PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M.

afran

akad.god. 2013/14

PRIJEVOZNA LOGISTIKA I
Prof. dr. sc. Mario afran

Robni tokovi?
ue znaenje pojma roba implicira prvenstveno
odreenje robnih tokova plasmanom gotovih
(komercijalnih) proizvoda na tritu, radi prodaje,
odnosno potronje
tokove sirovina, poluproizvoda, otpadnog materijala i
materijala za reciklau, povratnog materijala... koji se s
aspekta uporabne vrijednosti i namjene skupno mogu
definirati kao tokovi materijala.

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Udjel logistikih trokova trgovakih poduzea kree se izmeu 20% i 25% ukupnih trokova
poduzea, dok je kod proizvodnih poduzea taj udjel izmeu 10% i 15%!
Prema istraivanjima Austrijskog udruenja trgovine (Handelsverband) iz 2004. godine u
kojemu je anketirano 250 trgovakih poduzea, kao najznaajniji uzronici logistikih trokova
oznaeni su na skali od 1 do 10, gdje 1 predstavlja najmanji znaaj, a 10 najvei znaaj, slijedei
trokovi:

Prijevoz, 9,1
Trokovi nabave, 6,7
Trokovi skladita, 6,3
Komisioniranje (personalizacija) robe, 5,5
Etiketiranje, kodiranje, skeniranje, 4,0
Osiguranje, sigurnosni sustavi, 3,9
Pakiranje, zbrinjavanje ambalae, 3,6.

Stratifikacija logistike industrije[1]

[1] Izvor: United States International Trade Commission (USITC), Logistic Services: An Overview of
the Global Market and Potential Effects of Removing Trade Impediments, Investigation No. 332 463, p. 1 3, Washington DC, 2005.

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

STRATIFIKACIJA LOGISTIKE INDUSTRIJE

Obuhvat, sloenost i interdisciplinarni karakter logistike industrije, vidljivi su iz hijerarhije ukljuenih
usluga, tj. iz njezine stratifikacije, koja je prikazana sljedeom shemom:

STRATUM 1

IT usluge
Usluge dodane
vrijednosti

Usluge
veleprodaje
(distribucije)

Usluge
maloprodaje
Usluge
kurirske i
ekspresne
dostave

USLUGE PRIJEVOZA

Pomorski
prijevoz

Zrani
prijevoz
Organizacija transporta

Usluge
odravanja

Agencijske
usluge

STRATUM 2

STRATUM 3

Logistiki konzalting

Usluge
iznajmljivanja
infrastrukture

Cestovni
prijevoz

eljezniki
prijevoz

Financijske
usluge

Intermodalni
prijevoz

Usluge
osiguranja

Usluge leasinga
opreme
Telekomunikacijske
usluge

Stratum 1, eng. Tier 1, obuhvaa usluge supply chain consulting-a i usluge

transport management-a

to su osnovne usluge koje nudi veina globalnih logistikih operatera, bilo kao neovisan
paket logistikih usluga ili zajedno s nekim dodatnim uslugama iz stratuma 2 i 3.
Supply chain consulting odnosi se na strategiju opskrbnog lanca, a u prvom redu
ukljuuje utvrivanje potreba za infrastrukturnim i prijevoznim kapacitetima,
tehnologije distribucije, te oblikovanje distribucijskih mrea. Takoer moe ukljuivati
planiranje zaliha, informacijskog sustava, izbor i upravljanje dobavljaima To su
specijalizirane usluge, prilagoene potrebama korisnika, koje se nude kao nadopuna
osnovnim uslugama.
Transport management se odnosi na organizaciju prijevoza, prekrcaja i skladitenja,
zastupanje u carinskom postupku, angairanje inspekcijskih slubi Teite je ovdje na
upravljanju, odnosno na organizaciji, to ove usluge razlikuje od usluga prijevoza koje su
operativnog karaktera (obavljanje fizikog premjetanja roba pomou odreenog
prijevoznog sredstva ili vie njih, ako se radi o intermodalnom prijevozu).

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Stratum 1, eng. Tier 1, obuhvaa usluge supply chain consulting-a i usluge

transport management-a

to su osnovne usluge koje nudi veina globalnih logistikih operatera, bilo kao neovisan
paket logistikih usluga ili zajedno s nekim dodatnim uslugama iz stratuma 2 i 3.
Supply chain consulting odnosi se na strategiju opskrbnog lanca, a u prvom redu
ukljuuje utvrivanje potreba za infrastrukturnim i prijevoznim kapacitetima,
tehnologije distribucije, te oblikovanje distribucijskih mrea. Takoer moe ukljuivati
planiranje zaliha, informacijskog sustava, izbor i upravljanje dobavljaima To su
specijalizirane usluge, prilagoene potrebama korisnika, koje se nude kao nadopuna
osnovnim uslugama.
Transport management se odnosi na organizaciju prijevoza, prekrcaja i skladitenja,
zastupanje u carinskom postupku, angairanje inspekcijskih slubi Teite je ovdje na
upravljanju, odnosno na organizaciji, to ove usluge razlikuje od usluga prijevoza koje su
operativnog karaktera (obavljanje fizikog premjetanja roba pomou odreenog
prijevoznog sredstva ili vie njih, ako se radi o intermodalnom prijevozu).

Stratum 2, eng. Tier 2, obuhvaa usluge prijevoza razliitih prometnih grana,

potrebnih za odvijanje robnih tokova opskrbnog lanca.

Logistiki operateri najee posjeduju

odreeni vozni park ili flotu, te su sami u
mogunosti ponuditi usluge prijevoza, no isto
tako mogu u tu svrhu angairati svoje
ugovorene prijevoznike.

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Stratum 3, eng. Tier 3, obuhvaa usluge dodane vrijednosti, eng. Value

Added Services (VAS), kao i druge specijalizirane usluge koje ne moraju
nuno stvarati dobit, ali su neophodne za funkcioniranje opskrbnog
lanca, odnosno odvijanje robnih, financijskih i informacijskih tokova.

Prometni poloaj Hrvatske

Teritorijem Republike Hrvatske prolaze tri paneuropska prometna koridora;

X. paneuropski prometni koridor koji zapadnu Europu spaja s Grkom,

Bugarskom i Turskom.

V. paneuropski prometni koridor koji Italiju preko Slovenije i Maarske

spajaju s Ukrajinom

B-ogranak koji Budimpetu preko Koprivnice i Zagreba spaja s Rijekom

C-ogranak koji Budimpetu preko Osijeka, akova, amca, Sarajeva i
Mostara spaja s lukom Ploe

VII. paneuropski prometni koridor je rijeni koridor poznat pod nazivom Dunavski.

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Maloprodajna mrea

Postojei lanac opskrbe

Struktura maloprodajne mree prodavaonica Konzum d.d.

