UNIVERZITET U BIHAU TEHNIKI FAKULTET BIHA ODSJEK : GRAEVINSKI SMJER : OPI

ORGANIZACIJA I EKONOMIKA PREDUZEA SEMINARSKI RAD Upravljanje zalihama u preduzeu d.o.o. GRADNJA KONSTRUKT

Predmetni nastavnik : prof. dr. Ismet Bievi Asistent: doc.dr.Enis Dani

Student : Kozlica Sabina, br. ind. 688

SADRAJ
UVOD ..................................................................................................................................................... 4 POJAM I SVRHA ZALIHA ................................................................................................................... 5 MODELI UPRAVLJANJA ZALIHAMA ............................................................................................. 8 Stohastiki postupak ............................................................................................................................ 8 Deterministiki postupci...................................................................................................................... 9 Klasini modeli upravljanja zalihama ............................................................................................... 12 P sistem upravljanja zalihama .................................................................................................... 13 Q sistem upravljanja zaliha ........................................................................................................ 15 ZAKLJUAK ....................................................................................................................................... 20 LITERATURA: ..................................................................................................................................... 21

POPIS SLIKA
Slika 1. Prikaz cirkulacije sirovina.............................................................................................6 Slika 2. Primjer skladinog kartona preduzea d.o.o. GRADNJA KONSTRUKT...............10 Slika 3. Primjer koliinske sastavnice preduzea d.o.o GRADNJA KONSTRUKT............11 Slika 4. Grafiki prikaz nivoa zaliha prema EKN....................................................................12 Slika 5. Periodini sistem u uslovima izvjesnosti.....................................................................14 Slika 6. Periodini sistem u uslovima neizvjesnosti.................................................................15 Slika 7. Kontinualni sistem pri izvjesnosti..............................................................................17

UVOD
Upravljanje zalihama je nekada bio problem kojim se, u veoj mjeri, razna preduzea i nisu ba pozabavljala. Zalihe su, kao i svi trokovi koji idu uz njih, novac koji nevidljivo cirkulie, pa samim tim i ne smatra problemom, sve dotle dok se sav raun ne stavi na papir i temeljno ne proanalizira, te se utvrdi konkretna vrijednost. Zalihe zauzimaju vei dio kapitala u preduzeu, samim tim to pokreu samo preduzee jer bez sirovine ili poluproizvoda nema gotovog proizvoda. Budui da uzimaju vei dio kapitala, sama se namee potreba da se ovdje vre odreene kalkulacije u cilju bolje ekonominosti poslovanja. Kada se radi o graevinskoj operativi, ovaj problem je jako izraen, jer upotreba zaliha na skladitu je konstantna, te ukoliko se nee obratiti panja, odravanje zaliha moe prouzrokovati odreene gubitke. Na primjer, ukoliko graevinska firma d.o.o. GRADNJA KONSTRUKT ima na skladitu minimalnu koliinu zaliha, ali u odreenom periodu snizila se cijena eljeza, to znai, jeftnija nabavka armature, ta bi bio pravi potez, ili sline situacije. U svakom sluaju, rjeenju problema treba pristupiti kalkulacijama, ije metode su navedene u predstojeem tekstu.

POJAM I SVRHA ZALIHA

Zalihe su vlastiti materijali koji se koristi u poslovanju, odnosno koji je namijenjen unutranjoj potronji ili na prodaju, a ukljuuju sirovine (raw material), poluproizvode (intermediate products), materijal u radu (work-in process - WIP) i gotove proizvode (final product). Pod zalihama se podrazumjevaju uskladiteni materijali koji se koriste u cilju osiguranja normalne proizvodnje i zadovoljavanja potreba kupaca. Zalihe se mogu podijeliti kvantitativno na etiri nivoa1: 1. minimalne 2. signalne 3. maksimalne 4. optimalne Neovisno od toga ta sve posmatramo pod pojmom zaliha, operacije upravljanja zalihama su skoro identine: 1. nabavna sluba prosljeuje dobavljau narudbu za potrebne proizvode 2. naruena roba stie u dogovorenom terminu 3. isporuena roba se provjerava, sortira i smijeta u skladite 4. tokom vremena, korisnici u okviru preduzea poruuju koliine proizvoda sa zaliha u skladu sa svojim potrebama poslovanja 5. roba se uzima sa zaliha kako bi se zadovoljila interna tranja 6. koliine zaliha se smanjuju i u odreenom trenutku se poruuje nova koliina robe.

