Professional Documents
Culture Documents
Upravljanje zalihama
sedma lekcija
UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Upravljanje zalihama
Osnovni razlozi za postojanje zaliha su:
-potrebno vrijeme da se materijal dopremi do preduzea
odnosno, do radnog mjesta,
-potrebno vrijeme koje materijali i poluproizvodi moraju
provesti u procesu proizvodnje, zbog karakteristika samog
procesa,
-elja da se gotov proizvod isporui kupcu, u najkraem
moguem roku,
-potreba kontinuiranog obavljanja procesa proizvodnje i
-elja svake slube da radi na najbolji mogui nain
odnosno, da nije uzrok zastoja i ekanja.
Upravljanje zalihama
Kod upravljanja zalihama potrebno je voditi rauna o
zalihama:
-sirovina i materijala,
-poluproizvoda i
-gotovih proizvoda.
Sa aspekta motiva postojanja zaliha iste mogu biti:
-sigurnosne zalihe / motiv servisiranje proizvodnje u
potrebnom trenutku/,
-koordinirajue zalihe / motiv uspjena koordinacija
procesa proizvodnje, sa aspekta moguih uskih grla/,
Upravljanje zalihama
-dopunjavajue zalihe / motiv kompletiranje
isporuka robe kupcima /,
-procesne zalihe / zalihe poluproizvoda uslovljenje samim
tehnolokim procesom/ i
-zalihe neophodne za normalno odvijanje procesa
proizvodnje / motiv smanjenje trokova nabavke, ekanja,/
Prema Schroederu postoje etiri razloga odrava nja
zaliha:
-zatita protiv nesigurnosti u nabavkama, potranji i
vremenu samog procesa,
Upravljanje zalihama
-omoguavanje ekonomine proizvodnje i
nabavke,
-pokrivanje oekivanih promjena u potranji na
tritu / rast cijena, poveanje potranje,
smanjenje ponude, trajk, rat, sezonski rast ili pad
potranje../
-osiguranje tranzita / zalihe koje se kreu izmeu
razliitih fabrikih lokacija, proizvodnih jedinica ili
ak izmeu samih faza proizvodnje../
Upravljanje zalihama
Najvei problem, kod upravljanja zalihama,
je odrediti optimalne, odnosno maksimalne i
minimalne zalihe sa aspekta potreba
organizacije u konkretnom trenutku.
Sam pojam optimalne zalihe, treba
prethodno precizirati.
Optimalne zalihe u odnosu na koji kriterij?
Upravljanje zalihama
Prilikom upravljanja zalihama potrebno je
odgovoriti na slijedea pitanja:
-Koju bi vrstu materijala ili robe trebalo drati
na zalihi?
-Koju koliinu pojedinih vrsta roba treba drati na
zalihi?
-Koju koliinu treba naruiti?
-Kada je momenat za plasiranje narudbe?
-Koji e se sistem uspostaviti za kontrolu i
upravljanje zalihama?
Upravljanje zalihama
Odgovor na pitanje koje proizvode treba
drati u zalihama, zavisi od djelatnosti
organizacije kao i od toga da li e se
proizvodi raditi po konkretnim narudbama
kupaca ili za skladite. Naprimjer, ako
preduzee radi sezonske proizvode a
sam proces izrade je dug, potrebno je prije
poetka sezone imati odreenu koliinu
poluproizvoda i gotovih proizvoda na zalihi.
Upravljanje zalihama
Pitanje na koje je veoma teko precizno odgovoriti je, koju
koliinu i kojih materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda
drati na zalihi?
Prilikom odgovora na ovo pitanje potrebno je uzeti u obzir
slijedee elemente:
-stanje na tritu, sa aspekta mogunosti nabavke
materijala i prodaje gotovih proizvoda,
-duinu potrebnog vremena za nabavku odreenih vrsta
materijala,
-visinu potrebnih novanih sredstava,
-duinu proizvodnog ciklusa,
-veliinu skladinog prostorsa,..