Struktura maloprodajne mree prodavaonica

maloprodajne aktivnosti obavlja u vie od 700

prodavaonica irom RH

ukupna prodajna povrina tih prodavaonica je

260.000 m2 , a njihov trini udio je vei od
28%

3 maloprodajna formata Konzum Super,

Konzum Maxi i Konzum

velike razlike u prodajnim povrinama, od 300

m2 pa sve do 5.000 m2
Format

Broj prodavaonica

Prodajna povrina

Asortiman

[m2]

[broj artikala]

Konzum Super

52

2.500 - 5.000

> 30.000

Konzum Maxi

32

1.000 - 2.500

8.000-10.000

Konzum

620

cca 300

3.000-5.000

12

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Postojei lanac opskrbe

Utjecaj modela distribucije na razinu usluge, zalihe, performanse i trokove

Veliki udio direktne dostave dnevno u SuperKonzumu i do 50 dostava

13

Velik broj preuzimanja robe u prodavaonici

Izuzetno slaba volumenska i vremenska

iskoristivost kamiona

Visok udio troka distribucije u vrijednosti

isporuene robe

Izrada narudbi
pojedinano po dobavljau

Veliki broj dokumenata

pojedinano

Dostava narudbi
telefonom/fax-om ili
direktno u prodavaonici

Postojei lanac opskrbe

Trendovi u RH

Trini udio 10 najveih trgovakih lanaca u RH od 2003-2010 g

14

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Predaja robe na prijevoz i ukrcaj

Roba koja se predaje na prijevoz mora biti spremna za prijevoz, tj. mora biti upakirana u
transportnu ambalau i predana prijevozniku kako to nalau propisi i uzance odnosne
prometne grane. Dokumenti i radnje koje se pritom obavljaju ovise o prometnoj grani i
tehnologiji prijevoza i ukrcaja, svojstvima i carinskom statusu robe.
Pomorski promet i unutarnja polovidba
Krcatelj je obvezan predati robu brodaru ispod ekrka (ispod vitla, na dohvat brodskih
dizalica, odnosno uz bok broda (eng. Alongside Ship), tj. snositi trokove i rizike
manipulacija koje se pritom obavljaju: vozilo skladite / skladite - ekrk, odnosno vozilo
ekrk ako se radi o izravnom prekrcaju. Ove manipulacije obavlja luka operativa, prema
nalozima krcatelja danim lukom dispozicijom.
Brodar je obvezan preuzeti robu ispod ekrka, tj. snositi trokove i rizike ukrcaja robe u
brod (obavljanja manipulacije ekrk brod), kao i slaganja i poravnavanja robe u brodu.
Manipulaciju ekrk brod fiziki obavlja brod, ako raspolae vlastitim manipulacijskim
sredstvima, ili luka operativa o troku broda.
Iako u linijskoj plovidbi (linijski uvjeti, eng. Liner Terms) brodar preuzima robu u lukom
skladitu (terminalu), trokovi manipulacija na terminalu (THC, eng. Terminal Handling
Charges), sukladno gore navedenom pravilu terete robu (obraunavaju se poiljatelju,
odnosno primatelju).

Ukrcaj/iskrcaj robe pomorski promet

Ispod ekrka, Ispod vitla,

Uz bok broda, Alongside Ship...
BROD

KRCATELJ

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Budui da u postupku predaje robe na prijevoz aktivno sudjeluju krcatelj, luka, brodar
(agent brodara u njegovo ime) i carinska sluba, dokumenti koji se pritom primjenjuju
prilagoeni su slubenim potrebama ovih subjekata. U tom smislu, krcatelj treba popuniti
komplet dokumenata koji se sastoji od sljedeih dokumenata:

luka dispozicija,

nalog ukrcaja za carinu i

triptih isprava koju ine:
Prijava ukrcaja (eng. Shipper's Note), kojom krcatelj prijavljuje agentu brodara robu
za ukrcaj;
Nalog ukrcaja (eng. Shipping Order), koji agent brodara daje zapovjedniku broda,
odnosno brodskom asniku zaduenom za ukrcaj;
asnika potvrda (eng. Mate's Receipt), kojom zapovjednik broda potvruje da je
roba ukrcana u brod.
Na temelju ovjerene asnike potvrde agent brodara krcatelju izdaje teretnicu. Time je
postupak predaje robe na prijevoz zavren.
Vrijeme koje krcatelju robe stoji na raspolaganju za obavljanje ukrcaja odreeno je
trajanjem stojnica. U linijskoj plovidbi nema stojnica ni prekostojnica jer je zadravanje
broda u luci unaprijed odreeno plovidbenim redom, a brodar preuzima robu u svojem
skladitu u luci ili u za to odreenom lukom

Zrakoplovni promet
Poiljku namijenjenu za zrani prijevoz poiljatelj predaje slubi robnog prometa zrane
luke u za to odreenom skladitu (domae odnosno izvozno skladite, zavisno o
carinskom statusu robe). Dobivenu potvrdu uskladitenja poiljatelj zatim predaje
pediteru radi obavljanja daljnjeg postupka u svezi s otpremom robe: vaganje, kontrola
(skeniranje) poiljke, ispostavljanje teretnog lista, lijepljenje identifikacijskih naljepnica...
Nakon obavljanja carinskih formalnosti pediter predaje ispunjen teretni list ovjeren
carinskim igom agentu prijevoznika (eng. Handling Agent).
Ovjerom teretnog lista agent potvruje preuzimanje robe na prijevoz, vraa pediteru
primjerak teretnog lista za poiljatelja, te daje nalog slubi robnog prometa za
iskladitenje robe i ukrcaj u zrakoplov. Time je postupak predaje robe na prijevoz zavren.
eljezniki promet
Poiljke koje krca eljeznica (komadne poiljke), poiljatelj zajedno s teretnim listom
predaje skladitaru u otpremnom kolodvoru.
Poiljke koje krca poiljatelj (vagonske poiljke), poiljatelj je duan predati zajedno s
teretnim listom u propisanom roku ukrcaja, u uredovnom vremenu kolodvora. Ukrcaj
robe obavlja se na industrijskom kolosijeku poiljatelja ili na za to odreenom kolosijeku u
otpremnom kolodvoru. Ukrcaj robe u vagon, kao i osiguravanje i uvrivanje tereta u
vagonu duan je obaviti poiljatelj.

