7. Mjerodavno vozilo?

Radi dimenzionisanja mjesta za parkiranje, kao i drugih infrasturkturnih objekata i saobraćajnica u gradu,
potrebno je definisati mjerodavno vozilo. Mjerodavno putničko vozilo je najzastupljenije vozilo u saobraćjnim tokovima i na
prostorima grada i ono obuhvata 85% učesnika u saobraćaju. Ono se primjenjuje za projektovanje saobraćajnih terminala
namijenjenih za putničke automobile (parkirališta, garaže i sl). Mjerodavne dimenzije vozila su: • Dužina vozila (L) - normalna
mjera koja u svim uslovima obezbjeđuje dovoljan prostor za najveći broj evropskih tipova putničkih vozila. U standardnim
normativima preporučuje se da dužina reprezentativnoh vozila bude 5,00m, a kod otvorenih parkirališta namijenjen dugotrajnom
parkiranju dužina se može smanjiti na 4,30m ako se vozilo prednjim točkovima oslanja na ivičnjak, • Širina vozila (B) - je mjera
proistekla iz uslova maneverisanja vozilom i otvaranjem vrata. Ova mjera se može smatrati standardom parkiranja na otvorenom
prostoru i pri dugotrajnom parkiranju. Širina vozila se uzima 2,25m, dok kod javnih parking garaža sa vecim koeficijentom izmjene
preporucljivo je 2,50m. • Visina vozila (H) - najmanju visinu slobodnog profila u kojoj se ne smije nalaziti nikakva fizicka prepreka.
Minimalna vrijednost visine iznosi 2,10m. • Spoljni garbaritni prečnik okretanja (R) - često daju proizvođači motornih vozila kroz
parametar dijametra okretanja u prospektu vozila. U produžetku zadnje osovine vozila nalazi se centar okretanja vozila (označava
se sa O).

17. Tip usluge u parking garažama Pod tipom usluge parkiranja podrazumijeva se način na koji se obavlja predaja i preuzimanje
vozila iz parking garaže. Podjela parking garaže prema tipu usluge za proces parkiranja jeste: 1. parkiranje uz pomoć osoblja: gdje
osoblje doveze i odveze vozilo na parking mjesto. Osobenosti ovakvog tipa parkiranja ogledaju se u: - punom komforu koji se
obezbejđuje korisnicima parking mjesto, - parking mjesta i širina prolaza mogu biti manjih dimenzija, - česte su gužve na ulazu i
izlazu zbog čega nastaje čekanje a svako čekanje je gubljenje vremena za korisnika, - ključ vozila se predaje osoblju pa su krađe u
vozilima česte, - treba obezbijediti prostor za sakupljanje vozila na ulazu i izlazu. 7 2. polusamoparkiranje: korisnici voze do svakog
sprata, pa tek na sprat osoblje preuzima vozilo. Osobenosti: - nije potrebno graditi rezervni prostor na ualzu i izlazu, - vozači su
oslobođeni poteškoća parkiranja, - preplatnici mogu obavljati samoparkiranje pa je za njih niža tarifa, - ostali nedostaci su isti kao
kod parkiranja uz pomoć osoblja. 3. samoparkiranje: korisnici obavljaju kompletan proces parkiranja od ulaska u garažu do
dovoženja vozila na parking mjesto i obratno. Osobenosti: - broj zaposlenog osoblja je sveden na minimum, - nije potrebno
obezbijediti prostor za sakupljanje vozila na ulazu i izlazu, - manje su gužve na ulazu i izlazu pa se manje vremena provede u
parking garaži, - potrebno je obezbijediti komotnija mjesta za parkiranje.

20. Ulaz i izlaz za vozila u parking garažama Ulaz i izlaz ne smiju da remete tekući dinamički saobraćaj. Trebalo bi ih locirati u
sporednoj saobraćajnici. • udaljiti ih od raskrsnice, 8 • ako je pristupna saobraćajnica dvosmjerna spriječiti lijeva skretanja prilikom
ulaska i izlaska, • ulaz i izlaz odvojiti zbog: - lakše organizacije kretanja unutar grada, - spriječavanje ometanja tokova kroz garažu
stvaranjem reda na izlazu, • ispred ulaza ostaviti prostor za stvaranje reda od oko 5 vozila, • i na etaži sa koje se izlazi ostaviti
ispred izlaza prostor za formiranje reda koji neće da remeti saobraćaj u garaži, • predvidjeti prostor za pješake na ulazu tako: - da
se ne ukrštaju sa vozilima, - da se omogući kratkotrajno pristajanje za ulaz saputnika, - za pješake obezbijediti pješačku stazu širine
min 1,0m