Bievi, I., Ekonomika u trino poduzetnikim uslovima poslovanja, Univerzitet u Bihau, Ekonomski fakultet Biha, 1998., p.69

Slika 1. Prikaz cirkulacije sirovina

Tri su osnovna problema koja se javljaju pri upravljanju zaliha, a to jeste: koje artikle drati na zalihama u kojem trenutku obaviti narudbu koju koliinu materijala naruiti

Najtei od ova tri problema je problem koje artikle drati na zalihama. Jedin o pravilo koje se moe konkretno primijeniti kod ovog problema jeste da koristi od dranja nekog proizvoda na zalihama moraju biti vee od trokova koji nastaju ukoliko se on ne nalazi na zalihama, pa je u veoj mjeri ovaj problem podloan subjektivnoj procjeni menadmenta. Problem je ukoliko se dobro ne prati koji proizvodi su potrebni na zalihama moe doi do nepotrebnog gomilanja istih, a oni potrebni da budu deficitarni. Preostala dva pitanja veu se za to koja je to zapravo prosjena koliina zaliha koja treba da se nalazi na skladitu, pa se prema tome i odreuje vrijeme, pa i koliina zaliha koja e se naruiti u odreenom vremenu.

Osnovni cilj upravljanja zaliha jeste da se udovolji svakom zahtjevu korisnika. Pri ovome treba voditi rauna da posjedovanje i nabavka zaliha budu na prihvatljivo niskom nivou, kako

bi se ostvario profit iz poslovanja. Problemi upravljanja zalihama proizilaze iz odreenih zahtjeva, i to: zahtjevi trita: ogleda se u pravilnoj procjeni organizacije da proizvede odreeni koliinu i asortiman robe koja e biti traena na tritu sigurnosne zalihe: dodatna koliina zaliha koje se posjeduju sa ciljem kompenzacije u sluaju da doe do poveane potrebe za odreenim materijalom, ili u sluaju problema u proizvodnji, kao i problema u isporuci narudbe, i slino. proizvodnja minimalne isplative serije: cilj je da se ono to to se uskladiti to prije iskoristi, tj.dok roba nije izgubila na svojoj vrijednosti spekulativne zalihe: su zalihe koje se prave kada se oekuje na tritu porast nabavnih cijena odreene robe

Zadatke upravljanja zalihama bilo bi relativno lako ispuniti da se ne javlja uslov minimalnih trokova, koji utiu na trokove upravljanja zalihama: cijena: ovi trokovi ukljuuju cijenu kupljene robe, troak transporta, osiguranja, raznih dozvola, trokova inspekcije, ispitivanja, certifikata, i slino.. troak uvanja zaliha: visina ovih sredstava je u direktnoj vezi sa koliinom zaliha koja se posjeduje trokovi naruivanja zaliha: pored trokova manipulacije i administracije pokrivaju trokove oko ispostavljanja naloga za izradu tog proizvoda, kao i trokove za aktivnosti kontrole realizacije izdanog naloga ostali trokovi: obuhvataju rad na upravljanju aktivnostima u skladitu, provjera tanosti podataka, analiza skladinog poslovanja, probelma koji se javljaju rukovanjem materijala u skladitu..

MODELI UPRAVLJANJA ZALIHAMA

Samim tim to postoje razliite vrste zaliha, tako postoje i razliiti postupci utvrivanja potrebnog nivoa zaliha. Tako se razlikuju: 1. stohastiki postupak 2. deterministiki postupak

Stohastiki postupak Ovo je jedan od osnovnih postupaka odreivanja potrebnog nivoa zaliha. Uglavnom se primjenjuje za odreivanje zaliha repromaterijala ili poluproizvoda.
2

Q potrebna koliina odreene stavke zaliha Qzo koliina potroenih zaliha u prethodnom periodu, posmatrane stavke zaliha, koja je obezbijeena za proizvodnju Qpo jedinica krajnjeg proizvoda. Qpo planirana koliina krajnjeg proizvoda u prethodnom periodu Qp1 - planirana koliina krajnjeg proizvoda u narednom periodu periodu za koji se odreuje potreban nivo zaliha. Ovaj nain prorauna ima svoju prednost, tj.jednostavnost jer se radi sa samo tri stavke. Meutim, nedostatak se ogleda u tome to se greke iz prethodnog perioda preslikavaju u naredni, pa tako na primjer ako je u prethodnom periodu bilo u proizvodnji 10% karta, to e se isto deavati u narednom periodu. Iz priloenog se moe vidjeti da u kalkulaciju nisu uraunati nikakvi drugi trokovi, odnosno, da nije otvorena mogunost kalkulacija sa odreenim utedama, koje bi bile ostvarene sa nekim drugim planom nabavke.

