UPRAVLJANJE ZALIHAMA

Anto Perkovi, mag. ing. traff.

Osnove upravljanja zalihama

Uspjeh svake organizacije ovisi o njenoj sposobnosti
da ispuni svoju misiju, odnosno da prui uslugu
korisniku ili kupcu i ostane rentabilna.
Za tvrtke koje se bave trgovinom robe, temeljna
aktivnost je osiguranje dostupnosti proizvoda po
prihvatljivoj cijeni unutar prihvatljivog vremenskog
intervala (distributeri, veletrgovci, proizvoai).
Upravljanje zalihama je aktivnost kojom se organizira
dostupnost robe kupcima i jedna je od temeljnih
funkcija logistike kao znanstvene discipline i struke.


Zato zalihe?
Osiguranje kontinuiteta
proizvodnog procesa
Osiguranje zadovoljstva
korisnika
Osiguranje profita

Upravljanje zalihama koordinira nabavom,
proizvodnjom i distribucijom u cilju dostizanja
potreba trita.
Ova uloga ukljuuje opskrbu robom koja je ve u
prodaji, novim proizvodima, potronoj robi,
rezervnim dijelovima, robom koja izlazi iz uporabe i
slino
Razlozi za upravljanje zalihama
Jednako kao i sve druge aktivnosti u tvrtci,
upravljanje zalihama ima za cilj doprinijeti dobrobiti
cijele organizacije.
Logistike operacije imaju za cilj doprinositi profitu
opsluujui trine i financijske potrebe tvrtke.
Nije cilj imati dostupne apsolutno sve proizvode
dostupne uvijek (odreeno stratekim odlukama
tvrtke)
Tako je uobiajena uloga upravljanja zalihama
osigurati traenu robu uz minimalni troak.

Svrha funkcije upravljanja zalihama je da kao podrka
poslovnim aktivnostima optimizira tri cilja:
Usluga korisniku
Troak zaliha
Operativni troak
Prvi cilj, usluga korisniku, moe se promatrati ovisno
o vrsti potranje na nekoliko naina.
U okruenju poduzea, usluga e podrazumijevati
dostupnost traene robe robe, dok e kod opskrbe
po zahtjevu korisnika, usluga podrazumijevati
oekivano vrijeme isporuke u odnosu na zahtijevano
vrijeme od korisnika (koliko on dugo moe ekati).
Drugi cilj, troak zaliha, trai minimalnu
gotovinu novca zarobljenu u zalihama
Trei cilj je smanjenje operativnog troka



Troak zaliha treba promatrati kroz:
Jedininu cijenu robe
Troak rukovanja robom u svim fazama
(operativni troak)
Troak skladitenja robe (operativni troak)
Troak transporta (operativni troak)
Troak zaliha u transportu

Fokus u upravljanju zalihama je optimizirati
ravnoteu izmeu navedena tri cilja.
to je bolja ravnotea to je vei profit za tvrtku.
Razvoj novih tehnologija, pritisak konkurencije,
smanjenje profita, konvencionalnim metodama
poslovanja postavilo je zahtjev za unapreenje
upravljanja zalihama.
One kompanije koje mogu brzo uspostavljati
kontrolu od onih prosjenih opstaju, dok one koje
ne dre korak sa prosjekom, bez obzira to se
poboljavaju, postepeno nestaju .
Dobro upravljanje zalihama znai dostizati
ciljeve kontinuirano, uz dostatnu razinu
zaliha,manji troak i bolju uslugu korisniku.

Upotreba Pareto analize za nadzor zaliha
U poduzeima koja se bave nabavom i prodajom robe
uobiajeno se nalazi iroka lepeza proizvoda i svaki od
njih ima svoje zalihe na skladitu.
Neki od tih proizvoda su skuplji, a neki jeftniji.
Uobiajeno vea panja (nadzor) stavlja se na one
proizvode ija je nabavna vrijednost vea.
U analizama, kada je cilj usluga kupcu, daje se naglasak
na one proizvode koje imaju veu frekvenciju obrtaja.
Upravo je ovaj princip opisan Pareto zakonom ili
pravilu 80/20 koji kae da je 80% uinka skriveno u
20% razloga

Na klasinom Pareto dijagramu
prikazanom na slici moe se oitati da se
80% vrijednosti zaliha nalazi u svega 20%
artikala na zalihama, dok se u ostalih 80%
artikala nalazi samo 20% vrijednosti

Isti princip moe se primijeniti na brojne
poslovne aktivnosti: npr. 80% kupljene
robe dolazi od 20% dobavljaa ili na
primjeru skladita 80% skladinog
prostora zauzeto je s 20% artikala
Vrijednosti sa Pareto dijagrama oitavaju se jednako kao i sa svakog drugog
grafa.
Tako moemo oitati npr. da 50% proizvoda ini 97% vrijednosti prodaje,
dok ostalih 50% samo 3%
Ovo pravilo u praksi odstupa od egzaktnih vrijednosti 80/20, ali ne vie od
5-6 %.
Primjer
Tvrtka analizira prodaju svojih 10 proizvoda i u
odreenom periodu zabiljei slijedee
podatke:

Sad eli saznati koji su to proizvodi koji
(ostvaruju) uzrokuju najveu zaradu

ABC analiza
Pareto analiza prema trenutnom stanju zaliha daje
dobre rezultate kod smanjivanja razine zaliha.
Meutim po razini zalihe odreenog artikla ne moe se
donijeti sud koji artikl ima najvei utjecaj na
poslovanje.
Npr. moe se dogoditi da zbog ekanja na dostavu neki
vaan artikl nije trenutno na zalihama, ili npr. na
zalihama se nalazi velika koliina nekog artikla
jednostavno zato to ga nitko ne kupuje.
Upravo zbog toga uobiajeno se radi ocjena artikala
prema godinjem obrtaju.

