Distribuirana proizvodnja električne energije

Male hidroelektrane I

Doc. dr. Selma Hanjalić, dipl. ing. el.

 Hidroenergija
• Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije.
• Ona predstavlja jedini energent koji je u određenoj mjeri ekonomski
konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.
• U pitanju je vrlo učinkovit izvor s obzirom da neke turbine postižu
efikasnost > 95 %.
• Prosječna količina padavina je veoma predvidiva, a riječni tok ne
varira iz sekunde u sekundu, kao što je to slučaj sa npr. energijom
vjetra.
• Radi se o provjerenoj tehnologiji eksploatacije.
• Posljednjih 30-ak godina, udio hidroenergije je povećan sa 2,2 % na
3,3 %, što dakle predstavlja povećanje od 50 %, dok je proizvodnja
energije u hidroelektranama utrostručena.
DPEE 2018/2019 2/99
Hidroenergija
• Sunčeva energija koja dopire do Zemljine površine izaziva
isparavanje vode, što za posljedicu ima potencijalnu energiju
položaja vode i kinetičku energiju kretanja.
• Energija položaja vode je početni oblik energije vode u prirodi
koji se može koristiti u tehničkim pretvorbenim sistemima.
• Osnovni način upotrebe se zasniva na pretvaranju potencijalne
energije (akumulacije) i kinetičke energije vode (protočne) u
mehaničku energiju preko vodne turbine, a zatim u električnu
energiju u generatorima.

DPEE 2018/2019 3/99

Hidroenergija

Procijenjeni prirodni kružni proces vode

DPEE 2018/2019 4/99
Hidroelektrane
• Hidroelektrane HE (eng. hydropower plants, njem.
Wasserkraftwerke) su postrojenja u kojima se potencijalna
energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njenog
strujanja (u statoru turbine), a zatim u mehaničku energiju (u
rotoru turbine) vrtnje osovine turbine i na kraju u električnu
energiju u elektrogeneratoru.
• Hidroelektrane se mogu podijeliti na više načina:
• Prema padu, dijele se u tri kategorije:
- veliki padovi: veći od 100 (m);
- srednji padovi: 30 – 100 (m);
- mali padovi: 2 – 30 (m).

DPEE 2018/2019 5/99

Hidroelektrane
• Prema načinu korištenja vode, odnosno regulacije protoka:
- protočne (manje snage, snaga varira s protokom);
- akumulacione (veće snage, prikuplja se voda za kasnije
korištenje);
- pumpno – akumulacione ili reverzibilne (koriste energiju iz
mreže za pumpanje vode kada je mreža manje opterećena).
• Prema načinu punjenja, odnosno veličini akumulacionog
bazena:
- sa dnevnom akumulacijom (dan noć);
- sa sezonskom akumulacijom (kišna razdoblja – sušna
razdoblja);
- sa godišnjom akumulacijom (kišne godine – sušne godine).
DPEE 2018/2019 6/99
Hidroelektrane
• Prema udaljenosti strojarnice od brane:
- pribranske;
- derivacione.
• Prema smještaju strojarnice:
- nadzemne;
- podzemne.
• Prema ulozi u elektroenergetskom sistemu:
- bazne (rade cijelo vrijeme, odnosno većinu vremena);
- vršne (rade samo po potrebi za pokrivanje vršnog
opterećenja).

DPEE 2018/2019 7/99

Hidroelektrane
• Prema instaliranoj snazi:
- Velike hidroelektrane snage veće od 100 (MW)
isporučuju energiju u velike elektroenergetske mreže.
- Velike hidroelektrane snage od 10 do 100 (MW)
obično isporučuju energiju u mrežu.
- Male hidroelektrane snage od 0.5 – 10 (MW) obično
isporučuju energiju u mrežu.
- Mini hidroelektrane snage od 100 do 500 (kW) su
obično u otočnom radu, ili, što je češći slučaj,
isporučuju energiju u mrežu.
- Mikro hidroelektrane snage od 5 do 100 (kW) obično
daju energiju za malo naselje ili ruralnu industriju na
udaljenijim područjima udaljenim od mreže.
- Piko elektrane snage od nekoliko stotina W do 5 (kW)
se obično koriste za napajanje područja udaljenih od
mreže.
DPEE 2018/2019 8/99
 Hidroelektrane

Velika HE, Tri klanca, Kina Mala HE, Una, Bosna i Hercegovina

Mini HE, Pleternica, Hrvatska Mikro HE, Vijetnam Piko HE, Sen Monorom, Vijetnam
DPEE 2018/2019 9/99
 Hidroelektrane
Protočne hidroelektrane
• Protočne hidroelektrane nemaju uzvodnu akumulaciju ili se
njihova akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada pri
nazivnoj snazi.
• Direktno se koristi kinetička energija vode za pokretanje turbina.
• Maksimalna snaga je određena dotokom vode i raspoloživim
padom, a raspoloživa snaga jednaka je trenutnoj snazi vodotoka.
• Osobine:
- jednostavna izvedba;
- vrlo mali uticaj na okolinu;
- nema dizanja nivoa podzemnih voda.
DPEE 2018/2019 10/99
Hidroelektrane
Akumulacione hidroelektrane
• Akumulacione hidroelektrane su najčešći način dobivanja
električne energije iz energije vode.
• Prave se pregrađivanjem rijeke i zaustavljanjem vodotoka
(brana), što dovodi do stvaranja velikog akumulacionog jezera
uzvodno od brane koje sadrži velike količine vode.
• Voda u akumulacionom jezeru je rezervoar energije, ali se
može koristiti i u druge svrhe (navodnjavanje, ribolov itd.).

DPEE 2018/2019 11/99

Hidroelektrane
Reverzibilne hidroelektrane
• Reverzibilne hidroelektrane sadrže dva skladišta vodne mase:
- gornje jezero;
- donje jezero.
• Ove hidroelektrane mogu raditi kao izvori elekrične energije, ali
i kao potrošači električne energije.
• U generatorskom režimu rada hidroelektrane, voda iz gornje
akumulacije dotiče u donju akumulaciju i pokreće turbine tako
da elektrana proizvodi električnu energiju, što je zapravo i
klasični princip rada hidroelektrane.
• U pumpnom režimu rada, voda se iz donje akumulacije pumpa
u gornju akumulaciju.
DPEE 2018/2019 12/99
Hidroelektrane
• Pumpanje iz donje u gornju akumulaciju se obično radi noću
kada reverzibilna hidroelektrana može poslužiti kao dodatno
opterećenje za sistem.
• Ovo je korisno u slučajevima kada je prisutan debalans
proizvodnje i potrošnje električne energije što za posljedicu ima
visoke napone u određenim tačkama sistema jer je opterećenje
malo.
• Druga iskoristiva činjenica za rad reverzibilnih hidroelektrana je
postojanje tarifa za potrošnju električne energije.
• Naime, reverzibilne hidroelektrane tada mogu prodavati
električnu energiju po višoj cijeni od cijene po kojoj je kupuju za
rad u pumpnom režimu.
DPEE 2018/2019 13/99
 Male hidroelektrane
• Danas se u svijetu u hidroelektranama (HE) proizvodi oko 16 %
ukupno proizvedene električne energije.
• Globalni kapacitet instaliranih hidroelektrana iznosi 936 (GW), od
čega je oko 75 (GW) instalirano u malim hidroelektranama (MHE).
• Svjetski potencijal za instaliranje malih hidroelektrana se
procjenjuje na 173 (GW).
• Početak korištenja malih hidroelektrana veže se za 1883. godinu.
• U Sjevernoj Irskoj su instalirane dvije turbine sa ukupno skoro 40
(kW) uz pad od 10 (m).
• U Brazilu su instalirana dva generatora ukupne snage od 12 (kW) i
uz pad od 5 (m).
DPEE 2018/2019 14/99
Male hidroelektrane
• Prva hidroelektrana u Bosni i Hercegovini je izgrađena 1899.
godine na rijeci Plivi i imala je snagu od 7 (MW) (Elektrobosna).
• Tada je predstavljala najveću hidroelektranu u Evropi.
• Do 1918. u Bosni i Hercegovini je bilo ukupno 6 malih
hidroelektrana i to: Elektrobosna Jajce, Plava voda Travnik,
Kanal Una Bihać, Krušnica Bosanska Krupa, Trapisti
(Delibašino selo), Banja Luka i Hrid Sarajevo.
• Cijela Bosna i Hercegovina je do 1992. godine imala ukupno 11
malih hidroelektrana ukupne snage 21 (MW).

