JU I SREDNJA KOLA CAZIN

M A T U R S K I R A D


Struno zvanje : Tehniar drumskog saobraaja
Naziv teme : Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i
prigradskog prevoza puntnika
Nastavni predmet : Organizacija prevoza robe i putnika










Prezime i ime uenika : Bajramovi Aldin

Cazin, maja 2014. godine.

Ocjena pismenog maturskog rada:
_____________________ ( )


ISPITNA KOMISIJA:
1. ___________________ (predsjednik) ____________________
2. ___________________ (ispitiva) ____________________
3. ___________________ (stalni lan) ____________________


Dana, ____ 06.2014. godine.

SADRAJ

UVOD ......................................................................................................................................... 4
1. AUTOBUSKE STANICE ...................................................................................................... 5
1.1. Definisanje autobuske stanice ..................................................................................... 5
1.1.1. Korisnici autobuske stanice .................................................................................. 5
1.2. Osnovne tehnoloke cjeline autobuske stanice ............................................................ 7
1.2.1. Stanini pretprostor .............................................................................................. 8
1.2.2. Putnika zgrada .................................................................................................... 8
1.2.3. Autobuski prostor ............................................................................................... 14
ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 16
LITERATURA ......................................................................................................................... 17


Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

4

UVOD


U ovom uvodnom dijelu maturskog rada prvo emo navesti osnovne definicije o autobuskim
stanicama te prikazati ematske prikaze autobuskih stanica u kojima emo vidjeti kako i na
koji nain poinju odnosno zavravaju putovanja putnika autobusom.Takoe, vidjet emo
kako i na koji nain putnici mogu da razmijenjuju informacije, osnovni kontakt izmeu
putnika te prikazati kako se zadovoljavaju potrebe korisnika autobuske stanice. U daljnem
nastavku definisat emo neke pojmove kao to su: terminus, stajalita itd.U nastavku navest
emo osnovne usluge koje prua autobuska stanica, te sve objekte koje se nalaze u autobuskoj
stanici. Takoe, navest emo zahtjeve koje mora ispuniti autobuska stanica da bi mogla
odrati svoj normalni rad tj. prijevoz putnika.Nakon podjele autobuske stanice, svaku od
podjela emo detaljno prouiti, te prikazati slike na kojima vidimo ta nam nudi autobuska
stanica od usluga prema korisnicima. Naravno obratit cemo panju na to da slike budu u
korak s textom, tako dok budemo itali maturski rad, slike e dolaziti uz predhodnu definiciju
ili objanjenje dotinog pojma tj. slike. Uz slike i definicije autobuske stanice, i ono s im se
ona prepoznaje, s objanjenjem svega navedenog, zavrit e se maturski rad, i s njim moje
izlaganje o ulozi autobuskih stanica u organizaciji prevoza putnika.

Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

5

1. AUTOBUSKE STANI CE



1.1. Definisanje autobuske stanice

Autobuske stanice su organizovane povrine gdje putovanja autobusom poinju ili se
zavravaju. Takoe, to su mjesta gdje se obavlja kontakt izmeu putnika, sa jedne strane, i
transportnih sredstava, sa druge strane, odnosno, mjesta gdje se zadovoljavaju razliite
potrebe korisnika autobuske stanice. Inae, po klasifikaciji (21) autobuske stanice spadaju u
putnike terminale.
Iz ovakve definicije,jasno se vidi i uloga autobuske stanice: da opsluuje putnike i prevoznike
u pojedinim fazama putovanja. Cilj izgradnje autobuske stanice je da se na jednom mjestu
ponudi organizovana i kvalitetna usluga korisnicima autobuske stanice. U tu svrhu autobuska
stanica mora da ima niz funkcija, kojima e moi da zadovolji zahtjeve, koji se pred nju
postavljaju.
Terminusi su poetne ili zavrne stanice JGP, na kojima se realizuju sve
tehnoloke potrebe vezane za tu liniju: dispeerski centar, pripremni parking, prostorija za
odmor vozaa, toalet i sl.
Stajalita su mjesta na liniji meugradskog,prigradskog i gradskog prevoza
putnika,gdje se autobusi kratkotrajno zadrzavaju radi iskrcavanja i ukrcavanja putnika.


