnih uvjeta moe se izvriti namjernim ukljuivanjem ureaja, koji nije kontrolni ureaj, namijenjeni m za tu svrhu, samo pod uvjetom da to ne dovodi do opasne situacije. Za strojeve koji su u automatskom pogonu, pokretanje strojeva, ponovno pokretanje strojeva nakon zaustavljanja ili promjena radnih uvjeta mogue je bez intervencije, pod uvjetom da ne dovodi do opasne situacije. Kada strojevi imaju nekoliko kontrolnih ureaja za pokretanje, te se operateri mogu meusobno dovesti u opasnost, moraju se ugraditi dodatni ureaji koji e iskljuiti takve rizike. Ukoliko je zbog sigurnosti potrebno da se pokretanje i/ili zaustavljanje mora provoditi pose bnim redoslijedom, moraju postojati ureaji koji osiguravaju da e se navedene radnje izvravati pravilnim redoslijedom.

1.2.4. Zaustavljanje 1.2.4.1. Normalno zaustavljanje

Strojevi moraju biti opremljeni kontrolnim ureajem koji omoguuje potpuno zaustavljanje stroja na siguran nain. Svaka radna stanica mora biti opremljena kontrolnim ureajem za zaustavljanje nekih ili svih funkcija stroja, ovisno o postojeim opasnostima, tako da stroj bude siguran. Kontrolni ureaji za zaustavljanje stroja moraju imati prednost pred kontrolnim ureajima za pokretanje. Kada se strojevi ili njegovi opasni dijelovi zaustave, mora se prekinuti napajanje energijom odgovarajuih pokretaa.

1.2.4.2. Operativno zaustavljanje

Kada iz operativnih razloga kontrolni ureaj za zaustavljanje ne prekida dotok energije pokretaima stroja, tada se uvjeti za ustavljanja moraju obavezno nadzirati i odravati.

1.2.4.3. Zaustavljanje u sluaju opasnosti

Strojevi moraju biti opremljeni s jednim ili vie ureaja za zaustavljanje u sluaju opasnosti kako bi se omoguilo otklanjanje stvarne ili prijetee opasnosti. Primjenjuju se sljedee iznimke: strojevi kod kojih ureaj za zaustavljanje u sluaju opasnosti ne bi smanjio rizik, ili zato to ne bi smanjio vrijeme zaustavljanja ili zato to ne bi omoguio poduzimanje posebnih mjera potrebnih za uklanjanje rizika, runi prijenosni strojevi i/ili runo navoeni strojevi. Ureaj mora: imati jasno prepoznatljive, jasno vidljive i brzo dostupne kontrolne ureaje, zaustaviti opasnu radnju to je bre mogue bez stvaranja dodatnih rizika, gdje je potrebno, pokrenuti ili omoguiti pokretanje odreenih zatitnih radnji. Kada ureaj za zaustavljanje u sluaju opasnosti prestane aktivno djelovati zbog naredbe za zaustavljanje, ureaj mora tu naredbu odrati do trenutka posebnog opoziva te naredbe; pokretanje ureaja za sluaj opasnosti ne smije biti mogue bez pokretanja naredbe za zaustavljanje; iskljuivanje ureaja mora biti mogue samo odgovarajuim djelovanjem, te iskljuivanje ureaja ne smije ponovo pokrenuti stroj ve samo dozvoliti njegovo ponovno pokretanje. Funkcija zaustavljanja u sluaju opasnosti mora biti dostupna i upotrebljiva u svakome trenutku bez obzira na nain rada.

Ureaji za zaustavljanje u sluaju opasnosti moraju biti podrka ostalim zatitnim mjerama, a ne njihova zamjena.

1.2.4.4. Sklopovi
Kada su strojevi ili dijelovi strojeva konstruirani za zajedniki rad, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da kontrolni ureaji za zaustavljanje, ukljuujui i ureaje za zaustavljanje u sluaju opasnosti, mogu zaustaviti ne samo strojeve ve takoe r i svu povezanu opremu, ukoliko bi njezin daljnji rad mogao biti opasan.

1.2.5. Odabir naina kontrole i upravljanja

Odabrani nain kontrole i upravljanja mora biti nadreen ostalim nainima kontrole i upravljanja, osim zaustavljanja u sluaj u opasnosti. Ako su strojevi konstruirani i izraeni tako da dozvoljavaju primjenu nekoliko naina kontrole ili upravljanja koji zahtijevaju razliite sigurnosne mjere i/ili radne postupke, moraju biti opremljeni izbornikom naina rada, kojeg je mogue zakoiti u svako j poziciji. Svaka pozicija izbornika mora biti jasno prepoznatljiva i mora odgovarati pojedinomu nainu upravljanja ili kontrole. Izbornik se moe zamijeniti nekom drugom metodom odabira kojom se ograniava uporaba odreenih funkcija stroja na odreene ka tegorije operatera. Ako za odreene postupke strojevi moraju biti u mogunosti raditi s odmaknutim ili uklonjenim titnikom i/ili iskljuenim zatitnim ureajem, tada izbornik naina kontrole ili upravljanja istovremeno mora: onemoguiti sve ostale naine kontrole ili upravljanja, dopustiti izvravanje opasnih funkcija iskljuivo uporabom kontrolnih ureaja koji zahtijevaju stalno djelovanje, dopustiti izvravanje opasnih funkcija samo u uvjetima smanjenog rizika uz istovremeno sprjeavanje opasnosti od povezanih nizova, onemoguiti bilo kakvo izvravanje opasnih funkcija namjernim ili sluajnim djelovanjem na senzore stroja. Ukoliko nije mogue ispuniti ova etiri uvjeta istovremeno, izbornik naina kontrole ili upravljanja mora pokrenuti neke drug e zatitne mjere konstruirane i izraene kako bi osigurale sigurno podruje djelovanja. Dodatno, operater mora biti u mogunosti kontrolirati rad na dijelovima na kojima radi, sa mjesta podeavanja.

1.2.6. Prekid napajanja energijom

Prekid napajanja, ponovna uspostava napajanja nakon prekida ili bilo kakve promjene u napajanju strojeva ne smiju dovesti do opasnih situacija. Potrebno je posebno obratiti panju na sljedee: strojevi se ne smiju neoekivano pokrenuti, parametri strojeva ne smiju se nekontrolirano mijenjati, kada takva promjena moe dovesti do opasnih situacija, ne smije se sprijeiti zaustavljanje strojeva ako je izdana naredba za zaustavljanje niti jedan pokretni dio stroja ili dio koji stroj dri ne smije pasti niti biti izbaen automatsko ili runo zaustavljanje bilo kojeg pokretnog dijela stroja mora biti nesmetano zatitni ureaji moraju ostati potpuno uinkoviti ili dati naredbu za zaustavljanje.

1.3. ZATITA OD MEHANIKIH OPASNOSTI 1.3.1. Rizik od gubitka stabilnosti

Strojevi i njihove komponente i prikljuci moraju biti dostatno stabilni kako bi se izbjeglo prevrtanje, padanje ili nekontrolirano kret anje tijekom prijevoza, sklapanja, rasklapanja te bilo koje druge djelatnosti koja ukljuuje te strojeve. Ukoliko oblik samih strojeva ili njihova predviena montaa ne pruaju dovoljnu stabilnost, moraju biti osigurana i u uputama navedena prikladna sredstva privrivanja.

1.3.2. Rizik od puknua tijekom rada

Razni dijelovi strojeva i njihovi spojevi moraju izdrati optereenja kojima su izloeni tijekom uporabe. Trajnost upotrijebljenih materijala mora odgovarati radnim uvjetima predvienim od strane proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika, posebice u odnosu na pojave kao to su zamor, starenje, korozija i troenje. U uputama mora biti naznaena vrsta i uestalost pregleda i odravanja koja se zahtijeva iz sigurnosnih razloga. Kada je prikladno, mora biti naznaeno koji su dijelovi podloni troenju, te kriteriji za zamjenu. Kada unato poduzetim mjerama i dalje postoji rizik od puknua ili raspadanja, odgovarajui dijelovi moraju biti postavljeni, smjeteni i/ili zatieni na nain da sve krhotine budu zadrane, sprjeavajui tako opasne situacije. vrste i savitljive cijevi koje prenose tekuinu, posebice one pod visokim tlakom, moraju moi izdrati predviena unutarnja i vanjska optereenja te moraju biti vrsto privrene i/ili zatiene tako da se osigura da puknue ne predstavlja rizik. Kada se materijali koji se obrauju do alata dovode automatski, moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti kako bi se izbjegao rizik za osobe: kada dio koji se obrauje doe u dodir s alatom, on mora dostii svoje normalne radne uvjete, kada se alat pokrene i/ili zaustavi (namjerno ili sluajno), kretanje ulazne sirovine i materijala mora biti usklaeno.

1.3.3. Rizici koji se odnose na padanje ili izbacivanje predmeta

Moraju se poduzeti mjere opreza da se sprijee rizici od padajuih ili izbaenih predmeta.

1.3.4. Rizici koji se odnose na povrine, rubove ili kutove

Ukoliko to njihova namjena doputa, dostupni dijelovi strojeva ne smiju imati otre rubove, otre kutove niti grube povrine, koji mogu prouzroiti ozljede.

1.3.5. Rizici povezani sa sloenim strojevima

Kada je stroj namijenjen izvravanju vie razliitih funkcija, s runim odstranjivanjem komada izmeu svake radnje (sloeni strojevi), tada on mora biti konstruiran i izraen na nain da omoguava uporabu svakog elementa zasebno, a da ostali elementi ne predstavljaju rizik za izloenu osobu. U tu svrhu mora biti omogueno zasebno pokretanje i zaustavljanje bilo kojih elemenata koji nisu zatieni.

1.3.6. Rizici povezani s promjenama u uvjetima upravljanja

Kada stroj obavlja radnje u razliitim uvjetima uporabe, tada on mora biti konstruiran i izraen na nain da se izbor i podeavanje tih uvjeta moe provesti sigurno i pouzdano.

1.3.7. Rizici povezani s pokretnim dijelovima

Pokretni dijelovi strojeva moraju biti konstruirani i izraeni na nain da sprjeavaju rizik od dodira koji bi doveo do nesree ili moraju, gdje rizik postoji, biti opremljeni titnicima ili zatitnim ureajima. Potrebno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se sprijeila sluajna blokada pokretnih dijelova koji su ukljueni u rad. Ako unato poduzetim mjerama opreza postoji velika mogunost da e doi do blokade, obvezatno je osigurati, kada je prikladno, posebne zatitne ureaje i alate potrebne za sigurno uklanjanje blokade. Posebni zatitni ureaji i naini njihove uporabe moraju biti navedeni u uputama i gdje je to mogue oznakama na stroju.

1.3.8. Izbor zatite od rizika nastalih od pokretnih dijelova

titnike ili zatitne ureaje konstruirane za zatitu od rizika nastalih od pokretnih dijelova mora se izabrati na temelju vrste rizika. Kao pomo pri izboru moraju se koristiti sljedee smjernice.

1.3.8.1. Pokretni dijelovi prijenosa

titnici konstruirani za zatitu osoba od opasnosti koje nastaju djelovanjem pokretnih dijelova prijenosa moraju biti: ili ugraeni titnici iz toke 1.4.2.1., ili pokretni blokirajui titnici iz toke 1.4.2.2. Pokretni blokirajui titnici trebaju se upotrebljavati tamo gdje je predvien est pristup.

1.3.8.2. Pokretni dijelovi ukljueni u proces

titnici ili zatitni ureaji konstruirani za zatitu osoba od opasnosti koje nastaju djelovanjem pokretnih dijelova ukljuenih u procese moraju biti: ili privreni titnici iz toke 1.4.2.1. ili pokretni blokirajui titnici iz toke 1.4.2.2. ili zatitni ureaji iz toke 1.4.3. ili kombinacija gore navedenog. Meutim, kada odreeni pokretni dijelovi direktno ukljueni u proces ne mogu biti u potpunosti nedostupni tijekom rada, budui da proces zahtijeva djelovanje operatera, tada takvi dijelovi moraju biti opremljeni sa: privrenim titnicima ili pokretnim blokirajuim titnicima koji onemoguuju pristup onim podrujima dijelova koji se ne upotrebljavaju tijekom rada, i podesivim titnicima iz toke 1.4.2.3., koji ograniavaju pristup onim podrujima pokretnih dijelova kojima je pristup neopho dan.

1.3.9. Rizici od nekontroliranog kretanja

Kada se dio stroja zaustavi, mora se sprijeiti svaki pomak od zaustavne pozicije koji bi bio uzrokovan bilo ime osim uporabom kontrolnih ureaja ili on mora biti takav da ne predstavlja opasnost.

1.4. ZAHTIJEVANE ZNAAJKE TITNIKA I ZATITNIH UREAJA 1.4.1. Opi zahtjevi

titnici i zatitni ureaji: moraju biti robusne izvedbe moraju biti sigurno privreni na mjestu ne smiju uzrokovati nikakav dodatni rizik ne smiju se lako zaobilaziti ili onesposobiti, moraju biti smjeteni na prikladnoj udaljenosti od zone opasnosti, moraju izazivati minimalne smetnje u pogledu proizvodnog procesa, i moraju omoguiti obavljanje bitnih radova na instalaciji i/ili zamjeni alata i u svrhu odravanja, ograniavanjem pristupa iskljuivo na podruje na kojemu se zadatak mora izvriti, po mogunosti bez da se titnik mora ukloniti ili zatitni ureaj onesposobiti. Dodatno, kada je to mogue titnici moraju tititi od izbacivanja ili od ispadanja materijala ili predmeta i protiv emisija k oje proizvode strojevi.

1.4.2. Posebni zahtjevi za titnike 1.4.2.1. Nepomini titnici

Nepomini titnici moraju biti privreni sustavima koji se mogu otvoriti ili ukloniti iskljuivo uporabom alata.

Sustav privrivanja mora ostati privren na titnike ili na stroj kada se titnici uklone. Kada je to mogue, titnici moraju biti takvi da bez potrebnog sustava privrivanja ne mogu ostati na svome mjestu.

1.4.2.2. Pomini blokirajui titnici

Pomini blokirajui titnici moraju: ostati to je due mogue privreni na stroj kada su otvoreni, biti konstruirani i izraeni na nain da se mogu podesiti iskljuivo namjernom radnjom. Pomini blokirajui titnici moraju biti povezani s ureajem za blokiranje koji: onemoguuje pokretanje opasnih funkcija stroja dok je otvoren i izdaje naredbu za zaustavljanje kada vie nije zatvoren. Kada je mogue da operater do opasne zone stigne prije nego to rizik uzrokovan opasnim funkcijama stroja prestane, tada pokretni titnici osim s ureajem za blokiranje moraju dodatno biti povezani i s ureajem za zakljuavanje titnika koja: sprjeava pokretanje opasnih funkcija stroja sve dok titnik nije zatvoren i zakljuan, i zadrava titnik zatvorenim i zakljuanim sve dok postoji rizik od ozljede zbog opasnih funkcija stroja. Pomini blokirajui titnici moraju biti konstruirani na nain da odsutnost ili kvar jednog od njihovih dijelova sprjeava pokretanje ili zaustav lja opasne funkcije stroja.

1.4.2.3. Podesivi titnici koji onemoguuju pristup

Podesivi titnici koji onemoguuju pristup onim podrujima pokretnih dijelova koji su neophodni za rad moraju biti: runo ili automatski podesivi, ovisno o vrsti rada koji se obavlja, i lako podesivi bez uporabe alata.

1.4.3. Posebni zahtjevi za zatitne ureaje

Zatitni ureaji moraju biti konstruirani i ugraeni u kontrolni sustav na nain da: se pokretni dijelovi ne mogu pokrenuti dok se nalaze na dohvat operatera, osobe ne mogu dosegnuti pokretne dijelove dok se oni pokreu i odsutnost ili kvar jednog od njihovih dijelova sprijei pokretanje ili zaustavi pokretne dijelove. Zatitni ureaji smiju se moi podesiti iskljuivo namjernim djelovanjem.