Beker, I.: Upravljanje zalihama, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2001., p.11

Ovaj nain raunanja potrebnog nivoa zaliha je karakteristian za netrine ekonomije, monopolistika preduzea koja sve trokove mogu da ugrade u cijenu svog proizvoda, a da ipak uspiju da prodaju svu koliinu koju proizvedu.

Deterministiki postupci Ovaj postupak kalkulacije potrebnog nivao zaliha se radi prema planovima proizvodnje. Za ovaj nain prorauna potrebno je znati i detaljno razviti plan proizvodnje, kao i precizirati sastavnice svakog proizvoda ija se proizvodnja planira. Pri primjeni deterministikog postupka koriste se sastavnice koje mogu biti: koliinska strukturna modularna

1. Koliinska sastavnica Koliinska sastavnica je najjedostavniji oblik sastavnice koji se najee koristi od sve tri navedene. To je najbri nain prikaza materijala budui da sadri identifikaciju proizvoda na koji se odnosi, te samu koliinu. U konkretnom primjeru naina upravljanja zalihama graevinske firme d.o.o. GRADNJA KONSTRUKT prikazan je primjer koliinske sastavnice. Budui da je graevinska operativa jedna vrsta proizvodno uslune djelatnosti, sa naglaskom na usluna, tu se polazi od malo drugaijeg tretmana kad je u pitanju upravljanje zalihama. Naime, nakon prihvaene ponude na tenderu za radove na izgradnji poslovnog objekta, koja je detaljno sadravala popis i opis radova, te koliinu i samu cijenu radova, pristupa se stanju samog skladita, tj. pregleda se skladini karton da se dobije uvid u zalihe koje se nalaze na skladitu, te da li e iste biti dovoljne za zavretak radova. Skladini karton sadri koliinu, kao i samu cijenu nabavke zaliha. Svaka stavka ima svoju oznaku, kao i samo skladite graevinskog materijala.

Karakteristika upravljanja zalihama ovog preduzea je u tome to ovo preduzee radi po situacijama, tj. koliina nabavljenog materijala jednaka je koliini ugraenog materijala. Na svakoj od situacija, to jeste, na privremenoj i konanoj situaciji je definisan taan obim radova za svaku on njih, sa cijenama kotanja, kao i koliinom proizvoda, odnosno usluge po mjernoj jedinici. Na koliinskoj sastavnici su definisani jasno odreeni patrametri, tj.,dobavlja, broj stavke, opis stavke, koliina, mjerna jedinica, cijena sa i bez PDV a, ukupnu fakturu, te mjesto utroka.

Slika 2. Primjer skladinog kartona preduzea d.o.o. GRADNJA KONSTRUKT

10

Slika 3. Primjer koliinske sastavnice preduzea d.o.o GRADNJA KONSTRUKT

2. Strukturna sastavnica Ovdje je proizvod razbijen na sklopove, podsklopove i elemente, odosno, sastavnica sadri podatke o strukturi proizvoda. 3. Modularna sastavnica Modularna sastavnica predstavlja jedan oblik koliinske sastavnice. Olakica je ovdje to to je osnova za formiranje sastavnice podsklop budueg proizvoda, a ne cijeli proizvod, ukoliko se radi o sloenom proizvodu koji se mora prizvoditi sklop po sklop.

Dva su pravca deterministikih modela: 1. Klasini 2. Dinamiki

11

Klasini modeli upravljanja zalihama Ovi modeli se zasnivaju na vrijednosti ekonomske koliine nabave (EKN ili EOQ Economic Order Quantity), prema sljedeim zahtjevima: to vea koliina nabavke, jer to znai manje cijene nabavke, nia cijena utovara/istovara, nia cijena transporta to manja koliina nabavke, jer su nie cijene skladitenja, manja novana sredstva za realizaciju nabavke

Slika 4. Grafiki prikaz nivoa zaliha prema EKN

Dva su sistema klasinog modela upravljanja zalihama: 1. P sistem (periodini) 2. Q sistem (kontinualni) Periodini sistem podrazumijeva obnavljanje zaliha u unaprijed odreenim vremenskim intervalima. Q sistem podrazumijeva nabavku zaliha nakon svake promjene stanja, to jeste, kontinualna provjera stanja zaliha.