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Rok ukrcaja za robu koju krca poiljatelj tee od trenutka kada je poiljatelj izvijeten da je
vagon postavljen za ukrcaj odnosno od vremena za koje je vagon naruen, a iznosi:
est uredovnih sati za vagonske poiljke;
deset uredovnih sati za poiljke poiljateljevih kompletnih vlakova i poiljke iji je ukrcaj
otean radi vremenskih uvjeta.
Cestovni promet
Ukrcaj robe u kamion duan je obaviti poiljatelj, u propisanom roku. Rok ukrcaja,
odnosno iskrcaja kamiona propisuje Tarifa za cestovni prijevoz robe poslovne udruge
Transportkomerc iz Zagreba, meutim taj se rok moe odrediti posebnim dogovorom
izmeu prijevoznika i naruitelja prijevoza.
U praksi se taj rok kree od jednog sata za kamione do pet tona nosivosti, do dva i pola
sata za kamione preko 20 tona nosivosti.
Nakon obavljenog ukrcaja, prijevoznik potvruje preuzimanje robe na prijevoz ovjerom
teretnog lista

Prihvat robe i iskrcaj

Pomorski promet i unutarnja plovidba
U slobodnoj plovidbi, nakon prispijea broda u luku, agent brodara izvjeuje primatelja o
spremnosti broda za iskrcaj robe upuivanjem Pisma spremnosti (eng. Notice of
Readiness).
U linijskoj plovidbi pismo spremnosti se ne primjenjuje, jer je termin prispijea broda
unaprijed odreen plovidbenim redom, a brodar predaje robu primateljima iz lukog
skladita, odnosno na lukom terminalu. Agent brodara avizira primatelje o prispijeu
njihovih poiljaka, kako bi se ovi javili radi preuzimanja istih.
Primatelj ima bezuvjetno pravo preuzimanja robe od brodara na temelju isprave Bez
zapreke (eng. Delivery Order). Ovu ispravu primatelju izdaje agent brodara u zamjenu za
original teretnice, nakon to primatelj podmiri sve obveze prema brodaru (naplate
prevoznine i svih drugih trokova vezanih za izvrenje ugovora o prijevozu).
Zrakoplovni prijevoz
O prispijeu poiljke u zranu luku primatelja avizira sluba robnog prometa zrane luke.
Nakon primitka obavijesti o prispijeu, primatelj treba kod slube robnog prometa iskupiti
prijevoznu ispravu zrakoplovni teretni list (AWB, eng. Air Waybill) i nakon toga moe
preuzeti robu, osim ako prethodno treba obaviti carinske formalnosti.
Iskrcaj robe iz zrakoplova, uskladitenje/iskladitenje, te ukrcaj u vozilo primatelja obavlja
sluba robnog prometa zrane luke.

10

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

eljezniki promet
Nakon to je obavijeten o prispijeu poiljke, primatelj treba na blagajni prispijea
iskupiti prijevoznu ispravu - eljezniki teretni list za meunarodni promet (CIM teretni
list), te preuzeti robu. Ukoliko se radi o carinskoj robi, poiljatelj ne moe preuzeti robu
prije nego to se obavi carinski postupak.
Za iskrcaj robe vrijede ista pravila kao i kod ukrcaja.
Cestovni promet
U cestovnom prijevozu se ne primjenjuju posebne obavijesti o prispijeu, nego se
primopredaja robe obavlja putem prijevozne isprave (teretnog lista, dostavnice). Ukoliko
se radi o carinskoj robi, poiljatelj ne smije iskrcati robu prije nego to se obavi carinski
postupak.
Za iskrcaj robe vrijede ista pravila kao i kod ukrcaja.

PRIJEVOZNE ISPRAVE

11

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Pomorski promet
Prijevozna isprava u pomorskom prometu je brodska teretnica, eng. Bill
of Lading B/L (vidi Prilog 10.). Za razliku od prijevoznih isprava u drugim
prometnim granama, brodska teretnica je vrijednosni papir, to znai da
prijenos teretnice nadomjeta fiziku predaju robe koja je u njoj naznaena,
tj. prijenos teretnice na kupca ujedno znai i prijenos vlasnitva i drugih
prava na robu. Stoga na svakom primjerku teretnice mora biti navedeno
koliko je originala i kopija izdano. Prenosivi su samo originali. S obzirom na
prijenos prava iz teretnice razlikuju se tri vrste teretnice!

Teretnica na ime (eng. Straight Bill of Lading) glasi na odreenu

osobu, tj. samo osobu navedenu u rubrici Primatelj (eng.
Consignee) ovlauje na preuzimanje robe od brodara. To se pravo
moe cesijom prenijeti na treu osobu.
Teretnica po naredbi uz naziv primatelja sadri klauzulu Po
naredbi (eng. To Order), tj. glasi po naredbi navedenog primatelja,
koji svoje pravo preuzimanja robe moe prenijeti na treu osobu.
Ukoliko nije naznaeno po ijoj naredbi, smatra se da je to teretnica
po naredbi krcatelja. Prijenos prava iz teretnice naziva se
indosiranje, a postupak se sastoji u tomu da ovlatenik prava na za
to predvieno mjesto na poleini teretnice stavi naznaku Po
naredbi i svoj peat i potpis, a pri tome moe navesti osobu na koju
se pravo prenosi (puni indosament) ili za naziv osobe ostaviti prazno
mjesto (bianco indosament). Teretnica se na ovaj nain moe
prenijeti vie puta, tj. tijekom putovanja roba moe vie puta
promijeniti vlasnika.
Teretnica na donositelja (eng. To Porter) ne glasi na odreenu
osobu, nego je brodar duan predati robu prvom donositelju
(posjedniku) originala teretnice. Ova se teretnica prenosi obinom
predajom, iz ruke u ruku.

12

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Izdavanjem teretnice brodar, odnosno njegov agent, potvruje

da je roba preuzeta na prijevoz, tj. da je ugovor o prijevozu
zakljuen.
Teretnica se moe izdati nakon obavljenog ukrcaja robe Teretnica Ukrcano (eng. Shipped on board) ili ako brodar
preuzima robu prije prispjea broda (primjerice u lukom
skladitu), nakon obavljenog preuzimanja robe - Teretnica
Primljeno za ukrcaj (eng. Received for shipment). Teretnica
koja ne sadri primjedbe brodara glede stanja robe i
ambalae (samo vanjski izgled: manjak, oteenje) naziva
se ista teretnica.
Originali teretnice ne putuju zajedno s robom ve se
dostavljaju primatelju potom ili preko banke, ovisno o nainu
plaanja robe, dok robu u prijevozu prati kopija teretnice.

Unutarnja plovidba
Za prijevoz robe u unutarnjoj plovidbi primijenjuju
se dvije prijevozne isprave: teretnica (njem.
Ladeschein) i teretni list (njem. Frachtbrief).
Teretnica i njezina primjena ne razlikuje se od
teretnice u pomorskom prometu. Bianco obrasce
teretnog lista za unutarnju plovidbu poiljatelj
moe preuzeti kod agenta brodara.
Prije ukrcaja robe, poiljatelj mora predati agentu
brodara ispunjen teretni list. Nakon obavljenog
ukrcaja robe, agent brodara ovjerava teretni list,
ime potvruje da je roba preuzeta na prijevoz, tj.
da je ugovor o prijevozu zakljuen.

