1.

Nacrtati i objasniti elemente autobuske stanice alteri za

informacije i alteri za prodaju karata?
alteri za informacije:

Stvaranje reda pred alterom je mogue, pa ono moe da se planira upravno na alter ili
bono. Duina potrebna za stajanje etiri ovjenja iznosi oko 2.00 m.

alteri za prodaju karata:

Potrebno je za sve altere obezbjediti dovoljno prostora za pristup, kao i prostor za izlazak.
Uzimajui u obzir mogunost stajanja putnika u redu sa prtljagom, potrebno je raunati sa
minimalnom potrebnom irinom po jednom alteru od 1,50m. Red moe da se formira
upravno na alter ili u sluaju manjih autobuskih stanica sa malim brojem altera
neposredno uz bonu stranu altera.

Iza altera, u dijelu gdje borave biletari, potrebno je obezbjediti prostor za smjetaj radnog
stola kao i prostor za kretanje. U tu svrhu potrebno je obezbjediti minimalno 2.10m.
 2. Nacrtati i objasniti ekaonicu i prostor za kretanje korisnika
autobuske stanice?
ekaonica:

Prednost ekanja u holu stanice se sastoji u tome to je udobno i kombinovano sa ostalim

sadrajima koji se tu nalaze.

Organizovanje prostora za sjedenje moe biti izvedeno na vie naina, sa stolom i bez stola
izmeu, sa prostorom za odlaganje prtljaga i sl. Tako, na primjer, prostor za sjedenje moe
biti dat na nain gdje za sjedenje treba predvidjeti irinu od 0,9m, a po jednom mjestu za
sjedenje po irini prostor od 0,70m.

Prostor za kretanje korisnika:

Postoje razliite gustine putnika koji se pojavljuju i za koje je potrebno obezbjediti
odreeni prostor za kretanje. Srednji tok putnika mjeri se u broju putnika na jedan metar
irine u jednoj minuti (P.M.M.). potrebna irina prostora za kretanje je razliita i zavisi od
srednjeg toka koji se pojavljuje.

3. Nacrtati i objasniti garderobu, toalet, kafanski prostor autobuske

stanice?
Toalet:

Broj izraunatih toaleta potrebno je podjeliti na enski i muki dio. Za muki toalet
potreban je dio sa kabinama, dio sa pisoarima i pretprostor za pranje ruku. Za enski toalet
treba predvidjeti dio sa kabinama, iji broj mora da bude vei od mukog dijela kao i
predprostor za pranje ruku.

Garderoba:
Visina na koju se stavlja prtljag u momentu predaje treba da je 0,45m sa slobodnim
otvorom za komuniciranje. Prostorija za ostavljanje prtljaga zavisi od izraunatog
kapaciteta, s tim to se uzima da se prtljag smjeta u etiri reda, a raspored polica treba da
bude takav da se prostorija na najbolji nain iskoritava.

Kafanski prostor:

Kod ovog rasporeda dobija se povrina od 0,60-0,70m2 po korisniku.

4. Od ega se sastoji autobuski predprostor i navesti dva sluaja

pozicije autobusa na peronu?
Pozicija autobusa na peronu:

Sluaj 1: Sluaj 2:

5. ta su peroni, od ega se sastoje, i kakve zahtjeve ispoljavaju

putnici i vozai?
Peroni su mjesta gdje se obavlja kontakt izmeu putnika i autobusa kao i kontakt izmeu
autobusa i autobuske stanice. To su mjesta gdje se zapoinje ili zavrava putovanje. Peroni
se sastoje iz dva dijela: autobuskog i pjeakog.

Autobuski dio perona se sastoji od prostora za manervisanje autobusa prilikom ulaska,

izlaska, i mjesta gdje se autobus zaustavlja.

Pjeaki dio je uzdignut u odnosu na autobuski dio i slui za sakupljanje, iskrcavanje i

ukrcavanje putnika iz autobusa.