Upravljanje zalihama
Ovo je posebno vano u situaciji kada tranja
za proizvodima, konkretne organizacije, nije
unaprijed poznata, to je najea situacija u
praksi.
U svim takvim sluajevima, pristupa se
predvianju odnosno, planiranju mogue tranje
i procjenjuje koliina proizvoda koje treba
izraditi i prodati u datom periodu. Ovakav sluaj
tranje obino se naziva nezavisna potranja.
Upravljanje zalihama
Sluaj u kome potranja, za odreenim
proizvodom, zavisi od potranje za drugim
proizvodom naziva se zavisnom
potranjom. Karakteristian primjer ovakve
tranje su razne isporuke podugovaraakooperanata. U takvim sluajevima
upravljanje zalihama je znatno lake. S
obzirom da je proizvodnja terminski
planirana, lake je predvidjeti potrebni
asortiman i potrebne koliine zaliha.
Upravljanje zalihama
Prilikom definisanja visine nivoa zaliha potebno je
uporediti trokove odravanja zaliha, sa
trokovima eventualnih zastoja procesa, zbog
nedostatka zaliha.
U trokove zaliha treba ukljuiti:
-iznos novanih sredstava angaovanih u
zalihama,
-cijenu kotanja i odravanja skladinih prostora u koje
su smjetene zallihe,,
-plate osoblja zaduenog za voenje brige o
zalihama,
-mogunost kvarenja ili zastarjevanja zaliha,
Upravljanje zalihama
Prilikom izraunavanja trokova zastoja
zbog nedostatka zaliha potrebno je ukljuiti:
-gubitke zbog prekida procesa proizvodnje,
-mogue gubitke narudbi, zbog kanjenja
isporuke gotovih proizvoda kupcima,
-obezbjeenje potrebnih zaliha pod nepovoljnim
uslovima, kao bi se eliminisali zastoji,
-ne selektivnog izbora dobavljaa zbog kratkog
raka u kome je to potrebno uiniti,
Upravljanje zalihama
Kod zavisne potranje primjenjuje se filozofija
potreba, zasnovana na potrebama proizalim iz
potranje za proizvodima u koje se odreeni
dijelovi ugrauju.
Za nezavisnu potranju prihvatljiva je filozofija
kontinuiranog popunjavanja zaliha, u skladu sa
potronjom odnosno, potranjom, vlastitih,
gotovih proizvoda.
Sutina ovog pristupa je da se, uporedo sa
potronjom postojeih zaliha, planira nabavka i
lansira narudba, za popunu potroenih zaliha.
Upravljanje zalihama
Jedan od modela koji se koristi za planiranje zaliha nezavisne
potranje, koji je razvijen ,od strane F.W. Harris-a i njegovog
savjetnika Wilsona, poetkom dvadesetog stoljea, nazvan
Ekonomina koliina narudbe /EKN/, jo se uvjek koristi.
Upravljanje zalihama
4.Materijal se naruuje ili proizvodi u partijama, odnosno
serijama, i cijela se koliina stavlja na zalihe odjednom,
5.Specifina se struktura trokova koristi na slijedei nain:
trokovi jedinice proizvoda su konstantni a za velike se
koliine pri nabavci, ne daje nikakav popust. Trokovi
odravanja zaliha zavise, linearno, o prosjenoj veliini
zaliha. Za svaku partiju, seriju koja se naruuje postoje
fiksni trokovi naruivanja ili pripreme, koji ne zavise o
broju jedinica u toj seriji ili partiji,
6.Predmet /jedinica/ je pojedinaan proizvod. Ne postoji
nikakva interakcija sa drugim proizvodima.
Upravljanje zalihama
Grafiki prikaz nivoa zaliha prema EKN.