1.1.1. Korisnici autobuske stanice

Ljudi dolaze na autobusku stanicu u razliitom broju,razliitoj koncentraciji tokom vremena i
sa razliitim ciljevima i zahtjevima. Korisnici autobuske stanice se svrstavaju u nekoliko
kategorija, pa razlikujemo: putnike u dolasku, odlasku i tranzitu; zatim pratioce, posjetioce,
zaposlene na autobuskoj stanici i osoblje autobusa.
Definisanje korsinika autobuske stanice vano je sa gledita utvrivanja strukture i
kapaciteta. Da bismo utvrdili odnose izmeu zahtjeva, vrste usluga i kapaciteta potrebno je
blie poznavati karakteristike svake kategorije korisnika pojedinano, kao i uzajamne odnose
izmeu razliitih kategorija korisnika i funkcija na stanici.

Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

6

1.1.1.1. Zahtjevi korisnika autobuske stanice

Prethodno nabrojani korisnici imaju svoje specifine zahtjeve prema autobuskoj stanici.
Zadovoljenjem zahtjeva korisnika definie se autobuska stanica, kako po strukturi tako i po
kapacitetu. Kroz analizu zahtjeva svake grupe korisnika utvruje se veza izmeu zahtjeva i
funkcija autobuske stanice.
Zahtjevi putnika, pratilaca i posjetilaca autobuske stanice su gotovo identini i djele
se na: osnovne i pratee. Osnovni zahtjevi uslovljavaju osnovne, neophodne elemente
autobuske stanice, dok obezbjeenje prateih zahtjeva daje vii nivo usluga na autobuskoj
stanici.
A. Osnovni zahtjevi putnika, pratilaca i posjetilaca su:

1. Prijem i otprema putnika, pratilaca i posjetilaca koji dolaze odnosno odlaze sa
staninog pretprostora pjeice, vozilima javnog masovnog prevoza, putnikim
vozilima i taksijem.
2. Kupovina karata, rezervacija karata, informacije, uvanje prtljaga, kratkotrajno
i dugotrajno zadravanje i korienje toaleta.
3. Ukrcavanje i iskrcavanje putnika i prtljaga u autobus i iz autobusa.

B. Pratei zahtjevi putnika, pratilaca i posjetilaca su:

1. Ugostiteljske usluge, usluge u prodavnicama, ostale usluge, zabava i higijena.
Osoblje zaposleno na autobuskoj stanici ima svoje zahtjeve, koji moraju da se zadovolje, kako
bi se obezbjedilo besprijekorno funkcionisanje stanice. Ti zahtjevi se odnose na obezbjeenje:
prakiralita vozila zaposlenih, ugodnog radnog prostora, toplog obroka, toaleta i drugo.
Preduzea koja svojim vozilima obavljaju prevoz purnika i prtljaga sa odreene autobuske
stanice svoje zahtjeve svoje zahtjeve realizuju indirektno, preko vozakog osoblja.
Vozako osoblje autobusa, koje obavlja prevoz putnika, ima sljedee zahtjeve u
odnosu na autobusku stanicu: za prijem i otpremu autobusa, parkiranje autobusa,
organizovano predstavnitvo svojeg preduzea, potrebu za kraim i duim odmorom i
toaletom. U specifinim sluajevima mogue je da se pojave zahtjevi za ienjem i pranjem
autobusa.
Postoje sadraji na autobuskoj stanici koji zahtjevaju stalno snadbijevanje i odnoenje
ambalae i smea. Zbog toga se pojavljuju zahtjevi za prilazom i smjetajem vozila za
snadbijevanje i komunalnih vozila. Od specifinih zahtjeva mogu se jo pojaviti zahtjevi za
stanicom policije, zdravstvenom stanicom i sl.

Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

7

1.2. Osnovne tehnoloke cjeline autobuske stanice

Za zadovljonje zahtjeva koje korisnici autobuske stanice imaju, formiraju se tri
prostorne cjenile koje, zajedno, ine autobusku stanicu:
Stanini pretprostor je prostor ispred autobuske stanice koji mora da obezbjedi
prihvat i otpremu korisnika autobuske stanice, koji dolaze ili odlaze u grad.
Putnika zgrada je prostor u kome su smjeteni sadraji koji obezbjeuju prijem
putnika i ostalih korisnika autobuske stanice sa staninog pretprostora i otpremu putnika ka
autobuskom prostoru.
Autobuski prostor je dio autobuske stanice koje obezbjeuje prijem i otpremu
autobusa i putnika (sl. 1.1) .