Zahtjevi vozaa:

Da su lako pristupani
 Komotni za manervisanje
Pregledni
Za izlaz sa perona-da postoji poseban prostor za manervisanje i poseban prostor za
kretanje autobusa.

Zahjevi putnika:

Bezbjedan prilaz prednjim i zadnjim vratima

Bezbjedno kretanje oko autobusa
Putniki dio perona treba da bude pokriven nadstrenicom ili potpuno
Peroni treba da imaju klupe za sjedenje, pristup toaletu, i po mogunosti pristup
kioska ili prirune prodavnice
Posebno oblikovani ivinjaci.

6. Tipovi perona
Peroni mogu biti:

Pravolinijski
Testerasti
Zupasti
eljasti
 7. Organizacija perona u okviru organizacije
Organizacija perona zavisi od:

Mogunosti lokacije
Potrebe za smjetajem odreenog broja perona
Mogunosti prilaza lokaciji sa saobraajnice kojom dolaze i odlaze autobusi

Pri organizaciji perona mora se voditi rauna:

Da tokovi putnika po njemu ne budu dugaki. Duina kretanja od putnike zgrade

do najudaljenijeg perona ne smije da bude vee od 150m.
Da nema presjecanja tokova putnika i autobusa
8. Kriterijum za razmjetaj osnovnih i prateih sadraja autobuske
stanice

9. Stanini predprostor
U neposrednoj blizini ulaza u putniku zgradu potrebno je obezbjediti stajalite za
linije JGP, kao i taxi vozila.
Front ispred ulaza u putniku zgradu slui samo za pristajanje vozila radi
iskrcavanja odnosno ukrcavanjaputnika i prtljage.
Stajalita taxi vozila treba smjestiti u neposrednoj blizini izlaza, odnosno u blizini
perona za dolazak.
 Parkiralite putnikih vozila organizuje se u neposrednoj blizini ulaza u putniku
zgradu. Treba teiti da pjeako kretanje od parkiralita do ulaza u putniku zgradu
ne bude vee od 200m.
Kod velikih autobuskih stanica gdje se predvia izgradnja garaa potrebno je teiti
da parking garaa bude naslonjena uz putniku zgradu.

10. Putnika zgrada

Treba da prihvati putnike i ostale korisnike autobuske stanice sa staninog predpostora, i
da im prui sve usluge neophodne za odlazak na put, a zatim da se omogui prilaz
autobuskom prostoru, odnosno peronima za polazak.

Osnov za razmjetaj elemenata putnike zgrade je opta i detaljna distribucija i intenziteti

kretanja korisnika prema pojedinim elementima.

Putnika zgrada treba da sadri:

alteri za informacije na osnovnom toku ulaz u putniku zgradu-izlaz na perone

Sadraji sa sjedenjem sa pogledom na perone za polazak
Garderoba sa pristupom iz zgrade i spolja
Kiosci sa mogunou pristupa iz hola i spolja
Podstanica centralnog grijanja sa pristupom spolja
Tolaet.....

Sadraj za zaposlene:

Poeljno je da prostorije imaju poseban ulaz, odvojen od putnikog. Ako ne postoji

prostor po obodu hola, onda je najpogodnije da se slubene prostorije smjesje na
spratu.
Slubene prostorije vezane za rad alerske slube za prodaju karata mogu biti u
sastavu altera, ili na nekom posebnom mjestu, to zavisi od tipa stanice i
organizacije koja rukovodi njenim radom.
Dispeerski centar: u putnikoj zgradi sa pogledom na ulaznu-izlaznu rampu ili u
zoni ulaza.
Soba otpravnika sa pristupom i sa perona.
Soba za vozae u konaktu sa sobom otpravnika.
 11. Nacrtati i objasniti primjer jedne autobuske stanice?

12. Rad kontrolnog centra pri organizaciji prijema i otpreme putnika?

Identifikacijom se utvruje:

Registarska oznaka autobusa

Linija sa koje autobus dolazi
Preduzee koje obavlja prevoz
Vrijeme dolaska

Podaci se upisuju u dnevnik dolaska autobusa.