Interval
naruivanja
Veliina
partije/
Prosjeni nivo
zaliha = Q/2
serije= Q
VRIJEME
Upravljanje zalihama
D= koliina godinje potranje, u jedinicama mjere
S= trokovi pripreme, u novanim jedinicama
C=jedinni trokovi u novanim jedinicama
i= kamatna stpa odravanja zaliha uprocentu od godinje
vrijednosti zaliha, u novanim jedinicama
Q= veliina partije/serije u jedinicama
TC=ukupan iznos trokova naruivanja, uvean
za trokove odravanja zaliha, u novanim
jedinicama.
Upravljanje zalihama
D
Q
Godinji trokovi odravanja zaliha = iCQ /2
Prosjene zalihe = Q/2
Ukupni godinji trokovi zaliha
TC= SD/Q + iQC/2
2SD
Q= --------iC
Upravljanje zalihama
Izraunati optimalnu koliinu narudbe za
slijedei primjer:
-godinja koliina potronje pocinanog lima, D = 360 tona,
-cijena trokova pripreme po jednoj narudbi,S= 100,00KM,
-godinja kamatna stopa odravanja zaliha, i = 25%,
-cijena pocinanog lima po toni, 1000,00 KM
2x100x 360
Q= --------------- =
0,25 x1000
72000
Upravljanje zalihama
Iz naprijed navedenog primjera vidi se da
bi ekonomina koliina jedne narudbe,
/EKN/ iznosila 17 tona a da bi
narudbenicu trebalo lansirati svaki 21
dan.
Minimalni troak poslovanja, sa ovim
zalihama, TC= 100x 360/17 + 0,25
x1000x17/2= 2117,60 +2125,00=
4242,60 KM
Upravljanje zalihama
Koritenje formule za izraunavanje EKN, ne
moe se esto primjeniti zbog slijedeih razloga:
-potranja za proizvodima najee, nije
konstantna,
-jedinini trokovi nabavke, obino nisu konstantni
jer se za vee koliine dobija rabat, smanjuje
cijena transporta po jedinici mjere,..
-naruena koliina ne dolazi sva od jedanput,
-trokovi pripreme narudbe takoer, mogu
varirati,..
Upravljanje zalihama
Zadatak za vjebu:
Izraunati optimalnu koliinu narudbe i minimalni troak
poslovanja, sa ovim zalihama, za slijedei primjer:
-godinja koliina potronje laka, D = 30000 kg
-cijena trokova pripreme po jednoj narudbi, S= 80,00KM,
-godinja kamatna stopa odravanja zaliha, i = 24 %,
-cijena laka po kg iznosi 12,00 KM,
Upravljanje zalihama
Sistemi upravljanja zalihama trebaju biti zasnovani na
poslovnoj politici konkretne organizacije.
Prema Schroederu, u modernom sistemu upravljanja
zalihama trebalo bi obavljati slijedee funkcije:
-registrovanje transakcija /prijema i izdavanja zaliha../
-pravila odluivanja o zalihama / ko odluuje, na osnovu
ega, kada i koliko se naruuje../
-izvjetavanje o neusklaenostima i propustima / u svim
sluajevima kada je do neusklaenosti dolo zbog izmjene
odreenih pretpostavki za donoenje odluka../
-prognoziranje /potranje na osnovu odreenih
kvantitativnih tehnika../
-izvjetavanje top menadmenta..
Upravljanje zalihama
Sistemi kontrole zaliha mogu biti:
-manuelni /runo evidentiranje zaliha na
karticama, na nain da se za svaki proizvod
otvara posebna kartica.
Kartice mogu biti visee i leee ,../
-kompjuterski sistem kontrole zaliha / podaci o
svakom proizvodu, ukljuujui promjene stanja
zaliha, unose se u raunar.
Na ovaj nain mogu se lahko analizirati trendovi kretanja
zaliha, po pojedinim proizvodima, pojedinanim trokovima,
ukupni trokovi zaliha,.../
Upravljanje zalihama
Prilikom upravljanja zalihama moe se koristiti ABC sistem
upravljanja. Sistem je zasnovan na Paretovu pravilu 20/80 prema
kome 20% stanovnitva raspolae sa 80% bogatstva jedne drave.