1.5. RIZICI OD DRUGIH OPASNOSTI 1.5.1. Napajanje elektrinom energijom

Kada se strojevi napajaju elektrinom energijom, oni moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni na nain da se sprijee ili da se mogu sprijeiti sve opasnosti elektrine prirode. Sigurnosni ciljevi odreeni Pravilnikom o elektrinoj opremi namijenjenoj za uporabu u odreenim naponskim granicama (Narodn e novine, br. 41/10) primjenjuju se na strojeve. Meutim, obveze koje se odnose na ocjenjivanje sukladnosti i stavljanje strojeva na trite i/ili u uporabu, a vezano za opasnosti elektrine naravi, propisuje iskljuivo ovaj Pravilnik.

1.5.2. Statiki elektricitet

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da sprjeavaju ili ograniavaju nakupljanje potencijalno opasnih elektrostatikih n aboja i/ili moraju biti opremljeni sustavima za pranjenje od istih.

1.5.3. Napajanje energijom koja nije elektrina

Kada se strojevi napajaju energijom koja nije elektrina, tada moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni na nain da se izbjegne pote ncijalni rizik vezan za te izvore energije.

1.5.4. Greke kod ugradnje

Greke do kojih bi lako moglo doi prilikom ugradnje ili ponovne ugradnje odreenih dijelova koji bi mogli biti izvor rizika, moraju se onemoguiti pri konstruiranju i izradi tih dijelova ili, ukoliko nije mogue, obavijestima danim na samim dijelovima i/ili njihovim kuitima . Iste informacije moraju biti navedene na pokretnim dijelovima i/ili njihovim kuitima kada smjer kretanja mora biti poznat kako bi se izbjegao rizik. Kada je potrebno, upute moraju poblie opisati rizike. Kada neispravan spoj moe biti izvor rizika, neispravni spojevi moraju se onemoguiti konstrukcijom ili ako to nije mogue, moraju biti navedeni na obavijestima danim na elementima za spajanje i, gdje je primjereno, na prikljucima.

1.5.5. Ekstremne temperature

Moraju se poduzeti mjere za uklanjanje svakog rizika od ozljeda izazvanih dodirom ili blizinom dijelova strojeva ili materijala pri visokim ili vrlo niskim temperaturama. Takoer je neophodno poduzeti mjere kako bi se izbjegao ili sprijeio rizik od izbacivanja vruih ili vrlo hladnih materijala .

1.5.6. Poar
Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se izbjegne svaki rizik od vatre ili pregrijavanja koje mogu izazvati sami strojevi ili od pli nova, tekuina, praine, para ili drugih tvari koje proizvode ili koriste ti strojevi.

1.5.7. Eksplozija
Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se izbjegne svaki rizik od eksplozije koju mogu izazvati sami strojevi ili od plinova, tekuin a, praine, para ili drugih tvari koje proizvode ili koriste ti strojevi. Tako dugo dok postoji rizik od eksplozija tijekom uporabe stroja u potencijalno eksplozivnim atmosferama, strojevi moraju biti sukladni s odredbama posebnih propisa kojima se propisuje rad u potencijalno eksplozivnim atmosferama.

1.5.8. Buka
Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se rizici nastali emisijom buke u zraku smanje na najniu razinu, uzimajui u obzir tehnoloki napredak i raspoloivost sredstava za smanjenje buke, posebice na njenom izvoru. Razina emisije buke moe se procijeniti sukladno usporedivim podacima o emisiji za sline strojeve.

1.5.9. Vibracije
Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se rizici nastali zbog vibracija koje proizvode strojevi smanje na najniu razinu, uzimajui u obzir tehnoloki napredak i dostupnost sredstava za smanjenje vibracija, posebice na njihovom izvoru. Razina vibracija moe se procijeniti sukladno usporedivim podacima o emisiji za sline strojeve.

1.5.10. Zraenje
Nepoeljno zraenje iz strojeva mora se otkloniti ili smanjiti na razinu koja nema tetnih uinaka na osobe. Sve funkcionalne emisije ionizirajueg zraenja moraju biti ograniene na najniu razinu dostatnu za ispravan rad strojeva, tijek om postavljanja, pogona i ienja. Kada postoji rizik, neophodno je poduzeti potrebne zatitne mjere. Sve funkcionalne emisije ne-ionizirajueg zraenja tijekom postavljanja, pogona i ienja moraju biti ograniene na razine koje nemaju tetnih uinaka na osobe.

1.5.11. Vanjsko zraenje

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da vanjska zraenja ne mogu ometati njihov rad.

1.5.12. Lasersko zraenje

Kada se koristi laserska oprema, potrebno je uzeti u obzir sljedee: laserska oprema na strojevima mora biti konstruirana i izraena na nain da se sprijei bilo kakvo sluajno zraenje, laserska oprema na strojevima mora biti zatiena tako da izravno zraenje, zraenje uzrokovano refleksijom ili difuzijom i sekundarno zraenje ne oteuju zdravlje, optika oprema za promatranje ili podeavanje laserske opreme na strojevima mora biti takva da ne uzrokuje nikakav rizik od laserskog zraenja.

1.5.13. Emisije opasnih materijala i tvari

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se izbjegnu rizici od udisanja, gutanja, dodira s koom, oima i sluznicom te apsorpcije kroz kou opasnih materijala i tvari koje ti strojevi proizvode. Kada opasnost nije mogue otkloniti, strojevi moraju biti opremljeni tako da je opasne materijale i tvari mogue pohraniti, i sprazniti, isprati rasprivanjem vode, filtrirati ili tretirati nekom drugom jednako uinkovitom metodom. Kada proces tijekom normalnog rada stroja nije u potpunosti zatvoren, ureaji za pohranjivanje i/ili pranjenje moraju biti smjeteni na nain da imaju najvei mogui uinak.

1.5.14. Rizik od zatvaranja u stroj

Strojevi moraju biti konstruirani, izraeni ili opremljeni sredstvima koja onemoguuju zatvaranje osobe unutar stroja ili, ukoliko to nije mogue, sredstvima za poziv u pomo.

1.5.15. Rizik od klizanja, spoticanja ili padanja

Dijelovi strojeva gdje osobe imaju mogunost kretanja ili stajanja moraju biti konstruirani i izraeni na nain da sprijee klizanje, spoticanje ili pad osoba na ili sa tih dijelova. Kada je primjereno, ovi dijelovi moraju biti opremljeni rukohvatima koji su privreni i koji omoguavaju korisnicima odrav anje stabilnosti.

1.5.16. Zatita od udara groma

Strojevi za vrijeme njihovog rada, radi zatite od udara groma moraju biti opremljeni sistemom za provoenje nastalog elektrinog naboja u zemlju.

1.6. ODRAVANJE 1.6.1. Odravanje strojeva

Toke za podeavanje i odravanje moraju biti smjetene izvan zona opasnosti. Podeavanje, odravanje, popravak, ienje i servisiranje mora biti mogue dok su strojevi u mirovanju. Ukoliko jedan ili vie gore navedenih uvjeta ne moe biti zadovoljen iz tehnikih razloga, potrebno je poduzeti mjere koje osiguravaju sigurno izvoenje tih radnji (vidi toku 1.2.5). Kada se radi o automatskim strojevima i, kada je potrebno, ostalim strojevima, moraju se osigurati spojni ureaji za montiranje dijagnostike opreme za pronalaenje kvarova. Komponente automatiziranih strojeva koje je potrebno esto mijenjati mora biti mogue lako i sigurno ukloniti i zamijeniti. Pristup ovim komponentama mora omoguiti izvravanje tih zadataka uz potrebna tehnika sredstva u skladu s navedenim nainima upravljanja.

1.6.2. Pristup upravljakim mjestima i mjestima servisiranja

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da doputaju siguran pristup svim podrujima gdje je potrebno djelovati tijekom pogona, prilagodbe i odravanja strojeva.

1.6.3. Odvajanje od izvora energije

Strojevi moraju imati izolatore za odvajanje od svih izvora energije. Takvi izolatori moraju biti jasno oznaeni. Moraju imati mogunost zakljuavanja kada ponovno spajanje moe ugroziti osobe. Izolatori takoer moraju imati mogunost zakljua vanja kada operater s niti jednog njemu dostupnog mjesta ne moe provjeriti je li napajanje jo uvijek iskljueno. Kada se radi o strojevima koje je mogue ukljuiti u elektrinu utinicu, dostatno je izvlaenje utikaa, pod uvjetom da sa s vakog njemu dostupnog mjesta operater moe provjeriti da li je utika i dalje izvuen. Nakon prekida dotoka energije mora biti omogueno normalno odvoenje sve preostale ili uskladitene energije u sklopovima str ojeva, bez rizika za osobe. Iz odredbi iz prethodnog stavka izuzeti su odreeni sklopovi koji smiju ostati prikljueni na svoj izvor napajanja kako bi, na primjer, drali dijelove, zatitili informacije, osvjetljavali unutranjost, itd. U tom sluaju potrebno je poduzeti posebne mjere da se osigura sigurn ost operatera.

1.6.4. Djelovanje operatera

Strojevi moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni na nain da je potreba za djelovanjem operatera ograniena. Ako se djelovanje operatera ne moe izbjei, mora biti mogue provesti ga jednostavno i sigurno.

1.6.5. ienje unutarnjih dijelova

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da je mogue ienje unutarnjih dijelova koji su sadravali opasne tvari ili pripravke, bez ulaenja u te dijelove; takoer mora biti mogue izvriti izvana sva potrebna uklanjanja blokada. Ukoliko nije mogue izbjei ulazak u stroj, tada on mora biti konstruiran i izraen na nain da je mogue sigurno ienje.

1.7. INFORMACIJE 1.7.1. Informacije i upozorenja na strojevima

Poeljno je da informacije i upozorenja na strojevima budu naznaeni u obliku lako razumljivih simbola i piktograma. Kad se strojevi stavljaju na trite i/ili u uporabu na podruju Republike Hrvatske sve pisane ili usmene informacije i upozorenja moraju biti na hrvatskom jeziku i na latininom pismu, a na zahtjev na bilo kojem drugom slubenom jeziku ili jezicima Europske unije, koje razumije operater.

1.7.1.1. Informacije i ureaji za obavjeivanje

Informacije potrebne za upravljanje strojevima moraju biti u jednoznanom i lako razumljivom obliku. Ne smiju biti preopsene kako ne bi preopteretile operatera. Optiki zasloni ili neka druga interaktivna sredstva komunikacije izmeu operatera i stroja moraju biti lako razumljiva i jed nostavna za uporabu.

1.7.1.2. Ureaji za upozoravanje

Kada zdravlje ili sigurnost osoba mogu biti ugroeni zbog greke u radu strojeva bez nadzora, tada ti strojevi moraju biti opremljeni odgovarajuim zvunim i svjetlosnim signalom upozorenja. Kada su strojevi opremljeni ureajima za upozoravanje, tada isti moraju biti nedvosmisleni i lako uoljivi. Operateru u svakom trenutku mora biti omogueno provjeravanje rada takvih ureaja. Isti moraju biti u skladu s odredbama propisa koji se odnose na boje i sigurnosne signale.

1.7.2. Upozoravanje na preostale rizike

Kada postoje preostali rizici unato sigurnosnim mjerama konstruiranja, sigurnosnoj zatiti i primjeni dodatnih zatitnih mjera, obvezno je osigurat i potrebna upozorenja, ukljuujui i ureaje za upozoravanje.

1.7.3. Oznaavanje strojeva

Na svim strojevima moraju biti vidljivo, itljivo i neizbrisivo navedeni najmanje sljedei podaci: naziv i puna adresa proizvoaa i, gdje je primjenjivo, njegovog ovlatenog predstavnika,

 oznaka stroja, oznaka sukladnosti (vidi Dodatak III), oznaka serije ili tipa, serijski broj, ukoliko postoji, godina izrade, to oznaava godinu kada je proces proizvodnje zavren. Zabranjeno je prethodno ili naknadno datiranje strojeva prilikom stavljanja oznake sukladnosti. Nadalje, strojevi konstruirani i izraeni za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama, moraju biti u skladu s time oznaeni. Na strojevima moraju takoer biti svi podaci relevantni za svoj tip i neophodni za sigurnu uporabu. Takvi podaci podloni su zahtjevima iz toke 1.7.1. Kada se dijelom stroja za vrijeme uporabe mora rukovati pomou opreme za dizanje, tada njegova masa mora biti itko, neizbrisivo i nedvosmisleno naznaena.

1.7.4. Upute
Svi strojevi moraju imati upute na slubenom jeziku Europske unije ili na jezicima zemlje lanice u kojoj se stavljaju na trite i/ili putaju u pogon. Na podruju Republike Hrvatske upute moraju biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Upute priloene uz strojeve moraju biti ili Originalne upute ili Prijevod originalnih uputa, a u tom sluaju uz prijevod moraju biti priloene i originalne upute. Iznimno, upute za odravanje koje su namijenjene specijaliziranom osoblju koje odreuje proizvoa ili njegov ovlateni preds tavnik, mogu biti priloene na samo jednom od jezika Europske unije koji to osoblje razumije. Upute moraju biti napisane u skladu s naelima koja slijede.

1.7.4.1. Opa naela pisanja uputa

(a) Upute moraju biti pisane na jednom ili vie slubenih jezika Europske unije. Za podruje Republike Hrvatske upute moraju biti i na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Rijei Originalne upute moraju se nalaziti na jezinoj inaici ili inaicama koje je ovjerio proizvoa ili njegov ovlaten i predstavnik. (b) Kada na slubenom jeziku/jezicima zemlje gdje e se strojevi upotrebljavati ne postoje Originalne upute, tada prijevod na taj jezik/e moraju osigurati ili proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik ili osoba koja strojeve stavlja na trite. Prijevod mora nositi na znaku Prijevod originalnih uputa. (c) Sadraj mora pokrivati ne samo predvienu namjenu strojeva ve mora u obzir uzeti i mogue razumno predvidive pogrene uporabe tih strojeva. (d) Kada se radi o strojevima namijenjenim za uporabu neprofesionalnog operatera, rjenik i grafiki izgled upute za uporabu mora uzeti u obzir razinu opeg znanja i otroumnost koju je razumno mogue oekivati od takvih operatera.