DPEE 2018/2019 15/99

 Male hidroelektrane
• Procentualna zastupljenost malih hidroelektrana u proizvodnji električne
energije u Bosni i Hercegovini nije velika, što se može vidjeti i na sljedećoj slici.
1,58
Proizvodnja u MHE, 2010. 48,97
49,45
vjetroelektranama, solarnim
0,97
i industrijskim elektranama 2011. 68,24
30,79

1,29

Godina
Proizvodnja u 2012. 66,64
32,07
termoelektranama
1,47
2013. 54,84
43,70

Proizvodnja u 2014.
1,92
59,35

hidroelektranama 38,73

0 10 20 30 40 50 60 70 80
Proizvodnja (%)

DPEE 2018/2019 16/99

Male hidroelektrane
• Iako je korištenje hidropotencijala počelo uveliko u malim
hidroelektranama, već krajem devetnaestog vijeka,
hidroelektrane su se počele koristiti za proizvodnju električne
energije u većim razmjerama.
• U dvadesetom vijeku, proizvodne kapacitete su gradile državne
elektroprivrede kojima je isplativija bila izgradnja velikih
hidroelektrana.
• Međutim, liberalizacija elektroenergetskog sektora je doprinijela
razvoju malih hidroelektrana od strane nezavisnih proizvođača
(eng. Independent Power Producers) i broj malih hidroelektrana
ubrzano raste iz godine u godinu.

DPEE 2018/2019 17/99

Male hidroelektrane
Instalirana snaga
• Kada su u pitanju male hidroelektrane, ne postoji konsenzus na
globalnom nivou šta je to mala hidroelektrana u pogledu
instalirane snage.
• Instalirana snaga izvora utiče na mjesto priključenja postrojenja
(da li se radi o prenosnoj ili distributivnoj mreži), odnosno da li
će proizvodno postrojenje nositi temin ‘distribuirano’.
• Gornja granica instalirane snage male hidroelektrane varira od
države do države kao što se može vidjeti u sljedećoj tabeli.

DPEE 2018/2019 18/99

Male hidroelektrane
Država Instalirana snaga MW
Brazil ≤ 30
Kanada ≤ 50
Kina ≤ 50
Portugal, Španija, Irska, Grčka i Belgija ≤ 10
Italija ≤3
Francuska ≤8
Indija ≤ 25
Norveška ≤ 10
Švedska ≤ 1.5
SAD 5 – 10
BiH (FBIH) 1 – 10

• Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA) i Evropska komisija

podržavaju kapacitet od 10 MW istalirane snage kao gornju granicu.
DPEE 2018/2019 19/99
Male hidroelektrane
• Podjela mHE s obzirom na mrežu na koju su priključene:
- Male hidroelektrane priključene na elektroenergetsku mrežu;
- Male hidroelektrane priključene na otočne (izolirane) ili „off-
grid“ mreže;
- Male hidroelektrane za vlastite potrebe ili namjensku
opskrbu u industrijskim postrojenjima.
• Podjela mHE prema tipu regulacije:
- protočne (manje snage, snaga varira sa protokom);
- protočne s malim bazenom (pokrivanje dnevnih vršnih
opterećenja);
- akumulacione (veće snage, poplavljeno veće područje);
- pumpno – akumualcione.
DPEE 2018/2019 20/99
Male hidroelektrane
• Na osnovu dozvola za proizvodnju električne energije
objavljenih na web stranici FERK-a (Federalne
elektroenergetske regulatorne komisije) ustanovljeno je
da su od 46 malih hidroelektrana koje proizvode
električnu energiju (zaključno sa 30.01.2016. godine) 33
protočne, 5 su protočno-derivacione, 4 protočno-tlačne,
1 riječno-protočna (ima akumulaciju), dok za 3 male
hidroelektrane nema podataka.

DPEE 2018/2019 21/99

Osnovni dijelovi male hidroelektrane
• Sistem jedne hidroelektrane uključuje sve objekte i dijelove koji
služe za skupljanje, dovođenje i odvođenje vode, pretvaranje
mehaničke u električnu energiju, transformaciju i dalji razvod
električne energije.
• Tu spadaju:
- brana;
- zahvat;
- dovod;
- vodna komora;
- tlačni cjevovod;
- strojarnica;
- odvod vode.
DPEE 2018/2019 22/99
Osnovni dijelovi male hidroelektrane
• Možemo primijetiti da su dijelovi male hidroelektarne u principu
isti kao kod velikih hidroelektrana, dok su velike razlike
očigledne kada su u pitanju gabariti izvedbi.
• U nastavku je izložen opis sastavnih dijelova i
elektromehaničke opreme potrebne za rad jedne (male)
hidroelektrane.

DPEE 2018/2019 23/99

Osnovni dijelovi male hidroelektrane
Brana
• Brana/nasip ili pregrada (eng. dam, njem. Sperre) je osnovni
dio hidrotehničkog sistema pa se nerijetko i cijela
hidroelektrana naziva branom.
• Ima višestruku ulogu:
- Skretanje vode s prirodnog toka prema zahvatu
hidroelektrane;
- Povišenje nivoa vode radi postizanja većeg pada;
- Stvaranje akumulacije.
• Brane se ubrajaju u najveće građevine na Zemlji.
• One znatno smanjuju opasnost od poplava i suša.
DPEE 2018/2019 24/99
 Osnovni dijelovi male hidroelektrane
• Brane s obzirom na visinu mogu biti visoke ili niske, a s obzirom na
izradu masivne (beton) ili nasute (zemlja, kamen, drvo).
• Kod malih vodotokova brane su niske i često se nazivaju pragovima.
• Na lokaciji brane odnosno nasipa usmjerava se voda u kanal, tunel,
odnosno cjevovod prema ulazu u turbinu.
• Male hidroelektrane izgrađene za primjene u izoliranim područjima u
većini slučajeva su protočne, što znači da se voda u većini slučajeva
ne akumulira odnosno da se koristi onoliko vode koliko je
raspoloživo.
• Male hidroelektrane finansijski ne mogu podnijeti trošak izgradnje
veće brane za akumuliranje vode, pa se prema tome obično koristi
niska brana jednostavnije konstrukcije.
DPEE 2018/2019 25/99
Osnovni dijelovi male hidroelektrane
Zahvat vode
• Zahvat vode prima i usmjerava vodu u tlačni cjevovod prema
hidroelektrani i minimizira količine ostataka i taloga koji su
nošeni dolazećom vodom.
• Postoje dva tipa zahvata:
- zahvat na površini vode (pregrada niska pa se nivo vode
praktično ne mijenja);
- zahvat vode ispod površine vode (izvodi se kada se mijenja
nivo vode tokom godine).
• Zahvat vode se najčešće gradi od armiranog betona.
• Prolaz vode kroz zahvat se regulira ventilima.
DPEE 2018/2019 26/99
Osnovni dijelovi male hidroelektrane
Dovod vode
• Dovod vode je dio hidrotehničkog sistema koji spaja zahvat s
vodostanom, odnosno s vodnom komorom.
• Predbazen se u nekim slučajevima projektira radi osiguravanja
samo onolike dodatne zalihe vode (ekstra volumen) koja je
potrebna samo tokom pokretanja turbine.
• Dovod vode može biti:
- otvoren (kanal);
- zatvoren (tunel), koji može biti gravitacioni ili tlačni.