Informacije o prispeu autobusa kontrolna sluba moe da dobije:

Vizuelnim putem, identifikacijom na ulazu u prostor stanice

Automatskom identifikacijom putem magnetnog koda
 Daljinskom identifikacijom

Procedura:

Autobus po ulasku u autobusku stanicu upuuje se prema peronima za dolazak.

Svaki peron je oznaen brojem; u momentu kada autobus zauzme peron pali se svjetlo
na kontrolnoj tabli.

Oslobaanjem mjesta na peronu, na informacionoj tabli u kontrolnom centru gasi se

polje koje oznaava zauzee peorna, a time se oznaava i mogunost da peron primi
naredni autobus.

U sluaju zauzetosti svih mjesta na dolaznim peronima autobus u prispeu zaustavlja se

ispred semafora koji su postavljeni na ulazu u stanicu. Rukovanje semaforom obavlja se
iz kontrolnog centra.

Rad kontrolne slube pri otpremi putnika:

Dolazak autobusa na polazni peron prati se u kontrolnom centru, preko detektora

prisustva, vizuelnim putem, ili putem tv monitora.

Kontrolu pravilnog odvijanja saobraaja pri polasku autobusa obavlja otpravnik na

peronima za polazak.

Ako autobus kasni, kontrolni centar odreuje novu poziciju za postavljanje perona.

Odlazak autobusa sa perona automatski se signalie kontrolnom centru putem detektora

prisustva.

13.Navesti potrebne veze kontrolnog centra sa ostalim funkcijama?

Otrpavnicima
Vozakim osobljem
Infrormativnim centrom

Televizijsko osmatranje dijelova stanice koje nisu u vidnom polju izvriocima u

kontrolnom centru.

14. Prodaja karata u prigradskom saobraaju?

Karta za prigradski prevoz treba da sadri sljedee informacije:

Naziv mjesta izdavanja

Cijena prevoza
 Stanina usluga
Serija i broj

Autobuska stanica moe prodavati karte i za vie prevoznika, u tom sluaju karta mora biti
posebno obraena, da bi mogla da se vri kontrola prodatih karata od strane vozakog
osoblja. Karta u tom sluaju mora da ima duplikat, ili da se sastoji iz dva dijela od kojih se
jedan ponitava i zadrava u autobusu.

15. Automati za prodaju karata?

Prednost automata je u tome to u tom sluaju nisu potrebni ljudi za prodaju karata;
mogue je prodavati karte za sve pravce.

Minimum tehnolokih uslova koje treba da zadovolje automati:

Moraju biti snabdjeveni efikasnim ureajima za prepoznavanje monete, kao i

ureajem za spreavanje ubacivanja nekih drugih predmeta umjesto novca
Moraju biti tako konstruisani da omoguuju laku i brzu promjenu tarife
Broj prodatih karata za svaku tarifu posebno mora automatski da se registrira
Automati moraju biti sposobni da vraaju kusur
U sluaju kada nema monete za kusur, ili ako nema vie karata ta obavketenja
treba da se prenesu deurnom ovjeku zaduenom za odravanje automata
Moraju biti snabdjeveni alarmnim ureajima, tj zatieni od obijanja, i nasilnog
oteenja, u svakom pogledu
Treba da su otporni na potrese.

16. Prodaja karata u neugradskom saobraaju?

Prodaja karata u meugradskome prevozu je oteana time to je prevoznik obavezan da
garantuje broj sjedita u autobusu, odnosno ne smije da dodje do prodaje vie karata za
jedno isto sjedite. Osim toga, pored podataka o broju sjedita potrebno je upisati u kartui
druge podatke:

Prevoznik
ifra linije
Vreme polaska
Uputna stanica
Broj perona
Kola po redu
Broj sjedita
Cijena prevoza
Datum
 Stanina usluga
Broj izlaza
Serija i broj

17. Prodaja standardne karte?

Biletar pomou tastature odreuje traeni polazak. Na ekranu monitora dobija meni
pomou kojeg moe da se vri izbor sjedita, izbor djeije karte, izbor jedne ili vie karata,
popust ili ne.