13

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Zrani promet
Prijevozna isprava u meunarodnom zranom
prometu je zrakoplovni teretni list, eng. Air Waybill AWB (vidi Prilog 12.). Za otpremanje poiljaka u
zranom prometu, pediter mora biti registriran kao
IATA agent, to podrazumijeva odgovarajuu strunu
osposobljenost i udovoljavanje propisanim tehnikim
uvjetima.
Osim toga, pediter mora imati zakljuen ugovor sa
zranim prijevoznikom o obavljanju poslova robnog
agenta (eng. Cargo Agent), koji ga ovlauje za
izdavanje teretnih listova i zakljuivanje ugovora o
prijevozu u ime dotinog prijevoznika. U suprotnom,
pediter ove poslove mora obaviti preko posrednika s
prethodno spomenutim ovlastima.

Ispunjeni teretni list, ovjeren carinskim igom,

pediter treba predati agentu prijevoznika (eng.
Handling Agent) do odreenog roka prije
polijetanja zrakoplova. Ovjerom teretnog lista,
agent potvruje da je roba preuzeta na prijevoz, tj.
da je ugovor o prijevozu zakljuen.
IATA (eng. International Air Transport Association),
Meunarodno udruenje zranih prijevoznika.
Funkcije Handling Agenta najee obavlja sluba
robnog prometa zrane luke (primjerice u Zranoj
luci Zagreb), no u nekim zranim lukama te
poslove obavljaju same zrakoplovne kompanije.

14

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

eljezniki promet

Prijevozna isprava u meunarodnom eljeznikom prometu je

teretni list za meunarodni promet propisan konvencijom CIM
(vidi Prilog 13.).
Ispunjeni teretni list poiljatelj treba predati skladitaru kod
preuzimanja vagona u otpremnom kolodvoru.
Nakon provjere ispravnosti obavljenog ukrcaja robe, skladitar
zatvara i plombira vagon, te potvruje prijam poiljke na teretnom
listu koji vraa poiljatelju i upuuje ga na blagajnu otpreme radi
zakljuenja ugovora o prijevozu.
U skladu s biljekom o frankiranju, blagajnik obraunava i naplauje
prijevozne trokove, te ovjerava teretni list kolodvorskim igom s
nadnevkom. Duplikat teretnog lista (list broj etiri u kompletu) vraa
poiljatelju, kao dokaz o zakljuenom ugovoru o prijevozu.
Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF), Bern
1980., Dodatak B: Jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom
prijevozu robe na eljeznicama.

Cestovni promet
Prijevozna isprava u meunarodnom cestovnom prometu je
teretni list za meunarodni promet propisan konvencijom
CMR (vidi Prilog 14).
Teretni list treba ispuniti poiljatelj prije ukrcaja robe. Nakon
obavljenog ukrcaja, prijevoznik ovjerava teretni list i vraa
primjerak za poiljatelja, ime potvruje da je preuzeo robu
radi prijevoza, tj. da je ugovor o prijevozu zakljuen.
U praksi teretni list u pravilu ispunjava pediter (na temelju
dispozicije i faktura koje je prethodno dobio od komitenta) kad
mu se prijevoznik nakon ukrcaja robe javi radi izvoznog
carinjenja.
CMR Konvencija o ugovoru za meunarodni prijevoz robe
cestom, eneva, 1956.

15

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

FAZE, FUNKCIONALNI CIKLUSI I PUSH/PULL STRATEGIJA

OPSKRBNOG LANCA
Push/Pull - granica
Push - strategija

Pull - strategija

Push - procesi

Ciklus
materijala

Pull - procesi

Ciklus
proizvoda

Ciklus
zaliha

Dobavlja
koe

Ciklus
prodaje

KUPAC

Maloprodaja

Pull - procesi
Dobavlja
tekstila
DISTRIBUTER

TVORNICA
OBUE

Dobavlja
sintetike

Distribucijski
centar (DC)

Dobavlja
pribora

KUPAC

Outlet

Dobavlja
ambalae

NABAVA

PROIZVODNJA

DISTRIBUCIJA

POTRONJA

URAVNOTEENJE IMBENIKA OPSKRBNOG LANCA

Konkurentna
strategija

Spektar obiljeja
opskrbnog lanca

OBILJEJA OPSKRBNOG LANCA

EFEKTIVNOST

Konkurentna
strategija

EFEKTIVNOST

OBILJEJA OPSKRBNOG LANCA

INFORMACIJE

PRIJEVOZ

ZALIHE

INFRASTRUKTURA

imbenici opskrbnog
lanca i konkurentna
strategija tvrtke

16

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

KONCEPCIJE DISTRIBUCIJSKIH MREA

KONVENCIONALNE KONCEPCIJE
K

Kupci (prodajna
mjesta)

K
K

Direktna dostava

Robni tokovi

PROIZVOA

K
K
K

K
K

Kupci (prodajna
mjesta)

Robni tokovi

Distribucijsko skladitenje

PROIZVOA

Distributer

K
K
K

17

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Gospodarska uloga logistikog operatera je zadovoljenje

osnovnih zahtjeva koji gospodarsko okruenje postavlja
tehnologiji prometa:

Racionalizacija prijevoznih trokova

Racionalizacija trokova manipulacije robom
Skraenje rokova isporuke
Brzina i dostupnost informacija
Pojednostavljenje administrativnih postupaka

Logistiko-distribucijski centar je glavni infrastrukturni

element logistike industrije te predstavlja sustav koji u
fizikom i organizacijskom smislu omoguava strateku
vezu izmeu proizvodnje i trita.
Ta se veza ostvaruje kroz funkcioniranje LDC-a, koje
obuhvaa:

Infrastrukturu
Suprastrukturu
Ljudske resurse
Tehnologiju.

18

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Funkcioniranje cjeline sustava LDC-a, kao i interakcije njegovih

elemenata treba promatrati kroz slijedee osnovne strukture:

Struktura subjekata LDC-a, koja odraava

nositelje pojedinih funkcija LDC-a
Struktura funkcija LDC-a, koja odraava pojedine
funkcionalne podsustave LDC-a
Struktura vlasnitva LDC-a, koja odraava
formalno pravne i ekonomske odnose izmeu
pojedinih subjekata LDC-a.