DPEE 2018/2019 27/99

Osnovni dijelovi male hidroelektrane
• Kod gravitacionog tunela za promjenu protoka treba se
regulirati zahvat vode.
• Tlačni tuneli su povoljniji jer su puno elastičniji u pogonu jer bez
ikakvih djelovanja mogu pratiti promjenu opterećenja u sistemu.
• Kanali se općenito iskopavaju te slijede konture postojoćeg
terena.
• Tuneli se smještaju pod zemlju i kopaju se bušenjem i
miniranjem ili se koristi strojna tunelska bušilica.

DPEE 2018/2019 28/99

Osnovni dijelovi male hidroelektrane
Vodna komora ili vodostan
• Vodna komora ili vodostan predstavlja zadnji dio dovoda vode.
• Dimenzioniranje vodne komore ima velik uticaj na pravilno
funkcioniranje hidroelektrane.
• Gradi se u slučaju dugačkih dovodnih tunela.
• Funkcija vodne komore je da pri ulasku turbine u pogon osigura
dio vode prije nego što ona poteče u dovoljnoj količini kroz
dovodni tunel, te da prihvati dio vode koja se kreće dovodnim
tunelom pri zaustavljanju turbina.
• Na taj način se izbjegava nagla promjena brzine u dovodnom
tunelu i pojava vodenog udara.
DPEE 2018/2019 29/99
Osnovni dijelovi male hidroelektrane
Tlačni cjevovod
• Tlačni cjevovod (eng. penstock) dovodi vodu od vodne komore
do turbina.
• Izrađuje se od čelika ili betona (kod manjih padova), a prema
smještaju može biti na površini ili u tunelu.
• Izvodi se tako da se postignu najmanji hidraulički gubici.
• Na ulazu se obavezno nalazi ventil kojim se spriječava dalje
proticanje vode u slučaju pucanja cijevi.
• Ispred glavnog ventila se postavlja i pomoćni, koji omogućava
bilo kakve radove na glavnom ventilu bez potrebe za
pražnjenjem sistema.
DPEE 2018/2019 30/99
Osnovni dijelovi male hidroelektrane
Odvod vode
• Odvod vode (ispust) je završni dio hidrotehničkog sistema i
služi za vraćanje vode u rijeku (korito vodotoka) nakon što je
voda prošla kroz turbine ili za dovod vode do zahvata sljedeće
elektrane.
• Može biti kao i dovod vode izveden kao kanal ili kao tunel.
• Najčešća je izvedba kao kanal, gdje se iskopava i tako slijedi
konture postojećeg terena.

DPEE 2018/2019 31/99

Osnovni dijelovi male hidroelektrane

DPEE 2018/2019 32/99

Osnovni dijelovi male hidroelektrane
Strojarnica
• Uloga strojarnice je da zaštiti elektromehaničku opremu elektrane
od vremenskih nepogoda.
• Broj, tip i snaga generatora, kao i njihova konfiguracija, visina
pada i geomorfologija lokacije određuje oblik i veličinu strojarnice.
• U strojarnici su smješteni:
- ulazni ventil ili vrata; - kondenzator;
- turbina; - sklopna oprema;
- regulator brzine; - sistem zaštite;
- generator; - istosmjerno hitno napajanje;
- upravljački sistem; - naponski i strujni mjerni ransformatori;
DPEE 2018/2019 33/99
Osnovni dijelovi male hidroelektrane

DPEE 2018/2019 34/99

Osnovni dijelovi male hidroelektrane
Hidraulička turbina
• Svrha hidrauličkih turbina je da transformiraju potencijalnu
energiju vode u mehaničku energiju.
• Postoji mnogo različitih tipova turbina kako bi se pokrio široki
raspon uslova koji proizilaze iz konfiguracije terena odnosno
različitih kombinacija protoka i pada.
• Turbine koje se biraju za male hidroelektrane su obično
umanjene verzije turbina koje se koriste u konvencionalnim
velikim hidroelektranama.

DPEE 2018/2019 35/99

 Osnovni dijelovi male hidroelektrane
• Potencijalna energija vode se pretvara u mehaničku energiju u
turbini koristeći jedan od dva mehanizma.
1. Mehanizam rada reakcijskih turbina: pritisak vode djeluje silom
na lopatice, uzrokuje okretni moment i potom opada prolaskom
kroz turbinu. Kućište turbine, sa lopaticama potpuno uronjenim u
vodu, mora biti dovoljno jako da podnese radni pritisak. U ovu
kategoriju spadaju Propelerna, Francisova i Kaplanova turbina.
2. Mehanizam rada impulsnih (akcijskih) turbina: pritisak vode se
pretvara u kinetičku energiju prije ulaska u slivnik. Kinetička
energija je u formi vrlo brzog mlaza koji udara u lopatice
postavljene na periferiji slivnika. U ovu kategoriju spadaju
Peltonova, Turgo i Crossflow turbina.
DPEE 2018/2019 36/99
Osnovni dijelovi male hidroelektrane

Vrste turbina
DPEE 2018/2019 37/99
Osnovni dijelovi male hidroelektrane
• Male vodne turbine mogu postići efikasnost od oko 90 %.
• Izbor tipa, geometrije i dimenzije turbine zavisi od sljedećih
kriterija:
- neto pad;
- protok;
- brzina vrtnje;
- otpornost na kavitaciju;
- brzina pobjega;
- troškovi.

DPEE 2018/2019 38/99

Osnovni dijelovi male hidroelektrane
• Preliminarni dizajn i izbor turbine se vrše iterativnim procesom
u kojem se jedno po jedno rješenje eliminira.
• U sljedećoj tabeli su prikazani tipovi turbina koje se koriste u
FBiH.

Tip Pelton Cross Kaplan Nema

Pelton Francis Kaplan Propelerna
turbine vertikalna flow horizontalna podataka
Broj
45 27 10 3 1 1 1 1 1
turbina

