PARKIRALIŠTA

• Izbor lokacije parkirališta u zavisnosti od vrste

vozila
• Izbor načina parkiranja
• Određivanje dimenzija parking mjesta
• Određivanje naplate i evidencija naplate
parkiranja
Parkiranje vozila je prekid kretanja vozila duži
od 5 minuta osim prekida koji se pravi da bi se
postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira
saobraćaj.
Parkiralište je organizirani prostor s većim
brojem mjesta za parkiranje, sa definisanim
ulazom i izlazom, te unutrašnjim saobraćajnim
površinama i režimima.
Parkirališna površina je projektirana i tehnički
opremljena površina za smještaj većeg broja
vozila.
Parkirno mjesto je površina projektirana,
označena i tehnički opremljena za smještaj i
ostavljanje jednog vozila.
Potreba za mirovanjem vozila neizbješan
je pratioc svih vidova saobraćaja.
Činjenica je da putnički automobil
provede više od 90% vremena u stanju
mirovanja. zato se obezbješivanje uslova
za mirovanje-parkiranje postavlja kao
polazni polazni uvjet za funkcionisanje
saobraćajnog sistema.
IZBOR LOKACIJE PARKIRALIŠTA
Prema tipu ponude parkiranja, parkirališta
se dijele na:
ulično parkiranje
javno izvan ulično parkiranje
privatno izvan ulično parkiranje
Ulično parkiranje – mjesto za parkiranje na ulici
koje može biti izvedeno kao uzdužno parkiranje,
koso ili okomito parkiranje i nalazi se u profilu
saobraćajnice. Ulično parkiranje oduzima prostor
ostalim sudionicima u psaobraćaju, te je
namijenjeno ili korišteno isključivo za korisnike
osobnih automobile.
Ovaj tip parkiranja javnog je karaktera te ga
nadzire lokalna uprava prema svojim propisima.
Lokalna uprava svojim regulativnim propisima
određuje režim ponude parkiranja, cijenu
parkiranja, dostupnost i vremensko ograničenje
parkiranje, te ulice u kojima je moguće i
dozvoljeno parkiranje.
Javno izvan ulično parkiranje – mjesto
za parkiranje koje se ne nalazi na javnoj
uličnoj mreži, ali je dostupno kao što su i
javne ceste. To su površine izvan cestovne
mreže urbane cjeline, namijenjene za
parkiranje. Na ovom tipu parkirališta
mogu biti provedene regulativne mjere u
smislu ograničenja vremena parkiranja,
kao i tip naplate parkiranja.
Privatno izvan ulično parkiranje – parkiralište koje
je uvjetovano za određeni objekt ili za korištenje
određene namjene zemljišta. Samo osobe koje su
povezane za korištenje tih objekata ili zemljišta mogu
koristiti taj tip parkiranja. Korisnici objekta ili
zemljišta sami obavljaju kontrolu korištenja parkiranja.
Ovaj tip parkinga može biti javnog karaktera, kao što
su trgovački centri, ili polu-javnog ili ograničenog
karaktera za određene kategorije korisnika.
Regulativne mjere mogu biti uz naplatu ili bez naplate
te ograničenog ili neograničenog vremena parkiranja.
Privatno izvan ulično parkiranje – podrazumijeva
izvan ulično parkiranje vezano uz kuće ili stanove.
Ovaj tip parkiranja nema vremenskog ograničenja i u
pravilu nije pod naplatom, već je uključeno u cijenu
stana ili kuće, prilikom izgradnje koja je uvjetovana
standardima za parkiranje
Izvan ulične parkirališne površine
Izvan ulične parkirališne površine su površine na
otvorenom prostoru u nivou izvan saobraćajnice, a
namijenjene su za parkiranje većeg broja vozila.
Veličina ovakvog prostora za smještanje vozila
može varirati od nekoliko mjesta pa sve do nekoliko
stotina.
Oblik samog parkirališta ovisi o obliku dostupne
površine koja se predviđa za izgradnju istog.
Pri izradi novog izvan uličnog parkirališta potrebno
je prilagoditi površinu proračunatom broju
parkirališnih mjesta uz praćenje optimalnog
rasporeda te efikasnog iskorištenja predviđene
površine.
Izvan ulična parkirališta su povoljnija od uličnog
parkiranja u urbanim sredinama radi eliminiranja
negativnih utjecaja uličnog parkiranja kao što su
smanjenje propusne moći saobraćajnice i smanjenje
sigurnosti sudionika u saobraćaju pri izvršavanju
manevra potrebnog za ulazak ili izlazak s parkirnog
mjesta.