Sl. 1.1. ema autobuske stanice

Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

8

1.2.1. Stanini pretprostor

Korisnici autobuske stanice za svoje kretanje iz grada prema autobuskoj stanici ili od
stanice ka gradu mogu korstiti: vozila javnog gradskog prevoza, taksi vozila ili putnike
automobile. Takoe, jedan broj korisnika dolazi i odlazi sa stanice pjeice.
Ukoliko postoji jedna, ili vie linija javnog gradskog prevoza do autobuske stanice,
potrebno je obezbjediti prostor za pristajanje, tj. stajalite javnog gradskog prevoza. U sluaju
da je stanica javnog gradskog prevoza poetna, potrebno je, pored stajalita, obezbjediti i
prostor za okretanje vozila.
Za taksi vozila potrebno je obezbjediti stajalite, a za putnika vozila prostor za
pristajanje ispred putnike zgrade, parkiralite za kratkotrajno i dugotrajno zadravanje
vozila.
Putniku zgradu i stanini pretprostor, potrebno je povezati pjeakim stazama.
1.2.2. Putnika zgrada

Elemente osnovnog sadraja putnike zgrade ine tehnoloki i neophodni elementi koje
autobuska stanica mora da ima da bi mogla normalno da funkcionie. U elemente osnovnog
sadraja spadaju: alteri za informacije, alteri za prodaju karata, hol, toalet i garderoba.
Elementi prateeg sadraja putnike zgrade pruaju dodatni nivo usluge korisnicima
autobuske stanice. Ljudi se zadravaju na elementima prateeg sadraja i na taj nain koriste
svoje raspoloivo vrijeme, koje im je preostalo da polaska ili dolaska autobusa. Elementni
prateeg sadraja u izvjesnoj mjeri preuzimaju funkciju ekanja na stanici.
Razlikujemo pet grupa prateeg sadraja na autobuskoj stanici i to su: ugostiteljstvo,
trgovina, usluge, zabava i higijena.
1.2.2.1. Informacije

Postoji stalna potreba obavjetavanja korisnika autobuske stanice o autobuskom
prijevozu, ostalim vidovima prijevoza, o samoj autobuskoj stanici, zatim mjestu pojedinog
staninog elementa, obavjetenju o polacima ili dolascima autobusa i sl.
Za pruanje nabrojanih informacija korsnicima autobuske stanice na raspolaganju stoje
razliiti sistemi, poev od neposrednog kontakta (alter informacija), pa do obavjetavanjem
zvunim i vizuelnim putem. Za zvune i vizuelne informacije nije potrebno izraunavati
kapacitet. Zbog toga su predmet razmatranja informcije koje se dobijaju preko altera
inofrmacija(sl.1.2).

Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

9


Sl .1.2. alter informacija
alter informacija prua korisnicima obavjetenje o autobuskom prijevozu kao to su: vrijeme
polaska, veza sa pojedinim mjestima, cjene prijevoza, broj perona sa kojeg autobus polazi ili
dolazi i sl. Na ovom alteru mogue je dobiti obavjetenja o ostalim vidovima prijevoza, o
samoj autobuskoj stanici, kao i turistike informacije.

1.2.2.2. Prodaja karata
Prodaja karata se moe obavljati na razliite naine u zavisnosti od tipa stanice i
putnika. U prigradskom saobraaju, gdje nije potrebno rezervisati sjedite u autobusu, moe
se koristiti jednostavnija prevozna isprava karta, koja se moe kupiti preko automata. Na
ovaj nain smanjuje se potreban broj ljudi za prodaju karata, ubrzava se i pojednostavljuje
izdavanje karata i omoguuje kupovina karata za vie vonji. Karte u prigradskom saobraaju
se mogu izdavati i putem altera (sl.1.3).

Sl.1.3. alter za prodaju karata
Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

10

U meugradskom saobraaju,prilikom prodaje karata, biletar je duan da rezervie
sjedte u autobusu, da na karti naznai putniku vrijeme polaska autobusa, broj perona sa kojeg
autobus polazi i cijenu karte. Iz tog razloga, prodaja karata u meugradskom saobraaju
organizuje se preko alterske slube. Da ne bi dolazilo do prodaje vie karata za isto sjedite u
autobusu, uobiajno je da pojedini alteri prodaju karte samo za odreene pravce. Prodajom
karata na ovaj nain pojavljuju se periodi kada su pojedini alteri preoptereeni,dok su drugi
neoptereeni, pa poto nije mogua ispomo meu alterima, iskorienje altera je malo ime
se poveava broj altera, stvaraju redovi i dolazi do nezadovoljstva putnika.
Ovaj znaajan problem je mogue rijeiti uvoenjem markiranja i rezervisanja sjedita
uz pomo raunara. Na ovaj nain je mogue organizovati altere sa potpunom meusobnom
ispomoi. Tako se omoguuje kupovina karte za bilo koji pravac na bilo kom alteru, ime se
znatno smanjuje broj potrebnih altera za prodaju karata i poveava nivo usluge korisnicima.
1.2.2.3. Hol