27. Uređenje saobraćaja na SSG (dva stanovišta) Uređenje saobraćaja je potrebno provjeriti sa 2 stanovišta: 1. sa stanovišta
javnog puta potrebno je da lokacija SSG ispunjava zahtjeve koji se odnose na preglednost, vidljivost i kapacitet, kao i takve uslove
koji se odnose na pravilno postavljene saobraćajnih znakova i uslove dimenzionisanja saobraćajnih površina za priključivanje i
odvajanje; 2. sa stanovišta nuđenja kvalitetne usluge važno je postići najbolji mogući protok saobr., tj minimalno zadržavanje u
području snabdjevanja. Saobraćajni uslovi koje je potrebno ispuniti u projektantskom smislu odnose se na: • stanica mora biti
odvojena od puta za javni saobraćajem zaštitnim ostrvom pirine najmanje 50cm; • dužina zaštitnog ostrva ne smije biti manja od
rastojanja između dva krajnja automata za istakanje; • ako se na zaštitno ostrvo postavljaju automati za istakanje, širina zaštitnog
ostrva mora iznositi najmanje 3m; • ako je saobraobraćaj u stanici regulisan u jednom smjeru, rastojanje između ostrva tj između
trotoara i ostrva ne smije biti manje od 3m; • van naseljenih mjesta stanica se može graditi samo na prostoru na kome bi
preglednost ulaza i izlaza pristupnog puta bila obezbjeđena iz oba pravca s tim da ulaz i izlaz tog puta budu najmanje 25m udaljeni
od raskrsnice; • potrebno je osvjetliti prilazne i odlazne puteve, zgrade, ostrva, a kod stanica sa velikim kapacitetom i sam put u
neposrednoj blizini ulaza i izlaza iz SSG; • signalizacijom treba označiti vrste usluga koje se nude, zatim saobraćajnim znakom
nailazak na stanicu za snabdjevanje gorivom; • dio SSG na kome se nalaze motorna vozila za vrijeme punjenja gorivom ne smije se
nalaziti u krivini i mora biti betoniran i po pravilu horizontalan, a izuzetno sa nagibom od 2%.

36. Tipovi perona (navesti i objasniti) Postoje različiti oblici perona za pristajanje autobusa. Koji peron će biti upotrebljen zavisi od
raspoloživog prostora, svrhe perona (dolazak, odlazak), zadovoljenja bezbjednosti putnika, položaja zgrade autobuske stanice i sl.
Peroni mogu biti pravolinijski, testerasti, zupčasti i češljasti. Pravolinijski: Ovaj tip perona pogodan je za organizaciju perona u
dolasku, i to zbog lakog prilaska. Ređe se primjenjuje kao peron za odlazak, jer je potrebno obezbjediti veliku dužinu za smještaj
jednog perona. Ukoliko se, pak, koristi za peron u odlasku, potrebno je da svi peroni omogućavaju nezavisan ulazak i izlazak, dok
kod upotrebe ovog tipa perona za organizaciju perona u dolasku to nije neophodno, zbog malog zadržavanja autobusa na peronu i
zbog toga što autobusi staju jedan za drugim. Ovaj tip perona omogućava pogodno ukrcavanje i iskrcavanje putnika, a manje je
pogodan za prtljag, jer je neophodno, da bi se prišlo drugoj strani autobusa, sići na kolovoz gde se kreću autobusi. Princip nailaska
na peron i odlaska sa njega je hodom unapred. Testerasti: Peroni sa ovakvim oblikom pretežno se upotrebljavaju za perone u
odlasku, jer zahtjevaju znatno manju dužinu za smještaj jednog perona. Ovaj tip perona je neprolazan i nailazak autobusa na njih je
vožnjom unapred, a izlazak sa perona je hodom unazad. Autobuske stanice kod kojih postoji ograničenje u prostoru, na djelu
stanice predviđenom za organizaciju perona u dolasku, moguće je predvideti i ovaj tip perona. Zupčasti: Tamo gdje nema uslova za
smeštaj perona pod uglom, uvode se peroni koji su smješteni pod pravim uglom u odnosu na pravac kretanja autobusa. Na ovaj
način moguće je smjestiti veći broj perona po dužini, pak sa druge strane potrebno je obezbjediti veliki prostor za manevrisanje.
Češljasti: Za razliku od zupčastog perona ovaj tip perona obuhvata autobus sa svih strana, što obezbjeđuje maksimalnu
bezbjednost putnika. Postoje i drugi tipovi perona, naročito kad postoji kružna linija po kojoj se postavljaju peroni. Bilo koji od njih
može da se uvrsti u neki od datih osnovnih tipova perona