S obzirom na svoju ulogu u funkcioniranju sustava LDC-a,

mogu se identificirati slijedei subjekti:

Prijevoznici prijevoznike tvrtke koja svoje kapacitete zapoljavaju

prijevoznim supstratom posredno ili neposredno generiranim iz LDCa, bilo da se radi o otpremi ili o dopremi robe.
pediteri pediterska poduzea koja se bave organizacijom
otpreme i dopreme roba preko logistikog centra te obavljanjem svih
usluga s tim u svezi (carinsko zastupanje, angairanje inspekcijskih
slubi, organizacija zbirnog prometa, administrativni poslovi kod
prekrcaja i skladitenja, organizacija dostave/preuzimanja poiljaka
od vrata do vrata, eng. door to door...).
Logistiki operateri (3PL operatori) poduzea specijalizirana za
pruanje logistikih usluga, kao to su prekrcaj, skladitenje i usluge
dodane vrijednosti, eng. Value Added Services VAS, (primjerice
sortiranje, prepakiranje, personaliziranje, etiketiranje)...

19

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

S obzirom na svoju ulogu u funkcioniranju sustava LDC-a,

mogu se identificirati slijedei subjekti:
Javne slube slube organa dravne uprave koje nadziru
meunarodni promet roba (carinska sluba, trina inspekcija,
sanitarna inspekcija...).
Davatelj infrastrukture privatno, javno ili mjeovito
poduzee koje je nositelj vlasnitva nad infrastrukturom LDC-a,
koju za obavljanje svojih djelatnosti koriste prethodna etiri
subjekta. Infrastruktura LDC-a obuhvaa manipulacijske
povrine, prekrcajne rampe, industrijske kolosijeke, parkiralita,
otvorena i zatvorena skladita, odlagalita, poslovne zgrade i
pomone objekte (primjerice: servisna radionica, trafo
stanica, toplinska/plinska stanica, benzinska crpka...) koji se
nalaze u krugu LDC-a. Davatelj infrastrukture takoer obavlja
usluge odravanja i ienja objekata te posredovanja pri
koritenju telekomunikacijskih i komunalnih usluga (telefonski
prikljuak, grijanje, opskrba vodom i elektrinom energijom...).

Sektor operativnog prihvata, koji obuhvaa sljedee

funkcije:
Prihvat vozila (teretnih vozila kojima se doprema i
otprema roba, te slubenih vozila korisnika i subjekata
LDC-a)
Prihvat robe (evidentiranje i operativni nadzor nad robom
koja se doprema, odnosno otprema iz LDC-a)
Prihvat osoblja (vozaa, terenskog osoblja korisnika...)
Operativnu infrastrukturu ovog sektora ine otvorena i
nadzirana parkiralita, interne prometnice, prostorije za
potrebe slubenog osoblja LDC-a, ekaonice, sanitarni
vor, ugostiteljski sadraji...

20

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Sektor skladitenja, prekrcaja i usluga dodane

vrijednosti, koji obuhvaa sljedee funkcije:

Iskrcaj robe iz teretnih vozila i uskladitenje

uvanje robe u skladitu
Skladitenje i ukrcaj robe u teretna vozila
Prekrcaj robe iz jednog prijevoznog sredstva u drugo, odnosno
promjena naina prijevoza (intermodalni prijevoz)
Obavljanje usluga dodane vrijednosti (sortiranje, prepakiranje,
etiketiranje...)
Operativnu infrastrukturu ovog sektora ine otvorena i zatvorena
skladita, odlagalita, prekrcajne rampe te industrijski kolosijeci.

Sektor distribucije, koji obuhvaa slijedee funkcije:

Personalizacija robe, odnosno cross docking

Dostava robe unutar gravitacijskog podruja LDC-a.
Operativnu infrastrukturu ovog sektora ine distribucijska
skladita, odnosno cross docking centri, koji se fiziki
nalaze u sklopu kapaciteta sektora skladitenja, prekrcaja
i usluga dodane vrijednosti, no u organizacijskom smislu
predstavljaju zasebnu cjelinu.

21

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

ULAZ

IZLAZ
CROSS DOCKING

DOLAZNI
KAMIONI

PRIJAM

SORTIRANJE

UKRCAJ

DOSTAVNA
VOZILA

Sustav cross docking-a

Sektor odravanja, koji obuhvaa slijedee

funkcije:
Odravanje i ienje objekata i operativnih povrina
LDC-a
Odravanje transportnih i transportno manipulacijskih
sredstava, tehnike opreme i pomagala
Pruanje, odnosno posredovanje u pruanju
telekomunikacijskih i komunalnih usluga
Operativnu infrastrukturu ovog sektora ine servisne
radionice, garae, spremita i druge slubene prostorije.

22

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Sektor javnih slubi, koji nije ustrojstveni dio LDC-a u

uem smislu, ali predstavlja komplement neophodan za
ispunjenje funkcija LDC-a u cjelini. Obuhvaa javne
slube koje nadziru promet roba (carinsku slubu,
sanitarnu inspekciju, trinu inspekciju...) te potansku
slubu.

Funkcije navedenih sektora takoer zahtijevaju odgovarajuu

suprastrukturu (transportna i transportno manipulacijska sredstva,
tehnika oprema i pomagala...), kvalificirano osoblje, te
organizacijsko tehnoloka i informatika rjeenja (eng. know how).

23

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Struktura vlasnitva, iako izravno ne uvjetuje radne procese

koji se odvijaju u sklopu LDC-a, moe znaajno utjecati na
pozicioniranje LDC-a na tritu logistikih usluga.
Primjer:
CCG je mjeovito poduzee, u vlasnitvu pokrajinske i savezne
vlade, banaka i peditera logistikih operatera, u kojemu su
komplementarno povezani javni sektor, financijski sektor i
privatno poduzetnitvo.

Gravitacijsko podruje odreenog LDC-a moe se podijeliti

na etiri dijela:

Lokalno gravitacijsko podruje do 250 km

Gravitacijsko podruje do 500 km
Gravitacijsko podruje posebnog interesa do 750 km
Gravitacijsko podruje povremenog interesa do 1000
km.

24

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

irina gravitacijskog podruja oko terminala see i do tisuu

kilometara. Uim gravitacijskim podrujem smatra se podruje do
250 kilometara, zonom orijentacije veine tokova roba na terminal
do 500 km, a iznad toga zonom interesa kod pojedinih vrsta roba,
naina prijevoza i odredita.

Luki terminali imaju ire gravitacijsko podruje od kontinentalnih

koji vrlo esto preuzimaju ulogu tranzitnih terminala prema velikim
lukim terminalima za odreeno podruje.