DPEE 2018/2019 39/99

 Turbine
Francis turbina
• Francis turbina je vrsta vodene turbine koju je konstruirao britansko
- američki inženjer James Bicheno Francis a primarno služi za
proizvodnju električne energije uz pomoć generatora.
• Ove trubine imaju veliki stepen efikasnosti kapaciteta s preko 90 %.
• Također imaju i veliki raspon djelovanja u odnosu na visinu
(konstruktivni pad) fluida pri protoku kroz turbinu, što je naročito
naglašeno kod vode gdje postiže optimalni rad pri konstruktivnom
padu od 20 metara do čak 700 metara.
• Izlazna snaga može biti od par kW do 750 (MW).
• Prečnik rotora može biti od 1 (m) do 10 (m), a broj okretaja rotora
od 83 do 1000 (o/min).
DPEE 2018/2019 40/99
 Turbine
• Francisov tip turbine je najučestaliji tip turbine u hidroelektranama.
• U Francisovoj turbini kao i u ostalim reakcijskim turbinama je
pritisak na ulazu u rotor veći od onog na njegovom izlazu.
• U reakcijskim turbinama dio potencijalne energije se pretvara u
kinetičku energiju u statoru, a dio u rotoru.
• Zakretanje radnog kola uzrokuje promjena količine kretanja i
reaktivne sile (razlika pritisaka, Coriolisova sila i dr.).
• Veličina aktivne zakretne sile na rotor zavisi o promjeni količine
kretanja vode, razlici pritisaka, Coriolisovom ubrzanju,
centrifugalnom ubrzanju i dr.
• Uticaj svakog od tih faktora na zakretnu silu određuje stepen
efikasnosti reakcije turbine.
DPEE 2018/2019 41/99
Turbine
• Voda se dovodi tlačnim cjevovodom i jednolično se raspoređuje
po obodu radnog kola pomoću spiralnog dovoda.
• Dovodno kolo je glavna noseća konstrukcija preko koje se
prenose sva statička i dinamička opterećenja na betonsku
konstrukciju strojarnice.
• Izrađuje se kao zavarena čelična konstrukcija, sastavljena od
dva čelična obruča međusobno spojena stabilnim lopaticama,
koje usmjeravaju vodu na lopatice dovodnog kola.
• Ima obično od 10 do 12 lopatica.

DPEE 2018/2019 42/99

 Turbine
• Dovodno kolo (dovodni aparat) turbine je mehanizam, koji pomoću
zakretnih lopatica regulira protok vode kroz turbinu i usmjerava
vodu na lopatice radnog kola pod najpovoljnijim uglom.
• Sastavljeno je od dva obruča, između koji je radijalno postavljeno
od 20 do 32 hidraulički profiliranih lopatica.
• Zakretanje lopatica dovodnog kola, a time i regulacija protoka
vode kroz turbine, ostvaruje se zakretanjem regulacijskog prstena
pomoću servomotora, koji se sistemom poluga i ručica prenosi na
svaku lopaticu posebno.
• Dovodne lopatice su jedini pokretni dijelovi Francisove turbine
(osim rotora), koje svojim položajem reguliraju protok kroz samu
turbinu.
DPEE 2018/2019 43/99
Turbine
• Pravilno distribuirana voda iz spirale prolazi međuprostorom
preddovodnih i dovodnih lopatica, koje svojim oblikom
osiguravaju pravilan smjer vode na ulazu u rotor.
• U rotoru se vrši transformacija raspoložive vodene energije u
mehanički rad.
• Rotor se sastoji od 12 do 17 čvrsto fiksiranih lopatica.
• Lopatice stvaraju zakrivljene kanale kroz koje struji voda, a
pričvršćene su s gornje strane na glavčinu, te s donje strane na
vijenac rotora.

DPEE 2018/2019 44/99

Turbine
• Posljedica zakretanja statorskih lopatica jeste promjena ugla
strujanja na lopatice rotora, što uzrokuje znatne hidrodinamičke
gubitke, zbog čega Francisova turbina ima relativno loša
regulaciona svojstva.
• Voda u radno kolo ulazi radijalno, a izlazi aksijalno.
• Upotrebom drugih elemenata poput difuzora se smanjuju izlazni
gubici turbine koji su povezani s kinetičkom energijom vode.
• Francisova turbina većih snaga ima okomitu osovinu, dok se
turbina s vodoravnom osovinom koristi kod malih hidroelektrana
koje su obično manje snage.

DPEE 2018/2019 45/99

Turbine
Kaplan turbina
• Kaplan turbina je propelerna vrsta vodenih turbina sa zakretnim
lopaticama na rotoru.
• 1912. godine nakon godina istraživanja u laboratoriju za turbine
u Brnu, Viktor Kaplan prijavljuje svoj prvi patent turbine koja još
uvijek nije ispunjavala sva očekivanja profesora.
• 1922. godine je sagrađena optimizirana Kaplanova turbina, ali
Viktor Kaplan iz zdravstvenih razloga mora prepustiti nastavak
radova svom timu.
• Glavni vodeni tok kroz Kaplanovu turbinu je aksijalan.
• Ugao zakreta lopatica rotora određuje se prema otvoru
dovodnog kola i trenutnom padu.
DPEE 2018/2019 46/99
Turbine
• Kombinatorna veza se definira tako da se ostvari najveća
moguća efikasnost u svim pogonskim uslovima.
• Odnos otvora lopatica dovodnog i radnog kola kod turbina sa
zakretnim lopaticama rotora regulira se preko posebnog
uređaja koji se naziva kulisa.
• Sistem automatske regulacije s pomičnim lopaticama rotora
osim dovodnim kolom, upravlja i radnim kolom zakrećući
lopatice rotora pa se takve turbine nazivaju dvostruko
reguliranim turbinama.
• Kaplanove turbine spadaju u grupu reakcijskih turbina, što
znači da se pritisak mlaza vode mijenja prolaskom kroz turbinu.
• Stepen iskorištenja Kaplanovih turbina može biti i preko 90 %.
DPEE 2018/2019 47/99
 Turbine
• Da bi se smanjili gubici i osiguralo strujanje vode s najmanje
hidrauličkih gubitaka, u većini propelernih turbina, lopatice radnog kola
mogu se zakretati u pogonu.
• Izvedba turbina sa zakretnim lopaticama rotora je složenija nego
izvedba običnih propelernih turbina, no njihove energetske
karakteristike su znatno povoljnije.
• Kaplanove turbine se primjenjuju kao i ostale propelerne turbine pri
malim padovima i velikim protocima.
• Korisni padovi se kreću od nekoliko metara pa sve do 60 – 70 metara.
• Radi takvih karakteristika, ovakve turbine se uglavnom primjenjuju u
ravničarskim područjima, na rijekama koje osiguravaju visoki protok, a
izgradnjom umjetnih brana osigurava se potreban rad.
DPEE 2018/2019 48/99
Turbine
• Izlazne snage Kaplanovih turbina mogu biti od 5 do 120 (MW).
• Da bi se povećao stepen iskorištenja Kaplanove turbine i
unaprijedila njegova konstrukcija, u zadnje vrijeme se počela
primjenjivati računalna dinamika fluida.
• Osim toga, pokušava se povećati broj preživjelih riba, koje
prolaze kroz turbinu.
• Lopatice rotora se zakreću uz pomoć hidrauličkog ulja pod
visokim pritiskom.
• Jedan od glavnih problema konstrukcije je spriječiti ispuštanje
ulja kroz brtve, a time i zagađivanje rijeke.

DPEE 2018/2019 49/99

Turbine
• Rotor Kaplanove turbine se sastoji od lopatica učvršćenih na
rotirajuću osovinu, čiji broj, zavisno od pada, se mijenja između
4 i 8 lopatica.
• Što je manji pad, to je i broj lopatica rotora manji.
• Preddovodnih lopatica obično ima od 10 do 12, a dovodnih od
20 do 32 lopatice.
• Dovodne lopatice, osim regulacije protoka, imaju zadatke
pravilno usmjeriti struju vode prema rotorskim lopaticama.
• Regulacija protoka se izvodi zakretanjem regulacijskih lopatica
oko svoje ose, a u graničnom slučaju moguće je lopaticama
potpuno zatvoriti protočne kanale.
DPEE 2018/2019 50/99
Turbine
Propelerne turbine
• Propelerne turbine su posebna vrsta Kaplanovih turbina.
• One nemaju mogućnost zakretanja lopatica rotora, već su
fiksne.
• Primjenjuju se za velike protoke i male geodetske padove (od 1
– 3 do 60 – 70 (m)).
• Rotor propelerne turbine sastoji se od lopatica radnog kola i
glavine rotora.
• Radno kolo ima 3 do 8 lopatica, pri čemu je broj lopatica veći
što je veći nazivni pad turbine.