Prijelaz s uličnog parkinga na izvan ulični omogućio
bi oslobađanje velike površine unutar gradskih
sredina, koja bi se mogla prenamijeniti za kretanje
pješaka, biciklista, te porast sigurnosti sudionika u
saobraćaju. Ovo rješenje često je nemoguće radi
nedovoljnog prostora za izgradnju izvan uličnog
parkirališta u urbanim područjima, pa se u tom
slučaju koriste nadzemne ili podzemne garaže.
Pri projektiranju izvan uličnog parkinga, postoje dva slučaja.
Prvi slučaj je idealno rješenje pri kojemu ne postoji
ograničenje prostora, a površina koja se koristi za parkiralište
je veća od potrebe. Ovaj slučaj je rijetko moguć te se
primjenjuje najčešće drugi slučaj.
 U drugom slučaju, zadana površina je manja od stvarnih
potreba, te je prostor koji se može koristiti ograničen. Tada je
potrebno utvrditi optimalni raspored i položaj mjesta za
parkiranje i površina za manevriranje kako bi se smjestio
najveći mogući broj parkirališnih mjesta s obzirom na veličinu
i oblik dostupne površine. Prilikom dizajniranja potrebno je
poštivati minimalne dozvoljene dimenzije parkirališnih mjesta
i prostora za manevrisanje. Oblikovanje takvih mjesta se
odnosi na pravilan razmještaj i dizajniranje mjesta za
parkiranje i unutarnjih prometnica na parkiralištu, kako i
izlaza s javne saobraćajnice, odnosno, ulaza na javne
saobraćajnice, te organizaciju saobraćajnih tokova na
parkiralištu.
IZBOR NAČINA PARKIRANJA
Parkirališna mjesta pri uličnom parkiranju
izvode se na tri načina:
 Uzdužno parkiranje
 Okomito parkiranje
 Koso parkiranje
Odabir tipa parkirališnog mjesta ovisi o
količini i obliku površine predviđene za
parkiralište
Uzdužno parkiranje
Uzdužno parkiranje je način parkiranja vozila paralelno sa
smjerom saobraćajnice, odnosno paralelno naspram smjera
kretanja vozila.
Prednosti ovog tipa parkiranja su:
najmanja širina prostora za parkiranje,
najmanja širina za manevriranje vozila prilikom ulaska i
izlaska sa parkirališnog mjesta,
dobra preglednost prilikom izlaska sa parkirališnog mjesta
što pozitivno utječe na sigurnost prometa.
Nedostatci ovakvog tipa parkiranja:
 zauzimanje najviše mjesta po dužini,
ulazak na parkirališno mjesto vožnjom unazad što uzrokuje
zastoj u odvijanju saobraćaja i smanjuje sigurnost odvijanja
saobraćaja.
Okomito parkiranje
Okomita parkirališna mjesta izvode se pod uglom od 90°
na osu saobraćajnice.
Ovakav način parkiranja omogućuje najveći broj
parkirališnih mjesta po parkirališnoj površini, ali zahtjeva
najveći prostor za manevar i ulazak na parkirališno mjesto, te
zauzima najveću širinu površine za parkiranje.
Prednost okomitog parkiranja vozila smatra se
omogućavanje ulaska na mjesto za parkiranje iz oba smjera,
čime se postiže bolje iskorištavanje parkirališne površine u
odnosu na ostale načine parkiranja.
Problem kod okomitog parkiranja proizlazi iz zauzimanja
velike širine prostora za ulazak i izlazak s mjesta za
parkiranje od minimalno 6,00 m, radi čega primjena okomitih
parkirnih mjesta u nekim dijelovima grada nije moguća.
Koso parkiranje
Kosa parkirališna mjesta izvode se pod određenim
uglom u odnosu na osu saobraćajnice, odnosno na
smjer kretanja vozila.
Zbog raznih mogućih uglova, koso parkiralište se
može prilagoditi raznim poprečnim presjecima ulica.
 Koso parkiranje omogućuje bolju iskoristivost dužine
prostora za parkiranje, ali zbog toga zahtijeva veću
širinu prostora u odnosu na uzdužno i okomito
parkiranje.
Kosi način parkiranja omogućuje jednostavno
parkiranje vožnjom unaprijed, što je velika prednost i
ne uzrokuje smetnje u odvijanju sigurnog saobraćajnog
toka.