Primjer:
Geoprometni poloaj i gravitacijsko podruje grada Zagreba i
zagrebakog vorita odreeni su sjecitem europskih koridora
X i Vb, izgraenou prometne infrastrukture, i ekonomsko
politikim imbenicima.
Stanje prometne infrastrukture je fokusirano na izgraenost
autocesta, ranirnog kolodvora, a planirana izgradnja nove
dvokolosijene pruge od granice s Republikom Maarskom
(Karlovac-Zagreb-Rijeka) do zavrne toke na koridoru Vb s
lukom Rijeka, poveat e propusnu mo eljeznice na toj trasi.
Zavretkom izgradnje autoceste Zagreb-Sisak i povezivanjem
Siska i Karlovca stvorit e se trokut Zagreb-Sisak-Karlovac to
omoguava neposrednu povezanost Zagreba kao europskog
intermodalnog vorita i logistiko-distribucijskog sredita u
jedinstveno gravitacijsko podruje.

25

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Tablica 1. Kategorije intermodalnih terminala

Izvor: B. W. Wiegmans, E. Masurel, P. Nijkamp: Intermodal Freight Terminals: An Analysis of the Terminal Market, Transportation Planning and
Technology, OPA, Vol. 23, 1999., p. 223.

VOLUMEN

INFRASTRUKTURA

PODRUJE
TERMINALA

DIZALICE

XXL terminal

Preko 500.000 t/g

24-27 eljezni. trake

12-16 cestovnih traka

400.000 m2
200 x 2000 m
22-40 ha

4 kontejnerska mosta

XL terminal

100.000 - 500.000 t/g

9-12 eljezni. trake

3 cestovne trake

400.000 m2
3 ha 8300 m2

14 dizalica

L terminal

30.000 -100.000 t/g

5 eljezni. traka

50 ha 94.000 m2
36.400 m2

2 dizalice

M terminal

10.000 - 30.000 t/g

4 eljezni. trake

10.500 m2

4 dizalice

1-2 eljezni. trake

9.000 m2

1 kontejnerski most

S terminal

manje od 10.000 t/g

Gravitacijsko podruje LDC-a odreeno je njegovim

geoprometnim poloajem, glavnim unutarnjim,
meunarodnim i tranzitnim robnim tokovima, te
ekonomskim i politikim imbenicima.
Iskoritenje potencijala samog geoprometnog poloaja
prema gravitacijskom podruju esto je limitirano
stupnjem izgraenosti i propusne moi prometne
infrastrukture u neposrednom okruju.

26

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Gravitacijska podruja Robnih terminala Zagreb

Kriteriji koji odreuju geoprometni poloaj i gravitacijsko

podruje su:

Postojei robni tokovi, unutranji i vanjski ukljuujui i tranzit

Razvijenost prometne mree i mogunosti ukljuivanja na
glavne prometnice, dubina akvatorija kod lukih terminala,
povezivanje s najmanje dvije grane prometa (cesta i eljeznica)
Utjecaj na okoli
Veliina povrina predvienih za terminal.

27

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Podkriteriji su grupirani:

Prema interesnim skupinama

(korisnici, investitori, logistiki i drugi operateri, drutveno
okruenje i dr.)
Prema tipu kriterija
(tehnoloki, organizacijski, ekonomski, ekoloki, tehniki,
zakonski itd.)
Prema nainu promatranja i razini
(makro i mikro).

Kriteriji sustava terminala:

Stupanj razvoja infrastrukture

Poloaj u odnosu na transportne koridore
Stupanj razvoja logistikog sustava
Usklaenost (sinergija) s postojeim logistikim aktivnostima
Usklaenost s vanjskim stratekim inicijativama
Raspoloivost zemljita za budui razvoj
Zakonska regulativa, vlasnitvo zemljita
Povezanost s lukama i terminalima
Izvodljivost (cost-benefit)
Intenzitet intermodalnih tokova.

28

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Kriterij drutvenog sustava:

Usklaenost s prostornim planovima

Usklaenost s strategijom gospodarskog razvitka
Usklaenost s planovima regionalnog europskog razvoja
Utjecaj na gospodarski razvoj regije
Energetska uinkovitost i potronja
Zatita resursa
Zakrenost cestovnih prometnica na irem podruju i lokalnoj
razini
Ekoloki kriteriji: ispuni plinovi, buka, vibracije
Vizualno uklapanje u okoli
Uporaba zemljita
Sigurnost prometa i transportna zatita
Povezanost s gradskim podrujima
Utjecaj na posebno osjetljiva podruja (nacionalni parkovi,
vodozatitna podruja, izvorita i dr. ).

1. ZAGREB
S

Povoljan geoprometni I gravitacijski
poloaj (koridori X i Vb)

Kvalificiran kadar

Djelomino razvijena informatika
podrka

Prisutnost tri (etiri) prometne grane

Rad i iskustvo djelomino razvijenog
IT-a

W

Zaguenost prometnih tokova na
gradskom i prigradskom podruju

Nema definirane gradske logistike

Nema definiranih mikrolokacija za
razvoj IT terminala i LDC-a

Loa povezanost prometnih grana
na gradskom i prigradskom podruju

Mali obujam primjene IT tehnologije

O

Znaajan privredni potencijal u
lokalnom i regionalnom okruenju

Porast meunarodnih robnih tokova

Interes stranog kapitala

Veliko gravitacijsko podruje

T

Jaanje domae i inozemne
konkurencije

Neujednaenost nacionalnih i
lokalnih planova razvoja

29

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

1. SISAK
S

Povoljan geoprometni i gravitacijski
poloaj

Prisutnost etiri prometne grane

Investicije u cestovnu infrastrukturu

W

Zaguenost prometnih tokova na
gradskom i prigradskom podruju

Nema definirane gradske logistike

Nema definiranih mikro lokacija za
razvoj IT terminala i LDC-a

Loa povezanost prometnih grana na
gradskom i prigradskom podruju

O

Znaajan privredni potencijal u
lokalnom okruenju

Porast meunarodnih robnih tokova

Interes stranog kapitala

T

Jaanje domae i inozemne
konkurencije

Neujednaenost nacionalnih i lokalnih
planova razvoja

Cl x =
i =1

Pi
1000d ix

Za svako vorite x=1, ... m

Za svaki grad i=1, ... n

30

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Clx = pokazatelj centralnosti vorita x

Pi = stanovnitvo odreenog potroakog centra

d ix = udaljenost izmeu vorita x i grada i

C lx =
i =1

Pi
1000vtix

Predloeni aproksimativni nain izrauna daje dobre rezultate

u uvjetima kada su normalni uvjeti prijevoza uz dobru
infrastrukturnu mreu
Na temelju istraivanja moglo bi se zakljuiti da to vrijedi za
drave gravitacijskog podruja srednje i zapadne Europe, za
podruje jugoistone Europe to nije sluaj
Zbog toga se za podruje jugoistone Europe moraju traiti
rjeenja bez organiziranja lokalnih logistiko-distribucijskih
vorita. Distribucija na to podruje moe funkcionirati
iskljuivo izravno do potroaa po teritorijalnom principu.