12

P sistem upravljanja zalihama P sistem funkcionie na osnovu dvije vrijednosti: a. koliina nabavke b. trenutak provjere nabavke Karakteristika ovog sistema je u tome to se nabavka zaliha vri u odreenim vremenskim intervalima, to nije nuno da ovaj vremenski period bude u funkciji kalendara, nego moe, to je i najee, u funkciji brzine troenja zaliha. Budui da se ovdje radi o izvjesnosti, tano je poznata koliina materijala koja e biti utroena za tano poznato vrijeme, a to se radi prema obrascu: EKN=
3

EKN ekonomski najisplativija koliina za nabavku P planirana godinja za materijalom/dijelovima Tn trokovi jedne nabavke Nc nabavna cijena Sz stopa trokova dranja zaliha, izraena u % sz stopa trokova dranja zaliha (vrijednost izmeu 0 i 1)

Kada je poznata godinja potreba za posmatranim dijelom P, onda se moe izraunati koliina robe koja e biti na zalihama do trenutka naruivanja:

qn koliina dijelova na skladitu u trenutku naruivanja tp vrijeme prispijea naruene koliine P planirana godinja potreba za materijalima/dijelovima
3

Beker, I.: Upravljanje zalihama, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2001., p.16

13

Slika 5. Periodini sistem u uslovima izvjesnosti

Na dijagramu su prikazane neke karakteristike: trenutak naruivanja, naruena koliina, maksimalne zalihe, vrijeme prispijea naruenih koliina i vrijeme izmeu dvije narudbe.

Iz ovoga je, dalje, mogue odrediti maksimalni nivo zaliha: qmax=qn + EKN, a preko veliina EKN i P mogue je odrediti i vrijeme izmeu dvije narudbe: tn=EKN/P

14

Slika 6. Periodini sistem u uslovima neizvjesnosti

Ova slika govori o promjeni stanja zaliha u neizvjesnosti. Moe se vidjeti diskretna promjena stanja zaliha za razliite koliine, zatim da se koliina zaliha koja se naruuje promjenjiva, te vrijeme prispijea naruenih koliina je promjenjivo.

Q sistem upravljanja zaliha U ovom sistemu se provjera nivoa zaliha vri kontinuirano, nakon svake promjene zaliha. U praksi se ovaj sistem upranjavao tako da su se zalihe provjeravale nakon radnog vremena, a drugi nain je bio da se provjeravaju svaki put kada se vri izuzimanje neke stavke. Nakon svakog uzimanja stavki sa skladita vri se poreenje stvarnog stanja zaliha sa signalnim nivoom zaliha za tu stavku. Stvarni nivo zaliha se rauna prema slijedeem obrascu: ZSN=ZS+KNN-ZR4 ZSN stvarni nivo zaliha ZS zalihe koje se nalaze u skladitu
4

Beker, I.: Upravljanje zalihama, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2001., p.26

15

KNN koliina posmatrane stvake zaliha koja je naruena od proizvoaa, ali jo nije stigla u skladite ZR rezervisana koliina zaliha, odnosno, zalihe koje se jo uvijek nalaze na skladitu, ali je ve iskazana potreba za tom koliinom

Ukoliko se nivo zaliha ispostavi ispod nivoa signalnih, onda se vri narudba koja je jednaka EKN (ekonomski naisplativija koliina za nabavku). Signalne zalihe se raunaju prema izrazu: Zs,sign=Ptrd*(RI+RIprek)5 Zs,sign signalne zalihe sirovina i materijala Ptrd dnevna potronja RI rok isporuke RIprek - probijanje roka isporuke

Maksimalne zalihe se raunaju prema izrazu: Zs,max=Zs,M+Qn Zs,max maksimalne zalihe sirovina i materijala Qn koliina nabavke

Idealan sluaj bi bio da u trenutku kada proizvodnja iscrpi sve zalihe, naruena potrebna koliina zaliha stie u skladite i proizvodnja moe da se nastavi bez prekida.

Bievi, I., Ekonomika u trino poduzetnikim uslovima poslovanja, Univerzitet u Bihau, Via ekonomska kola Biha, 1998., p.70

16

Budui da ovakva situacija nije realna, potrebno je razmotriti upravljanje zalihama u neizvjesnosti.