Postoji nekoliko načina postavljanja
parkirnih mjesta na izvan uličnim
parkiralištima, a to su:
pravougaono postavljanje
koso postavljanje
postavljenje u obliku ‚‚parketa‚‚
postavljanje u obliku ‚‚riblje kosti‚‚
kombinovano postavljanje
Pravougaono postavljnje
Pravougaono postavljanje – parkirališna mjesta
postavljena su pod uglom od 90°. Pri
pravougaonom postavljanju, osnovno pravilo je
prvi red mjesta za parkiranje postaviti prislonjeno
na najdužu stranicu parkirališne površine.
Prednosti pravougaonog postavljanja parkirališta
su najjednostavnija konstrukcija, najjednostavnije
izvođenje, velika širina prolaza koji mogu biti
jednosmjerni i dvosmjernim te najjednostavniji
dolazak i odlazak s parkirališnog mjesta uz
najkraći prijeđeni put.
Koso postavljanje
Koso postavljanje – parkirališna mjesta
postavljena pod uglom u odnosu na rub
parkirališne površine.
Ovakvo parkiralište moguće je postaviti u svim
standardnim uglovima od 45° do 81° ili drugim po
potrebi.
Specifičnost ovakvog načina postavljanja parkirnih
mjesta je u tome što se na susjednim prolazima
dobiva jednosmjerno kretanje saobraćajnih tokova
u suprotnim smjerovima što omogućuje dobru
organizaciju saobraćajnih tokova.
Postavljanje u obliku ‚‚parketa‚‚
Postavljanje u obliku „parketa“ – varijanta
kosog postavljanja mjesta za parkiranje.
Prednost ovakvog načina postavljanja mjesta
za parkiranje u usporedbi s običnim je bolje
iskorištavanje površina parkirališta, odnosno
moguće je dobiti veći broj mjesta za
parkiranje nego pri običnom kosom
postavljanju dok su nedostatci složeno
projektiranje i izvođenje ovakvog tipa
parkirališta.
Postavljanje u obliku ‚‚riblje kosti‚‚
Postavljanje u obliku „riblje kosti“ – ovaj oblik
još jedna je varijanta kosog postavljanja mjesta za
parkiranje. Ovakav tip parkirališta može se izvesti
samo pod uglom od 45°.
Posebnost ovakvog postavljanja je u tome što se
dobije kretanje u istom smjeru na svim prolazima.
Ovakva organizacija može znatno povećati dužinu
putovanja prilikom traženja slobodnog parkirnog
mjesta radi čega ovaj tip parkirališta nije povoljan
za veće parkirališne površine.
Prednost ovog tipa parkirališta očitava se u dobroj
iskoristivosti parkirališne površine.
Kombinovno postavljanje
Kombinovano postavljanje – koristi se na
ograničenim i definiranim prostorima na
kojima nije moguće primijeniti jedan od
tipskih primjera postavljanja mjesta za
parkiranje.
Pošto je glavni zadatak organizacije
parkirališnih površina što bolje iskorištenje
prostora, koriste se kombinacije različitih
varijanti postavljanja mjesta za parkiranje i
prolaza.
ODREĐIVANJE DIMENZIJA
PARKING MJESTA
Velike razlike u dimenzijama vozila
namću potrebu da se kao mjerodavno
projektno vozilo za parkiranje usvoji
fiktivni tip koji svojim gabaritnim
dimenzijama predstavlja najmanje 85%
sastava voznog parka.
 Navedene dimenzije prostornog gabarita
predstavljaju polazni geometrijski
standard u projektiranju parkirališta. Pri
njihovom korištenju treba voditi rčuna o
slijedećem:
širina
dužina
visina
Širina (Bp = 2,25 m) je minimalna mjera koja je proizašla
iz uvjeta upravljanja vozila i potrebe za otvaranjem vrata.
Ova mjera povlači za sobom određenu širinu pristupne
staze i može se smatrati standardom za parkirališta na
otvorenom prostoru i dugotrajno parkiranje. Međutim, kod
javnih parking - garaža sa većim koeficijentom izmjene
preporučljivo je da se za normalnu širinu parking modula
smatra Bp = 2,50 m.
 Dužina (Lp = 5,00 m) je normalna mjera koja u svim
uvjetima obezbjeđuje dovoljan prostor za najveći broj
europskih tipova putničkih vozila. Kod otvorenih
parkirališta namijenjenih dugotrajnom parkiranju duĹľina
parking modula se može smanjiti na Lp=4,50 m.
Visina (Hp = 2,10 m) je određena iz pješačkih razmjera što
je značajno kod garažnih objekata. Ona predstavlja visinu
slobodnog profila u kome se ne smije nalaziti nikakva
fizička prepreka.