31

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Transportno osiguranje
Uobiajeni nain sklapanja ugovora o osiguranju sastoji se u tomu da osiguranik,
odnosno njegov punomonik (logistiki operater), podnese osiguratelju prijavu
osiguranja. Ukoliko prihvaa osiguranje robe temeljem primljene prijave, osiguratelj
izdaje policu osiguranja, ime potvruje da je ugovor o osiguranju zakljuen.
Iznos osiguranja (osigurana vrijednost, osigurani iznos) je najvei iznos odtete koji je
osiguratelj duan isplatiti osiguraniku ukoliko do tete doe uslijed nastupa osiguranog
sluaja.
Osigurani rizici se s obzirom na uzroke nastanka tete mogu svrstati u tri glavne skupine:

Transportni rizici su usko vezani uz prijevoz i opasnosti koje iz toga proizlaze (prometna
nezgoda odnosno nesrea, elementarne nepogode, vlaga, lom robe i ambalae...).

Svi rizici (eng. AAR - Against All Risks) ukljuuju tete koje ne pokriva osiguranje
transportnih rizika, kao to su: lom unutarnjih dijelova, uginue i lom nogu ivih
ivotinja, smrzavanje ili povienje temperature i drugi rizici koji proizlaze iz specifinih
svojstava pojedinih vrsta roba.

Ratni i politiki rizici se pokrivaju u osiguranju pomorskog i zranog prijevoza, dok su u
osiguranju kopnenog prijevoza iskljueni. U skupinu ratnih rizika spadaju tete zbog
zarobljavanja, zapljene, zadravanja, ratnih operacija i drugih uzroka vezanih uz ratna
djelovanja. U skupinu politikih rizika spadaju neredi, graanski nemiri, trajkovi,
terorizam...

Prijava osiguranja

Polica osiguranja

32

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Premija osiguranja je naknada koju osiguratelj naplauje na ime svoje obveze plaanja
odtete osiguraniku, ukoliko doe do tete na osiguranoj robi. Zakljuenjem ugovora o
osiguranju, osiguranik preuzima obvezu plaanja premije osiguratelju.
Ukoliko doe do nastanka tete, osiguranik je duan odmah o tomu izvijestiti osiguratelja,
odnosno njegovog zastupnika u mjestu gdje je teta nastala, te poduzeti mjere radi
spreavanja daljnjeg oteivanja osiguranog predmeta. Ukoliko se sumnja na krau,
dogaaj treba prijaviti policiji. Pri podnoenju odtetnog zahtjeva, osiguranik je duan
prezentirati osiguratelju sve podatke i dokumentaciju temeljem kojih se mogu utvrditi sve
relevantne okolnosti tetnog dogaaja, kao i veliina tete.

Osnovne uvjete u intermodalnom prijevozu

odreuje Konvencija UN-a o meunarodnom
multimodalnom prijevozu robe donesena
1980. godine, koja istovremeno definira i bitna
obiljeja primjene pojma intermodalnog
prijevoza. Konvencija primjenjuje izraz
multimodalni, koji je kasnije zamijenjen
izrazom intermodalni.

33

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Prema Konvenciji UN-a o meunarodnom

intermodalnom prijevozu, za tu vrstu prijevoza
znaajne su ove karakteristike:
Da se u meunarodnom intermodalnom prijevozu
poiljatelj i primatelj nalaze u dvije razliite zemlje
Da se prijevoz robe obavlja koritenjem dva razliita
prijevozna sredstva, odnosno da se takav prijevozni
proces odvija u najmanje dvije razliite prometne grane
Da se cjelokupni proces prijevoza temelji na samo
jednom zakljuenom ugovoru o prijevozu
Da se za cjelokupni prijevozni proces pribavlja samo
jedna prijevozna isprava
Da cjelokupni prijevozni proces organizira samo jedan
prijevozni poduzetnik, odnosno poduzetnik
intermodalnog prijevoza (ITO - Intermodal Transport
Operator).

Konvencija je postala vaea dvanaest mjeseci

poslije uruivanja tridesete ratifikacijske povelje
depozitaru, tj. Generalnom sekretarijatu UN-a.
Konvenciju dopunjavaju i podupiru Pravila
UNCTAD/ICC za multimodalne prijevozne povelje
iz 1991. godine (The 1991 UNCTAD/ICC Rules for
Multimodal Transport Documents).

34

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

FIATA FBL teretnica za intermodalni prijevoz ima

tri glavne karakteristike:
Dokaz o postojanju ugovora o prijevozu
Potvrda o preuzimanju robe za prijevoz
Pravni vrijednosni papir, izdan sukladno odredbi
koja glasi na prenositelja.

FBL teretnica je utriva (tj. negocijabilna)

teretnica ako nije oznaena kao neutriva
(tj. nenegocijabilna)
Utriva FBL daje pravo vlasnitva nad robom i
posjednik takve teretnice indosiranjem stjee
pravo prijema robe ili izvrenje prijenosa
vlasnitva nad robom.

35

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

ODGOVORNOST OPERATERA INTERMODALNOG

PRIJEVOZA

Bitna znaajka intermodalnosti je zapravo u

odgovornosti operatera intermodalnog prijevoza,
koji na temelju Konvencije, UNCTAD/ICC pravila ili
nekih drugih slinih autonomnih kodifikacija u
intermodalnom prijevozu (npr. FIATA standardni
uvjeti iz 1992. godine), na sebe preuzima
odgovornost za robu, od trenutka njenog
preuzimanja od isporuitelja ili opunomoene
tree osobe, do trenutka isporuke primatelju ili
propisanoj treoj osobi.

36

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Logistiar kao operator intermodalnog

prijevoza je osoba koja djeluje u svoje ime i za
svoj raun, ali istovremeno djeluje putem
druge osobe, koja u njegovo ime ugovara tok
intermodalnog prijevoza (u tom sluaju,
logistiar djeluje kao
nalogodavac, a ne kao
agent ili posrednik).

Potpisivanjem ugovora o intermodalnom

prijevozu logistiar na sebe preuzima sve funkcije
(organizatora, koordinatora i poduzetnika cijele
palete usluga) unutar procesa intermodalnog
prijevoza (kod takvog naina prijevoza pojavljuje
se vie sudionika, a svu odgovornost snosi
logistiki operater)
Svrha je, prije svega, zatititi interese korisnika
takve vrste prijevoza.

37

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Logistiki operater preuzima svu odgovornost za

prijevoz robe od trenutka njenog preuzimanja od
isporuitelja do isporuke robe primatelju
U sluaju gubitka robe, njezinog oteenja ili
kanjenja pri isporuci, ako eli biti osloboen
odgovornosti, logistiar kao operator
intermodalnog prijevoza mora dokazati da nije
kriv.