1.7.4.2. Sadraj uputa

Sve upute za uporabu moraju sadravati, kada je primjenjivo, najmanje sljedee podatke: (a) naziv tvrtke i punu adresu proizvoaa i njegovog ovlatenog predstavnika; (b) naziv stroja kako je naznaeno na samome stroju, osim serijskog broja (vidi toku 1.7.3.); (c) izjavu o sukladnosti, ili dokument koji navodi sadraj izjave o sukladnosti, navodi pojedinosti o stroju, a koje ne ukljuuju nuno serijski broj i potpis; (d) opi opis stroja; (e) crtee, dijagrame, opise i objanjenja potrebna za uporabu, odravanje i popravak stroja i provjeru ispravnosti rada isto g; (f) opis radnog/ih poloaja koje e operateri vjerojatno upotrebljavati;

(g) opis predviene uporabe stroja; (h) upozorenja o nainima na koje se stroj ne smije upotrebljavati, a koje je iskustvo pokazalo moguima; (i) upute za sklapanje, postavljanje i spajanje, ukljuujui crtee, dijagrame i naine prikljuivanja i oznaku osovine ili s klopa na koji se stroj postavlja; (j) upute vezane za postavljanje i sklapanje s ciljem smanjivanje buke ili vibracija; (k) upute za putanje u pogon i uporabu stroja i, kada je potrebno, upute za obuku operatera; (l) informacije o preostalim rizicima koji se javljaju unato mjerama imanentno sigurne konstrukcije, sigurnosne zatite i primjeni dodatnih zatitnih mjera; (m) upute o mjerama zatite koje korisnik mora poduzeti, ukljuujui, kada je prikladno i osobnu zatitnu opremu, koja mora b iti osigurana; (n) osnovna svojstva alata s kojim stroj moe biti opremljen; (o) uvjete u kojima stroj ispunjava zahtjeve o stabilnosti tijekom uporabe, prijevoza, sklapanja, rasklapanja kada nije u uporabi, ispitivanja ili predvidljivih kvarova; (p) upute za osiguravanje sigurnog obavljanja radnji prijevoza, rukovanja i skladitenja, s navedenom teinom stroja i raznih njegovih dijelova, kada se redovito prevoze odvojeno; (q) nain postupanja koji se primjenjuje u sluaju nesree ili kvara; ukoliko je pojava zaglavljenja vjerojatna, nain postup anja koji se primjenjuje za osiguravanje sigurnog uklanjanja zaglavljenja opreme; (r) opis postupaka prilagoavanja i odravanja koje mora obavljati korisnik i mjera preventivnog odravanja koje treba potov ati; (s) upute kako sigurno izvoditi prilagoavanje i odravanje, ukljuujui sigurnosne mjere koje je potrebno poduzeti tijekom obavljanja tih zadataka; (t) specifikacije rezervnih dijelova koje je potrebno upotrebljavati, kada oni utjeu na zdravlje i sigurnost operatera; (u) sljedee podatke o emisiji buke u zraku: A-vrijednosnu razinu emisije zvunog pritiska na radnim mjestima, kada ona prelazi 70 dB(A); kada ona ne prelazi 70 dB(A) to mora biti naznaeno, vrnu trenutanu C-vrijednosnu razinu zvunog pritiska na radnim mjestima, kada ona prelazi 63 Pa (130 dB u odnosu na 20 Pa), A-vrijednosnu razinu jakosti zvuka koji emitira stroj, kada A-vrijednosna razina emisije zvunog pritiska na radnim mjestima prelazi 80 dB(A). Ove vrijednosti moraju biti ili stvarne izmjerene vrijednosti za dotine strojeve ili vrijednosti ustanovljene na temelju mjerenja izvrenih za tehniki usporedive strojeve tipine za vrstu stroja koji se proizvodi. Kada se radi o izuzetno velikim strojevima, umjesto A-vrijednosnih razina jakosti zvuka smiju biti navedene A-vrijednosne razine emisije zvunog pritiska na odreenim mjestima oko stroja. Kada se ne upotrebljavaju usklaene norme, razina zvuka mora se izmjeriti uporabom naina najprikladnijeg za dotini stroj. U vijek kada se navode vrijednosti emisije zvuka, neophodno je navesti i odstupanja vezana za te vrijednosti. Moraju biti navedeni uvjeti rada stroja za vrijeme mjerenja, te takoer i koritene metode mjerenja. Kada radno/a mjesto/a nije definirano/a ili ga/ih nije mogue definirati, neophodno je izmjeriti A-vrijednosnu razinu zvunog pritiska na udaljenosti od 1 metra od povrine stroja te na visini od 1,6 metara od tla ili prilazne platforme. Moraju biti navedeni mjesto i vrijednost maksimalnog zvunog pritiska. Kada posebni propisi propisuju druge zahtjeve vezane za mjerenje razine zvunog pritiska ili razine jakosti zvuka, tada se obvezno primjenjuju ti propisi, a odgovarajue odredbe iz ovog odjeljka tada se ne primjenjuju; (v) kada je vjerojatno da e stroj emitirati neionizirajue zraenje koje moe nauditi osobama, posebice osobama s aktivnim ili neaktivnim ugraenim medicinskim pomagalima, obvezno se navode podaci o emisijama zraenja, namijenjeni operaterima i izloenim osobama.

1.7.4.3. Prodajni prospekti

Prodajni prospekti koji opisuju stroj ne smiju biti u suprotnosti s uputama vezanima uz zdravstvene i sigurnosne aspekte. Prodajni prospekti koji opisuju radne karakteristike stroja moraju sadravati informacije o emisijama identine onima iz uputa.

2. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA ODREENE KATEGORIJE STROJEVA

Strojevi u proizvodnji hrane, strojevi za proizvodnju kozmetikih i farmaceutskih proizvoda, prijenosni runi i/ili runo upr avljani strojevi, prijenosni strojevi za privrivanje i drugi strojevi za utiskivanje, strojevi za obradu drva i materijala sa slinim fizikalnim karakteristikama i strojevi koji se koriste za primjenu pesticida moraju zadovoljiti sve bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve navedene u ovom poglavlju (vidi Opa naela, toka 4.).

2.1. STROJEVI U PROIZVODNJI HRANE I STROJEVI ZA PROIZVODNJU KOZMETIKIH I FARMACEUTSKIH PROIZVODA 2.1.1. Openito
Strojevi namijenjeni za koritenje u prehrambenoj industriji ili proizvodnji kozmetikih ili farmaceutskih proizvoda moraju s e konstruirati i izraditi na nain da se izbjegne bilo kakav rizik od infekcije, bolesti ili zaraze. Moraju se zadovoljiti sljedei zahtjevi: (a) materijali u kontaktu sa, ili koji bi mogli doi u kontakt sa prehrambenim ili kozmetikim ili farmaceutskim proizvodima moraju zadovoljiti uvjete koje propisuju posebni propisi. Strojevi se moraju konstruirati i izraditi na nain da se ovi materijali mogu oistiti prije svake upotrebe. Kada to nije mogue moraju se koristiti zamjenjivi dijelovi; (b) sve povrine u kontaktu s prehrambenim ili kozmetikim ili farmaceutskim proizvodima, osim povrina zamjenjivih dijelova, moraju: biti glatke, bez izboina ili pukotina u kojima bi se mogle nakupiti organske tvari. Isto vrijedi i za njihove prikljuke, biti konstruirane i izraene tako da smanje na najmanju mjeru izboine, bridove i udubine kod sklopova, se lako istiti i dezinficirati, kada je potrebno nakon uklanjanja dijelova koji se lako demontiraju; unutranja povrina mor a imati dostatne polumjere zakrivljenosti kako bi se omoguilo temeljito ienje; (c) tekuine, plinovi i aerosoli koji nastaju kod proizvodnje prehrambenih proizvoda, kozmetikih ili farmaceutskih proizvoda kao i od tekuina za ienje, dezinficiranje i ispiranje moraju se moi potpuno isprazniti iz stroja (po mogunosti u poloaju za ienje); (d) strojevi se moraju konstruirati i izraditi na nain da sprijee ulazak bilo kakvih tvari ili ivih bia, osobito kukaca, ili nakupljanje organskih tvari u podrujima koja se ne mogu oistiti; (e) strojevi se moraju konstruirati i izraditi tako da nikakve pomone tvari opasne po zdravlje, ukljuujui i koritena maziva, ne mogu doi u dodir s prehrambenim proizvodima, kozmetikim ili farmaceutskim proizvodima. Ako je potrebno, strojevi se moraju konstruirati i izraditi tako da se moe trajno provjeravati sukladnost s tim zahtjevom.

2.1.2. Upute
U uputama za strojeve u proizvodnji hrane ili strojeva za proizvodnju kozmetikih ili farmaceutskih proizvoda moraju se navesti preporueni proizvodi i naini ienja, dezinfekcije ili ispiranja, ne samo za lako dostupne povrine ve i za povrine kojima pristup nije mogu ili se to ne preporua.

2.2. PRIJENOSNI RUNI I/ILI RUNO UPRAVLJANI STROJEVI 2.2.1. Openito

Prijenosni runi i/ili runo upravljani strojevi moraju: ovisno o tipu stroja, imati dovoljno veliku oslanjajuu povrinu i dovoljan broj ruica i potpornja odgovarajue veliine, koji su rasporeeni tako d a osiguravaju stabilnost stroja u predvienim radnim uvjetima, osim kada je tehniki nemogue, ili kada postoji neovisni kontrolni ureaj, u sluaju ruica koje se ne mogu potpuno sigurno otpustiti, moraju biti opremljeni kontrolnim ureajima za pokretanje i zaustavljanje tako postavljenim da operater moe njima upravljati bez isputanja ruica ne predstavljati rizik od sluajnog pokretanja i/ili nastavka rada nakon to operater ispusti ruicu. Istovjetne mjere moraju se poduzeti ako ovaj zahtjev nije tehniki izvediv, dopustiti, kada je potrebno, vizualnu provjeru opasnog podruja i doticaja alata s materijalom koji se obrauje. Ruice prijenosnih strojeva moraju se konstruirati i izraditi tako da je pokretanje ili zaustavljanje izravno.

2.2.1.1. Upute
Upute moraju sadravati sljedee podatke o vibracijama koje prenose prijenosni runi ili runo upravljani stroj: ukupnu vrijednost vibracija kojemu su izloene ruke, ako prelazi 2,5 m/s. Kada ta vrijednost ne prelazi 2,5 m/s, to se mora navest i, mjernu nesigurnost. Vrijednosti moraju biti ili stvarno izmjerene za dotini stroj ili utvrene na temelju mjerenja izvrenih za strojeve koji se tehniki mogu usporediti i reprezentativni su za stroj koji se treba proizvesti. Ako se ne primjenjuju usklaene norme, podaci o vibracijama moraju se odrediti pomou odgovarajue mjerne metode koja odgovar a za taj stroj. Moraju se navesti radni uvjeti tijekom mjerenja i metode koritene za mjerenje, ili navesti reference na primijenjene usklaene norme.

2.2.2. Prijenosni strojevi za privrivanje i drugi strojevi za utiskivanje 2.2.2.1. Openito

Prijenosni strojevi za privrivanje i drugi strojevi za utiskivanje moraju se konstruirati i izraditi tako: da se energija prenosi na predmet na koji se djeluje putem posredne komponente koja ne naputa ureaj, da odgovarajui ureaj za aktiviranje onemogui djelovanje ako stroj nije ispravno pozicioniran, s odgovarajuim pritiskom na osnovni materijal, da se onemogui nenamjerno aktiviranje; kada je to potrebno, mora se za aktiviranje djelovanja zahtijevati odgovarajui slijed radnji ureaja za pokretanje i kontrolnog ureaja, da onemogui nenamjerno aktiviranje tijekom rukovanja ili u sluaju udarca, da se postupak punjenja i pranjenja moe izvoditi jednostavno i sigurno. Kada je potrebno, mora biti omogueno opremanje ureaja sa titnikom (titnicima) od krhotina i proizvoa stroja mora osigurati odgovarajui titnik (titnike).

2.2.2.2. Upute
Upute moraju sadravati potrebne informacije koje se odnose na: dodatne i izmjenjive dijelove koji se mogu koristiti sa strojem, odgovarajue elemente za zabijanje ili druge udarne elemente koji se mogu koristiti sa strojem, gdje je prikladno, koritenje odgovarajuih patrona.

2.3. STROJEVI ZA OBRADU DRVA I MATERIJALA SA SLINIM FIZIKALNIM KARAKTERISTIKAMA

Strojevi za obradu drva i materijala sa slinim fizikalnim karakteristikama moraju biti u skladu sa sljedeim zahtjevima: (a) strojevi moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni tako da se komad koji se strojno obrauje moe postaviti i voditi sigurno; ako se komad runo dri na radnom stolu, taj stol mora biti dostatno stabilan tijekom rada te ne smije sprjeavati kretanje komada; (b) kada se strojevi upotrebljavaju u uvjetima koji ukljuuju rizik od izbacivanja komada drva, moraju se konstruirati, izrad iti ili opremiti tako da se sprijei izbacivanje, ili ako to nije mogue, da izbacivanje ne izaziva rizik za operatera i/ili izloene osobe; (c) stroj mora biti opremljen s automatskom konicom koja zaustavlja alat dovoljno brzo ako postoji rizik od dodira s tim ala tom, dok se stroj zaustavlja. (d) kada je alat ugraen u stroj koji nije potpuno automatiziran, stroj se mora konstruirati i izraditi tako da ukloni ili smanji rizik od sluajnih ozljeda.

2.4. STROJEVI KOJI SE KORISTE ZA PRIMJENU PESTICIDA

2.4.1. Definicija
Strojevi koji se koriste za primjenu pesticida su strojevi posebno namijenjeni za uporabu prilikom zatite biljnih proizvoda kako je to propisano u Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05 i 124/10) i posebnim propisima donesenim na temelju tog zak ona, te kako je to propisano u lanku 2(1) Uredbe (Regulation) EC 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009 koja se odnosi na stavljanje na trite sredstava za zatitu bilja.

2.4.2 Openito
Proizvoa strojeva koji se koriste za primjenu pesticida ili njegov ovlateni predstavni k moraju osigurati da su provedene ocjene rizika od nedoputenih izlaganja okolia pesticidima, u skladu s postupkom ocjene rizika i smanjivanja rizika navedenih u Opim naelima, toka 1. Strojevi koji se koriste za primjenu pesticida moraju biti konstrui rani i izraeni vodei rauna o rezultatima ocjene rizika koji su navedeni u prvom stavku, tako da stroj moe raditi, da se moe popraviti i odravati bez nenamjernog izlaganja okolia pesticidima. Istjecanje mora biti cijelo vrijeme sprijeeno.

2.4.3. Kontrole i praenje

Mora biti mogue jednostavno i tono kontrolirati, pratiti i trenutno zaustaviti primjenu pesticida iz radne pozicije.

2.4.4. Punjenje i pranjenje

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni da omogue precizno punjenje s potrebnom koliinom pesticida i da omogue lagano i potpuno pranjenje, sprijee prolijevanje pesticida i izbjegnu kontaminaciju voda za vrijeme tih radnji.

2.4.5. Primjena pesticida 2.4.5.1. Omjer primjene

Stroj mora omoguiti podeavanje omjera primjene pesticida na lagan nain, tono i pouzdano.

2.4.5.2. Distribucija, odlaganje i nanoenje pesticida

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni da osiguravaju nanoenje pesticida na ciljane povrine kako bi se gubici prema drugim povrinama i odlaganje pesticida u okoli sveli na najmanju moguu mjeru. Gdje je to primjereno, mora se osigurati ravnomjerna distribucija i homogeno odlaganje.

2.4.5.3. Ispitivanja
Kako bi se provjerilo da odgovarajui dijelovi stroja zadovoljavaju zahtjeve navedene u tokama 2.4.5.1. i 2.4.5.2. proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik moraju za svaki tip stroja provesti ili dati provesti odgovarajua ispitivanja.

2.4.5.4. Gubici kod zaustavljanja

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni da sprijee gubitak pesticida kada je postupak primjene pesticida zaustavljen.

2.4.6. Odravanje 2.4.6.1. ienje

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni da omogue lagano i potpuno ienje bez oneienja okolia.

2.4.6.2. Servis
Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se omogui zamjena oteenih dijelova bez oneienja okolia.

2.4.7. Inspekcija
Mora se omoguiti lagano prikljuivanje potrebnih ureaja za mjerenje na stroj, kojima se provjerava ispravnost rada stroja.

2.4.8. Oznaavanje sapnica, odvajaa i filtera

Sapnice, odvajai i filteri moraju biti oznaeni tako da se njihov tip i dimenzija mogu lako identificirati.

2.4.9. Identifikacija pesticida koji se koristi

Gdje je to primjereno, stroj mora biti opremljen posebnim draem na koji operater moe staviti naziv pestic ida koji koristi.

2.4.10. Upute
Upute moraju sadravati sljedee informacije (a) zatitu koja se mora primijeniti kod pripreme, punjenja, primjene, pranjenja, ienja, servisiranja i transporta u cilju zatite okolia. (b) detaljne upute za koritenje za predviene razliite uvjete rada, ukljuujui odgovarajuu pripremu i podeavanje kojom se osigurava nanoenje pesticida na ciljane povrine uz minimalne gubitke prema drugim povrinama i gdje je to primjereno, osigurava jednoliko i homogeno nanoenje pesticida. (c) dimenzije i tipove sapnica, odvajaa i filtera koji se koriste na stroju. (d) periodike kontrolne preglede, te kriterije i postupke zamjene dijelova podlonih troenju, a koji osiguravaju ispravan rad stroja, kao to su sapnice, odvajai i filteri. (e) upute za podeavanje, dnevno odravanje, pripremu za zimu, ostale kontrole koje osiguravaju ispravan rad stroja. (f) vrste pesticida koji mogu izazvati neispravan rad stroja, kvar. (g) obavijest da operater mora aurirati naziv pesticida koji koristi na drau navedenom u 2.4.9. (h) spajanje i uporabu specijalne opreme ili pribora i potrebne sigurnosne mjere. (i) redovni pregled strojeva u uporabi koji se koriste za primjenu pesticida provodi se sukladno lanku 40. i lanku 41. Zako na o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05 i 124/10) i posebnim propisima koji su doneseni na temelju tog Zakona, a kojima je preuzeta Direktiva 2009/128/EC Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009 koja se odnosi na uspostavu okvira za postizanje dugorone odrivosti primjene pesticida. (j) dijelove stroja koji moraju biti kontrolirani u cilju njegovog ispravnog rada. (k) upute za spajanje potrebnih mjernih ureaja.

3. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA UBLAAVANJE OPASNOSTI ZBOG MOGUNOSTI POMICANJA STROJEVA
Stroj koji predstavlja opasnost zbog mogunosti pomicanja mora ispuniti sve bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve navedene u ovom poglavlju (vidi Opa naela, toka 4).

3.1. OPENITO 3.1.1. Definicije

(a) Stroj koji predstavlja opasnost zbog mogunosti pomicanja oznaava stroj iji rad zahtijeva bilo kretanje tijekom rada, ili neprekidno ili isprekidano kretanje izmeu niza fiksnih radnih polo aja ili stroj koji radi bez pomicanja, ali koji moe biti postavljen tako da se moe lako premjetati s jednog mjesta na drugo. (b) Voza oznaava operatera odgovornog za kretanje stroja. Voza se moe voziti strojem ili hodati uz stroj ili upravljati strojem na daljinsko upravljanje.

3.2. RADNA MJESTA 3.2.1. Mjesto vozaa

Vidljivost s mjesta vozaa mora biti takva da voza moe potpuno sigurno za sebe i izloene osobe upravljati strojem i njegov im alatima u uvjetima predvienim za njihovu uporabu. Kada je potrebno, moraju se osigurati odgovarajui ureaji za uklanjanje opasnosti zbog neodgovarajue izravne vidljivosti. Stroj na kojem se voza vozi mora se konstruirati i izraditi tako da, s mjesta za vozae, ne postoji rizik od sluajnoga dodira s kotaima ili tranicama. Mjesto vozaa na strojevima na kojima se vozi, mora se konstruirati i izraditi tako da se moe ugraditi kabina za vozaa, pod uvjetom da se time ne poveava rizik i da za to postoji odgovarajui prostor. U kabini mora biti predvieno mjesto za upute potrebne vozau.

3.2.2. Sjedala
Kada postoji rizik da operater ili osobe koje se voze na stroju budu prignjeeni izmeu dijelova stroja i poda ako se stroj nagne ili prevrne, osobito z a strojeve koji su opremljeni sa zatitnom konstrukcijom navedenoj u toki 3.4.3. ili 3.4.4., ta sjedala moraju biti konstruira na ili opremljena sa zatitnim sistemom koji zadrava osobe na njihovim sjedalima, bez ograniavanja kretanja potrebnih za rad ili kretanja u odnosu na kons trukciju, uzrokovanih zatitom sjedala. Takvi zatitni sistemi ne smiju se ugraditi ako poveavaju rizik .

3.2.3. Mjesta za druge osobe

Ako uvjeti koritenja doputaju da se osobe koji nisu vozai povremeno ili redovito voze strojevima, ili rade na njima, moraju se osigurati odgovarajua mjesta koja im omoguavaju da se voze ili rade na stroju bez rizika. Drugi i trei stavak toke 3.2.1. primjenjuju se takoer za mjesta namijenjena osobama koji nisu vozai.

3.3. KONTROLNI SUSTAVI

Ako je potrebno, moraju se poduzeti mjere kako bi se sprijeilo neovlateno koritenje kontrola. U sluaju sustava na daljinsko upravljanje, na svakoj kontrolnoj jedinici mora jasno biti naznaen stroj kojim ta kontrolna jedinica upravlja. Sustav za daljinsko upravljanje mora biti konstruiran i izraen na nain da utjee samo na: dotini stroj dotine funkcije Stroj kojim se upravlja na daljinu mora biti konstruiran i izraen na nain da odgovara samo na signale odreenih kontrolnih jedinica.

3.3.1. Kontrolni ureaji

Voza mora s vozakog mjesta moi pokrenuti sve kontrolne ureaje koji su potrebni za upravljanje strojem, osim za radnje koje se mogu sigurno aktivirati samo uporabom kontrolnih ureaja koji se nalaze negdje drugdje. Te radnje posebno ukljuuju radnje za koje su odgo vorni operateri koji nisu vozai ili za koje voza mora napustiti svoje mjesto za vonju kako bi nji ma sigurno upravljao. Ako postoje pedale, moraju biti konstruirane, izraene i ugraene tako da vozau omoguuju sigurno upravljanje uz najmanji ri zik nepravilne uporabe. Njihova povrina mora biti otporna na klizanje i lako istiva. Kada njihov rad moe dovesti do opasnosti, osobito opasnih kretnji, kontrolni ureaji, osim onih s unaprijed namjetenim poloajima, moraju se vrat iti u neutralni poloaj im ih operater otpusti. U sluaju strojeva s kotaima, upravljaki sustav mora biti konstruiran i izraen na nain da smanji silu iznenadnih pokreta na upravlja ili upravljake poluge, a izazvane udarcima na upravljake kotae. Svaka kontrola koja blokira diferencijal mora se konstruirati i urediti tako da omoguava deblokiranje diferencijala kada se stroj kree. esti stavak toke 1.2.2., koji se odnosi na zvune i/ili optike signale upozorenja, primjenjuje se samo u sluaju vonje un atrag.

3.3.2. Pokretanje/kretanje
Svaki hod stroja s vlastitim pogonom i s vozaem koji se vozi zajedno sa strojem mogu biti mogue samo ako je voza za kontrolama. Kada je radi upravljanja, stroj opremljen s ureajima koji prelaze njegove gabarite kretanja (npr. stabilizatori, krak dizalice itd.) voza mora imati mogunost jednostavne provjere, prije kretanja stroja, da se takvi ureaji nalaze u odreenom poloaju koji omoguava sigurno kretanje.

Ovo se takoer primjenjuje na sve druge dijelove koji, kako bi se omoguilo sigurno kretanje, moraju biti u odreenom poloaj u, blokirani ako je to potrebno. Kada to ne dovodi do drugih rizika, kretanje stroja mora ovisiti o sigurnom poloaju gore navedenih dijelova. Ne smije postojati mogunost nenamjernog pokretanja stroja kad se pokree motor.

3.3.3. Funkcije kretanja

Ne dovodei u pitanje propise koji ureuju cestovni promet, strojevi s vlastitim pogonom i njihove prikolice moraju zadovoljavati zahtjeve za usporavanje, zaustavljanje, koenje i sprjeavanje kretanja kako bi se osigurala sigurnost kod svakog rada, optereenja, brzi ne, terena i dozvoljenog nagiba. Voza mora moi usporiti ili zaustaviti stroj s vlastitim pogonom s pomou glavnog ureaja. Kada je radi sigurnosti potrebno, u sluaju kvara glavnog ureaja ili prestanka opskrbe energije potrebne za pogon glavnog ureaja, mora postojati ureaj za sluaj opasnosti sa neovis nim i lako dostupnim kontrolnim ureajem koji mora osigurati usporavanje i zaustavljanje. Kada je radi sigurnosti potrebno, mora postojati parkirni ureaj koji mora osigurati nemogunost kretanja parkiranog stroja. Ovaj ureaj moe se kombinirati s jednim od ureaja navedenih u drugom stavku, pod uvjetom da je potpuno mehaniki. Strojevi s daljinskim upravljanjem moraju biti opremljeni s ureajima za automatsko i trenutno zaustavljanje rada i za sprjeavanje moguih opasnih radnji u sljedeim situacijama: ako voza izgubi kontrolu, ako primi signal za zaustavljanje, ako primijeti kvar na dijelu sustava zaduenog za sigurnost, ako se ne detektira potvrdni signal u naznaenom vremenu. Toka 1.2.4. se ne primjenjuje na funkcije kretanja.

3.3.4. Premjetanje strojeva kojima se upravlja hodajui

Premjetanje strojeva s vlastitim pogonom kojima se upravlja hodajui mogue je samo ako voza neprekidno djeluje na odgovarajui kontrolni ureaj. Naroito ne smije biti mogue kretanje stroja kod pokretanja motora. Kontrolni sustavi za strojeve kojima se upravlja hodajui moraju biti konstruirani na nain da se rizici koji proizlaze iz nena mjernog kretanja stroja prema vozau smanje na najmanju moguu mjeru, posebice: prignjeenja, ozljeda izazvanih rotirajuim alatima. Brzina kretanja stroja mora biti usklaena s brzinom hoda vozaa. Kod strojeva na koje se mogu prikljuiti rotirajui alati ne smije biti mogue pokrenuti alat kada je ukljuena funkcija za k retanje unatrag, osim u sluajevima kada kretanje stroja proizlazi iz kretanja alata. U navedenom sluaju, brzina kretanja unatrag mora biti takva da ne ugroava sigurnost vozaa.

3.3.5. Kvar upravljakoga kruga

Kvar napajanja energijom kod pomonog napajanja upravljanja, kada je ugraeno, ne smije sprijeiti u pravljanje strojem tijekom vremena potrebnog za zaustavljanje.

3.4. ZATITA OD MEHANIKIH OPASNOSTI 3.4.1. Nekontrolirano kretanje

Stroj mora biti konstruiran, izraen i gdje je to primjereno, postavljen na svoje pokretno postolje na nain koji osigurava d a kod kretanja, nekontrolirane oscilacije njegovog gravitacijskog sredita ne utjeu na njegovu stabilnost ili vre prekomjerno naprezanje njegove konstrukc ije.

3.4.2. Pokretni dijelovi prijenosa

Iznimno od toke 1.3.8.1., kada su u pitanju motori, pomini titnici koji sprjeavaju pristup pominim dijelovima u prostoru motora, ne trebaju imati ureaje za blokiranje ukoliko se oni otvaraju upotrebom alata, kljua ili kontrole koja se nalazi na vozakom mjestu, pod uvjetom da se voza nalazi u potpuno zatvorenoj kabini s kljuanicom koja sprjeava nedoputeni pristup.

3.4.3. Prevrtanje i izvrtanje

Kada, u sluaju strojeva s vlastitim pogonom na kojima se voze voza(i), operater(i) ili druga(e) osoba(e), postoji rizik od prevrtanja i izvrtanja, strojevi moraju biti opremljeni s odgovarajuom zatitnom konstrukcijom, osim u sluajevima kada ona poveava rizik. Navedena konstrukcija mora u sluaju prevrtanja ili izvrtanja omoguiti osobi(ama) koja(e) se voze na stroju odgovarajui pro stor nakon deformiranja. Kako bi se utvrdilo da je konstrukcija sukladna sa zahtjevima navedenim u drugom stavku, proizvoa ili njegov ovlateni predstavn ik mora za svaki pojedini tip konstrukcije provesti odgovarajua ispitivanja ili dati provesti takva ispitivanja.

3.4.4. Predmeti koji padaju

Kada kod strojeva s vlastitim pogonom, na kojima se voze voza(i), operater(i) ili druga(e) osoba(e), postoji rizik od padanj a predmeta ili materijala, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da su uzeti u obzir ti rizici, te opremljeni, ukoliko to njihova veliina doputa, odgovarajuom zatitnom konstrukcijom. Zatitna konstrukcija mora biti takva da, u sluaju pada predmeta ili materijala, osobi(ama) koje se voze na stroju osigurava odgovarajui prostor nakon deformiranja. Kako bi se utvrdilo da konstrukcija zadovoljava zahtjeve navedene u drugom stavku, proizvoa ili ovlateni predstavnik mora provesti odgovarajua ispitivanja ili dati provesti takva ispitivanja za svaki pojedini tip konstrukcije.

3.4.5. Sredstva za pristup

Rukohvati i stube moraju biti konstruirani, izraeni i rasporeeni na nain da ih operateri koriste instinktivno i da kod pristu pa ne koriste kontrolne ureaje.

3.4.6. Vuni ureaji

Svi strojevi koji se koriste za vuu ili koji se vuku moraju biti opremljeni vunim ureajima ili ureajima za spajanje koji su konstruirani, izraeni i rasporeeni tako da osiguravaju jednostavno i sigurno spajanje i odvajanje te da sprjeavaju sluajno odvajanje tijekom kori tenja. U onoj mjeri u kojoj optereenje ipke za vuu to zahtijeva, takvi strojevi moraju biti opremljeni postoljem s nosivom povrinom koja odgovara teretu i terenu.

3.4.7. Prijenos energije izmeu strojeva s vlastitim pogonom (ili traktora) na druge strojeve
Zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaji povezani sa strojevima s vlastitim pogonom (ili traktorima) na prvom fiksnom prikljuku pogonskog stroja moraju biti konstruirani i izraeni na nain da je bilo koji dio koji se pokree prilikom rada zatien cijelom svojom duino m. Prikljuak na koji se spaja zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj, a koji se nalazi na strojevima s vlastitim pogonom (ili traktorima), mora biti zatien ugraenim titnikom koji je povezan sa strojem na vlastiti pogon (ili traktorom) ili nekim drugim ureajem koji prua istu ra zinu zatite. Mora biti mogue otvoriti navedeni titnik kako bi se omoguio pristup zamjenjivom mehanikom prijenosnom ureaju. Kada se navedeni titnik postavi, mora biti dovoljno prostora za sprjeavanje oteenja titnika od pogonske osovine za vrijeme kretanja stroja (ili traktora). Na prikljunom stroju, ulazna osovina mora biti u zatitnom kuitu koje je privreno za stroj. Graninici zakretnih momenata ili dijelovi koji se slobodno vrte mogu biti spojeni s univerzalnim prikljucima za prijenos sa mo na strani pogonskog stroja. Zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj mora biti odgovarajue oznaen. Na prikljunom stroju, rad koji zahtijeva zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj kako bi se spojio sa strojem na vlastiti pog on (ili traktorom) mora imati takav sistem za postavljanje zamjenjivog mehanikog prijenosnog ureaja da kad stroj nije spojen, zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj i njegov titnik ne smiju biti oteeni u dodiru s tlom ili dijelom stroja. Vanjski dijelovi titnika moraju biti konstruirani, izraeni i postavljeni na nain da se ne mogu okretati sa zamjenjivim mehanikim prijenosnim ureajem.

titnik mora pokriti zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj do krajeva unutranjih eljusti u sluaju jednostavnih univerzaln ih spojeva ili najmanje do sredita vanjskog spoja ili spojeva u sluaju irokokutnih univerzalnih spojeva. Ako je pristup do radnog mjesta u blizini zamjenjivog mehanikog prijenosnog ureaja, on mora biti konstruiran i izraen na nain da se titnik vratila ne moe koristiti kao stepenica, osim ako nije konstruiran i izraen za tu namjenu.

3.5. ZATITA OD DRUGIH OPASNOSTI 3.5.1. Akumulatori

Kuite akumulatora mora biti konstruirano i izraeno tako da sprjeava izlijevanje elektrolita na operatera u sluaju prevrt anja ili izvrtanja te kako bi se izbjeglo akumuliranje para na mjestima na kojima se nalaze operateri. Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se akumulator moe iskljuiti uz pomo lako dostupnog ureaja koji je na mijenjen za tu svrhu.

3.5.2. Poar
Ovisno o opasnostima koje je predvidio proizvoa, strojevi moraju, tamo gdje to njihova veliina doputa: imati predviena mjesta za postavljanje aparata za gaenje poara, ili imati ve ugraene sustave za gaenje poara.

3.5.3. Emisije opasnih tvari

Drugi i trei stavak toke 1.5.13. ne primjenjuju se gdje je glavna namjena strojeva prskanje proizvoda. Meutim, operater mora biti zatien od rizika izlaganja takvim opasnim emisijama.