DPEE 2018/2019 51/99

Turbine
• Voda se na lopatice rotora dovodi aksijalno (u smjeru osovine)
dovodnim kolom, tj. pomičnim lopaticama statora.
• Promjena protoka odnosno regulacija snage provodi se
zakretanjem lopatica dovodnog kola, zbog čega se mijenja i
ugao strujanja vode na lopatice radnog kola.
• Propelerne turbine s fiksnim lopaticama nisu elastične u
pogonu, pa se grade samo za manje jedinice.
• Snage se kreću od nekoliko stotina (W) do 100 (MW).

DPEE 2018/2019 52/99

Turbine
Peltonova turbina
• Peltonovu turbinu je izumio Lester Allan Pelton 1878 godine.
• Ona je glavni predstavnik turbina slobodnog mlaza ili akcijskih
turbina.
• Peltonova turbina se koristi obično za velike padove (preko 200
(m)) i manje protoke vode.
• Spada u turbine s najvećim stepenom iskorištenja (prototip iz
1878. godine je imao stepen iskorištenja od preko 90 %, a svi
dotadašnji modeli vodeničkih kola nisu prelazili stepen
iskorištenja od 40 %.
• Geometrija lopatica tako je postavljena da se one okreću s pola
brzine mlaza vode.
DPEE 2018/2019 53/99
Turbine
• Okretanjem s pola brzine mlaza vode, Peltonova turbina koristi
gotovu svu količinu kretanja mlaza vode, koji napušta turbinu
gotovo bez ikakve brzine.
• Ona nije potopljena u vodi i lopatice se okreću u zraku.
• Maksimalna snaga može biti do 200 (MW).
• Rotor Peltonove turbine se obično sastoji od 12 do 40 lopatica,
a svaka je lopatica oštrim bridom podijeljena na dva jednaka
ovalna dijela.
• Ovakav oblik lopatice „reže“ mlaz vode u dva dijela od kojih
svaki napušta lopaticu pod uglom od gotovo 180°.

DPEE 2018/2019 54/99

Turbine
• Karakteristika lopatica Peltonovih turbina je u tome što nisu
stalno opterećene, kao npr. lopatice rotora Francisovih turbina,
već samo su privremeno u dodiru s mlazom.
• Tokom dodira lopatice s mlazom nagib lopatice prema mlazu,
kao i mjesto gdje ovaj ulazi u lopaticu, se stalno mijenja.
• Zavisno od konstrukcije, Peltonove turbine mogu imati jednu ili
više mlaznca, odnosno slobodnih mlazova, a rotor turbine može
biti postavljen na vodoravnu ili okomitu osovinu, na kojem mogu
biti postavljena jedan ili dva rotora.
• Postavljanje više rotora na okomitu osovinu zahtijeva pažljivu
konstrukciju, kako gornji rotor ne bi hidrodinamički narušavao
rad donjeg rotora.
DPEE 2018/2019 55/99
Turbine
• Izvedba Peltonove turbine s okomitom osovinom je povoljnija,
jer omogućava dovod vode po obodu rotora, te postavljanje
rotora na minimalnu visinu iznad donje vode.
• Dovod vode po obodu rotora (u istoj horizontalnoj ravnini)
omogućava korištenje većeg broja mlazova koji se nalaze na
istoj geodetskoj koti, a što je povoljno sa stanovišta regulacije.
• Rotor Peltonove turbine, radi konstrukcijskih razloga, mora biti
izdignut iznad donje vode za iznos koji je izravni gubitak, te
treba biti minimalan.
• Konstrukcijski gledano, Peltonove turbine su najjednostavnije
vodne turbine koje se sastoje od dovoda vode, mlaznica i
rotora.
DPEE 2018/2019 56/99
Turbine
• Mlaznicama se vrši pretvorba sile pritiska u kinetičku energiju
vodenog mlaza, koji tu istu energiju predaje lopatici rotora.
• Regulacija se izvodi pomicanjem regulacijske igle.
• Naglim zatvaranjem mlaznica regulacijskom iglom nastao bi
hidraulički udar u tlačnom cjevovodu, koji bi mogao izazvati
neželjene posljedice i nesreću.
• Radi toga se zatvaranje mlaznice s regulacijskom iglom izvodi
polagano, a prava regulacija se izvodi regulacijskim
deflektorom koji „rezanjem“ vodenog mlaza pravovremeno
regulira dotok vode.

DPEE 2018/2019 57/99

Turbine

Slika iz originalnog Peltonovog patenta

DPEE 2018/2019 58/99

Turbine
Turgo turbine
• Turgo turbina je slična kao Peltovona turbina, a upravo je
Peltonova turbina poslužila kao osnova za razvoj Turgo turbine.
• Međutim, razlika u odnosu na Peltonovu turbinu je da vodeni
mlaz prilazi bočno rotoru turbine.
• Turgo turbine spadaju u skupinu impulsnih vodenih turbina i
koriste se za srednje padove vode od 50 (m) do 250 (m).
• Stepen iskorištenja koji ove turbine mogu postići iznosi 87 %.
• Turgo turbine razvila je 1919. godine engleska firma Gilbert
Gilkes & Gordon Ltd., kao malu izmjenu na Peltonovoj turbini.

DPEE 2018/2019 59/99

 Turbine
• Ona ima neke prednosti u odnosu na Peltonovu i Francisovu turbinu,
posebno u radnom području koje je između te dvije vrste turbina.
• Prva prednost je da rotor nije tako skup kao kod Peltonove turbine, a
drugo ne treba vodonepropusno kućište kao Francisova turbina.
• Treće, koristi veće brzine protoka vode i može podnijeti veće protoke
vode, kao Peltonova turbina istog prečnika, pa to smanjuje troškove
na ugradnji električnog generatora i drugih instalacija.
• Turgo turbine su veoma česte kod malih hidroelektrana, gdje se
dosta gleda na troškove gradnje.
• Kao i druge turbine koje imaju mlaznice, vrlo je bitno spriječiti dolazak
krhotina i nečistoća na turbinu.
DPEE 2018/2019 60/99
 Turbine
Cross flow turbine
• Ove turbine se na našem govornom području često nazivaju turbine
sa križnim protokom.
• Za razliku od drugih vodenih turbina koje imaju aksijalni i radijalni
protok vode, kod turbina s križnim protokom mlaz vode pada
popriječno i prolazi kroz lopatice turbine.
• Slično kao vodeničko kolo, voda pada na kraju radnog kola ili rotora.
• Budući da mlaz vode prolazi dva puta kroz lopatice turbine, to je
povoljno za stepen iskorištenja.
• Kada voda napušta rotor, ona pomaže pranju rotora od nečistoća i
manjih krhotina.
DPEE 2018/2019 61/99
Turbine
• Turbine s križnim protokom se koriste za male brzine, za male
padove vode i velike protoke.
• Turbine s križnim protokom se često konstruiraju s dvjema
turbinama različitog kapaciteta na istoj osovini.
• Rotori su istog prečnika, ali različitih dužina lopatica, tako da
primaju različit obim i protok vode.
• Taj odnos protoka je obično 1:2.
• Konstrukcija za dovod vode ima mogućnosti da se mijenja
dovod vode za 33 %, 66 % i 100 % snage turbine, a to ovisi o
raspoloživom protoku vode.
• Najveća prednost ovih turbina je jednostavna konstrukcija i
manji troškovi ugradnje.
DPEE 2018/2019 62/99
Turbine
• Prvi patenti cross flow turbine su Banki-Michaellova turbina ili
Ossbergova turbina.
• Australski inženjer Anthony Michell je 1903. godine patentirao
ovu turbinu, ali ju je mađarski inženjer Donat Banki dalje razvio
i tako je nastala Banki-Michellova turbina.
• Ossbergovu turbinu je razvio njemački inženjer Fritz Ossberger
1933. godine i ona danas predstavlja vodeći model ove vrste
vodenih turbina.
• Protočna Ossberger turbina se koristi za padove vode od 3 do
200 (m).
• Protok vode za njih može biti od 0.03 do 13 (m3/s).
DPEE 2018/2019 63/99
Turbine
• Snaga turbine može biti od 5 do 3000 (kW).
• Protočna Ossbergerova turbina je radijalna, blago reakcijska
turbina, s tangencijalnim rasporedom lopatica radnog kola
(rotor), sa vodoravnom osovinom.
• Prema radnim okretajima spada među sporohodne turbine.
• Razvodni sistem usmjerava vodeni mlaz tako, da kroz vijenac
lopatica ulazi u unutrašnji prostor rotora i dalje nastavlja kroz
drugi protok s unutrašnje strane rotora vani do kućišta turbine.
• Iz kućišta turbine voda otiče ili slobodno ili sifonom u odvod
ispod turbine.

