Upravljanje

skladištem

Doc. dr Goran Avlijaš gavlijas@sinergija.edu.ba

Pojam skladišta

 Skladišta - određeni prostori ili prostorije namenjeni za privremeno

čuvanje i smeštaj robe koja je predmet poslovanja preduzeća.

 Dve funkcije:

1. Ujednačavanje neravnomernosti na relaciji potrebe potrošača i

mogućnosti nabavke.

2. Miksovanje proizvoda prema narudžbini kupca što vodi ka efikasnijem

ispunjavanju porudžbina.

1
 Delovi skladišta

 Skladište se sastoji od tri osnovna dela:

1. Prostor - omogućuje čuvanje robe kad su potražnja i ponuda

nejednake, utiče i na dizajn sistema logistike

2. Oprema - uključuje uređaje za rukovanje materijalima, police za

odlaganje, opremu za prenos i sistem za obradu informacija.

3. Ljudi - najkritičniji činilac, pojedinačna pažnja posebnim zahtevima

kupaca poput posebnog pakovanja ili označavanja cena na pošiljci.

Skladišta i distributivni centri

 Skladište može vršiti samo funkciju skladištenja (klasično skladište) ili

skladišnu i distributivnu funkciju (distributivni centar).

1. Klasično skladište - čuvanje zaliha radi proizvodnje (sirovina, poluproizvod)

ili prodaje na ciljnom tržištu (gotov proizvod).

2. Distributivni centar - protok proizvoda, prepakivanje i isporuka različitim

korisnicima; velike pošiljke se dele na manje i transportuju dalje.

2
 Motivi držanja skladišta

 Funkcija izjednačavanja – smanjenje odstupanja između potrebe za

materijalom i njegovog priticanja u količinskom smislu.

 Funkcija sigurnosti - smanjenje nepredvidivih rizika u toku proizvodnje

uz oscilacije potreba na tržištu i zakašnjenje isporuka.

 Funkcija razvrstavanja - oblikovanje asortimana robe u trgovini ili

oblikovanje vrsta proizvoda u industrijskim preduzećima.

 Spekulativna funkcija - značajna u slučaju kada se očekuje povećanje

cena na tržištu nabavke ili tržištu prodaje.

 Funkcija dorade - značajna u slučaju kada kod uskladištenih tereta

dolazi do promene kvaliteta.

Osnovni procesi u skladištu

 Osnovni procesi u skladištu uključuju:

1. Čuvanje

2. Premeštanje

3. Prenos informacija

3
 Osnovni procesi u skladištu - čuvanje

 Čuvanje se odnosi na fizičko raspolaganje proizvodom unutar skladišta.

 Čuvanje je primarna funkcija i ono može biti:

1. Privremeno čuvanje - čuvanje proizvoda koji je nužan za dopunu

zaliha.

2. Polutrajno čuvanje - zalihe koje premašuju trenutne potrebe -

sigurnosne zalihe.

Osnovni procesi u skladištu - premeštanje

 Za pravilno skladištenje, premeštanje je nužno, a odvija u četiri aktivnosti:

1. Prijem, pregled i sortiranje dolazeće robe od prevoznika i obavljanje

provere kvaliteta i kvantiteta.

2. Prenos robe sa prijemnih platformi i premeštanje do pojedinih mesta

za čuvanje unutar skladišta.

3. Priprema za isporuku (komisioniranje) uključujući, proveru, pakovanje

i transport do otpremnih rampi.

4. Isporuka robe prema kupcu određenim načinom prevoza.

4
 Osnovni procesi u skladištu – prenos informacija

 Prenos informacija, javlja se u isto vreme dok se proizvod prima, premešta

i uskladišti.

 Informacija o prijemu ispravnog proizvoda izvršilac upućuje isporučiocu

direktno ili preko prevoznika.

 Menadžment uzima informacije o nivou zaliha, lokaciji zaliha, protoku,

iskorišćenosti prostora i ostale informacije.

 Informacije se mogu koristiti za procenu učinka skladištenja ispitivanjem

stepena iskorišćenosti opreme, produktivnosti i iskorišćenosti prostora.

Lokacija skladišta

 Lokacija - odabrana površinu na kojoj će se graditi neko skladište, treba

da bude ekonomična - spoljni transport što jeftiniji, a putevi što kraći.

 Pri izboru optimalne lokacije skladišta u odnos se dovode troškovi

izgradnje, sa troškovima dopreme i otpreme robe.