3.6. INFORMACIJE I OZNAKE 3.6.1. Znakovi, signalizacija i upozorenja

Svi strojevi moraju imati znakove i/ili tablice s uputama koji se odnose na uporabu, postavljanje i odravanje, tamo gdje je potrebno, kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost ljudi. Oni moraju biti odabrani, konstruirani i izraeni na nain da su jasno v idljivi i neizbrisivi. Ne dovodei u pitanje odredbe propisa koji propisuju cestovni promet, strojevi kojima upravlja voza moraju imati sljedeu op remu: zvuni ureaj za upozoravanje osoba, sustav svjetlosne signalizacije koji odgovara uvjetima u kojima se stroj upotrebljava, navedeni zahtjev se ne odnosi na strojeve koji su namijenjeni iskljuivo uporabi pod zemljom i koji su bez elektrinog pogona, gdje je to potrebno, mora postojati odgovarajui spoj izmeu prikolice i stroja za upravljanje signalizacijom. Strojevi na daljinsko upravljanje kod kojih su osobe, u normalnim uvjetima koritenja, izloene riziku od udaraca ili prignjeenja moraju biti opremljene odgovarajuim sredstvima za signalizaciju njihovog kretanja ili sredstvima koja pruaju zatitu osobama kada su u pitanju takvi rizici. Isto se primjenjuje na strojeve iji rad podrazumijeva neprestano ponavljanje kretanja unaprijed i unatrag po istoj osi, u kojem sluaju voza ne moe jasno vidjeti podruje iza stroja. Strojevi moraju biti izraeni na nain da se ureaji za upozoravanje i signalizaciju ne mogu sluajno onesposobiti. Tamo gdje je to bitno zbog sigurnosti, mora se provjeriti ispravnost navedenih ureaja, a njihovi mogui kvarovi moraju biti vidljivi operateru. Kada kretanje strojeva ili njihovih alata predstavlja posebnu opasnost, na strojevima moraju biti istaknuti znakovi koji upozoravaju na opasnost pribliavanja stroju kada on radi; znakovi moraju biti itljivi s odgovarajue udaljenosti kako bi se osigurala sigurnost oso ba koje se moraju nalaziti u njegovoj blizini.

3.6.2. Oznaavanje
Sljedee mora biti oznaeno itljivo i neizbrisivo na svim strojevima: nazivna snaga izraena u kilovatima (kW), masa najee konfiguracije, u kilogramima (kg)

i, kad je to primjereno: najvea vlana sila na spojnoj kuki, u njutnima (Newtons) (N), najvee vertikalno optereenje na spojnoj kuki, u njutnima (Newtons) (N).

3.6.3. Upute 3.6.3.1. Vibracije

Upute moraju sadravati sljedee podatke koji se odnose na vibracije koje strojevi prenose na podruje ruke rame ili cijelo tijelo: ukupnu snagu vibracija kojima je podruje ruke ramena izloeno, ako prelazi 2,5 m/s. Gdje ta vrijednost ne prelazi 2,5 m/s to mora biti navedeno, korijen iz ponderirane srednje kvadratne vrijednosti ubrzanja kojem je izloeno tijelo, ukoliko prelazi 0.5 m/s. Gdje ta vrijednost ne prelazi 0,5 m/s, to mora biti navedeno, nesigurnost mjerenja. Ove vrijednosti moraju biti ili one koje su stvarno izmjerene kod dotinih strojeva ili one koje su ustano vljene na temelju mjerenja koja su izvedena na tehniki usporedivim strojevima koji slue kao uzorak strojeva koji e se proizvoditi. U sluajevima gdje se usklaene norme ne mogu primijeniti, vibracije se moraju mjeriti koristei metodu mjerenja koja najb olje odgovara pojedinim strojevima. Radni uvjeti tijekom mjerenja i metode mjerenja koje su koritene moraju se opisati.

3.6.3.2. Vienamjenska uporaba

Upute za strojeve koji imaju vienamjensku uporabu, ovisno o opremi koja se koristi i upute za izmjenjivu opremu, moraju sadravati podatke koji su potrebni za sigurno sastavljanje i uporabu osnovnog stroja i izmjenjive opreme koja se moe prikljuiti.

4. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA UBLAAVANJE OPASNOSTI KOD POSTUPAKA DIZANJA
Strojevi koji predstavljaju opasnost zbog dizanja moraju zadovoljavati sve bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji su opisani u ovome poglavlju. (vidi Ope odredbe, toka 4.).

4.1. OPENITO 4.1.1. Definicije

(a) postupak dizanja oznaava pomicanje jedinice tereta koja se sastoji od robe i/ili osoba koja u odreenom trenutku zahtijeva promjenu visine. (b) voeni teret oznaava teret kad se ukupno kretanje izvodi uzdu krute ili gipke vodilice, iji je poloaj odreen nepominim tokama. (c) radni koeficijent oznaava aritmetiki omjer izmeu tereta za koji proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik garantira da ga dio opreme moe drati i najveeg radnog optereenja oznaenog na pojedinom dijelu opreme. (d) ispitni koeficijent oznaava aritmetiki omjer izmeu tereta koji se upotrebljava za provedbu statikih ili dinamikih ispitivanja na strojevima za dizanje ili priboru za dizanje i najveeg radnog optereenja naznaenog na stroju za dizanje ili priboru za dizanje. (e) statika ispitivanja oznaavaju ispitivanja tijekom kojih se stroj za dizanje ili pribor za dizanje prvo pregleda te podvrgava sili koja odgovara najveem radnom optereenju pomnoenom s odgovarajuim statikim ispitnim koeficijentom, a potom ponovo pregleda nakon to pr estane djelovanje navedene sile, kako bi se osiguralo da nije dolo do oteenja; (f) dinamika ispitivanja oznaavaju ispitivanja tijekom kojih stroj radi u svim njegovim moguim konfiguracijama pri najveemu radnom optereenju pomnoenim s odgovarajuim dinamikim ispitnim koeficijentom, vodei rauna o dinamikom ponaanju strojeva za dizanje kako bi se provjerilo da ispravno funkcioniraju. (g) nosa oznaava dio stroja na kojem ili u kojem se osobe i/ili roba smjetaju kako bi se podigli.

4.1.2. Zatita od mehanikih opasnosti 4.1.2.1. Rizici zbog nedostatne stabilnosti

Strojevi moraju biti tako konstruirani i izraeni da se stabilnost zahtijevana u toki 1.3.1. moe odrati i tijekom uporabe i izvan uporabe, ukljuujui sve faze prijevoza, sastavljanja i rastavljanja, tijekom predvidljivih kvarova komponenata te takoer tijekom ispitivanja koja se provode u skladu s uputama za uporabu. U tu svrhu proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik moraju upotrebljavati odgovarajue metode potvrivanja.

4.1.2.2. Strojevi koji se kreu tranicama vodilicama i eljeznikim kolosijecima

Strojevi moraju biti opremljeni ureajima koji djeluju na tranice vodilice i eljeznike kolosijeke radi sprjeavanja iskaka nja. Ako unato takvim ureajima rizik od iskakanja i dalje postoji, ili ako postoji kvar na tranicama ili na kojoj radnoj komponenti koja se kree, moraju se osigurati ureaji kojima se sprjeava padanje opreme, komponenata ili tereta ili prevrtanje stroja.

4.1.2.3. Mehanika vrstoa

Strojevi, pribor za dizanje i njihove komponente moraju moi izdrati naprezanja kojima su izloeni za vrijeme uporabe, i kad je primjenjivo, izvan uporabe, u predvienim montanim i radnim uvjetima i u svim odgovarajuim konfiguracijama, vodei rauna, gdje je primjereno, o djelovanju atmosferskih imbenika i ljudske snage. Taj uvjet mora takoer biti zadovoljen tijekom prijevoza, sastavljanja i rastavljanja . Strojevi i pribor za dizanje moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprijee kvarove izazvane zamorom ili troenjem, uzi majui u obzir njihovu namjenu. Materijali koji se upotrebljavaju moraju biti odabrani za predvieni radni okoli naroito u odnosu na koroziju, troenje, ud arce, ekstremne temperature, zamor, krtost i starenje. Strojevi i pribor za dizanje moraju biti konstruirani i izraeni tako da mogu izdrati preoptereenje pri statikim ispitivanjima bez trajne deformacije ili oigledne neispravnosti. Proraunom se moraju uzeti u obzir vrijednosti koeficijenta statikog ispitivanja odabranog kako bi se jamila odgovarajua razina sigurnosti. Taj koeficijent u pravilu ima sljedee vrijednosti: (a) za runo upravljane strojeve i pribor za dizanje: 1,5; (b) za ostale strojeve: 1,25. Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni da se bez kvara mogu podvrgnuti dinamikim ispitivanjima koja se provode uporabom najveeg radnog optereenja pomnoenog s koeficijentom dinamikog ispitivanja. Taj koeficijent dinamikog ispitivanja treba odabrati tako da osigurava odgovarajuu razinu sigurnosti, koeficijent u pravilu iznosi 1,1. U pravilu se ispitivanja provode pri nazivnim brzinama koje su za to predviene. Ako upravljaki krug stroja treba omoguiti nekoliko istodobnih kretanja, ispitivanja se moraju provoditi u najnepovoljnijim uvjetima, u pravilu k ombinacijom tih kretanja.

4.1.2.4. Remenice, valjci, kotai, uad i lanci

Remenice, valjci i kotai moraju imati promjer razmjeran veliini ueta ili lanaca s kojima mogu biti opremljeni. Valjci i kotai moraju biti konstruirani, izraeni i montirani tako da se uad ili lanci kojima s u opremljeni mogu namatati oko njih bez odvajanja. Uad koja se izravno upotrebljava za dizanje ili podupiranje tereta ne smije imati bilo kakve spojeve osim na krajevima. Spajanje se doputa samo u instalacijama za koje je konstruiranjem predvieno redovito preinaavanje u skladu s potrebama uporabe. Cijela uad i njihovi krajevi moraju imati radni koeficijent odabran na takav nain da osigurava odgovarajuu razinu sigurnos ti. U pravilu taj je koeficijent jednak 5. Lanci za dizanje moraju imati radni koeficijent odabran na takav nain da osigurava odgovarajuu razinu sigurnosti. U pravilu taj je koeficijent jednak 4. Kako bi provjerio je li postignut odgovarajui radni koeficijent, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora za svaki t ip lanaca i uadi koji se izravno upotrebljava za dizanje tereta, i za krajeve ueta, provesti odgovarajua ispitivanja ili dati provesti takva ispitiv anja.

4.1.2.5. Pribor za dizanje i njegove komponente

Pribor za dizanje i njegove komponente moraju, uzimajui u obzir zamor i starenje, biti dimenzionirani za odreeni broj radnih ciklusa u skladu s njegovim oekivanim ivotnim vijekom, kako je specificirano u radnim uvjetima za danu primjenu. Nadalje:

(a) radni koeficijent kombinacije ica-ue/kraj ueta mora biti odabran na nain da osigurava odgovarajuu razinu sigurnosti; taj je koeficijent u pravilu jednak 5. Uad ne smije imati nikakve spojeve ili ome osim na njegovim krajevima; (b) gdje se upotrebljavaju lanci sa zavarenim lancima, oni moraju imati kratke lanke. Radni koeficijent lanaca mora se odabrati na nain da osigurava odgovarajuu razinu sigurnosti; taj je koeficijent u pravilu jednak 4; (c) radni koeficijent za tekstilnu uad ili ome ovisi o materijalu, metodi izrade, dimenzijama i uporabi. Taj se koeficijent mora odabrati na nain da osigurava odgovarajuu razinu sigurnosti; taj je koeficijent u pravilu jednak 7, pod uvjetom da je dokazano da su upotrijeblj eni materijali veoma dobre kvalitete, a metode izrade odgovaraju predvienoj uporabi. Ako to nije sluaj, u pravilu se uzima via vrijednost koeficijenta kako bi se osigurala istovrijedna razina sigurnosti. Tekstilna uad i ome ne smiju imati nikakve vorove, veze ili spojeve osim na krajevima ome, osim u sluaju beskonane ome; (d) sve metalne komponente od kojih je oma sastavljena, ili se s njom upotrebljavaju, moraju imati radni koeficijent odabran tako da jami odgovarajuu razinu sigurnosti; taj je koeficijent u pravilu jednak 4; (e) najvea radna sposobnost ome s vie krakova odreuje se na temelju sigurnosnog koeficijenta najslabijega kraka, broja krakova i koeficijenta sniavanja koji ovisi o konfiguraciji ome; (f) kako bi se provjerilo je li postignut odgovarajui radni koeficijent, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora za svaki tip komponente navedene u (a), (b), (c) i (d) provesti odgovarajua ispitivanja ili dati provesti takva ispitivanja.

4.1.2.6. Kontrola kretanja

Ureaji za kontrolu kretanja moraju djelovati na takav nain da strojevi na koje su ugraeni ostanu sigurni: (a) strojevi moraju biti konstruirani i izraeni ili opremljeni ureajima na nain da se amplituda kretanja njegovih komponenata zadrava u odreenim granicama. Radu takvih ureaja mora, gdje je to primjereno, prethoditi upozorenje; (b) ako nekoliko nepominih strojeva ili strojeva montiranih na tranice mogu istodobno manevrirati na istome mjestu uz rizik sudara, takvi strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se omogui ugradnja sustava za izbjegavanje tih rizika; (c) strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain da je onemogueno isklizavanje tereta ili slobodno i neoekivano padanje tereta, ak i u slua ju djelominog ili potpunog kvara napajanja energijom ili kad operater zaustavi rad stroja; (d) u normalnim radnim uvjetima ne smije biti mogue spustiti teret samo tarnom konicom, osim u sluaju strojeva ija funkcija zahtijeva takvo djelovanje; (e) ureaji za dranje moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se izbjegne sluajno padanje tereta.

4.1.2.7. Pomicanje tereta za vrijeme rukovanja

Mjesto za upravljanje na stroju mora biti tako postavljeno da se osigura najira mogua vidljivost putanja pokretnih dijelova, kako bi se izbjegli mogui sudari s osobama ili opremom ili drugim strojevima koji bi mogli istodobno manevrirati i predstavljati opasnost. Strojevi s voenim teretima moraju biti konstruirani i izraeni na nain da se sprijei da teret ili protuteret ozlijedi osob e.

4.1.2.8. Strojevi koji se koriste na nepominim razinama

4.1.2.8.1. Kretanje nosaa Kretanje nosaa kod strojeva koji se kreu izmeu nepominih razina mora biti strogo voeno na i s razina. Strogim voenjem smatraju se i karasti sustavi. 4.1.2.8.2. Pristup nosau Kada osobe imaju pristup nosau, stroj mora biti konstruiran i izraen tako da je kod pristupa osigurana njegova nepominost, posebno za vrijeme utovara i istovara. Stroj mora biti konstruiran i izraen na nain da osigura da razlika u razini izmeu nosaa i razine na kojoj se koristi ne p redstavlja rizik od spoticanja. 4.1.2.8.3. Rizici povezani uz kontakt s nosaem u pokretu Gdje je potrebno kako bi se ispuno zahtjev naveden u drugom stavku toke 4.1.2.7, zona kretanja mora biti nedostupna tijekom normalnog upravljanja. Kada za vrijeme provjere ili odravanja postoji rizik od prignjeenja osoba koje se nalaze ispod ili iznad nosaa, izmeu nosaa i njegovih nepominih dijelova, mora se osigurati dovoljno slobodnog prostora u obliku fizikih ugibalita ili pomou mehanikih ureaja koji sprjeavaju kretanje nosaa.

4.1.2.8.4. Rizik od pada tereta s nosaa Gdje je prisutan rizik od pada tereta s nosaa, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprjee taj rizik. 4.1.2.8.5. Razine Rizici koji su prisutni kod kontakta osoba na razinama, s nosaem koji je u pokretu ili s drugim pominim dijelovima, moraju se sprijeiti. Gdje postoji rizik od pada osoba u zonu kojom se kree nosa, kada se nosa ne nalazi na razinama, moraju se ugraditi titnici kako bi sprijeili taj rizik. Navedeni titnici ne smiju se otvarati u smjeru zone kretanja. Moraju biti opremljeni ureajem za blokiranje koji se kontrolira s mjesta nosaa i koji sprjeava: opasna kretanja nosaa dok se titnici ne zatvore i zakljuaju, opasna otvaranja titnika dok se nosa ne zaustavi na odgovarajuoj razini.

4.1.3. Prikladnost za namjenu

Kada se strojevi za dizanje ili oprema za dizanje stavljaju na trite ili prvi puta u uporabu, proizvoa ili njegov ovlate ni predstavnik mora poduzeti odgovarajue mjere ili ih dati poduzeti, da strojevi ili oprema za dizanje koji su spremni za uporabu, bez obzira da li se njima runo upravlja ili na strojni pogon, mogu sigurno zadovoljiti svoje specificirane funkcije. Na svim strojevima za dizanje, koji su spremni za uporabu moraju se izvriti statika i dinamika ispitivanja navedena u toki 4.1.2.3. Kad se strojevi ne mogu sastavljati u prostorijama proizvoaa ili u prostorijama njegovog ovlatenog predstavnika, moraju se poduzeti odgovarajue mjere na mjestu uporabe. Inae te se mjere mogu poduzeti bilo u prostorijama proizvoaa ili na mjestu uporabe.