DPEE 2018/2019 64/99

Turbine
• Na sljedećoj slici je prikazana promjena efikasnosti turbina u funkciji od
protoka vode.

DPEE 2018/2019 65/99

 Turbine
Brzina vrtnje turbine
• Brzina vrtnje turbine uz snagu turbine 𝑃𝑇 pri nekom neto padu (H)
je brzina pri kojoj turbina ima maksimalan stepen iskorištenja.
• Analitička veza između brzine vrtnje realne (velike) turbine i
specifične brzine vrtnje modela turbine iste vrste data je izrazom:
4
𝐻∙ 𝐻 𝑜
𝑛 = 𝑛𝑆 ∙
𝑃𝑇 𝑚𝑖𝑛
• gdje su:
- 𝑛 i 𝑛𝑆 (𝑜/𝑚𝑖𝑛) – brzina vrtnje realne i izabrane vrste turbine;
- 𝐻 (𝑚) – stvarni neto pad;
- 𝑃𝑇 (𝑘𝑊) – snaga realne turbine.
DPEE 2018/2019 66/99
 Turbine
Specifična brzina vrtnje turbine
• Specifična brzina vrtnje turbine 𝑛𝑞 definira se kao brzina vrtnje
modelne turbine koja ima toliki dijametar da pri neto padu od 1 (m)
iskoristi protok od 1 (m3/s) uz maksimalni stepen iskorištejna
turbine.
𝑄 𝑜
𝑛𝑞 = 𝑛 ∙ 4
𝐻 3 𝑚𝑖𝑛
• gdje su:
- 𝑛 i 𝑛𝑞 (𝑜 𝑚𝑖𝑛) – brzina vrtnje realne i specifična brzina vrtnje
izabrane vrste turbine;
- 𝐻 (𝑚) – stvarni neto pad;
- 𝑄 (𝑚3/𝑠) – protok kroz realnu turbinu.
DPEE 2018/2019 67/99
 Turbine
• Brzina vrtnje sinhronog generatora je konstantna i zavisi od broja 𝑝
pari polova i frekvencije mreže na koju je priključen generator.
• Za 50 (Hz) mrežu brzina vrtnje generatora je:
3000 𝑜
𝑛𝑛 =
𝑝 𝑚𝑖𝑛
• Brzina vrtnje turbine, zavisi od vrste turbine i njenih parametara, ali je
općenito mala s obzirom na sinhronu brzinu od 3000 (𝑜/min).
• Zbog toga se u hidroelektranama koriste višepolni sinhroni generatori.
• U praksi se izvode hidrogeneratori nazivnih brzina u području:
𝑜
35 ≤ 𝑛𝑛 ≤ 750
𝑚𝑖𝑛
DPEE 2018/2019 68/99
Turbine
• Pri izboru broja pari polova i turbine teži se da (𝑛𝑛 ) bude što
veća, a da se pri tome dobije (𝑛𝑠 ) koja odgovara realno
izvodivim turbinama.
• Brzina vrtnje turbina male hidroelektrane je obično manja od
400 (o/min), dok su brzine vrtnje standardnih generatora od 750
do 1000 (o/min).
• Za snage koje se razmatraju kod malih hidroelektrana, jeftinije
rješenje je instalirati regulator brzine vrtnje koji će izvršiti
povećanje brzine vrtnje turbine na brzinu vrtnje koja odgovara
instaliranom generatoru.
• Skuplja varijanta bi bila narudžba generatora rađenog „po
mjeri“.
DPEE 2018/2019 69/99
Generatori
• Generatori vrše pretvorbu mehaničke energije u električnu
energiju.
• U maloj hidroelektrani se mogu instalirati sinhroni ili asinhroni
generatori.
1. Sinhroni generatori (SG) imaju istosmjernu uzbudu ili
uzbudu sa permanentnim magnetima. Uzbuda je povezana sa
regulatorom napona kako bi se kontrolirao izlazni napon
elektrane. Sinhroni generatori mogu isporučivati reaktivnu
energiju u sistem. Mogu raditi u otočnom režimu rada jer im je
uzbuda nezavisna od mreže.

DPEE 2018/2019 70/99

Generatori
2. Asinhroni generatori (AG) su jednostavne kavezne mašine
koje nemaju mogućnost regulacije napona. Brzina vrtnje im je
direktno povezana sa frekvencijom sistema. Uzimaju uzbudnu
struju iz mreže i apsorbiraju reaktivnu energiju iz mreže.
Obično ne rade u otočnom režimu rada jer im je potrebno
osigurati izvor struje uzbude. Ovaj problem se može prevazići
ukoliko su priključeni preko kondenzatorskih baterija iz kojih
crpe potrebnu reaktivnu energiju. U malim otočnim
primjenama se koriste kao jeftino rješenje kada se ne zahtjeva
visok nivo kvalitete električne energije.

DPEE 2018/2019 71/99

Generatori

Sinhroni generator za mHE, Končar Asinhroni generator za mHE, Končar

DPEE 2018/2019 72/99

Generatori
R. br. Parametar Sinhroni generator Asinhroni generator

1. Konstrukcija rotora Sa istaknutim polovima Kavezni

2. Uzbuda Potrebna Nije potrebna
Potrebno obezbijediti
3. Izolirani rad Moguć
izvor struje uzbude
Mora se održavati
4. Stabilnost Nije problem
kontrolom uzbude
Opsežnije zbog uzbudne Manje opsežno zbog
5. Održavanje
i kontrolne opreme kaveznog rotora
6. Efikasnost Visoka Niska

DPEE 2018/2019 73/99

 Generatori

R. br. Parametar Sinhroni generator Asinhroni generator

7. Inercija Visoka Niska

8. Cijena Visoka Niska
Može se podešavati Ne može se podešavati,
9. Faktor snage
kontrolom uzbude određen opterećenjem
Prilagodljivost
10. Idealna Nije prilagodljiv
fluktuacijama opterećenja

11. Regulacija napona Moguća Nije moguća

DPEE 2018/2019 74/99

Generatori
• Sinhroni generatori snage ispod 1 (MW) su skuplji u odnosu na
asinhrone generatore i koriste se u sistemima gdje generator
napaja značajan dio ukupnog opterećenja sistema.
• Asinhroni generatori su jeftiniji i koriste se gdje ne napajaju
značajni dio ukupnog opterećenja sistema.
• Danas se koriste i sistemi promjenjive brzine – konstantne
frekvencije (VSG sistem, eng. Variable-speed constant
frequency systems), u kojima je dozvojlena šrioka varijacija
brzine vrtnje turbine, dok se pomoću frekventnog konvertora
frekvencija napona održava konstantnom uz što manje
izobličenje napona u odnosu na idealni valni oblik.