Konvencija UN-a o meunarodnom

intermodalnom prijevozu robe iz 1980. godine
utvruje i stupanj, odnosno visinu iznosa
obeteenja kojom odgovara operator
intermodalnog prijevoza
U sluaju gubitka ili oteenja robe tijekom
procesa intermodalnog prijevoza, povrat tete
iznosi najvie 920 SDR po teretnoj jedinici (koletu)
ili 2,75 SDR po kilogramu bruto mase izgubljenog
ili oteenog tereta.

38

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

SDR (Special Drawing Rights), Specijalna prava

vuenja oznaavaju posebnu valutu
Meunarodnog monetarnog fonda, koja
predstavlja prosjenu vrijednost amerikog dolara
(USD), europskog eura (EUR), japanskog jena
(JPY) i engleske funte (GBP).
Kod odreivanja visine odgovornosti (ili po
teretnoj jedinici ili po kilogramu) uvijek se uzima
ona opcija koja predvia vii iznos.

Upravo zbog velike odgovornosti koju ima

operator intermodalnog prijevoza, svaki operator
pokuava osigurati to veu vlastitu gospodarsku
sigurnost od rizika koji prijete u njihovom poslu.
Tako svaki logistiar nastoji, u zemlji primatelja
robe, putem svoje poslovne mree ili mree svojih
poslovnih partnera, izgraditi sustav potpunog
prijevozno
logistikog nadzora
za kvalitetno
obavljanje
intermodalnog
prijevoza.

39

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Usprkos svim preventivnim mjerama da roba

stigne do primatelja kvalitativno i kvantitativno
neoteena, uvijek postoji rizik od oteenja robe
Kako bi logistiar kao operator intermodalnog
prijevoza osigurao to veu sigurnost pri
izvoenju intermodalnog prijevoza, on dio rizika
prenosi na treu osobu, koja u sluaju havarije
jami odreenu sigurnost time to stavlja
opasnost u pojedine okvire
U tom primjeru osiguravajue pokrie nude:
klasine osiguravajue kue
uzajamne osiguravajue kue
specijalizirane osiguravajue kue, npr. TT
Club (Through Transport Mutual Insurance
Association).

Klasine osiguravajue kue nude osiguranja od

odgovornosti operatera intermodalnog prijevoza,
najee u obliku ugovora o otvorenom pokriu
na osnovi unaprijed poznatih generalnih uvjeta,
odnosno uvjeta prijevoza.
Premije su ugovorene i plative u jednoj ili vie
rata
Kod uzajamnih ili specijaliziranih osiguravajuih
kua, lanovi uplauju uzajamne premije (Mutual
Premium) ili fiksne premije (Fixed Premium).
Djelovanje TT kluba slino je djelovanju P&I
klubova (Protect and Indemnity Club).

40

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Kod intermodalnog prijevoza moe doi do

sporova koji iskrsnu izmeu svih sudionika
(primatelj, poiljatelj, operater intermodalnog
prijevoza, ostali sudionici)
Uzroci takvih sporova su razliiti: oteenje robe,
gubitak robe, kanjenje kod isporuke, manjak
robe...
Takvi sporovi se rjeavaju uobiajenim sudskim
putem. No, zbog dugotrajnih sudskih postupaka,
veina se sudionika intermodalnog prijevoza
samim ugovorom o intermodalnom prijevozu
obvezuje da e sporove rjeavati alternativnim
metodama. Takva metoda je npr. arbitraa,
odnosno rjeavanje sporova pomou posrednika
arbitra.

Arbitraa je nain rjeavanja spora o kojem se

ugovorne strane dogovore unaprijed, putem
pogodbenih klauzula u ugovoru.
Arbitraa se moe formirati uz odreen
projekt ili je stalna, s unaprijed poznatim
pravilima, listom arbitara, nainom pokria
trokova...

41

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Najvee prednosti arbitranog (izvansudskog)

rjeavanja sporova izmeu stranaka su:
Vea brzina rjeavanja postupaka
(jednostupanjsko odluivanje) i time povezani
nii sudski trokovi (manje vremena potroeno
na odvjetnike usluge, sudske takse...)
O postupcima se ne obavjetava ira javnost
Stranke same odabiru arbitre, koji su u veini
sluajeva poznata imena sudske i pravne
prakse
Vea autonomija stranaka pri izboru oblika
postupka.

Operater intermodalnog prijevoza potvruje

svoju kvalitetu i kvalitetu intermodalnog
prijevoza ukljuivanjem postupka rjeavanja
sporova pomou arbitrae jer brzina
arbitranog postupka i pravomonost
arbitranog rjeenja znai sigurno i brzo
obeteenje u
sluaju nesuglasica
ili sporova izmeu
sudionika.

42

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Logistiki operateri, izdavanjem FIATA FBL

teretnice za intermodalni prijevoz, preuzimaju
obvezu da e izvriti intermodalni prijevoz i time
oni postaju poduzetnici odreenoga
intermodalnog prijevoza
Sukladno tome, logistiki operater obraunava
prevozninu i druge trokove koji se pojavljuju u
procesu prijevoza robe od polazita do krajnjeg
odredita, krajnjem korisniku (oblik prijevoza do
krajnjega korisnika tzv. prijevozni lanac)
Obraun prevoznine ili izraun cijene odreenog
prijevoza logistiar obavlja sukladno prijevoznim
tarifama svakog od prijevoznika, prijevozne tarife
predstavljaju pregled cijena prijevoznih usluga.

S poveanjem broja prijevoznih sredstava u

prijevoznom lancu raste i intenzitet prometa,
to zahtjeva viu razinu vremenskog
usklaenja svih sudionika prijevoznog procesa
Vremenska sinkronizacija
pojedinanih nositelja
prijevoza u prijevoznom
lancu vaan je imbenik
konkurentne sposobnosti
svih sudionika
prijevoznog procesa.

43

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

44

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Najvei kontejnerski brodovi, 1970-2006 (in TEUs)

14.000
12.000
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000

0
2

0
2

8
0
2

9
1

9
1

9
1

0
9

9
1

98

8
9

8
9
1

9
1

9
1

6
9
1

9
1

9
1

Prosjena cijena po TEU u odnosu na kapacitet broda i rute transporta

700
Europe - Far East (11,500 miles)

Costs per TEU ($US)

600

Trans Pacific (8,000 miles)

Trans Atlantic (4,000 miles)

500
400
300
200
100
0

1000

2000

3000

4000
5000
Capacity in TEU

6000

7000

8000

45

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. afran

akad.god. 2013/14

Analiza pokazatelja logistikih aktivnosti

TROAK DISTRIBUCIJE PO TONI ROBE

176

180
160
140

132

120
100

90

96

100 101

110

118

80
60

48

40
20
0
Zagreb

akov o Bjelovar Sl. Brod

Rijeka

Zadar

Split

Pula

Dubr.

LOGISTIKI CENTRI

46