Na dokumentu koji zadrava putnik upisje se u ve pripremljene rubrike: dan-mjesec-

godina, smjena-ifra, biletara-broj karte, naziv mjesta putovanja, datum putovanja, vrijeme
putovanja, broj perona, broj kola, broj sjedita, iznos stanine usluge, iznos agencijske
usluge, iznos rezervacije itd.

Na kuponu koji uzima kondukter upisuje se u pripremljene rubrike, datum putovanja, broj
karte, ifra prevoznika, ifra polaska, vrijeme putovanja, popust, i cijena prevoza.

18.Rezervacija karata za putovanje i kupovina karata unapred?

Rezervacija karte za putovanje: putnik moe rezervisati kartu u biletarnici ili putem
telefona. Putniku se daje obavjetenje o: broju polaska, broju kola, broj sjedita, vrijeme
polaska, i cijena.

Prodaja rezervisane karte se obavlja na isti nain kao i prodaja standardne karte, samo to je
postupak skraen. Potrebno je ukucati ime osobe koja je izvrila rezervaciju karata, datum
polaska, vrijeme i mjesto, a ostali podaci su poznati.

Kupovina karata unapred: za bilo koji period od 30 narednih dana, postupak za prodaju
karte u pretplati je isti kao i kod prodaje standardne karte, osim to je potrebno unijeti
zahtjev o datumu putovanja.

19. Informisanje putnika i ostalih korisnika stanice?

Informacije se mogu dobii na bilo kojoj biletarnici.

Infromacije koje se mogu dobiti su:

Broj polaska
Cijena karte
Naziv prevoznika
Oznaka linije
Mogunost koritenja markice
 Raspoloiva sjedta

20. Funkcija i uloga biletara na autobuskoj stanici?

Biletar je jedino ovlateno i odgovorno lice kojem je dozvoljeno rukovanje terminalom.
Biletar prije odlaska na posao mora da se zadui odgovarajuim brojem:

Karata
etona
Sitnim novcem itd.

Poetak rada biletara obavlja se na sljedei nain:

Stavlja klju u terminal

Ubacuje blok klasiranih karata
Prijava biletara obavlja se ukucavanjem tajne ifre biletara i serijskog broja karte sa
kojom se poinje rad.

Kada terminal prihvati ifru, tampa se na formatu karte obrazac poetak rada.

21. Putnike rampe?

Putnike rampe moraju biti tako konstruisane da omoguavaju prolaz samo jednom putniku
i da onemogue bilo koji poznati zloupotrebe.

Rampe imaju veliku propusnu mo, tako da se moe raunati da je za prolaz jednog putnika
potebno dvije sekunde.

Otvaranje se omoguava upotrebom etona ili magnetne karte.

22. Od ega se sastoji sistem voenja putnika?

Sastoji se od:

Direktno ( alterska sluba)

Sa nepromjenjivim sadrajem ( panoem)
Sa promjenjivim sadrajem
Sa delomino promjenjivim sadrajem
Zvunim putem
Sa davanjem infromacija na pritisak tastera
I uz pomo Tv Monitora.
 23. Od ega se sastoji sistem voenja autobusa?
Kontrolna sluba: prijem i otrpema autobusa

Registracija zauzetosti perona za autobuse

Televizijski sistem osmatranja
Komunikacije

24. ta su servisne stanice i od ega se sastoje?