Slika 7. Kontinualni sistem pri izvjesnosti Za postojanje sigurnosnih zaliha veu se ukupni trokovi zaliha. Ovi trokovi predstavljaju sumu trokova dranja operativnih zaliha, trokova naruivanja i trokova dranja sigurnosnih zaliha: Tz=
6

- prosjean nivo zaliha na skladitu, a odreuje se pomou ovog izraza Zmax maksimalni nivo zaliha na skladitu (EKN+sigurnosne) Zmin minimalni nivo zaliha na skladitu (sigurnosne zalihe) Zsgr sigurnosne zalihe NC nabavna cijena SZ stopa trokova dranja zaliha

Beker, I.: Upravljanje zalihama, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2001.,

17

P godinja potreba za zalihama Z koliina koja se porui tokom jedne narudbe TN troak naruivanja z standardizovana sluajna promjenjiva(dobijena na osnovu CSL nivoa usluge koji se prua korisniku)

18

U konkretnom primjeru preduzea d.o.o. GRADNJA KONSTRUKT, u periodu od 12.08.2012. 20.06. 2012. na skladitu je bilo stanje zaliha prethodno pirkazano na slici 2. Kako ovo predzee radi po situacijama, ipak postoji odreena zaliha nekih materijala na skladitu, kao to su keramike ploice i cigle. Na slici 3 vidi se da je izvrena odreena narudba materijala, a koliko je bilo potrebno govore slijedee kalkulacije.

Stvarno stanje zaliha cigle na skladitu, ako je 500 komada ostalo poslije zavrenih radova, a rezervne koliine iznose 2500 komada, pa ako je za slijedeu situaciju naruena koliina od 5000, je slijedee: ZSN= 500+5000-2500=3000 komada Ovo je trenutni nivo zaliha na skladitu. Ako dnevna potronja u prosjeku iznosi 2500 komada cigle, te ako je procjena nabavne slube da mogu probiti rok isporuke 10 dana, a ugovoreni rok isporuke je 20 dana, signalne zalihe trebaju prema kalkulacijama da iznose: Zs,sign=2500*(20+10)=75000 komada. Budui da je, prema kalkulacijama, trenutni nivo zaliha na skladitu manji od signalnih, potrebno je da se izvri narudba (koja je jednaka EKN). Ako je stopa trokova dranja cigle na skladitu iznosi 0,89, te su sami trokovi naruivanja 64 800 KM, pri godinjoj potrebi, u prosjeku, od 800 000 komada cigle,a nabavna cijena jednog komada iznosi 0.90 KM, onda ekonomski opravdana koliina iznosi: EKN= =284428 komada

19

ZAKLJUAK
Kako je ve ranije spomenuto, upravljanje zalihama nije, itekako, problem koji bi se mogao zaobii bez nekih velikih posljedica po preduzee. Pri upravljanju zalihama mora se voditi rauna o tome da se u kalkulaciju ubroje svi mogui faktori koji utjeu na ekonomiku preduzea. Treba nastojati da se nae neki optimum, odnosno balans, izmeu situacija kao to su, na primjer, dodatna nabavka sirovina jer im je opala cijena na tritu, koje bi moglo biti i dobitak i gubitak za firmu, zavisno od toga da li se sa njima pravilno upravljalo. Budui da nema idealne situacije, tei se ka to manjim gubicima tako to se, prije svega, prati stanje na skladitu (koje stavke su u nedostatku, a kojih ima vie nego to je potrebno, ako ima takvih), da li e odreene stavke biti potrebne u dogledno vrijeme, ili mogu biti zamijenjene nekim drugim stavkama (jeftinijim u smislu nabavne cijene i odravanja) u odreenom periodu i slino. Sve u svemu, najbolje je odreivati nabavke prema planiranoj proizovdnji, koja je uvijek orijentir prema ekonominom poslovanju.

20

LITERATURA:
[1] Bievi, I., Ekonomika u trino poduzetnikim uslovima poslovanja, Univerzitet u Bihau, Via ekonomska kola Biha, 1998. [2] Beker, I., Upravljanje zalihama, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2001. [3] http://www.efos.unios.hr/repec/osi/bulimm/PDF/BusinessLogisticsinModern Management11/blimm1104.pdf (04.01.2013., 20:53) [4] http://organizations.weber.edu/sascm/supply_chain.bmp (05.01.2013., 17:36 )

21