4.2. POSEBNI ZAHTJEVI ZA STROJEVE KOJI SE NE POGONE LJUDSKOM SNAGOM 4.2.1. Kontrola kretanja
Kontrolni ureaji za upravljanje moraju se koristiti za kontrolu kretanja strojeva ili njihove opreme. Meutim, za djelomino ili potpuno kretanje u kojemu ne postoji rizik da se teret ili strojevi sudare, navedeni se ureaji mogu zamijeniti kontrolnim ureajima za doputan je automatskog zaustavljanja na unaprijed odabranim mjestima, bez djelovanja operatera na kontrolne ureaje.

4.2.2. Kontrola optereenja

Strojevi ije najvee radno optereenje nije manje od 1 000 kilograma ili iji najvei moment prevrtanja nije manji od 40 000 Nm moraju biti opremljeni ureajima za upozoravanje vozaa i sprjeavanje opasnoga kretanja tereta u sluaju: preoptereenja, bilo da je posljedica prekoraenja najveeg radnog optereenja, ili najveeg radnog momenta, izazvanih prekoraenjem tereta, ili prekoraenja momenta prevrtanja.

4.2.3. Instalacije voene s pomou uadi

iare, traktori ili vunice moraju biti pridravane protuutegom ili ureajem koji omoguuje stalno upravljanje napetosti.

4.3. INFORMACIJE I OZNAAVANJE 4.3.1. Lanci, uad i pleteno remenje (gurte)

Svaki dio lanca za dizanje, uadi ili pletenog remenja koji nije dio sklopa mora nositi oznaku ili, tamo gdje to nije mogue, ploicu ili neuklonjiv prsten s nazivom i adresom proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika, te identifikacijsku oznaku odgovarajueg certifikata. Navedeni certifikat treba sadravati najmanje sljedee podatke: (a) naziv i adresu proizvoaa i ako je primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika, (b) opis lanca ili uadi koji ukljuuje: njegovu nazivnu veliinu,

 njegovu konstrukciju, materijal od kojeg je izraen i svaki posebni metalurgijski postupak koji je primijenjen na tom materijalu, (c) primijenjenu metodu ispitivanja, (d) najvee optereenje kojemu lanac ili uad moe biti izloeno u uporabi. Za navedene primjene moe se dati raspon vrijedno sti.

4.3.2. Pribor za dizanje

Pribor za dizanje mora imati navedene sljedee pojedinosti: oznaku materijala ako su ti podaci potrebni za sigurnu uporabu, najvee radno optereenje. U sluaju pribora za dizanje na kojima oznaavanje nije fiziki mogue, pojedinosti navedene u prvom stavku moraju se navesti na ploici ili na drugi odgovarajui nain i sigurno privrstiti na taj pribor. Pojedinosti moraju biti itljive i postavljene na mjesto na kojemu nee biti izloene nestajanju zbog noenja ili ugroziti vrstou pribora.

4.3.3. Strojevi za dizanje

Na strojevima mora biti jasno oznaeno maksimalno radno optereenje. Oznake moraju biti itljive, neizbrisive i u nekodiranu obliku. Gdje nazivno optereenje ovisi o konfiguraciji stroja, svaki radni poloaj mora biti opskrbljen ploicom optereenja koja prikazuje, u obliku dijagrama ili tablice, nazivna optereenja moraju se navesti za svaku konfiguraciju. Strojevi koji su namijenjeni iskljuivo za dizanje tereta, te su opskrbljeni nosaem tereta na koji je dozvoljen pristup osob ama, moraju imati jasno i neizbrisivo upozorenje da je zabranjeno dizanje osoba. To upozorenje mora biti vidljivo na svakome mjestu gdje je pristup mog u.

4.4. UPUTE 4.4.1. Pribor za dizanje

Svaki pribor za dizanje ili svaki komercijalno nerazdvojivi sklop pribora za dizanje mora imati upute koje sadre najmanje sljedee pojedinosti: (a) namijenjenu uporabu; (b) ogranienja uporabe (posebno za pribor za dizanje kao to su magnetni ili zrani podizai koji nisu u skladu s tokom 4.1 .2.6. (e)); (c) upute za sklapanje, uporabu i odravanje; (d) primijenjen statiki ispitni koeficijent.

4.4.2. Strojevi za dizanje

Strojevi za dizanje moraju imati pripadajue upute koje moraju sadravati sljedee podatke: (a) tehnike znaajke strojeva, a posebno: maksimalno radno optereenje i, gdje je to primjereno, kopiju tablice optereenja prikazane u drugom stavku toke 4.3.3., reakcije kod nosaa ili oslonaca i, gdje je primjereno, znaajke kolosijeka, gdje je primjereno, definiciju balasta i nain ugradnje balasta; (b) sadraj oevidnika o radu stroja, ako on nije isporuen sa strojem; (c) savjete za uporabu, posebno za neutraliziranje nedostatka izravne vidljivosti tereta operateru;

(d) gdje je primjereno, ispitni izvjetaj o pojedinostima statikih i dinamikih ispitivanja koja je izvrio proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik; (e) potrebne upute za provedbu mjera navedenih u toki 4.1.3. prije prvog stavljanja u uporabu strojeva koji nisu sastavljeni u prostorijama proizvoaa u obliku u kojem e se upotrebljavati,

5. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA STROJEVE NAMIJENJENE ZA RAD POD ZEMLJOM
Strojevi namijenjeni za rad pod zemljom moraju zadovoljavati sve bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji su opisani u ov om poglavlju. (vidi Opa naela, toka 4.)

5.1. RIZICI ZBOG SMANJENE STABILNOSTI

Stropni podupirai s pogonom moraju biti konstruirani i izraeni na nain da zadre zadani pravac kad se kreu i da ne iskliz nu prije i za vrijeme dok su pod optereenjem i nakon uklanjanja optereenja. Moraju biti opskrbljene osloncima za gornje ploe pojedinih hidraulinih stupaca.

5.2. KRETANJE
Stropni podupirai s pogonom moraju omoguiti nesmetano kretanje osoba.

5.3. KONTROLNI UREAJI

Kontrolni ureaji za ubrzavanje i koenje strojeva koji se kreu na tranicama moraju biti runo upravljani. Meutim, upravljanje ureajem moe biti nono, ukoliko su za to osposobljeni. Kontrolni ureaji stropnih podupiraa s pogonom moraju biti konstruirani i postavljeni da je tijekom premjetanja operater zatien nepominim podupiraem. Kontrolni ureaji moraju biti zatieni od bilo kakva sluajnog aktiviranja.

5.4. ZAUSTAVLJANJE
Strojevi s vlastitim pogonom za rad pod zemljom koji se kreu na tranicama moraju biti opremljeni osposobljenim ureajem koj i djeluje na krug koji upravlja kretanjem stroja, tako da se kretanje zaustavlja ukoliko voza vie ne upravlja kretanjem.

5.5. POAR
Druga alineja toke 3.5.2. obvezatna je za strojeve koji se sastoje od vrlo zapaljivih dijelova. Sustav koenja strojeva namijenjenih za rad pod zemljom mora biti konstruiran i izraen tako da ne stvara iskre ili izaziva poare. Strojevi s motorima s unutarnjim izgaranjem za rad pod zemljom moraju biti spojeni samo s motorima koji upotrebljavaju goriva s niskim tlakom isparavanja i koji iskljuuju bilo kakve iskre elektrinog podrijetla.

5.6. EMISIJE ISPUNIH PLINOVA

Emisije ispunih plinova motora s unutarnjim izgaranjem ne smiju se isputati uvis.

6. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA IZBJEGAVANJE POSEBNIH OPASNOSTI KOJE NASTAJU ZBOG DIZANJA OSOBA
Strojevi koji predstavljaju opasnost zbog dizanja osoba moraju zadovoljiti sve odgovarajue bitne zdravstvene i sigurnosne za htjeve navedene u ovom poglavlju. (vidi Ope napomene, toka 4).

6.1. OPENITO 6.1.1. Mehanika vrstoa

Nosa, ukljuujui i sva vrata u podu, mora biti konstruiran i izraen na nain da osigurava prostor i vrstou koji su u skladu s najveim doputenim brojem osoba na nosau i najveim radnim optereenjem.

Radni koeficijenti za komponente navedene u tokama 4.1.2.4. i 4.1.2.5. nisu prikladni za strojeve namijenjene za dizanje osoba, te se u pravilu moraju udvostruiti. Strojevi namijenjeni za dizanje osoba ili osoba i tereta moraju biti opremljeni sa sustavom oslonaca ili ovjesa za nosae koji moraju biti konstruirani i izraeni tako da osiguravaju odgovarajuu razinu sigurnosti te da sprjeavaju rizik od pada nosaa. Ukoliko se za ovjes nosaa koriste uad i lanci, u pravilu su potrebna barem dva neovisna lanca ili uad, svaki sa svojim osl oncem.

6.1.2. Kontrola optereenja za strojeve koji se ne pokreu ljudskom snagom

Zahtjevi iz toke 4.2.2. primjenjuju se bez obzira na vrijednost najveeg radnog optereenja i momenta prevrtanja, osim ako proizvoa moe dokazati da ne postoji rizik od preoptereivanja i/ili prevrtanja.

6.2. KONTROLNI UREAJI

Ako sigurnosni zahtjevi ne nameu druga rjeenja nosa mora, u pravilu, biti konstruiran i izraen tako da osobe koje se nala ze u njemu imaju mogunost kontrole kretanja prema gore i dolje i, ako je to primjereno, ostalih kretanja nosaa. U radu navedeni kontrolni ureaji moraju premostiti druge ureaje koji kontroliraju ista kretanja, s iznimkom ureaja za zaustavljanje u sluaju opasnosti. Ureaji koji kontroliraju ta kretanja moraju biti tipa stani kreni, osim u sluaju nosaa koji su u potpunosti zatvoreni.

6.3. RIZICI ZA OSOBE KOJE SE NALAZE U ILI NA NOSAU 6.3.1. Rizici izazvani kretanjem nosaa
Stroj za dizanje osoba mora biti konstruiran i izraen ili opremljen na takav nain da ubrzavanje ili usporavanje nosaa ne prouzrouje rizik za osobe.

6.3.2. Rizici od ispadanja osoba iz nosaa

Nosa mora biti konstruiran i izraen tako da se ne naginje u mjeri koja bi stvorila rizik od ispadanja osoba koje se u njemu nalaze, ukljuujui i za vrijeme kretanja stroja i nosaa. Kada je nosa konstruiran kao radna stanica, mora se osigurati stabilnost i sprijeiti opasno kretanje. Ako mjere iz toke 1.5.15. nisu primjerene, nosai moraju biti opremljeni dostatnim brojem draa za predvieni broj osoba. Drai moraju biti dostatno vrsti za uporabu osobne zatitne opreme koja se koristi protiv padanja sa visine. Svaka vrata na podu ili na stropu ili bona vrata moraju se otvarati u smjeru u kojemu nema rizika od ispadanja u sluaju izn enadnog otvaranja.

6.3.3. Rizici izazvani padom predmeta na nosa

U sluajevima u kojima postoji rizik od pada predmeta na nosa i ugroavanja sigurnosti osoba, nosa mora biti opremljen zat itnim krovom.

6.4. STROJEVI KOJI SE KORISTE NA NEPOMINIM RAZINAMA 6.4.1. Rizici za osobe koje se nalaze u ili na nosau
Nosa mora biti konstruiran i izraen tako da sprijei rizike do kojih dolazi kod kontakata izmeu osoba i/ili predmeta, koji se nalaze u ili na nosau, sa svim nepominim ili pominim elementima. Kada je to potrebno za ispunjavanje ovog zahtjeva, sam nosa mora biti u potpunosti zatvoren vratima s ugraenim ureajem za blokiranje, koji sprjeava opasne kretnje nosaa ukoliko su vrata zatvorena. Ukoliko se nosa zaustavi izmeu razina, gdje je prisutan rizik od ispadanja, vrata moraju biti zatvorena. Stroj mora biti konstruiran, izraen i gdje je potrebno opremljen s ureajima kako bi se sprijeilo nekontrolirano kretanje nosaa prema gore ili dolje. Spomenuti ureaji moraju moi zaustaviti nosa koji je pod najveim radnim optereenjem i pri najveoj predvienoj brzini. Zaustavljanje ne smije izazvati nikakvu opasnost za izloene osobe zbog usporavanja kod bilo kojih optereenja.

6.4.2. Kontrolni ureaji na razinama

Kontrolni ureaji na razinama, osim onih koji se koriste u hitnim sluajevima, ne smiju izazvati kretanje nosaa kada: se koriste kontrolni ureaji unutar nosaa,

 se nosa ne nalazi na odreenoj razini.

6.4.3. Pristup nosau

titnici koji se nalaze na razinama i na nosau moraju biti konstruirani i izraeni tako da je osiguran siguran prijelaz na i sa nosaa, uzimajui u obzir predvidljivi opseg robe i osoba koji e se podizati.

6.5. OZNAAVANJE
Nosa mora imati podatke potrebne za osiguranje sigurnosti koji ukljuuju: doputeni broj osoba na nosau, najvee radno optereenje. DODATAK II

Izjave 1. SADRAJ
A. IZJAVA O SUKLADNOSTI STROJEVA
Ova izjava i njezini prijevodi moraju biti sastavljeni pod istim uvjetima kao i upute (vidi toku 1.7.4.1. (a) i (b) Dodatka I) te moraju biti napisane velikim slovima rukom ili na stroju. Ova se izjava odnosi iskljuivo na strojeve u stanju u kojem su stavljeni na trite i iskljuuje komponente koje su naknadno dodane i/ili postupke koje je naknadno izvrio krajnji korisnik. Izjava o sukladnosti mora sadravati sljedee pojedinosti: 1. naziv i adresu proizvoaa ili, gdje je primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika; 2. naziv i adresu osobe koja je ovlatena za sastavljanje tehnike dokumentacije, osnovanog u Republici Hrvatskoj i/ili Europ skoj uniji; 3. opis i naziv stroja, ukljuujui opu vrstu, funkciju, model, tip, serijski broj i trgovaki naziv; 4. izjavu kojom se izriito izjavljuje da strojevi ispunjavaju sve odgovarajue odredbe ovoga Pravilnika i, gdje je primjereno, slinu izjavu kojom se izjavljuje sukladnost s drugim propisima i/ili odgovarajuim odredbama s kojima su strojevi sukladni. Propisi koji se navode u izjavi moraju biti objavljeni u Slubenom glasilu Europske unije i/ili Narodnim novinama Republike Hrvatske, te moraju biti navedeni njihovi brojevi. 5. gdje je primjereno, ime, adresu i identifikacijski broj ovlatenoga tijela koje je provelo pregled tipa prema Dodatku IX i br oj certifikata o pregledu tipa; 6. gdje je primjereno, ime, adresu i identifikacijski broj ovlatenoga tijela koje je odobrilo sust av potpunog osiguravanja kvalitete prema Dodatku X; 7. gdje je primjereno, podatke o primijenjenim usklaenim normama, prema lanku 7. stavak 2.; 8. gdje je primjereno, podatke o primijenjenim drugim tehnikim normama i specifikacijama; 9. mjesto i datum izjave; 10. identitet i potpis osobe koja je ovlatena za sastavljanje izjave u ime proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika.