Pod holom se podrazumjeva mjesto u putnikoj zgradi gdje se obavljaju gotovo sve aktivnosti
u stanici. U hol se ulazi sa staninog pretprostora, a iz hola se odlazi ka peronima. Hol se
sastoji iz prostora u kojem je mogue formirati red ispred pojedinih elemenata putnike
zgrade (altera za prodaju karata, altera za davanje informacija, prodavnica i sl.), prostor za
kretanje i prostor za ekanje. U ranije izgraenim autobuskim stanicama ekaonica je
projektovana kao posebna cjelina, dok se danas ona projektuje u slobodnom prostoru hola,jer
je dolo do zakljuka da je najbolje ekaonicu smjestiti u centar zbivanja na autobuskoj
stanici,a to je hol (sl.1.4). Time ekanje ini zanimljivijim, a na taj nain se i incira koritenje
ostalih elemenata zgrade koji se obino nalaze na obodu hola.

Sl.1.4. Hol

Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

11

1.2.2.4. Toalet

Korienje toaleta kod autobuskih stanica je vee nego u drugim objektima i
zgradama. Ovo je razumljivo kada se zna da putnicima predstoji krae ili due putovanje u
zatvorenom prostoru autobusu. (Sl.1.5).

Sl.1.5. Toalet
1.2.2.5. Garderoba

Garderoba slui za uvanje prtljaga putnika i ostalih korisnika autobuske stanice.
Postoje garderobe sa kasetama i alterski tip garderobe. Pogodnost garderobe sa kasetama u
kojima se ostavlja prtljag je u tome to se njima lako rukuje i nije potrebno zaposljavati
osoblje za prijem i izdavanje prtljaga. (Sl.1.6).
Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

12


Sl.1.6. Garderoba
1.2.2.6. Ugostiteljstvo
Osnovna svrha organizovanja nekog tipa ugostiteljskih objekata u stanici je
zadovoljavanje odreenih zahtjeva korisnika autobuske stanice, a to su hrana i pie. Nivo
ugostiteljstva koji treba uvesti, prije svega zavisi od: tipa autobuske stanice, broja korisnika,
vremena boravka korisnika na stanici, i td. Tako, na primjer, kod prigradskih stanica gdje
zadravanje korisnika traje krae, zahtjeva se specijalan tip ugostiteljstva gdje je usluga bra,
kao to su kiosci za prodaju hrane i pia, kafe bar, snack bar ili ekspres restoran. Kod
tranzitnih autobuskih stanica u obzir dolaze samo kiosci za prodaju hrane i pia, gdje usluga
traje veoma kratko, shodno i zadravanju autobusa na stanici. Kod meugradskih autobuskih
stanica, gdje je zadravanje korisnika najdue, u obzir dolaze svi nivoi ugostiteljskih usluga.
(Sl.1.7).

Sl.1.7. Ugostiteljstvo
Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

13

1.2.2.7. Prodavnice

Putnici esto ele da kupe razne artikle prije putovanja. Zbog toga se na autobuskoj stanici
predviaju najrazliitije prodavnice kao to su: prodavnice novnia, duhana, biuterije,
kolonijalne robe, hrane, slatkia i sl. Od broja korisnika i stepena interesovanja zavisi koju
vrstu prodavnice treba organizovati na stanici. (Sl.1.8).

Sl.1.8. Trgovina
1.2.2.8. Usluge

U ovu grupu spadaju elementi koji pruaju razne usluge korisnicima autobuske stanice, kao
to su: ienje cipela, fotografisanje, ekspres hemijskog ienje, telefoniranje, potanske,
bankarske i turistike usluge, pedikiri, frizeri i sl.
Raznolikost i broj usluga zavisi od broja i stepena interesovanja korisnika.
1.2.2.9. Zabava

Tehnoloki elementi sadraja zabavnog karaktera su razne vrste automata za zabavu, fliperi,
non-stop bioskop i sl. Uvode se da bi ekanja na polazak ili dolazaka autobusa uinili
zanimljivim, a time i prividno kraim.
1.2.2.10. Higijena
Tehnoloki elementi sadraja higdijene organizuju se radi zadovoljenja potrebe za linom
higijenom ljudi i u obzir dolaze kupatila, tuevi, saune.
Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

14

1.2.3. Autobuski prostor

Autobusima se obavlja prijevoz putnika u dolasku i odlasku sa stanice. Da bi taj prijevoz
mogao neometano da se obavlja potrebno je obezbjediti prostor iskrcavanja i ukrcavanja
putnika i prtljaga, pa se formiraju peroni. (Sl.1.9).

