Srednja strukovna kola Makarska

STRUKOVNE VJEBE
Seminarski rad
SKLADITE

Sastavila: Ana Grizelj

Prosinac, 2013.

Sadraj

1. UVOD........................................................................................................ 2
2. Skladite..................................................................................................... 2
2.1. Vrste skladita...................................................................................... 4
3.1. Izbor lokacije i namjena skladinog prostora........................................5
4.1. Ureenje skladinog prostora...............................................................5
5.1. Oprema skladita.................................................................................. 5
6.1. Osoblje skladita................................................................................... 6
7.1. Organizacija skladita........................................................................... 6
8.1. Proces poslovanja u skladitu...............................................................7
9.1. Preuzimanje robe u skladitu................................................................7
10.1. Oznaivanje robe u skladitu................................................................8
11.1. Uskladitenje robe................................................................................ 9
12.1. Komisioniranje robe........................................................................... 10
13.1. Otprema robe ekspedit.....................................................................10
14.1. Sluba ekspedita vri i pakiranje robe................................................11
15.1. Ulazni i izlazni procesi u skladitu.....................................................11
3. ZAKLJUAK.......................................................................................... 12
4. LITERATURA......................................................................................... 13

1. UVOD
U ovom seminaru objasniti u to je skladite, koje su vrste skladita, najbolji
izbor lokacije skladite; kako opremiti skladite; tko su osoblja skladita; koja
je organizacija u skladitu; kako se roba preuzima i uskladituje; komisionira i
otpremljuje; koji su ulazni i izlazni procesi u skladitu.

Slika 1. Skladite1

1 www.usporedi.hr
2

2. Skladite
Skladite je prostor namijenjen smjetaju i uvanju robe u gospodarskim
subjektima!
Skladite u irem smislu jest ograeni ili neograeni prostor, pokriveni ili
nepokriveni prostor koji se upotrebljava za uvanje sirovina, poluproizvoda ili
gotovih proizvoda koji su u funkciji odvijanja poslovnih procesa u
gospodarskom subjektu.
U uem smislu skladite bi bilo mjesto skladitenja, uvanja i izdavanja robe.
Svaki gospodarski subjekt mora skladititi svoju robu dok je ne proda.
Skladini je prostor nuan zato to proizvodnja i potronja katkad ne
odgovaraju jedno drugome.
To se uglavnom odnosi na sezonsku robu.
U trgovakim gospodarskim subjektima, nabavljena se roba uskladitava do
prodaje potroaima.
Skladite ima dva temeljna obiljeja:
Skladite kao objekt i zalihe koje se u njima uvaju, jesu troak;
Kod proizvodnih gospodarskih subjekata zalihe osiguravaju kontinuitet
proizvodnje; a kod trgovakih gospodarskih subjekata prodajnu spremnost.
Skladino poslovanje obuhvaa poslove preuzimanja, smjetanja, uvanja,
manipuliranja, izdavanja robe, povrat robe, a moe se raditi obradba ili
dorada.
Pri obavljanju tih poslova neizbjeni su gubitci na robi, a kako je rije o
velikim koliinama robe to i nastali gubitci ine veliku materijalnu vrijednost
za pojedini gospodarski subjekt i za gospodarstvo u cjelini.
Osnovni zadatak skladine slube bez obzira na to koja se roba skladiti,
osigurati:
nesmetan i kontinuiran tijek poslovanja gospodarskog subjekta,
ouvanje vrijednosti i kvalitete uvane robe
kvalitetno skladitenje uz minimalne trokove.

1 Vrste skladita
Skladita robe najee su podijeljena prema vrstama robe pa razlikujemo:
Skladita prehrambene robe
Skladita tekstilne robe
Skladita obue
Skladita eko materijala
Skladita drvene grae
Skladita graevnog materijala
Skladita duhana i cigareta
Skladita automobila i dijelova
Druga skladita.
Prema nainu gradnje, skladita dijelimo na slijedei nain:
Otvorena skladita
Polupokrivena skladita
Zatvorena skladita
Skladita prema stupnju mehanizacije jesu:
Niskomehanizirana ili klasina skladita,
Visokomehanizirana skladita,
Automatizirana skladita,
Robotizirana skladita.
Osim

navedenih postoje i specijalizirana skladita:

Silosi
Hladnjae
Vinski podrumi
Skladita tankovi
Grijana skladita

Javna skladita posebno su vana jer omoguuju drugim gospodarskim

subjektima, posebno onima koji se bave vanjsko trgovakim poslovanjem, da
uz odreenu naknadu u njima uvaju robu.
Posebna vrsta skladita jesu ona koja se bave skladitenjem tue robe a
posluju kao posebni gospodarski subjekti.
Meu njima su najvanije javna skladita koja se dijele na obina, posebna i
carinska javna skladita.