Standardne projektne šeme
Uspravna šema (á = 90°) je najracionalnije rješenje za
parkirališta koja se mogu formirati bez lokacijskih
ograničenja. Posebno je pogodna za garažne objekte sa
ortogonalnim rasporedom noseæih stupova. –
 kose šeme primjenjuju se kod parkirališta koja se
razvijaju u ograničenim uvjetima lokacije ili u situaciji
gdje se zahtijeva brz pristup. Standardni uglovi su 45°,
60° i 75°. Kose šeme zahtijevaju isključivo jednosmjerne
prilaze.
paralelna šema (á = 0°) je oblik organiziranog
parkiranja koji zahtjeva najviše manevarskog rada.
Primjenjuje se uglavnom, u profilima slabije opterećenih
pristupnih ulica ograničene regulacijske širine.
 ODREĐIVANJE NAPLATE I EVIDENCIJA
NAPLATE PARKIRANJA

Ministarstvo uspostavlja jedinstven sistem parkiranja utvrđivanjem

cijena parkiranja, naplate i kontrole naplate parkiranja.
Ministarstvo rješenjem utvrđuje lokaciju, jedinstven izgled, visinu
naknade za iznajmljivanje prostora na info tački za prikaz
slobodnih parking mjesta.
Javni parkinzi ,minimalno moraju imati saobraćajnu signalizaciju
sa oznakom parking zone, vremena naplate parkiranja i cijene
parking karte.
Upravljanjei nadzor nad javnim parkinzima sa naplatom
podrazumijeva vođenje evidencije o svim javnim parkinzima u
kantonu ili online nadziranje naplate i kontrole naplate parkiranja
putem posebnog softvera.
 Naplata parkiranja na javnim parkinzima se vrši po
zonama:
 u "I" zoni u vremenu od 07-22 sata, od ponedjeljak-
subota,
 u "II" zoni u vremenu od 07-20 sati, od ponedjeljak-
subota,
 u "III" zoni u vremenu od 07-20 sati, od ponedje- ljak-
subota.
 Na javnim parkinzima u "I", "II" i "III" zoni ne vrši se
naplata nedjeljom, državnim praznicima i prvi dan
vjerskih praznika.
 Naplata parkiranja na parkinzima sa automatskom
naplatom (rampe) i garažama vrši se u periodu
ponedjeljak-nedjelja od 00-24 sata.
 Vlada može donijeti odluku da se naplata na pojedinim
uličnim parkinzima vrši 24 sata.
Parking karte
Za korištenje javnih parkinga i javnih
garaža korisnik mora imati važeću
parking kartu.
Parking karta je karta koja je plaćena za:
 parking zonu ili javnu garažu u kojoj se
koristi usluga parkiranja,
 vrijeme korištenja parkiranja, odnosno za
razdoblje na koje je sklopljen ugovor o
korištenju javne parking površine.
Forme parking karte
 Parking karta se izdaje na papiru, u
obliku naljepnice ili u drugoj formi.
Parking karta se može izdati i kao potvrda
u elektronskoj formi.
Izrada i štampanje mjesečnih,
polugodišnjih i godišnjih parking karata je
u nadležnosti Ministarstva, ako ugovorom
nije drugačije riješeno.
Vrste parking karata
Parking karta za parkiranje na javnom parkingu sa naplatom
izdaje se kao satna, višesatna, dnevna, sedmična, mjesečna i
polugodišnja.
 Za sklapanje ugovora o korištenju jednog parking mjesta na
javnom parkingu sa naplatom u trajanju od jednog ili više
sati izdaje se jednosatna ili višesatna parking karta.
 Dnevna parking karta za parkiranje na javnom parkingu sa
naplatom izdaje se kao karta za određenu parking zonu i
vrijedi u periodu naplate parkinga tekući dan.
 Za sklapanje ugovora o korištenju jednog parking mjesta na
javnom parkingu sa naplatom u periodu dužem od vremena
naplate u toku jednog dana, izdaje se sedmična, mjesečna i
polugodišnja parking karta.
Sadržaj parking karte
 Satna, višesatna, dnevna i sedmična parking karta
sadrži: evidencijski broj parkomata, zonu, naziv ulice,
datum i vrijeme uplate, vrijeme važenja i druge tehničke
elemente po potrebi u svrhu unapređenja sistema.
 Povlaštena parking karta sadrži: naziv Ministarstva,
logo i naziv davaoca komunalne usluge, serijski broj, boju
prema zoni parkiranja, godinu i mjesec na koji se odnosi,
hologramsku zaštitu, suhi žig Ministarstva i druge elemente
po potrebi u svrhu unapređenja sistema.