 Postoje dva osnovna vida skladištenja robe i materijala:

1. Centralizovani

2. Decentralizovani

5
 Centralizovana skladišta

 Podrazumeva centralizovane prostorije, skoncentrisane na jednom

mestu što omogućava sledeće prednosti:

1. bolje se ekonomiše skladišnim prostorom

2. kontrolisanje kretanja robe i rada u skladištu je brže

3. skladišna služba u organizacionom smislu je funkcionalnija

4. osoblje skladišne službe može da se radi sa većim učinkom

5. troškovi opsluživanja su manji

Decentralizovana skladišta

 Podrazumeva da su skladišta preduzeća udaljena jedna od drugih i

primenjuje se:

1. kada su grupe prodavnica prilično udaljene jedne od drugih i od

centralnog skladišta, tada se ono razbija na manje i bliže delove

2. kada se čuvaju posebne vrste robe zahtevaju i posebna skladišta,

kao što su vinski podrumi, hladnjače i sl.,

3. kada ne postoji mogućnost da se sva roba čuva na jednom mestu.

6
 Izbor optimalne lokacije skladišta

 Male i srednje kompanije – skladišta se uglavnom lociraju pod isti krov sa

proizvodnim pogonom i orijentišu se prema toku tehnološkog procesa.

 Velike firme – osnovni zahtev koji pri izboru lokacije skladišta treba da
bude zadovoljen, jeste da udaljenost skladišta bude što manja.

 Za utvrđivanje optimalne lokacije skladišta koriste se sledeće metode:

1. Metoda težišta

2. Metoda tona-kilometar

Lokacija skladišta – metoda težišta

 Sistem firme se "stavlja" u koordinatni sistem, pa se meri udaljenost

pogona koji troše odgovarajuće količine predmeta rada (T1, T2...Tn) od
ordinate (x1, x2...xn) i od apscise (y1, y2...yn).

 Udaljenost skladišta na apscisi i ordinati se izračunava po formuli:

∑ |
| =
∑

pri čemu je:

= udaljenost mesta potrošnje predmeta rada (ili kupca) na apscisi,

= količina potrebnih predmeta rada (materijala).

7
 Lokacija skladišta – metoda težišta

Primer 1.

Neka se u krugu jedne firme nalaze tri proizvodna pogona, koji troše sledeće
količine predmeta rada:

 Pogon A troši T1 = 15 tona, Pogon B troši T2 = 12 tona, Pogon C troši T3 = 6

tona materijala.

 Udaljenost pogona A na apscisi x1 = 2 km, a na ordinati y1 = 4 km, pogona B

na apscisi x2 = 4 km, a na ordinati y2 = 12 km, pogona C na apscisi x3 = 10
km, a na ordinati y3 = 6 km.

 Kako ćemo, u konkretnom slučaju, odrediti optimalnu lokaciju skladišta

predmeta rada?

Lokacija skladišta – metoda težišta

Rešenje 1.

Prvo ćemo izračunati udaljenost budućeg skladišta na apscisi:

∑ 15 2 + 12 4 + 6 10 138
= = = = .
∑ 15 + 12 + 6 33

Zatim ćemo izračunati udaljenost budućeg skladišta na ordinati:

∑ 15 4 + 12 12 + 6 6 240
= = = = .
∑ 15 + 12 + 6 33

8
 Lokacija skladišta – metoda težišta

Rešenje 1.

14

12 Pogon B

10

8
Skladište
6 Pogon C

4 Pogon A

0
0 2 4 6 8 10 12

Lokacija skladišta – metoda tona kilometar

 Izmere se udaljenosti između proizvodnih pogona i lokacije skladišta

utvrđene metodom težišta, a zatim izračunava udaljenost budućeg
skladišta na apscisi pomoću formule:

∑ |

| =
∑

pri čemu je:

rj = izmerena udaljenost između proizvodnih pogona (ili kupaca) i lokacije

skladišta određene metodom težišta.

9
 Lokacija skladišta – metoda tona kilometar

Primer 2.

Neka je u prethodnom primeru, merenjem utvrđeno da udaljenost pojedinih

proizvodnih pogona od prvobitno utvrđene lokacije skladišta iznosi: za pogon A
r1=3.93 km; za pogon B r2=4.73 km; za pogon C r3=5.96 km.

Kako ćemo, u konkretnom slučaju, odrediti optimalnu lokaciju skladišta

predmeta rada?

Lokacija skladišta – metoda težišta

Rešenje 2.

Prvo ćemo izračunati udaljenost budućeg skladišta na apscisi:

∑ 30 48 60
+ +
= = 3.93 4.73 5.96 = .
15 12 6
∑ + +
3.93 4.73 5.96

Zatim ćemo izračunati udaljenost budućeg skladišta na ordinati:

∑ 60 144 36
+ +
= = 3.93 4.73 5.96 = .
15 12 6
∑ + +
3.93 4.73 5.96

10
 Lokacija skladišta – metoda težišta

Rešenje 2.

14

12 Pogon B

10
Skladište tona-kilometar

8
Skladište težište
6 Pogon C

4 Pogon A

0
0 2 4 6 8 10 12

11