Su specializovani objekti pruanja usluge servisa za jednu do dve marke vozila. Sastoji se
od sljedeih elemenata:

Odjeljenje prodaje vozila sa salonom za prodaju i skladitem za nova vozila

Kontrola ispravnosti vozila
Odjeljenje dnevne njege vozila u okviru kojeg se predviaju: ienje, pranje,
brisanje, podmazivanje, i promena ulja
Servisno odravanje vozila
Opravka vozila
Opravka havarisanih vozila
Farbanje vozila

25. ta je potrebno da se zna da bi se mogao izvriti raspored

elemenata servisne stanice?
Lokacija
Mjesto prikljuenja na saobraajnicu
Vrste i tipovi vozila za koje se projektuje objekat
Tehnoloki proces odravanja i opravki vozila
Kapaciteti pojedinih elemenata izraeni kroz gabaritne dimenzije objekata

26. Odreivanje gabaritnih dimenzija objekata servisnih stanica?

Najbolje iskoritenje prostora, a time i minimalne dimenzije objekta se postiu
organizacijom radnih mjesta pod uglom od 90 stepeni.

irina objekta zavisi od:

Usvojene organizacije radnih mjesta unutar objekta

Tipa radnog mjesta
Prostora za komunikaciju izmeu eone strane vozila i zida objekta
irine prolaza potrebne za ulazak i izlazak vozila sa radnog mjesta
irina prolaza se rauna prema nepovoljnim sluajevima ulaza i izlaza vozila sa radnog
mjesta.

Duina objekta zavisi od:

Broja radnih mjesta koje je potrebno smjestiti u jednom redu

Ugla radnih mjesta
irine prostora za komunikaciju izmeu vozila koja stoje na radnim mjestima i
izmeu bone strane vozila i zida

27. Kriterijumi za razmjetaj elemenata sadraja servisnih stanica?

Potrebno je ostaviti prostor oko objekta za budue proirenje
Vozila koja ekaju na posao i gotova vozila nalaze se van objekta na parkiralitu
Obezbjediti prostor za ekanje vozila radi prijema na pojedine intervencije
Kretanje po lokaciji treba da je jednosmjerno, bez presjeenih taaka
Treba obezbjediti minimalne dimenzije jednog R.m.V., P.m.V., R.m.R.

28. ta su autobaze i koje vrste zahtjeva zadovoljavaju?

Autobaze su specijale vrste terminala u kojima se zadovoljavaju transportno-tehnoloi
zahtjevi vozila koja se nalaze u sastavu voznih parkova preduzea koja se bave transportom
putnika ili robe.

Osnovni zahjevi su:

Registracija ulaska
Prijem
Smjetaj
Snabdjevanje
 Tehniko opsluivanje
Otprema
Registracija izlaska

29. Sadraj elemenata autobaze?

Najsloeniji sadraj autobaze obuhvata sljedece elemente:

Ulaz
Primopredajni punkt
Stanica za snabdjevanjem gorivom
Objekat dnevne njege vozila
Objekat tehnikog opsluivanja i opravki vozila
Smjetaj vozila
Izlaz.

30. Na osnovu ega se definiu kriterijumi za razmjetaj elemenata

autobaze?
Da se omogui kasnije irenje elemenata autobaze za koje se oekuje takva potreba
bez veeg naruavanja usvojene tehnologije
Da se obezbjede najkrae putanje za najfrekventija kretanja vozila i radnika kroz
autobazu
Da kretanja vozila kroz autobazu budu jednosmjerna bez presjeenih taaka
Da sva kretanja vozila kroz autobazu budu bez manervisanja
Da se obezbjedi najjednostavnija veza izmedu autobaze i javnih saobraajnica
Da povrina za smjetaj bude jedinstvena
Da dijelovi autobaze kao tehnoloke cjenile budu najblie dijelovima sa kojima
najvie komuniciraju
Da se obezbjedi kvalitetan utovar i istovar roba koje u autobazu dolaze i iz autobaze
odlaze
Da se obezbjedi to je moguce manja specifina povrina za jedno R.m.V., R.m.R.,
P.m.V.
31. Tehnoloka ema smjetaja vozila?

32. Tehnoloka ema njege i kontrole vozila?

33. Tehnoloka ema servisnog opsluivanja i opravke vozila?

 34. ema itenziteta tokova vozila u autobazi?