1.1.

Izbor lokacije i namjena skladinog

prostora

Pod lokacijom razumijevamo mjesto na kojem e se izgraditi skladite.

Lokacija ovisi prije svega o vrsti i namjeni skladita.
Pretpostavke su za izbor dobre lokacije:
Teren na kojem e se izgraditi skladite ne smije biti podvodan,
Osiguranje dobrog prilaza prijevoznim sredstvima tako da se moe
nesmetano obavljati doprema i otprema robe.

1.1.

Ureenje skladinog prostora

Pri ulazu u skladite roba se priprema za skladitenje, pa je za to potrebno

predvidjeti manipulativni prostor.
Taj se prostor moe u manjim skladitima rabiti za pakiranje i izdavanje robe
sa skladita.
U skladitim u kojima je ulaz i izlaz robe velik, uputno je, radi preglednosti i
lakeg poslovanja, predvidjeti dva odvojena prostora, kao to je u skladitu
odvojen ulaz od izlaza robe.
Skladini se prostor sastoji od korisne i pomone povrine.
Prostor u skladitu mora biti ureen tako da omoguuje:
Brzo poslovanje skladita i unutarnjeg prijevoza,
Preglednost uskladitenih zaliha robe,
Racionalnu uporabu skladinog prostora,
Odravanje higijene i istoe u skladitu.
Smjer kretanja robe u skladitu:
Linijski(od ulaza prema izlazu)
Polukruan(od ulaza prema izlazu)
Pravokutan(put kretanja od 90 stupnjeva od ulaza prema izlazu)

2.1.

Oprema skladita

U opremu skladita ubrajamo sljedee ureaje:

Oprema za smjetaj robe,
Rasvjeta, grijanje, zraenje, klimatizacija,
Ureaji za mjerenje robe,
Ureaji za sigurnost robe od poara i provalne krae,
Prijevozno sredstvo,
Alati i strojevi,
Oprema za elektroniku obradu podataka.
5

3.1.

Osoblje skladita

U skladitu obino postoje slijedea radna mjesta:

Voditelj skladita, skladine slube(glavni skladitari),
Skladitar,
Tehnolozi sustavnog skladitenja,
Pomoni radnici,
Administrativno osoblje.

4.1.

Organizacija skladita

Pri organizaciji skladine slube gospodarski subjekt mora uzeti u obzir

specifinost svog poslovanja i njima prilagoditi organizaciju te slube.
Organizacija skladine slube ovisi o nizu initelja, od kojih su najvaniji:
Smjetaj i veliina gospodarskog subjekta,
Organizacija rada u cjelini,
Organizacija nabavne i prodajne slube,
Asortiman, koliina i opseg robe koja se skladiti.
Skladina sluba mora biti organizirana tako da omogui najbolje obavljanje
skladinih zadataka, racionalnu uporabu prostora, mogunost brzog prijevoza
i manipulacije, djelotvorno preuzimanje i otpremu, jednostavnu i aurnu
dokumentaciju i evidenciju, sigurnost zaposlenih na radu uz to manje
trokova.
Suvremeni pristup organizaciji skladine slube je dvostruk:
Marketinki-odnosi se na istraivanje trita, nabavu, prodaju, skladite.
Logistiki-odnosi se na strateko postavljanje skladita, uslunih centara,
radnih postrojenja du cijelog lanca opskrbe.
Struktura poslovnih zgrada ukljuuje odluke o broju i tipovima skladita,
njihovoj lokaciji i njihovim operacijama.

5.1.

Proces poslovanja u skladitu

Proces poslovanja u skladitu poinje primanjem robe u skladite a zavrava

izdavanjem odnosno otpremom robe sa skladita.
Proces poslovanje u skladitu obuhvaa skup postupaka koji je skladina
sluba mora poduzimati da bi ostvarila svoju osnovnu djelatnost.

Ulaz,
preuzimanje,
skladitenje,
pakiranje,
komisioniranje,
otprema,
izlaz.

O ispravno postavljenom i organiziranom procesu rada u skladitu i ureenju

skladinog prostora ovisi uspjenost cjelokupnog poslovanja,
Kojim e se tijekom odvijati proces poslovanja ovisi o:
Lokaciji skladita i njegovoj konstrukciji,
Vrsti robe i namjeni skladita,
Sustavu prijevoza i manipulativnih operacija,
Tehnikoj opremi skladita,
Sustavu dokumentacije,
Sustavu vanjskih komunikacija.

6.1.

Preuzimanje robe u skladitu

S obzirom na intenzitet prometa robe, za primanje odnosno preuzimanje robe

moemo podijeliti na tri naina:
Povremeno preuzimanje,
Dnevno preuzimanje,
Preuzimanje u javnim skladitima.