B. IZJAVA O UGRADNJI DJELOMINO DOVRENIH STROJEVA

Ova izjava i njezini prijevodi moraju biti sastavljeni pod istim uvjetima kao i upute (vidi Dodatak I toka 1.7.4.1. (a) i (b)), te moraju biti napisane velikim slovima rukom ili na stroju. Izjava o ugradnji mora sadravati sljedee pojedinosti:

1. naziv i adresu proizvoaa djelomino dovrenih strojeva i, gdje je primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika; 2. naziv i adresu osobe koja je ovlatena za sastavljanje tehnike dokumentacije, osnovane u Republici Hrvatskoj i/ili u Euro pskoj uniji; 3. opis i naziv djelomino dovrenih strojeva, ukljuujui opu vrstu, funkciju, model, tip, serijski broj i trgovaki naziv; 4. izjavu kojom se izjavljuje koji su bitni zahtjevi ovoga Pravilnika primijenjeni i zadovoljeni te da je odreena tehnika d okumentacija sastavljena u skladu s dijelom B Dodatka VII i, gdje je primjereno, izjavu kojom se izjavljuje sukladnost s drugim propisima i/ili odgovarajuim odredbama s kojima su djelomino dovreni strojevi sukladni. Propisi koji se navode u izjavi moraju biti objavljeni u Slubenom glasilu Europske unije i/ili Narodnim novinama Republike Hrvatske, te moraju biti navedeni njihovi brojevi. 5. obvezu dostave odgovarajuih podataka koji se odnose na djelomino dovrene strojeve, na opravdani zahtjev nadlenim drav nim tijelima. To ukljuuje i nain dostave ne dovodei u pitanje prava intelektualnog vlasnitva proizvoaa djelomino dovrenih strojeva; 6. izjavu prema kojoj se djelomino dovreni strojevi ne smiju stavljati u uporabu sve dok za konani stroj u koji e biti ugraeni nije utvreno da je sukladan s odredbama ovoga Pravilnika, gdje je to primjereno; 7. mjesto i datum izjave; 8. identitet i potpis osobe koja je ovlatena za sastavljanje izjave u ime proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika.

2. UVANJE
Proizvoa strojeva ili njegov ovlateni predstavnik moraju uvati originalni primjerak izjave o sukladnosti tijekom razdoblja od najmanje 10 godina od zadnjeg datuma proizvodnje strojeva. Proizvoa djelomino dovrenih strojeva ili njegov ovlateni predstavnik moraju uvati originalni primjerak izjave o sukladn osti tijekom razdoblja od najmanje 10 godina od zadnjeg datuma proizvodnje djelomino dovrenih strojeva. DODATAK III

CE oznaka sukladnosti
CE oznaka sukladnosti sastoji se od poetnih slova CE koja imaju sljedei oblik:

Ako je CE oznaka umanjena ili uveana, mora se potivati omjer prema prikazanom crteu. Razliite komponente CE oznake moraju imati u osnovi iste vertikalne dimenzije koje ne mogu biti manje od 5 mm. Najmanja dimenzija moe se prilagoditi za strojeve malih dimenzija. CE oznaka mora se privrstiti u neposrednoj blizini imena proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika, na isti nain. Gdje je primijenjen sustav potpunog osiguranja kvalitete prema lanku 11. stavak 3. toka c. i lanku 11. stavak 4. toka b., uz CE oznaku mora biti naveden identifikacijski broj prijavljenog tijela. DODATAK IV

Vrste strojeva na koje se mora primijeniti jedan od postupaka navedenih u lanku 11. stavak 3. i 4.
1. Krune pile (jednolisne ili vielisne) za rad s drvom i slinim materijalima ili za rad s mesom i slinim materijalima, sljedeih vrsta: 1.1. strojevi za piljenje s nepominim reznim alatom za vrijeme rezanja, koji imaju privrenu podlogu ili nosa s runim do davanjem izradka ili s odspojivim mehanikim dodavanjem izradaka; 1.2. strojevi za piljenje s nepominim reznim alatom za vrijeme rezanja, koje imaju runo pokretani reciproni stol za piljenje ili nosa;

1.3. strojevi za piljenje s nepominim reznim alatom za vrijeme rezanja, koji imaju ugraen mehaniki ureaj za dodavanje izradaka, s runim dodavanjem i/ili skidanjem; 1.4. strojevi za piljenje s pokretnim reznim alatom za vrijeme rezanja, koji imaju mehaniko kretanje reznog alata, s runim dodavanjem i/ili skidanjem; 2. Strojevi za povrinsku obradu drva s runim dodavanjem 3. Strojevi za jednostrano blanjanje s mehanikim pomakom, s runim dodavanjem i/ili skidanjem za obradu drva. 4. Trane pile s runim dodavanjem i/ili skidanjem, za rad s drvom i materijalima slinih fizikalnih karakteristika ili za ra d s mesom i materijalima slinih fizikalnih karakteristika, sljedeih vrsta: 4.1. strojevi za piljenje s nepominim reznim alatom za vrijeme rezanja, koji imaju nepomini ili reciproni stol za piljenje ili nosa; 4.2. strojevi za piljenje s reznim alatom postavljeni na nosa sa recipronim gibanjem. 5. Kombinirani strojevi, ije vrste su navedene u tokama 1. 4. i u toki 7. za rad s drvom i materijalima slinih fizikalnih karakteristika. 6. Strojevi za izradu utora sa runim dodavanjem i nekoliko draa alata za obradu drva. 7. Strojevi za oblikovanje drva s okomitim vretenom i s runim dodavanjem za obradu drva i materijala slinih fizikalnih karakteristika. 8. Prenosive lanane pile za drvo. 9. Pree, ukljuujui konice na prei, za hladnu obradu metala, s runim dodavanjem i/ili skidanjem, iji pokretni radni dijelovi mogu imati hod vei od 6 mm i brzinu veu od 30 mm/s. 10. Strojevi za oblikovanje plastike injektiranjem ili preanjem s runim dodavanjem i/ili skidanjem. 11. Strojevi za oblikovanje gume injektiranjem ili preanjem s runi m dodavanjem i/ili skidanjem. 12. Strojevi za rad ispod zemlje sljedeih vrsta: 12.1. lokomotive i vagoni za koenje; 12.2. hidrauline podupirai. 13. Kamioni za skupljanje kunog otpada koji imaju ugraen ureaj za preanje s runim utovarom. 14. Zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaji, ukljuujui njihove titnike. 15 titnici za zamjenjive mehanike prijenosne ureaje. 16. Dizalice za servisiranje vozila. 17. Ureaji za dizanje osoba ili osoba i tereta, kod kojih postoji opasnost od pada sa vertikalne visine vee od tri metra. 18. Prijenosni strojevi za privrivanje sa patronama i drugim strojevima za utiskivanje. 19. Zatitni ureaji namijenjeni za utvrivanje prisutnosti osoba. 20. Blokirajui pokretni titnici na pogon konstruirani kao sigurnosna zatita na strojevima navedenim u tokama 9., 10. i 11. 21. Logike jedinice koje osiguravaju sigurnosne funkcije. 22. Konstrukcije za zatitu od prevrtanja (KZOP). 23. Konstrukcije za zatitu od predmeta koji padaju (KZOPP). DODATAK V

Indikativna lista sigurnosnih komponenta navedenih u lanku 2. toka (c)

1. titnici za zamjenjive mehanike prijenosne ureaje,

2. Zatitni ureaji posebno konstruirani za otkrivanje osoba, 3. Blokirajui pokretni titnici s pogonom konstruirani za uporabu na strojevima navedenim u tokama 9., 10. i 11. Dodatka IV, 4. Logike jedinice koje omoguuju sigurnosne funkcije, 5. Ventili s dodatnom funkcijom za otkrivanje kvara, namijenjeni za kontrolu opasnog kretanja strojeva. 6. Sustavi za odvoenje emisija na strojevima. 7. titnici i zatitni ureaji konstruirani za zatitu osoba od pokretnih dijelova ukljuenih u rad strojeva. 8. Nadzorni ureaji za utovar i kontrolu kretanja kod strojeva za dizanje. 9. Sustavi za zadravanje osoba na njihovim sjedalima. 10. Ureaji za zaustavljanje u hitnim sluajevima. 11. Sustavi za sprjeavanje nakupljanja potencijalno opasnog elektrostatikog naboja. 12. Ograniivai energije i ureaji za ublaavanje navedeni u tokama 1.5.7., 3.4.7. i 4.1.2.6. Dodatka I, 13. Sustavi i ureaji za smanjivanje buke i vibracija. 14. Konstrukcije za zatitu od prevrtanja (KZOP). 15. Konstrukcije za zatitu od predmeta koji padaju (KZOPP). 16. Kontrolni ureaji koji zahtijevaju upotrebu obje ruke. 17. Komponente za strojeve koji su konstruirani za dizanje i/ili sputanje osoba na razine i koje su ukljuene na sljedeem popisu: (a) ureaji za zakljuavanje vrata na razinama; (b) ureaji za sprjeavanje pada nosaa tereta ili nekontroliranih gibanja prema gore; (c) ureaji za ograniavanje brzine; (d) ureaji za apsorpciju energije, nelinearni, ili s priguenjem povratnog gibanja; (e) ureaji za disipaciju energije; (f) sigurnosne ureaje, ugraene u mehanizmima hidraulikih krugova, kada se isti upotrebljavaju kao ureaji za sprjeavanje padova; (g) elektrine sigurnosne ureaje u obliku sigurnosnih prekidaa koji sadre elektronike komponente. DODATAK VI

Upute za sastavljanje djelomino dovrenih strojeva

Upute za sastavljanje djelomino dovrenih strojeva moraju sadravati opis uvjeta koji se moraju zadovoljiti u svrhu pravilnog spajanja u konani stroj, a da se ne ugrozi sigurnost i zdravlje. Upute za sastavljanje moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latininom pismu i/ili na jednom od slubenih jezika Europsk e unije, koji je prihvatljiv proizvoau stroja u koji e se ugraditi djelomino dovreni stroj, ili njegovom ovlatenom predstavniku. DODATAK VII

A. Tehnika dokumentacija za strojeve

Ovaj dio opisuje postupak za sastavljanje tehnike dokumentacije. Tehnika dokumentacija mora pokaza ti da su strojevi sukladni sa zahtjevima ovoga Pravilnika. Ona mora sadravati opis konstrukcije, proizvodnje i rada stroja u mjeri u kojoj je to potrebno za njegovo ocjenjivanje. Tehnika dokumentacija mora biti sastavljena na jednom ili vie slubenih jezika Europske unije, izuzev uputa za strojeve, na koje se odnose posebne odredbe navedene u Dodatku I toka 1.7.4.1. 1. Tehnika dokumentacija mora sadravati sljedee: (a) dokumentaciju o konstrukciji ukljuujui: opi opis stroja, sve nacrte stroja zajedno s nacrtima upravljakih krugova, kao i odgovarajue opise i objanjenja koja su potrebna za razumijevanje rada stroja, detaljne nacrte s proraunima, rezultatima ispitivanja, certifikatima itd., koji su potrebni za provjeru sukladnosti stroja s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, dokumentaciju o ocjeni rizika, koja prikazuje provedene postupke, ukljuujui: (i) popis bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva koji se primjenjuju na strojeve, (ii) opis primijenjenih zatitnih mjera koje su poduzete kako bi se uklonile utvrene opasnosti ili smanjili rizici i, gdje je to primjereno, utvrdili preostali rizici koji se odnose na strojeve, norme i druge tehnike specifikacije koje su upotrijebljene, navodei bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji su obuhvaeni tim normama, sve tehnike izvjetaje koji sadravaju rezultate ispitivanja koje je proveo proizvoa ili tijelo kojeg je odabrao proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik, kopiju uputa za strojeve, gdje je primjereno, izjavu o ugradnji za obuhvaene djelomino dovrene strojeve i odgovarajue upute za sastavljanje takvih strojeva, gdje je primjereno, kopije izjave o sukladnosti strojeva ili drugih proizvoda ugraenih u strojeve, kopiju izjave o sukladnosti; (b) kod serijske proizvodnje, unutarnje mjere koje e se primjenjivati kako bi se osiguralo da strojevi ostanu sukladni s odredbama ovog Pravilnika Proizvoa mora izvriti potrebna istraivanja i ispitivanja komponenta, pribora ili dovrenih strojeva kako bi se utvrdilo je li stroj konstruiran i izraen za sigurno sastavljanje i stavljanje u uporabu. Odgovarajui Izvjetaji i rezultati moraju biti ukljueni u tehniku dokument aciju. 2. Tehnika dokumentacija navedena u toki 1. mora biti dostupna nadlenim dravnim ti jelima najmanje 10 godina od datuma proizvodnje strojeva ili, u sluaju serijske proizvodnje, zadnje proizvedene jedinice. Tehnika dokumentacija se ne mora nalaziti na podruju Republike Hrvatske, niti mora biti trajno dostupna u materijalnom obliku. Meutim, osoba koja je imenovana u izjavi o sukladnosti mora biti u mogunosti istu sastaviti i uiniti dostupnom u vremenskom razdoblju koje je u skladu s njezinom sloenou. Tehnika dokumentacija ne mora sadravati detaljne nacrte ili druge posebne informa cije koje se odnose na podsklopove koji su upotrijebljeni kod proizvodnje strojeva, osim ukoliko njihovo poznavanje nije neophodno za potvrivanje sukladnosti s bitnim zdravstvenim i sigu rnosnim zahtjevima. 3. Ukoliko se tehnika dokumentacija ne dostavi na opravdani zahtjev nadlenim dravnim tijelima, to moe predstavljati opravdanu sumnju u sukladnost tih strojeva s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.

B. Odgovarajua tehnika dokumentacija za djelomino dovrene strojeve

Ovaj dio opisuje postupak za sastavljanje tehnike dokumentacije. Tehnika dokumentacija mora pokazati koji zahtjevi ovoga Pravilnika su primijenjeni i ispunjeni. Mora sadravati opis konstrukcije, proizvodnje i rada djelomino dovrenih strojeva u mjeri u kojoj je to potrebno za ocjenjivanje sukladnosti s primijenjenim bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima. Dokumentacija mora biti sastavljena na jednom ili vie slubenih jezika Europske unije. Ona mora sadravati sljedee: (a) dokumentaciju o konstrukciji ukljuujui: sve nacrte djelomino dovrenog stroja zajedno s nacrtima upravljakih krugova,

 detaljne nacrte s proraunima, rezultatima ispitivanja, certifikatima itd., koji su potrebni za provjeru sukladnosti djelomino dovrenog stroja s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, dokumentaciju o ocjeni rizika, koja pokazuje provedene postupke, ukljuujui: (i) popis bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva koji su primijenjeni i ispunjeni, (ii) opis primijenjenih zatitnih mjera koje su poduzete kako bi se uklonile utvrene opasnosti ili smanjili rizici i, gdje je to primjereno, utvrdili preostali rizici, (iii) norme i druge tehnike specifikacije koje su koritene, navodei bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji su obuhvaeni tim normama, (iv) sve tehnike izvjetaje koji sadravaju rezultate ispitivanja koje je proveo proizvoa ili tijelo kojeg je odabrao proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik, (v) kopiju uputa za sastavljanje djelomino dovrenih strojeva, (b) kod serijske proizvodnje, unutarnje mjere koje e se primjenjivati kako bi se osiguralo da djelomino dovreni strojevi ostanu sukladni s primijenjenim bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima. Proizvoa mora izvriti potrebna istraivanja i ispitivanja komponenta, pribora ili djelomino dovrenih strojeva kako bi se utvrdilo je li djelomino dovreni stroj konstruiran i izraen za sigurno sastavljanje i stavljanje u uporabu. Odreeni izvjetaji i rezultati moraju biti ukljueni u tehniku dokumentaciju. Odgovarajua tehnika dokumentacija mora biti dostupna najmanje 10 godina od datuma proizvodnje djelomino dovrenih strojeva ili, u sluaju serijske proizvodnje, zadnje proizvedene jedinice, te se na zahtjev mora dostaviti nadlenim dravnim tijelima. Tehnika se d okumentacija ne mora nalaziti na podruju Republike Hrvatske, niti mora biti trajno dostupna u materijalnom obliku. Meutim, osoba koja je imenova na u izjavi o ugradnji mora biti u mogunosti istu sastaviti i uiniti dostupnom nadlenim dravnim tijelima. Ukoliko se tehnika dokumentacija ne dostavi na opravdani zahtjev nadlenim dravnim tijelima, to moe predstavljati opravdanu sumnju u sukladn ost tih djelomino dovrenih strojeva s primijenjenim i potvrenim bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima. DODATAK VIII

Ocjenjivanje sukladnosti unutarnjim provjerama proizvodnje strojeva

1. Ovaj Dodatak opisuje postupak kojim proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik, koji ispunjava obveze navedene u toki 2. i 3. ovoga Dodatka, osigurava i izjavljuje da strojevi zadovoljavaju odgovarajue zahtjeve ovoga Pravilnika. 2. Za svaki reprezentativni tip pojedine serije, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik moraju izdati tehniku dokumenta ciju navedenu u Dodatku VII, dio A ovoga Pravilnika. 3. Proizvoa mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi proizvodni postupak osigurao sukladnost proizvedenih strojeva s tehnikom dokumentacijom prema Dodatku VII dio A i sa zahtjevima ovoga Pravilnika. DODATAK IX

Pregled tipa
Pregled tipa je postupak kojim tijelo za ocjenjivanje sukladnosti utvruje i potvruje da uzorak stroja, naveden u Dodatku IV (u daljnjem tekstu tip) zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika. 1. Proizvoa, ili njegov ovlateni predstavnik, mora za svaki tip sastaviti tehniku dokumentaciju prema Dodatku VII, dio A. 2. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora podnijeti zahtjev za pregled tipa za svaki tip tijelu za ocjenjivanje sukladnost i kojeg sam izabere. Zahtjev mora sadravati: naziv i adresu proizvoaa i, gdje je to primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika, pisanu izjavu da isti zahtjev nije predan drugom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti tehniku dokumentaciju. Nadalje, podnositelj zahtjeva mora tijelu za ocjenjivanje sukladnosti dati na raspolaganje primjerak tipa. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moe zatraiti dodatne primjerke ukoliko program ispitivanja to zahtijeva.

3. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora: 3.1. pregledati tehniku dokumentaciju, provjeriti da li je tip proizveden u skladu s istom i utvrditi koji su elementi konst ruirani u skladu s odgovarajuim odredbama norma navedenim u lanku 7. stavak 2. ovoga Pravilnika, te provjeriti i one elemente ija se konstruk cija ne temelji na odgovarajuim odredbama tih norma; 3.2. provesti, ili dati provesti odgovarajue provjere, mjerenja i ispitivanja kako bi se provjerilo odgovaraju li rjeenja koja je primijenio proizvoa, bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima ovoga Pravilnika, kada norme iz lanka 7. stavak 2. ovoga Pravilnika nisu primij enjene; 3.3. kada su primijenjene usklaene norme iz lanka 7. stavak 2. ovoga Pravilnika, provesti, ili dati provesti odgovarajue provjere, mjerenja i ispitivanja kako bi se provjerilo da li su te norme zaista primijenjene; 3.4. s podnositeljem zahtjeva dogovoriti mjesto gdje e se provesti provjere kako bi se utvrdilo da je tip proizveden u skladu s ocijenjenom tehnikom dokumentacijom i gdje e se provesti potrebne inspekcije, mjerenja i ispitivanja. 4. Ako tip zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mo ra izdati certifikat o pregledu tipa. Certifikat mora sadravati naziv i adresu proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika, podatke potrebne za identifikaciju odobrenog tipa, zakljuke o ispitivanju i uvjete pod kojima se izdaje certifikat. Proizvoa i tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moraju uvati kopije tog certifikata, tehnike dokumentacije i svih odgovarajuih doku menata tijekom razdoblja od 15 godina od dana izdavanja certifikata. 5. Ukoliko tip ne zadovoljava zahtjeve ovog Pravilnika, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti e podnositelju zahtjeva odbiti izdavanje certifikata o pregledu tipa, te dati detaljno obrazloenje za odbijanje. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora o tome obavijestiti podnositelja za htjeva, druga tijela za ocjenjivanje sukladnosti i ministarstvo nadleno za gospodarstvo. Proizvoa i/ili njegov ovlateni predstavnik imaju pravo albe na tu od luku. 6. Podnositelj zahtjeva mora obavijestiti tijelo za ocjenjivanje sukladnosti kod kojeg se nalazi tehnika dokumentacija koja se odnosi na certifikat o pregledu tipa o svim izmjenama na odobrenom tipu. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora pregledati te izmjene i potvrditi v aljanost postojeeg certifikata o pregledu tipa ili izdati novi certifikat, ukoliko su izmjene takve da mogu utjecati na sukladnost bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva ili na propisane uvjete rada navedenog tipa. 7. Komisija, ministarstvo nadleno za gospodarstvo, nadlena inspekcijska tijela, i druga tijela za ocjenjivanje sukladnosti mogu na zahtjev dobiti kopiju certifikata o pregledu tipa. Na opravdan zahtjev Komisija, ministarstvo nadleno za gospodarstvo i nadlena inspekcijska tije la mogu dobiti kopiju tehnike dokumentacije i rezultate o obavljenim pregledima koje je provelo tijelo za ocjenjivan je sukladnosti. 8. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke pregleda tipa mora biti napisana na hrvatskom jeziku i latininom pism u i/ili na jednom od slubenih jezika drave lanice u kojoj je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti osnovano ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv. 9. Valjanost certifikata o pregledu tipa 9.1. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je odgovorno osigurati valjanost certifikata o pregledu tipa. Mora obavjetavati proizvoaa o svim znaajnim promjenama koje bi mogle utjecati na valjanost certifikata. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora povui certifikate koji vie nisu valjani. 9.2. Proizvoa tih strojeva odgovoran je i nadalje osigurati usklaenost tih strojeva sa suvremenim tehnolokim dostignuima . 9.3. Proizvoa mora tijelu za ocjenjivanje sukladnosti podnijeti zahtjev za ponovni pregled valjanosti certifikata o pregledu tipa svaki h pet godina. Ukoliko tijelo za ocjenjivanje sukladnosti utvrdi valjanost certifikata, uzimajui u obzir suvremena tehnoloka dostignua, produljit e valjanost certifikata za narednih pet godina. Proizvoa i tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moraju uvati kopiju certifikata, tehnike dokumentacije i svih odgovarajuih dokumenata tijekom razdoblja od 15 godina od dana izdavanja certifikata. 9.4. U sluaju da se valjanost certifikata o pregledu tipa ne obnovi, proizvoa mora obustaviti stavljanje tih strojeva na trite. DODATAK X

Potpuno osiguravanje kvalitete

Ovaj Dodatak propisuje ocjenjivanje sukladnosti strojeva navedenih u Dodatku IV ovoga Pravilnika, koji su proizvedeni primjenom sustava potpunog osiguravanja kvalitete i postupaka kojima tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ocjenjuje i odobrava sustav kvalitete i nadzire njegovu primjenu. 1. Proizvoa mora primijeniti odobreni sustav kvalitete za konstrukciju, proizvodnju, zavrnu inspekciju i ispitivanje, prema toki 2. ovoga Dodatka i mora biti proveden nadzor kako je navedeno u toki 3. ovoga Dodatka. 2. Sustav kvalitete

2.1. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora tijelu za ocjenjivanje sukladnosti, po njegovom izboru, podnijeti zahtjev za ocjenu njegovog sustava kvalitete. Zahtjev mora sadravati: naziv i adresu proizvoaa ili, gdje je to primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika, mjesto gdje se strojevi konstruiraju, proizvode, provjeravaju, ispituju i skladite, tehniku dokumentaciju, opisanu u Dodatku VII, dio A, za jedan uzorak iz svake vrste strojeva navedenih u Dodatku IV koje proizvoa namjerava proizvoditi, dokumentaciju sustava kvalitete, pisanu izjavu da zahtjev nije predan niti jednom drugom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti. 2.2. Sustav kvalitete mora osigurati sukladnost strojeva s odredbama ovoga Pravilnika. Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvoa moraju biti dokumentirani na sustavan i uredan nain u obliku mjera, postupaka i pisanih uputa. Dokumentacija koja se odnosi na sustav kvalitete mora omoguiti jednoobrazno tumaenje postupaka i mjera osiguravanja kvalitete, kao to su programi, planovi, upute i zapisi. Posebno mora sadravati odgovarajui opis: ciljeva kvalitete, organizacijsku strukturu, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na konstrukciju i kvalitetu strojeva, tehnike konstrukcijske specifikacije, ukljuujui norme koje su primijenjene, te rjeenja koja su primijenjena kako bi se osigurali bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi prema ovom Pravilniku, ako norme navedene u lanku 7. stavak 2. ovoga Pravilnika nisu u potpunosti primij enjene pregled konstrukcije i ovjere konstrukcije, postup aka i sustavnih aktivnosti koje e se koristiti kod konstrukcije strojeva na koje se odnosi ovaj Pravilnik, postupak proizvodnje, kontrole kvalitete i osiguravanja kvalitete, postupaka i sustavnih mjera koje e se upotrijebiti, pregleda i ispitivanja koji e se provoditi prije, za vrijeme i nakon proizvodnje te uestalosti kojom e biti provedeni, zapisa o kvaliteti, kao to su inspekcijska izvjea i podaci o ispitivanjima, podaci o umjeravanju i izvjea o osposobljenosti ukljuenog osoblja, naine praenja postizanja zahtijevane konstrukcije i kvalitete strojeva, kao i uinkovitosti sustava kvalitete. 2.3 Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora ocijeniti sustav kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene u to ki 2.2. ovoga Dodatka. Pretpostavlja se da su dijelovi sustava kvalitete koji su sukladni sa odgovarajuim usklaenim normama, sukladni sa zahtjevima navedenim u toki 2.2. Skupina ocjenitelja mora imati najmanje jednog lana koji ima iskustva u ocjenjivanju tehnologije strojeva. Postupak ocjenjivanja mora ukljuivati provjeru proizvodnje u objektima proizvoaa. Tijekom ocjene skupina ocjenitelja mora pregledati tehniku dokumentaciju navedenu u toki 2.1, drugi stavak, trea alineja, kako bi se osigurala sukladnost dokumentacije s odgovarajuim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima. O odluci treba obavijestiti proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika. Obavijest mora sadravati zakljuke pregleda i obrazloenu odluku o ocjeni. Proizvoa i/ili njegov ovlateni predstavnik ima pravo albe na navedenu odluku o ocjeni. 2.4. Proizvoa se mora obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete i osigurati da ga odrava na odgovarajui i uinkovit nain Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora obavjetavati tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, koje je odobrilo sustav kvalitete, o svim planiranim izmjenama sustava kvalitete. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora ocijeniti predloene izmjene i odluiti zadovoljava li jo uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve propisane u toki 2.2. ovoga Dodatka, ili je potrebno novo ocjenjivanje. O svojoj odluci mora obavijestiti proizvoaa. Obavijest mora sadravati zakljuke pregleda i obrazloenu odluku o ocjeni. 3. Nadzor koji je u nadlenosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti 3.1 Svrha nadzora je provjera ispunjava li proizvoa u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete. 3.2. Proizvoa mora tijelu za ocjenjivanje sukladnosti, radi inspekcije dozvoliti prist up mjestima za konstrukciju, proizvodnju, inspekciju, ispitivanja i skladitenje te mu pruiti sve potrebne informacije, posebno:

 dokumentaciju sustava kvalitete, zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnosi na konstrukciju, kao to su rezultati analiza, prorauna, ispitivanja, itd. zapise o kvaliteti iz dijela sustava kvalitete koji se odnosi na proizvodnju, kao to su inspekcijska izvjea, podaci o ispi tivanjima, o umjeravanju, izvjea o osposobljenosti ukljuenog osoblja, itd. 3.3. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora provoditi periodino ocjenjivanje kako bi utvrdilo da proizvoa odrava i primj enjuje sustav kvalitete, te mora proizvoau dostaviti izvjee o ocjenjivanju. Uestalost periodinih ocjenjivanja mora biti takva da se svake tri godine u cijelosti provede ponovni postupak. 3.4 Osim toga, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moe nenajavljeno posjetiti proizvoaa. Potreba za takvim dodatnim nadzorom i njihova uestalost bit e odreena na temelju plana kontrolnih posjeta koji donosi tijelo za ocjenjivanje sukladnosti. U okviru plana nadzornih posjeta posebno se moraju uzeti u obzir: rezultati prethodnih nadzornih posjeta, potreba da se nadzire da li su provedene popravne mjere, gdje je to primjereno, posebni dodatni uvjeti za odobrenje sustava, znaajne izmjene u organizaciji postupka proizvodnje, mjerama ili tehnikama. Prilikom takvih nadzornih posjeta, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moe, ukoliko je to potrebno, provesti ispitivanja, ili dati provesti ispitivanja, kako bi provjerilo ispravnost djelovanja sustava kvalitete. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora proizvoau dostaviti izvjeta j o nadzoru, i ukoliko je provedeno ispitivanje, izvjee o ispitivanju. 4. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora uvati i dati na raspolaganje ministarstvu nadlenom za gospodarstvo i nadlenim inspekcijskim tijelima, tijekom razdoblja od deset godina od zadnjeg dana proizvodnje, sljedee: dokumentaciju navedenu u toki 2.1. ovoga Dodatka, odluke i izvjetaje tijela za ocjenjivanje sukladnosti, navedene u toki 2.4., treem i etvrtom stavku, i u toki 3.3. i 3.4. ovoga Dodatka. DODATAK XI

Minimalni kriteriji koje moraju zadovoljiti tijela za ocjenjivanje sukladnosti (prijavljena tijela) kod ovlaivanja
1. Tijelo, odgovorna osoba i osoblje odgovorno za provoenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti ne mogu biti konstruktor, izraiva, dobavlja ili proizvoa strojeva nad kojima tijela obavljaju propisane postupke ocjenjivanja sukladnosti, niti ovlateni predstavnik bilo koje od tih stranaka. Ne mogu sudjelovati u projektiranju, izgradnji, marketingu ili odravanju strojeva niti izravno niti kao ovlateni predstavnici. To ne iskljuuje mogunost razmjena tehnikih obavijesti izmeu proizvoaa strojeva i tijela za ocjenjivanje sukladnosti. 2. Tijelo i njegovo osoblje moraju provoditi postupke ocjenjivanja sukladnosti s najveim stupnjem profesionalnosti i strune osposobljenosti te ne smiju biti pod pritiskom ili utjecajem, posebno ne financijskim, od strane osoba ili grupa u ijem su interesu rezultati inspekcije, a to bi moglo utjecati na njihov sud ili rezultate provjere. 3. Za svaku vrstu stroja za koju je ovlateno, tijelo mora raspolagati potrebnim osobljem s tehnikim znanjem i potrebnim i odgovarajuim iskustvom za provedbu ocjenjivanja sukladnosti. Mora imati potrebna sredstva za provoenje tehnikih i administrativnih poslova povezanih s provjerama na odgovarajui nain, te mora imati na raspolaganju opremu potrebnu za izvanredne provjere. 4. Osoblje odgovorno za inspekciju mora imati: odgovarajuu strunu i profesionalnu osposobljenost, zadovoljavajue poznavanje zahtjeva za ispitivanja koja provodi, te odgovarajue iskustvo na takvim ispitivanjima, sposobnost potrebnu za izdavanje certifikata, zapisa i izvjetaja koji dokazuju da su ispitivanja provedena. 5. Nepristranost osoblja zaduenog za inspekciju mora biti zajamena. Njihova naknada ne smije ovisiti o broju provedenih pre gleda, niti o dobivenim rezultatima tih ispitivanja. 6. Tijelo mora sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti, osim ako njegovu odgovornost ne preuzme drava u skladu s nacion alnim propisima ili ako sama drava nije izravno odgovorna za ispitivanja.

7. Osoblje tijela mora potivati tajnost informacija koje dobije prilikom izvravanja zadataka (osim prema nadlenim tijelima drave u kojoj se odvijaju njihove aktivnosti) u okviru ovog Pravilnika ili bilo kojeg propisa koje mu omoguuje djelovanje. 8. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti moraju sudjelovati u koordinacijskim aktivnostima. Takoer, moraju sudjelovati ili biti zastupljeni u europskoj i nacionalnoj normizaciji ili moraju osigurati poznavanje odgovarajuih norma. 9. Ministar nadlean za gospodarstvo, Rjeenjem o ovlaivanju propisat e obvezu tijelima za ocjenjivanje sukladnosti da po prestanku rada i/ili obavljanja poslova za koje su po Rjeenju ovlateni, moraju svu dokumentaciju koju posjeduju predati drugom tijelu za ocjenji vanje sukladnosti ili moraju osigurati da navedena dokumentacija bude dostupna nadlenim tijelima Republike Hrvatske.