DPEE 2018/2019 75/99

Generatori
• Frekventni pretvarač, koji se koristi da spoji generator sa
mrežom preko DC veze, čak može izvršiti „sinhronizaciju“ sa
mrežom prije nego što se asinhroni generator počne okretati.
• Radni napon generatora se povećava sa snagom.
• Standardni generirani napon od 400 (V) ili 690 (V) dopušta
korištenje standardnih distributivnih transformatora kao izlaznih
transformatora.
• Generatori snage nekoliko (MVA) su obično projektirani za više
radne nivoe do nekoliko (kV) i povezani sa mrežom preko
specijalno prilagođenih transformatora.

DPEE 2018/2019 76/99

 Generatori
• U ovom slučaju potreban je nezavisni transformator VN/NN za
potrebe pomoćnog napajanja elektrane.
• Pregled instaliranih generatora u malim hidroelektranama u
FBiH dat je u sljedećoj tabeli.

Tip Sinhroni Sinhroni Asinhroni Asinhroni Nema

generatora trofazni jednofazni trofazni jednofazni podataka
Broj
45 27 10 3 1 1
generatora

DPEE 2018/2019 77/99

Asinhroni generator
• Postoje dva načina rada asinhronog generatora: rad na
električnoj mreži i samostalni rad s vlastitom pobudom.
• Snaga vode se u maloj hidroelektrani pretvara u mehaničku
snagu koja se privodu na osovinu generatora.
• Snaga privedena na osovinu povećava brzinu vrtnje asinhronog
generatora iznad sinhrone brzine vrtnje magnetnog polja ns.
• Kada se asinhroni generator pokreće priključen na mrežu,
reaktivna struja teče iz mreže ka generatoru i služi za
magnetiziranje željezne jezgre, odnosno za stvaranje
magnetnog polja.
• Povećavanjem privedene mehaničke snage na osovinu dalje
raste brzina vrtnje generatora.
DPEE 2018/2019 78/99
Asinhroni generator
• Javlja se aktivna komponenta struje koja teče od generatora ka
mreži, odnosno u mrežu se predaje aktivna snaga.
• Reaktivna komponenta struje i dalje teče od mreže ka
generatoru, odnosno generator i dalje uzima reaktivnu energiju
iz mreže za magnetiziranje.
• Kada asinhroni generator radi samostalno sa vlastitom
pobudom, mora se obezbjediti potrebna reaktivna energija za
stvaranje magnetnog polja i mora postojati remanentni
magnetizam potreban za proces samopobuđivanja.
• To se radi dodavanjem kondenzatora priključenih na statorski
namot.

DPEE 2018/2019 79/99

Asinhroni generator
• Sheme spoja kondenzatorske pobude su date na sljedećoj slici.

• Usljed postojanja remanentnog magnetizma, u generatoru se

inducira napon.
• Inducirani napon uzrokuje tok struje kroz kondenzator.
DPEE 2018/2019 80/99
Asinhroni generator
• Ova struja je za generator zapravo struja magnetiziranja koja
uzrokuje magnetni tok koji dalje inducira napon viši od
remanentnog napona.
• Ovaj proces se ponavlja sve do tačke presjeka funkcije
zavisnosti napona od struje praznog hoda generatora i funkcije
zavisnosti napona od struje kondenzatora.
• Nakon što se završi proces samopobuđivanja može se
priključiti potrošač.
• Potrošač može također uzimati reaktivnu energiju, pa
kondenzatori moraju nadomjestiti reaktivnu energiju potrebnu
za magnetiziranje generatora i potrebe potrošača.

DPEE 2018/2019 81/99

Asinhroni generator
• Uticaj promjene kapaciteta kondenzatora na proces
samopobude prikazan je na sljedećoj slici.

DPEE 2018/2019 82/99

Asinhroni generator

Proces samopobuđivanja u
formi blok dijagrama

DPEE 2018/2019 83/99

Sinhroni generator
• Pobuda sinhronog generatora može se ostvariti na više načina:
koristeći istosmjerni generator, pomoću rotirajućih pobudnih
sistema, pomoću statičkih ispravljača i beskontaktnim
sistemom.
• Prvi spomenuti način podrazumjeva postavljanje istosmjernog
generatora, poznatog kao pobudni generator, na osovinu
glavnog sinhronog generatora.
• Snaga pobudnog generatora iznosi od 0.5 % do 1 % ukupne
proizvedene snage.
• Danas drugi načini pobude preovladavaju, ali u pogonu još
uvijek ima znatan broj pobudnih sistema sa istosmjernim
generatorima.
DPEE 2018/2019 84/99
Sinhroni generator
• Kada se koristi rotirajući pobudni sistem, pobudni namoti oba
generatora, glavnog i pobudnog, su montirani na osovinu.
• Kod većih generatora sistem pobude uključuje dva pobudna
generatora.
• Drugi pobudni generator je sa permanentnim magnetima.
• Ovaj slučaj je prikazan na sljedećoj slici pod a).
• Rotor pomoćnog pobudnog generatora S3 se vrti na glavnoj
osovini i inducira napon u statoru generatora S2.
• U rotoru generatora S2 se generira napon.
• Taj napon se regulira pomoću regulatora i ispravljača i
predstavlja pobudu glavnog generatora.
DPEE 2018/2019 85/99
 Sinhroni generator
• Problem rotirajućeg pobudnog sistema je korištenje četkica koje varniče
i koje se habaju pa ih je potrebno mijenjati.
• Na slici pod b) prikazan je sistem pobude pomoću statičkog ispravljača.
• Izmjenična struja se uzima iz mreže i pomoću transformatora dovodi
ispravljačima koje dalje pobuđuju generator.