Sl.1.9. Peroni za dolazak i polazak autobusa
Razlikuju se perone za dolazak i perone za odlazak. Peroni se sastoje iz dva dijela:
autobuskog i pjeakog. Autobuski dio perona se sastoji od prostora za manevrisanje autobusa
prilikom ulaska i izlaska i mjesta gdje se zaustavlja autobus. U odnosu na autobuski dio
perona, pjeaki dio je uzdignut i slui za skupljanje, ukrcavanje i iskrcavanje punitka iz
autobusa.
Izmeu dolaska autobusa na autobusku stanicu i ponovnog polaska protekne
izvjestan period. Za to vrijeme autobusi moraju biti smjeteni na posebnoj povrini za
parkiranje smjetaju. (Sl.1.10) .

Sl.1.10. Parkiranje autobusa
Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

15

Za ponovni polazak autobusa potrebna je odreena priprema. Autobuse treba oistiti kako
iznutra, tako i spolja, a zatim izvriti pregled ispravnosti vitalnih ureaja na vozilu za
bezbjedno dalje kretanje. U tu svrhu potrebno je obezbjediti prostor za ienje i pranje, kao i
prostor gdje bi mogle da se obavljaju sitne intervencije na vozilu. (Sl.1.11).

Sl.1.11. Pranje i odravanje autobusa
Da bi ovaj dio autobuske stanice mogao neometano da funkcionie potrebno je njegove
djelova povezati soabraajnicama. U ovom dijelu autobuske stanice nalazi se i ulaz i izlaz za
autobuse, ime se ostvaruje veza sa spoljnim saobraajem.

Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

16

ZAKLJUAK

Autobusne stanice kao to smo mogli vidjeti su organizovane povrine na kojima se vri
prevoz putnika s jednog na drugo mjesto. Vidjeli smo na koji nain se vri taj prevoz te koje
sve uvjete mora da ispuni autobusna stanica da bi mogla zadovoljiti potrebe putnika tj.
korisnika autobsune stanice. Naveli smo ta sve sadri odreena autobusna stanica, i kako i na
koji nain putnici mogu da se koriste, informiu i pripreme za putovanje autobusom.
Takoe naveli smo koji sve uvjeti moraju da se ispune vozau kako bih mogao da neometano
i redovno izvrava svoj posao prevoza putnika.
Nabrojali smo i prikazali na slikama sve to sadri putnika zgrada za usluge korisnicima, i s
tim detaljno obrazloili ta u sutini predstavlja autobusna stanica javnog gradskog prevoza.
Korisnici autobuske stanice za svoje kretanje iz grada prema autobuskoj stanici ili od stanice
ka gradu mogu korstiti: vozila javnog gradskog prevoza, taksi vozila ili putnike automobile.
Takoe, jedan broj korisnika dolazi i odlazi sa stanice pjeice.
Elemente osnovnog sadraja putnike zgrade ine tehnoloki i neophodni elementi koje
autobuska stanica mora da ima da bi mogla normalno da funkcionie. U elemente osnovnog
sadraja spadaju: alteri za informacije, alteri za prodaju karata, hol, toalet i garderoba.
Autobusima se obavlja prijevoz putnika u dolasku i odlasku sa stanice. Da bi taj prijevoz
mogao neometano da se obavlja potrebno je obezbjediti prostor iskrcavanja i ukrcavanja
putnika i prtljaga, pa se formiraju peroni. Za ponovni polazak autobusa potrebna je odreena
priprema. Autobuse treba oistiti kako iznutra, tako i spolja, a zatim izvriti pregled
ispravnosti vitalnih ureaja na vozilu za bezbjedno dalje kretanje.
U dijelu autobuske stanice nalazi se i ulaz i izlaz za autobuse, ime se ostvaruje veza sa
spoljnim saobraajem.


Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

17

LI TERATURA

[1]. Nikola Putnik, Autobaze i autostanice, Saobraajni fakultet Beograd, 2006.
Slike :
www.google.ba