Preuzimanje robe sastoji se od niza operacija kao to su:

Primanje dokumentacije i preuzimanje prispjele robe provjeravanjem
poiljke,
Istovar robe,
Kvantitativni i kvalitativno preuzimanje.

7.1.

Oznaivanje robe u skladitu

Oznaivanje robe u skladitu vrlo je vano radi preglednijeg smjetaja robe,

breg snalaenja pri manipulaciji i izdavanju.
Gotovo svako skladite oznaava uskladitenu robu odreenim znakovimaiframa.
ifra je odreeni slijed znakova, brojeva i slova ili pak njihova kombinacija koji
neto oznaavaju i koji se upotrebljavaju umjesto rijei.
Ispravno sastavljena ifra treba omoguiti:
Jasnu identifikaciju proizvoda,
Informaciju o obiljejima proizvoda,
Klasifikaciju proizvoda odnosno razvrstavanje po odreenom sustavu,
Smisao ifre utvrujemo iz odgovarajueg kodeksa a znaenje pojedinih
znakova iz sheme znakova.

itanjem ifri odnosno deifriranjem dobivamo potpun pregled smjetaja

neke robe u skladite.

8.1.

Uskladitenje robe

Dva su osnovna naela koja skladina sluba mora poslovati pri skladitenju:
to bolje ouvati vrijednost uskladitene robe i to racionalnije iskoristiti
skladini prostor.
Maksimalno ouvanje vrijednosti robe postii e se pravilnim voenjem
politike skladitenja robe, i to tako da se uvjeti skladitenja prilagoavaju
karakteristikama robe.
Radi racionalnije iskoritenosti skladinog prostora pri skladitenju robe
primjenjuju se odreeni sustavi od koji su najei slijedei:
Skladitenje robe po odreenom ili vezanom mjestu,
Skladitenje po trenutano slobodnom mjestu,
Kombinirano skladitenje.
Opa naela uvanja predmeta skladitenja jesu:
Roba koja jako gubi na teini smjeta se u klimatiziran prostore kako bi
se sprijeilo isparavanje i suenje,
Rasipanje robe sprjeava se pravilnim i paljivim rukovanjem,
Lomljenje robe moe se smanjiti uporabom odgovarajueg pakiranja,
Lako pokvarljive namirnice treba uvati na odgovarajuoj temperaturi,
Roba podlona koroziji mora se uvati od djelovanja vlage i drugih
uzroka pojave korozije,
Vlaga u skladitu moe jako otetiti predmete od drveta koji tada
nabubre i izoblie se a i izolatori el.struje mogu izgubiti izolacijska
svojstva,
Roba koja je osjetljiva na vlagu mora se prema naputku proizvoaa
uvati u preporuenim mikoklimatskim uvjetima,
Odvajanje kemijskih proizvoda od namirnica,
Sprjeavanje kraa iz skladita provodi se stalnim nadzorom skladinih
prostorija a moe biti o u obliku uvarske slube, stalnog video nadzora
i povezanosti s policijskim postajama.
Cilj je sprijeiti gubitke na robi i svesti tete tijekom uvanja robe u skladitu
na najmanju mjeru, a da bi se to postiglo, skladita moraju zadovoljavati ove
uvjete:
Graevinsko-konstrukcijske glede mogunosti smjetanja i rukovanja
robom,
Higijensko-zdravstvene uvjete,
Klimatske,
Mikrobioloke,
Zatita od insekata i glodavaca,
Protupoarne uvjete.
9

10

Manipulacija robe na skladitu obuhvaa poslove koji se moraju obaviti pri

skladitenju robe kao to su istovar, kretanje u skladitu, smjetaj robe i
utovar.
Za ukrcaj i iskrcaj kamioneta te za manipulaciju robom u skladitu rabe se
viliari.
Postoje jednopaletni viliari, dvopalenti viliari i runi viliari.
Viliar pripada skupini manipulacijskih sredstava za koje se slobodno moe
rei da u suvremenim transportnim procesima nema alternative.
Njihova primjena i uloga gotovo je nezamjenjiva u veini proizvodnih procesa,
na terminalima i skladitima.
U skladitima trgovakih gospodarskih subjekata vei se dio robe otprema sa
skladita u manjim koliinama od pune palete pa skladitenje nije mogue
organizirati po sustavu puna paleta u skladite-puna paleta iz skladita.

9.1.

Komisioniranje robe

Pod pojmom komisioniranje robe razumijeva se pronalaenje i uzimanje robe

s mjesta skladitenja te kompletiranje poiljke po narudbi kupca ili pojedinih
prodavaonica u istom gospodarskom subjektu.
Taj posao iziskuje mnogo vremena i radne snage jer je automatizacija u
komisioniranju velikog asortimana uz male narudbe gotovo nemogue.
Kako

bi se osigurao to bri i to laki nain komisioniranja potrebno je:

Ispravno raspodijeliti robu u skladitu,
Pregledno oznaavati mjesto uskladitenja pojedine robe,
Izabrati najpovoljniji sustav uskladitenja na naelu najkraeg puta.