DPEE 2018/2019 86/99

Sinhroni generator
• Na slici pod c) prikazan je beskontaktni sistem pobude.
• Rotori svih generatora su smješteni na istoj osovini.
• Rotor generatora S3 je permanentni magnet koji uzrokuje tok
struja u statoru generatora S3.
• Stator generatora S3 je povezan sa ispravljačem uz koji se sa
regulatorom upravlja pobudom generatora S2.
• Usljed proticanja istosmjerne struje kroz statorski namot
generatora S2 inducira se u namotu rotora ovog generatora
trofazni izmjenični napon.
• Ovaj napon se ispravlja pomoću rotirajućeg ispravljača i vodi na
uzbudni namot glavnog generatora S1.
DPEE 2018/2019 87/99
 Sinhroni generator
• Da bi se sinhroni generator priključio na elektrodistributivni sistem
potrebno je izvršiti proces sinhronizacije, odnosno ispuniti
sljedeće uslove:
- naponi generatora i mreže moraju imati jednake amplitude;
- naponi generatora i mreže moraju imati jednak fazni stav;
- frekvencija generatora mora biti jednaka frekvenciji mreže;
- redoslijed faza generatora mora odgovarati redoslijedu faza
mreže.
• Neispunjenje ovih uslova može dovesti do trajnih posljedica po
generator (deformacija namota, lom osovine i sl).
• U procesu sinhronizacije sinhroni generator se pogonskim
uređajem zavrti do brzine približno jednake sinhronoj brzini vrtnje.
DPEE 2018/2019 88/99
Sinhroni generator
• Pobudna struja sinhronog generatora se podesi tako da napon
generatora bude približno jednak naponu mreže.
• Potom se tačnije podesi brzina vrtnje (frekvencija) putem
pogonskog stroja, a strujom pobude se tačnije podesi amplituda
generatora.
• Vrijednost frekvencije i amplitude napona se prate
instrumentima sinhronizacijskog uređaja.
• U trenutku kada nema otklona na nul-voltmetru, uključi se
sklopka generatora i mreže.
• Ovim se završava proces sinhronizacije, odnosno priključenja
sinhronog generatora na mrežu.
DPEE 2018/2019 89/99
Uređaji za upravljanje protokom
• Da bi se održala konstantna mehanička snaga turbine, protok
kroz turbinu se mora održavati konstantnim.
• Ovo se postiže podešavanjem uređaja kao što su pregrade,
ventili, lopatice i rezervne mlaznice.
• Kada mala hidroelektrana radi u otočnom režimu rada, brzina
vrtnje turbine je bitna jer u tom slučaju frekvencija nije odlika
svih generatora u sistemu već isključivo samo te male
hidroelektrane.
• Brzina vrtnje turbine je direktno zavisna od protoka kroz turbinu.

DPEE 2018/2019 90/99

Uređaji za upravljanje protokom
• Ako se opterećenje priključeno na generator male
hidroelektrane poveća, turbina će usporiti.
• Da bi se to spriječilo, povećava se protok kroz turbinu.
• Ukoliko nije dovoljna količina vode, dio opterećenja se mora
ukloniti ili se turbina mora zaustaviti.
• Ukoliko opterećenje generatora male hidroelektrane opada,
protok kroz turbinu se mora smanjiti ili se višak električne
energije mora isporučiti balansnom opterećenju.

DPEE 2018/2019 91/99

Sklopna i druga oprema
• Sklopna oprema u maloj hidroelektrani se instalira da poveže
elektranu sa mrežom ili izoliranim opterećenjem te da reagira
po nalogu zaštite generatora i transformatora male
hidroelektrane.
• Pored sklopne opreme, u maloj hidroelektrani se nalaze strujni i
naponski mjerni transformatori na osnovu čijih mjernih
podataka se po potrebi daje nalog za sklopne operacije.
• Da ne bi došlo do isklopa generatora, u maloj hidroelektrani je
instalirana i regulaciona oprema generatora koja regulira napon
generatora i faktor snage.

DPEE 2018/2019 92/99

Sklopna i druga oprema
• Veoma bitan dio elektrane čini sistem uzemljenja.
• Sistem uzemljenja male hidroelektrane zavisi od broja
generatorskih jedinica unutar elektrane i konfiguracije cijelog
sistema male hidroelektrane.
• Sistem uzemljenja male hidroelektrane se projektira u skladu sa
zakonskim regulativama zemlje u kojoj se gradi mala
hidroelektrana.
• Automatski sistem upravljanja vrši upravljanje i nadzor male
hidroelektrane.
• Sheme male hidroelektrane su dosta raznolike pa je nemoguće
odrediti tačan obim automatizacije za sve male hidroelektrane.
DPEE 2018/2019 93/99
Sklopna i druga oprema
• Generalni zahtjevi koji bi se trebali zadovoljiti u pogledu
automatizacije su:
1. Sistem mora uključivati potrebne releje i uređaje za
detekciju kvarova ozbiljne prirode. Nakon detekcije sistem
mora djelovati da dovede jedinicu ili cijelo postrojenje u
sigurno beznaponsko stanje.
2. Relevantni operativni podaci elektrane se trebaju skupljati,
arhivirati i biti dostupni za donošenje operativnih odluka.
3. Mora se omogućiti pristupanje sistemu upravljanja male
hidroelektrane iz udaljene lokacije i korekcija bilo koje
automatski donešene odluke.
DPEE 2018/2019 94/99
Sklopna i druga oprema
4. Sistem bi trebao biti u mogućnosti komunicirati sa sličnim
jedinicama, uzvodno i nizvodno, u svrhu optimiziranja rada
svih malih hidroelektrana na istom slivu.
5. Sistem upravljanja se može poboljšati sa stavkom
„isčekivanja kvara“. Ovo omogućava pretpostavljanje kvarova
prije nego se oni dese na osnovu operativnih podataka te
provođenje potrebnih akcija za izbjegavanje ili smanjivanje
posljedica kvara.
• Automatski sistem upravljanja može značajno smanjiti troškove
proizvodnje električne energije smanjujući troškove održavanja i
povećavajući pouzdanost.

DPEE 2018/2019 95/99

Sklopna i druga oprema
• Automatski sistem upravljanja upravlja turbinama efikasnije i
omogućava proizvodnju većih količina električne energije iz iste
količine dostupne vode.
• U FBiH radi 35 malih hidroelektrana sa automatskim sistemom
upravljanja, njih 10 ima mogućnost i ručnog i automatskog
upravljanja, dok jedna mala hidroelektrana ima samo ručno
upravljanje.

DPEE 2018/2019 96/99

 Pomoćna oprema
Transformator za vlastitte potrebe
• Transformator za vlastite potrebe snižava naponski nivo proizvedene
električne energije na odgovarajući nivo za vlastitu potrošnju male
hidroelektrane (rasvjeta i sl.).
• Vlastita potrošnja male hidroelektrane može iznositi od 1 % do 3 %
ukupne proizvodnje.
• Veći procenat se odnosi na mikrohidroelektrane (manje od 500 (kW)).
Rezervno napajanje
• Preporučuje se opremanje daljinski upravljanih malih hidroelektrana
sa istosmjernim rezervnim napajanjem.
• Rezervno napajanje omogućuje komunikaciju i upravljanje, odnosno
gašenje male hidroelektrane u hitnim slučajevima.
DPEE 2018/2019 97/99
Pomoćna oprema
Snimač gornje i donje vode
• U prošlosti se nivo vode mjerio „golim okom“ uz pomoć mjerila
postavljenog na datu lokaciju.
• Danas se koriste senzori koji snimaju odabranu varijablu (npr.
pritisak) i pretvaraju je u signal koji se šalje ka procesoru.
• Senzori su obično locirani na teško pristupnim lokacijama te su
izloženi teškim vremenskim uslovima.
• Procesorska jedinica je obično odvojena i smještena u dobro
zaštićeno okruženje lahko dostupno za rad i servisiranje.
• Tačka mjerenja nivoa vode mora biti pažljivo odabrana kako bi
reprezentirala cijeli rezervoar.
DPEE 2018/2019 98/99
Rasklopno postrojenje
• Rasklopno postrojenje obično sačinjavaju sljedeći elementi:
- linijski prekidač koji spaja elektranu sa odlaznim vodovima
mreže;
- naponski i strujni transformatori koji se po pravilu
postavljaju na mjestu spajanja izlaznih vodiča male
hidroelektrane sa odlaznim vodovima ka mreži.
• Ti elementi su smješteni u rasklopnom postrojenju male
hidroelektrane zajedno sa odvodnicima prenapona koji služe za
zaštitu male hidroelektrane od prenapona na vodovima ili
atmosferskih pražnjenja u obližnju mrežu.
• U područjima sa lošim vremenskim uslovima rasklopno
postrojenje je smješteno unutar strojarnice.
DPEE 2018/2019 99/99
Hvala na strpljenju!