Kada se ovo pravilo primjeni na zalihe proizilazi da 20% jedinica
Zaliha, predstavlja 80% vrijednosti zaliha.
U skladu sa tim zalihe se mogu klasificirati u tri grupe:
A- do 20% vrsta materijala, poluproizvoda ili gotovih proizvoda,
sainjava do 80% vrijednosti svih zaliha.
B- cca 30% vrsta materijala, poluproizvoda ili gotovih proizvoda,
sainjava 15% vrijednosti svih zaliha,
C- cca 50% vrsta materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda,
sainjava samo do 5% od vrijednosti svih ukupnih zaliha.
Upravljanje zalihama
Postupak primjene Paretova principa uupravljanju zalihama, odnosno
analizi trokova zaliha, provodi se na slijedei nain:
-izraditi spisak materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda ili rezervnih
dijelova, koji se koriste u preduzeu, sa aspekta vrste, dimenzija,
oblika,..
-izraditi analizu potronje u odreenom vremenskom periodu, kako bi
se mogle dobiti konkretne utroene koliine. Ukoliko protekli period
nije reprezentativan za buduu potronju, potrebno je predvidjeti
potronju,..
Upravljanje zalihama
-od slube nabave za materijale i rezervne dijelove,-od
tehnike pripreme za poluproizvode,- od prodajne slube
za gotove proizvode, uzeti cijene konkretnih materijala,
poluproizvoda ili g.p.,
-izraunati ukupne trokove zaliha po svakoj vrsti
materijala,poluproizvoda ili gotovoh proizvoda,
-rangirati materijale, poluproizvode, rezervne dijelove il i
g.p. prema veliini ukupnih trokova,
-nacrtati Pareto dijagram na osnovu pravila ABC,
-analizirati dobijene rezultate i preduzeti odgovarajue
mjere,..
Upravljanje zalihama
Primjer Pareto dijagrama
100
C
50
B
A
10
10
50
100
Upravljanje zalihama
Primjer:Jedna analiza zaliha materijala u
General Eectric kompaniji pokazala je da je:
- 5% svih artikala sainjavalo 75%
vrijednosti zaliha
- 28% svih artikala sainjavalo 20%
vrijednosti zaliha
- 67% svih artikala sainjavalo 5%
vrijednosti zaliha.
Upravljanje zalihama
Zadatak za vjebu:Preduzee Bosna Zenica imalo je slijedeu potronju
materijala u 2013. oj godini.
Vrsta materijala
Utroena
koliina
Vrijednost
50000 kg
125 000,00 KM
25000 kg
70 000,00 KM
120000 kg
80000 kg
180000,00 KM
120 000,00 KM
12000 kg
500 kg
60 000,00 KM
1500,00 KM
3000 kom
6000 kom
1500,00 KM
500,00 KM
5000 kom
2000 kom
2 000,00 KM
600,00 KM
Vijci M 5x40
Vijci Mx6x40
40000 kom
40000 kom
800,00 KM
820,00 KM
Vijci M 10x35
Vijci M 3x20
35000 kom
60000 kom
1200,00 KM
900,00 KM
3000 kom
3000 kom
15000,00 KM
4500,00 KM
Rang ABC
Upravljanje zalihama
Rangirajte zalihe materijala na principima
ABC.
Nacrtajte Pareto dijagram!
Raditi u grupama po 5 studenata!
Vrijeme za vjebu: 45 minuta
Upravljanje zalihama
Planiranje potreba materijala- PPM
Kompjuterski sistem koji se koristi za upravljanje
zalihama kod zavisne potranje (sirovine i
poluproizvodi)
Pokree se uz pomo glavnog terminskog plana
koji specificira output proizvodnje funkcije
Sve budue potrebe za poluproizvodima i
sirovinama ovise o terminskom planu i izvode se iz
njega pomou sistema PPM-a
Koristei PPM, glavni terminski plan eksplodira u
narudbe za nabavu sirovina i u radne naloge za
terminsko planiranje
JUST in TIME
Izraz JUST in TIME se moe prevesti kao
tano na vrijeme ili u pravo vrijeme.