35. SSG, vrste i naini pruanja usluge?

Snabdjevanje se moe obavljati na razne nacine:

Iz vozila-cisterne
Iz buradi
Na stanicama za snabdjevanje gorivom stalnim objektima napravljenim specijalno
za tu svrhu

Naini pruanja usluga:

Punjenje gorivom
Kontrola ulja i vode na vozilu
Kontrola guma
Pranje i provjera dijelova vozila od kojih zavisi bezbjenosti
Prodaja ulja
Prodaja rezervnih dijelova
Ostalo

36. Karakteristike SSG u gradu?

SSG u gradu:

U blizini nakupljanja vozila, kao to su: parkiralita, garae, servisi

Na izlaznim i ulaznim pravcima iz grada i
U blizini glavnih saobraajnica
Potrebo je podjeliti grad na zone a svakoj zoni potrebno je odrediti:

Broj vozila
Navike vozaa u pogledu uzimanja goriva
Procenat rasipanja u donosu na posmaranu zonu
Prosjenu potronju goriva po vozilu

37. Karakteristke SSG na putu?

SSG na putu:

Udaljena dva susjedna grada

Radijusa kretanja automobila
Naina vonje
Regiona gdje se put nalazi
Optereena puta, tj znaaja puta u okviru putne mree

38. Saobraajni uslovi za SSG?

SSG ne smije da remeti dinamiki saobraaj. Potrebno je postaviti razdjelna ostrva svuda
gdje se predvia vei kapacitet. Sirina ostrva je najmanje 0.5m.

Za pristup stanici sluze prikljucne trake.

Osvjetljenje stanice je znaajan faktor bezbjednosti saobraaja. Potrebno je osvjetliti

prilazne i odlazne puteve, zgrade, ostrva i dr.

Signalizacijom treba oznaiti vrste usluga koje se nude, zatim saobraajnim znakom
najaviti nailazak na stanicu za snabdjevanjem gorivom.

39. Autoteretne stanice-lokacija i kapacitet?

Lokacija:

Pored glavnih, magistralnih puteva i autoputeva u neposrednoj blizini grada

Sto blize gradu, jer u tom sluaju postoji mogucnost povezivanja autoteretne stanice
sa gradom vezama JGP
U neposrednoj blizini industrijske zone, velikih skladisnih prostora, u blizini
pretovarnih mjesta, luka, aerodroma i zeljeznikih stanica

Kapacitet:

Prema stranim iskustvma ne bi trebalo ici sa manjim kapacitetom autoteretnih stanica od

100 mjesta.
 40. Sadrzaj autoteretne stanice?
Bezbjedan ulaz i izlaz- da bude u desno kretanju, sa elemntima puta prilagodjenim
veliini ovih vozila.
Ograen parking prostor-da postoji jednosmjerno kretanje bez presjenih taaka.
Stanica za snabdjevanjem gorivom
Restoran i hotelski blok, ukljuujui i prostor za rekreaciju
Prodavnice

41. Lokacija motela

Pored rijeka, jezera, nekog lijepog vidika i sl.

42. Moteli-spoljni saobraaj

Motel treba da je lako uoljiv i pristupaan. Prilaz motelu treba da je pogodan sa svake
strane puta. Potrebno je na putu najaviti pojavu motela razdaljini do 30 km pa i do 50 km.
Oznake nailaska na motel dalje postavljati na 10,5,2,1 km, kao i na 500 i 100 m.

Reklame osim sto infromisu putnike da je motel u blizini, isto tako ih opozore na smanjenje
brzine.

43. Moteli- unutranji saobraaj?

Unutranji saobraaj moze da se rijesava na vise nacina, obicno kao kruzna saobracajnica,
ili kao razgranata saobracajnica sa slijepim zavrsetkom. Za jednosmjerno kretanje treba da
se obezbjedi traka od 3,5m. U ovu irinu spada i prostor potreban za otvaranje vrata sa
jedne strane. Za dvosmjerno kretanje potrebno je obezbjediti 6m. Kod unutrasnjeg
saobracaja se cesto javlja potreba za okretnicama zbog slijepih krajeva. Okretnice mogu biti
razlicite, zavisno od prostornih mogucnosti.