Kako bi se Pareto analiza ispravno upotrijebila
potrebno je napraviti klasifikaciju zaliha prema
njihovoj vrijednosti .
Najjednostavniji nain je ABC analiza
ABC analiza je analitika metoda koja omoguava
da se u poslovanju poduzea s ekonomskog
aspekta razlikuje bitno od manje bitnoga.
ABC analiza kategorizira proizvode po kriteriju
vanosti.
Kriteriji vanosti moe potjecati od tokova novca,
vremena dostave, nestaica roba na zalihi,
trokova nestaica robe, obujma prodaje ili
profitabilnosti.

ABC analiza dijeli zalihe na :
A = 10% artikala koji ostvaruju
65% obrtaja
B = 20% artikala koji ostvaruju
25% obrtaja
C = 70% artikala koji ostvaruju
10% obrtaja
Artikli klasificirani kao A ostvaruju veinu vrijednosti,
potrebno ih je ee kontrolirati, za razliku od onih
klasificiranih pod C koji ne ostvaruju vee prihode
Kontrola zaliha prema ABC klasifikaciji
A= vrlo (izuzetno) znaajni (vani), artikli su skupi i trae
posebnu brigu
B= normalno (srednje) znaajni, artikli su uobiajeni i trae
standardnu brigu
C= manje znaajni, artikli su jeftiniji i trae manje brige
Klasifikacija zaliha
U praksi se utvruju normativi:

Minimalnih zaliha
Sigurnosnih zaliha
Signalnih zaliha
Optimalnih zaliha
Maksimalnih zaliha

MINIMALNA ZALIHA ( Z
min
)
-najmanja raspoloiva koliina zaliha predmeta
rada koja osigurava nesmetano odvijanje procesa
reprodukcije u najkraem vremenu nabavljanja

Z
min
= P V ili

gdje je:

P - prosjena potronja robe u vremenskoj
jedinici
V - period nabavljanja robe u vremenskoj
jedinici
D broj radnih dana u godini
STANDARDNA ZALIHA ( Z
st
)

- minimalna zaliha predmeta rada uveana za
sigurnosnu rezervu.

Z
st
= Z
min
+ Z
sig

Z
sig
= R
1
+ R
2
+ R
3


gdje je:
R
1
= rizik poveane potronje zbog nepridravanja
planiranih koliina potronje
R
2
= rizik poveane potronje zbog karta i
neodgovarajue koliine i dimenzija predmeta
rada
R
3
= rizik isporuke (kanjenje, isporuka na krivoj
lokaciji i sl.)
OPTIMALNA ZALIHA ( Z
opt
)

- ona koliina materijala za koju su ukupni
trokovi nabave, dopreme, skladitenja i zaliha
najmanji.

Kod odreivanja optimalne zalihe potrebno je
utvrditi i pratiti kretanje trokova za:

Potrebe odreene potronje
Odreene koliine nabave
Odreeni broj nabavki
MAKSIMALNA ZALIHA ( Z
max
)

- je ona koliina predmeta rada koja je jo
uvijek ekonomski opravdana.

Z
max
= Z
opt
+ EOQ

gdje je:

EOQ ekonomina koliina nabave
Normativ maksimalne zalihe
1. Ako zalihe pokazuju u jednakim razdobljima jednako
kretanje:


2
kob
P
Z
max

P godinja potronja
Kob koeficijent obrtaja zaliha
2. Ako zalihe ne pokazuju u jednakim razdobljima jednako
kretanje, odnosno imaju tendenciju pada ili rasta:




2
kob
12 promet
Z
max

Optimalna koliina nabave

) t k ( c
T Q 200
Q
% % n
1 p
opt

Qopt= Optimalna koliina nabave

robe
200 = Konstanta u formuli
Qp1= Godinja potronja ili promet
robe
T = Trokovi pojedine nabavke
cn= Nabavna cijena po jedinici robe
t% i k%= Stopa skladinih trokova i kamatna stopa
Nopt= Optimalni broj naruivanja
Optimalan broj naruivanja
Rauna se tako da se podijeli planirana godinja
koliina potronje sa optimalnom koliinom nabave:




opt
1 p
opt
Q
Q
N
Prednosti za poduzee

Podrka nabavi pri naruivanju odgovarajuih artikala u
odgovarajuem vremenskom periodu
Oslobaanje novca odnosno gotovog kapitala koje se nalazi u
zalihama kako bi se naruila roba koja e se prodati u kraem
vremenskom intervalu
Omoguavanje komercijalistima prodaju robe koja je potrebna
korisniku= poveanje dostupnosti traenih artikala
Smanjivanje nekurentnih odnosno mrtvih zaliha, tj. robe ija
prodajna cijena ne pokriva ukupne trokove dotine robe zbog:
perioda dranja robe, ukupnih skladinih manipulacija, trinih
promjena itd.
Poveanje dobiti, a smanjenje trokova
Pojednostavljenje stratekog, taktikog i operativnog planiranja
Krai vremenski periodi zadravanja robe na skladitu, a time i
manje transportnih i skladinih manipulacija
Manja mogunost oteenja robe
Izbjegavanje nestaice odreenih artikala

Hvala na pozornosti!