Predstavlja jedan od tri osnovna principa nove
Japanske proizvodne filozofije /druga dva
principa su KANBAN i SMED metode/. Prvu
ozbiljnu primjenu doivio je u Toyotinim
fabrikama u Japanu.
Ovaj princip zahtjeva da se svaka operacija,
svaki proizvod i svaki gotov proizvod zavri u
tano predvienom roku. Ni prije ni kasnije.
JUST in TIME
Ovo pravilo ne vai samo za proizvodnju
ve i za sve slube. Nabava mora nabaviti
materijal tano na vrijeme, operativna
priprema lansirati radni nalog tano na
vrijeme, svaka proizvodna operacija se
treba zavriti u planiranom roku, gotov
proizvod isporuiti kupcu tano na
vrijeme, prodaja mora signalizirati
proizvodnji potrebu za izradom proizvoda,
tano na vrijeme..
JUST in TIME
Da bi se ostvarila osnovna zamisao metoda
JUST in TIME, potrebno je stalno skraivati
vremena izrade svakog sastavnog dijela
proizvoda. Na taj nain se skrauje ukupno
vrijeme izrade za konkretni proizvod.
Jedan od prvih ciljeva JUST in TIME metode je
kontinuirano ubrzanje procesa reprodukcije a
samim tim i racionalnije upotrebe kapitala.
Vremenski interval izmeu poetka procesa
reprodukcije /nabnave/ i okonanja procesa
/prodaje i naplate/ treba biti to krai, sa
tendencijom stalnog skraenja.
JUST in TIME
Drugi vaan cilj je da steeni kapital, na
poetku novog ciklusa, bude svaki put,
vei od kapitala na poetku prethodnog
ciklusa. Na taj nain se stalno i sve bre
poveava kapital organizacije.
Ovdje je potrebno naglasiti razliku izmeu
procesa i ciklusa reprodukcije.
Proces predstavlja kretanje u pravoj liniji
a ciklus predstavlja kruno kretanje.
JUST in TIME
Da bi proces poeo potrebno je angaovati odreena
novana sredstva /No/, novanim sredstvimna se
obezbjeuje materijal-robe /Ro/. Kroz proces proizvodnje
/Ro/ se transformie u finalni proizvod /R1/. Prodajom i
naplatom proizvoda /R1/ dobijaju se novana
sredstva /N1/.
To
T1
T2
T3
No
Ro
R1
N1
JUST in TIME
Koncepcija JUST in TIME zasnovana je na ideji
bez-skladine proizvodnje, proizvodnje bez
defekta i bliskoj saradnji izmeu naruioca i
isporuioca.
JUST in TIME znai, proizvesti samo ono to se
trai, sa 0 defektom, u najmanjim moguim
serijama i u najkraem moguem intervalu.
Ovakav nain proizvodnje podrazumjeva
nastojanje da se proizvodi i dijelovi rade u
tano, neophodnom taktu, podrazumjeva
fleksibilan proizvodni sistem sa vremenima
reglae svedenim na minimum.
JUST in TIME
Cilj mtode JUST in TIME nije
jednomjesena ve jednokomadna
proizvodnja.
Pozitivni rezultati se ogledaju u malim
koliinama materijala u proizvodnji,
kratkim vremenima reglae alata, malim
zalihama gotovih proizvoda, boljem
kvalitetu, pojednostavljenju administracije,
lakem odreivanju prioriteta,...
JUST in TIME
Metoda JUST in TIME moe se primjeniti u
slijedeim sluajevima:
-unutar sopstvenog preduzea,
-u odnosima izmeu kooperanata i sopstvenog preduzea,
-od sopstvenog preduzea do kupca,
-od kooperanta do kupca.