Godišnja parking karta sadrži: naziv Ministarstva, serijski
broj, određenu boju, godinu na koju se odnosi, hologramsku
zaštitu i druge elemente po potrebi u svrhu unapređenja
sistema.
 Način isticanja parking karte
 Korisnik parkinga dužan je parking kartu kupljenu na parkomatu istaknuti
na vidno mjesto sa unutrašnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla.
 Korisnik javnog parkinga dužan je parking kartu kupiti u roku od 10
minuta od parkiranja vozila i propisno istaknuti na vozilo tako da
kontrolor davaoca komunalne usluge može provjeriti njenu valjanost.
 Korisnik javnog parkinga dužan je izvršiti uplatu na jedan od ponuđenih
načina plaćanja usluge parkiranja (parkomat, SMS, mobilna aplikacija,
web aplikacija, na kiosku) u roku od 10 minuta od parkiranja vozila, tako
da kontrolor davaoca komunalne usluge može provjeriti njenu valjanost.
 Ako korisnik javnog parkinga ne izvrši kupovinu parking karte ili je
istakne tako da se ne može provjeriti njena valjanost, sankcionisat će se .
Parking karta je isprava kojom korisnik parkinga dokazuje da je platio
odgovarajuću naknadu prema zoni parkiranja, te da se na parkingu
zadržava u okviru dopuštenog vremena.
 Korisnik mjesečne, polugodišnje i godišnje parking karte obavezan je istu
zalijepiti na vidno mjesto prednjeg vjetrobran- skog stakla.
 Korisnici mjesečnih i polugodišnjih karata imat će mogućnost kupovine
istih u elektronskoj formi, kad se za iste steknu uslovi.
Kupovina parking karte
Korisnik javnog parkinga može kupiti satnu, višesatnu,
dnevnu i sedmičnu parking kartu na slijedeći način:
 na parkomatu uz odgovarajuće kovanice u domaćoj valuti,
 mobilnim telefonom, (sms porukom) ukucavanjem
registarske oznake vozila i slanjem poruke na namjenski broj
označen na svakom parkomatu,
putem mobilne i web aplikacije,
 bankovnom karticom na uređajima koji su predviđeni za
ovakav vid naplate,
pretplatničkom karticom kupljenom na ovlaštenim prodajnim
mjestima, te ubacivanjem na predviđenim mjestima na
parkomatima,
 na kioscima kada se za to steknu uslovi, a koji će biti
posebno označeni za mogućnost kupovine.
Naplata parking karte na parkomatu i kiosku podrazumijeva
istovremeno plaćanje i preuzimanje parking karte.
Naplata parking karte mobilnim telefonom putem sms-a
podrazumijeva elektronsku kupovinu parking karte o čemu
korisnik parkiranja prima povratnu sms poruku o plaćenoj
parking karti mobilnim telefonom kao i obavijest o isteku
važenja parking karte.
Naplata putem mobilne i web aplikacije podrazumijeva
elektronsku kupovinu parking karte o čemu korisnik
parkiranja prima obavijest o plaćenoj parking karti putem
navedene aplikacije.
Naplata bankovnom karticom podrazumijeva plaćanje
parkinga putem korištenja lične bankovne kartice i dobijanje
parking karte na parkomatu.
 Naplata satne karte putem pretplatničke kartice kupljene na
ovlaštenim prodajnim mjestima podrazumijeva istovremeno
plaćanje i preuzimanje parking karte na parkomatu.
Cijena parking karte
Cijenu parking karte za pojedine parking zone, cijenu parking karte
u javnim garažama i novčani iznos doplatnih parking karti,
naknadu za odvoz vozilom "pauk" i usluge prikaza na info tačkama
za pravne i fizičke osobe određuje odlukom Vlada, a na prijedlog
Ministarstva.
Cijena parkiranja na javnim parkinzima sa naplatom sastoji se iz:
 troškova pružanja komunalne usluge kontrole i naplate parkiranja
od strane davaoca komunalne usluge,
 troškova održavanja javnih parkinga pod rampom od strane
davaoca komunalne usluge,
 troškova amortizacije stalnih sredstava postavljenih na javnim
parking prostorima u vlasništvu davaoca komunalne usluge,
 troškova amortizacije stalnih sredstava postavljenih na javnim
parking prostorima i infrastrukturnog komunalnog sistema,
odnosno dobara u općoj upotrebi koji su u vlasništvu Ministarstva.
 naknade za unapređenje i investiciono održavanje javnih parkinga
od strane Ministarstva