Komisioniranje je svojevrsna zadaa u kojem skladini radnici koji se kreu

odreenim smjerom pokraj uskladitene robe sastavljaju naruenu poiljku
prema nalozima za izdavanje robe sa skladita.
Razlikuju se tri naina komisioniranja:
kruno komisioniranje,
radijalno komisioniranje,
automatski nain komisioniranja.

10.1. Otprema robe ekspedit

Otprema robe ili ekspedit jest sluba koja je neposredno vezana za skladite
ili prijevoz.

11

Osnovni je zadatak te slube robu sloeni po komisijama pakirati i predati na

prijevoz vlastitoj prijevoznoj slubi ili javnom prijevozu, i to izravno ili preko
peditera.

11.1. Sluba ekspedita vri i pakiranje robe.

Osim pakiranja robe, sluba ekspedita obavlja i ove poslove:
Prikuplja popratne dokumete,
Kontrolira ambalau i utvruje je li pakiranje ispravno i zadovoljava li
uvjete prijevoza,
Pri otpremi robe kontrolira sadraj otpreme prema nalozima,
Odbire najpovoljniji prijevozni put i najprikladnije prijevozno sredstvo u
vanjskom i unutranjem prijevozu, brinui se o tome da se prijevozni
trokovi smanje na najmanju mjeru,
Zakljuuje ugovor o prijevozu robe,
Dokumentaciju o otpremi robe alje ovlatenim slubama radi uvoenja
u evidencije i ispostavljanja rauna.
Velike utede u prijevozu mogu se postii smanjivanjem trokova utovara,
istovara i pretovara, to se postie skraivanjem vremena za njihovo
obavljanje.
To se osobito iskazuje pri prijevozu robe na manjim udaljenostima, gdje je
vrijeme prijevoza esto znatno krae od potrebnog vremena za utovar,
istovar ili pretovar.
Da bi se te operacije ubrzale potrebno je:
Pripremiti robu za prijevoz pakiranjem, paletizacijom ili slaganjem robe
u kontenjere,
Obaviti pravilan izbor mehanizacije, to e ovisiti o tome je li utovarno
mjesto opremljeno rampom ili nije,
Urediti i opremiti mjesta utovara odnosno istovara. Najee se ta
mjesta otpremaju brkljama.

12.1. Ulazni i izlazni procesi u skladitu

Programski sustav za upravljanje visoko regalnim skladitem podrava
logistiku skladita za sljedee organizacijske zone:
Zona skladitenja,
Zona otprema,
Prijamna zona.

12

Svaka organizacijska zona ima svoj kod, i bez obzira na sloenost

visokoregalnog skladita, u osnovi je rije o dvije osnovne skladine
operacije: ulazak robe i izlazak robe iz skladita.
S pomou tih osnovnih funkcija izvedene su sve ostale skladine transakcije
koje opisujemo razliitim prateim dokumentima(izdatnice, povratnice,
meuskladinice) a proizlaze i veu se na nadreeni informacijski sustav
skladinog poslovanja.

13

3. ZAKLJUAK
Skladite je prostor namijenjen smjetaju i uvanju robe u gospodarskim
subjektima!
Skladite u irem smislu jest ograeni ili neograeni prostor, pokriveni ili
nepokriveni prostor koji se upotrebljava za uvanje sirovina, poluproizvoda ili
gotovih proizvoda koji su u funkciji odvijanja poslovnih procesa u
gospodarskom subjektu.
U uem smislu skladite bi bilo mjesto skladitenja, uvanja i izdavanja robe.
Svaki gospodarski subjekt mora skladititi svoju robu dok je ne proda.
Skladini je prostor nuan zato to proizvodnja i potronja katkad ne
odgovaraju jedno drugome.
To se uglavnom odnosi na sezonsku robu.
U trgovakim gospodarskim subjektima, nabavljena se roba uskladitava do
prodaje potroaima.
Skladino poslovanje obuhvaa poslove preuzimanja, smjetanja, uvanja,
manipuliranja, izdavanja robe, povrat robe, a moe se raditi obradba ili
dorada.
Pri obavljanju tih poslova neizbjeni su gubitci na robi, a kako je rije o
velikim koliinama robe to i nastali gubitci ine veliku materijalnu vrijednost
za pojedini gospodarski subjekt i za gospodarstvo u cjelini.

14

4. LITERATURA
KNJIGA:
Hruskar, Brajnovi, Petrovi, Lieci, Bri Stipievi, TRGOVAKO POSLOVANJE
2, udbenik za drugi razred srednjih strukovnih kola i zanimanje prodava i
komercijalist.

15