Sa aspekta upravljanja zalihama, bez-skladina
proizvodnja podrazumjeva da se jedna isporuka ne tretira
kao pojedinani zadatak za sebe, ve kao dio frekventno
ponavljajuih isporuka, u okviru nekog ugovora.
Prednosti:
1. Minimiziranje svih tipova otpada u cijelom
sistemu
2. Sniavanje proizvodnih trokova
3. Skraenje vremena izrade pojedinih dijelova
proizvodnje
4. Sinhroniziranje procesa rada
5. Balansiranje kapaciteta
6. Kontinuiranje proizvodnje
7. Poveanje kapaciteta proizvoda, produktivnosti
i efikasnosti
8. Vea motiviranost zaposlenihh,..
KANBAN
Naziv Kanban znai tabla, ploa, marker i
predstavlja nalog koji ima mo naredbe za novu
proizvodnju ili dopunu odreenim proizvodima ili
materijalima.
Povod za uvoenje Kanban metoda u Toyoti,
bila je veoma izraena tendencija u proizvodnji,
da se proizvodi iznad trenutno potrebnih
koliina.
Osnovna zamisao Kanbana je da se proizvodnja
uskladi sa potrebama, na slijedei nain:
KANBAN
Godinji planovi prizvodnje, predstavljaju samo,
okvir za izradu mjesenih planova, na osnovu
kojih se izrauju desetodnevni i dnevni planovi
proizvodnje.
Stvarne potrebe se se usklauju sa planiranim,
pomou Kanban metoda.
Potronja dijelova u pogonu montae, prilikom
motae pojedinih proizvoda ili grupe proizvoda,
predstavlja tranju za sve druge pogone, u
preduzeu.
KANBAN METODA
Kanban je metoda odobravanja proizvodnje
i kretanja materijala u JIT sistemu.
Kanban na japanskom jeziku znai marker
( kartica, znak, ploica ili druga naprava )
koji se koristi za kontrolu slijeda poslova po
fazama procesa.
KANBAN
Proizvodna specifikacija se uvjek dostavlja u
pogon montae. Na ovaj nain se materijal i
poluproizvodi usisavaju iz proizvodnje, za
razliku od klasinog pristupa, kod koga se
materijal i poluproizvodi guraju kroz
proizvodnju.
Kako montaa montira samo proizvode koji su
prodati, i na koje kupac eka, proizilazi da se
materijali, poluproizvodi i gotovi proizvodi
usisavaju direktno, od strane trita.
KANBAN
Identifikaciona Kanban-kartica slui za
prepoznavanje proizvoda, odnosno dijela koji se
ugrauje, u masi drugih proizvoda i dijelova.
Instruktivna Kanban-kartica slui kao nalog za
proizvodnju, konkretnom izvriocu. Kanbankartica opisuje kojih i koliko proizvoda treba
proizvesti, vrijeme kada e poeti sa
proizvodnjom i vrijeme kada treba zavriti
proizvodnju. Regulisanjem broja Kanban-kartica,
precizno se kontrolie i reducira koliina zaliha
nedovrene proizvodnje i poluproizvoda.
KANBAN
Proizvodnjom se upravlja pomou Kanban
kartica koje mogu biti:
-identifikacione,
-instruktivne i
-transportne.
Kontrola izvrenja plana vri se vizuelno, uz
pomo Kanban kartica.
KANBAN
Standardna Kanban kartica se moe prikazati na slijedei nain:
Oznaava da je ovo kartica broj 5 od 10
kartica za ovaj dio
Slijedea proizvodna
operacija
3K
A
Broj artikla
1235-985
Naziv artikla
Ulivno grlo za
rezervoar
Transportno
sredstvo
C-10
Skladino mjesto za
materijal prije
proizvodne operacije
D-7
Mjesto skladitenja
za poluproizvode i
gotove proizvode
30
Box paleta
1,2 P
Prethodna operacija
KANBAN
Mogui izgled kanban kartice za odnose sa kooperantima
Vrijeme
isporuke
Prijemno
odelenje
D-8-5
12:30
Linijski
kod
14:30
Broj artikla: 823-35
Fabrika
isporuilac
Isporu
ilac
Kanban
ciklus
42
1-6-3
18
Identifikacioni
broj
Koliina
40
66
Prijemno
skladite
KANBAN
Ponekad se, u okviru proizvodnog
procesa, koristi i signalna kanban kartica
za proizvodnju dijelova koji zahtjevaju dug
vremenski period za promjenu alata. Ove
kartice imaju najee trouglast oblik,
kako bi se razlikovale od ostalih vrsta
kartica.
KANBAN
Sadri slijedee informacije:
-poizvodna linija,
-broj artikla,
-naziv artikla,
-transportno sredstvo kojim e se transportovati odreeni dio,
-naziv i oznaku za proizvodnu cjelinu ili odelenje,
-broj kartice u seriji iji je ona dio, naprimjer, /5 od ukupno 10 kartica/
-ukupan broj kartica,
-slijedeu proizvodnu operaciju,
-skladino mjesto gdje se ugraeni materijal nalazio prije obrade,
-skladino mjesto kod potroaa,
-ukupanbroj dijelova koje treba proizvesti,
-kod za rasponavanje,
-druge eventialne podatke.
KANBAN
Signalna kanban kartica
Linija 1
Sklad. mjesto C-67
Materijal: PVC
XY-22-0
Transportno sredstvo
U kontejnedru se
nalazi 100 dijelova
Viljukar
Veliina
serije:
20 kom
U kontinuitetu proizvesti
samo 20 dijelova
Osnovni
/bazni/ broj
10
KANBAN
Izraunavanje kanban kartica vri se na dva
naina: Y-broj kanbana,
Maksimalne zalihe
Y=------------------------Veliina nosaa tereta
Max. zalihe= zbir sigurnosnih zaliha + prihvatljive cirkulirajue zalihe
KANBAN
Drugi i pouzdaniji, nain za izraunavanje broja kanbana
dobija se po formuli:
Kanban
Pri primjeni Kanban metoda potrebno je
potovati slijedee principe:
- defektni dijelovi se ne mogu transportovati do
slijedeeg punkta,
- potroa preuzima tano potrebnu koliinu
ispravnih dijelova, sa prethodne operacije,
vodei rauna da pripadajua transportna kartica
prati dijelove,
- preuzima se koliina oznaena na transportnoj
kartici,
- dijelovi i transportna kartica idu zajedno,..
.
KANBAN
NEDOSTACI:
Primjena Kanban metoda preporuuje se
samo u uslovima ujednaene i visoke
tranje. Nije pogodan za kod
neujednaene tranje, dugih metoda
reglae i nestabilnog kvaliteta dijelova i
proizvoda.
PRIMJER: TOYOTE
Primjer
SMED metoda
SMED- Single digit-minute Exchange of Die,
Znai-promjena alata u jednocifrenom dijelu
minuta.
Razvijena je sa ciljem stalnog skraenja
vremena, potrebnog za promjenu alata za
pripremu maine za izradu slijedeih
dijelova.
SMED metoda
Suina SMED metode je da se nakon analize
kompletnog procesa promjene alata izvri
podjela, svih operacija, na unutranje IEDInside Exchange of the Die i spoljanje OEDOutside Exchange of Die.
Unutranje operacije promjene alata /IED/ mogu
se izvesti samo kada maina ne radi,
Spoljanje operacije promjene alata /OED/ mogu
se izvesti dok maina radi.
SMED metode
Cilj je da kontinuirano smanjenje broja
unutranjih operacija u korist spoljanih
operacija promjene alata.
Rezultati primjene SMED metode ogledaju se u:
-mogunosti kontinuirane proizvodnje,
-poveanja iskoritenosti maine,
-smanjenje ukupnog vremena potrebnog za
promjenu alata,
-skraenja vremena izrade,
-brze reakcije na zahtjeve trita,
-smanjena zaliha,..
Hvala na panji!