VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

STUDIJ: MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA

SEMINARSKI RAD

DIGITALNI VIDEO

Dinko Šimac

Varaždin, studeni 2010.

1
SAŽETAK
Što sve trebate znati prije nego što pritisnete REC na kameri i počnete zabilježavati svijet oko
sebe? Digitalni video u neprofesionalnim vodama ima mnogo prednosti nad analognim,
ponajviše zbog lakode naknadne montaže i prebacivanja na računalo. Zato dete ovdje čitati
baš o digitalnom videu. Iako on ima nezanemarivu manu: zauzima mnogo memorijskog
prostora; teoretski, jedna nekomprimirana slika ima oko 1 MB, a ako uzmemo da jedna
sekunda videa ima 25 sličica, nije teško zaključiti da digitalni video zahtijeva ogromnu
količinu memorije. Iako u praksi situacija nije takva, ved možete očekivati otprilike 2 GB za 10
minuta. Ipak, pobrinite se za dovoljno mjesta na Hard disku prije no što počnete. Ali, tu u igru
dolazi kompresija koja de biti objašnjena na kraju. Potrudit du se objasniti bez previše
kompliciranja sve korake stvaranja videa: od odabira kamere[6], kadriranja[3, 1], kompozicije[5],
pokreta kamere[1], dodatne opreme do prijenosa videa na računalo[1] i osnovnog montiranja.

KLJUČNE RIJEČI
Digitalni video, digitalne kamere, snimanje, montaža, kadrovi, kompozicija, osvjetljenje.

2
SADRŽAJ

1. Uvod................................................................................................................................................ 4

2. Kupnja, izbori, pripreme ............................................................................................................. 5

2.1 Odabir kamere ................................................................................................................... 5

2.2 Sve te funkcije – trebaju ili ne?.......................................................................................... 6

2.3 Pripreme prije snimanja .................................................................................................... 7

2.4 Snimanje prvog videa ........................................................................................................ 8

3. Estetika .......................................................................................................................................... 12

3.1 Kadriranje ............................................................................................................................. 12

3.2 Zoom (približavanje) ............................................................................................................ 14

3.3 Zvuk ...................................................................................................................................... 15

3.4 Stativ .................................................................................................................................... 15

4. Montaža......................................................................................................................................... 16

5. Kompresija ..................................................................................................................................... 21

6. Zaključak ........................................................................................................................................ 22

7. LITERATURA ....................................................................................................................................... 23

3
 1. Uvod

Iako se analogni video ili ono što u povijesti zovemo

filmom počeo razvijati početkom 20. Stoljeda, bilo je
potrebno sedamdesetak godina da bi analogni video
evoulirao u digitalni *4+. Od tada, video više nije luksuz u
čijoj kreaciji mogu uživati samo rijetki.

Od mojeg prvog susreta s kreacijom videa do danas,

uspio sam kreirati sate i sate videa. Među njima su bila 3
igrana filma, video spotovi, priredbe, izleti i razni
eksperimentalni sadržaji. Kroz to iskustvo sam se suočio
s mnogo izazova kojima sam uspio pronadi odgovore i
rješenja. Cilj ovog rada bit de upoznati čitatelja s
uobičajenim pitanjima i problemima koji se javljaju kod
prvih pokušaja stvaranja video uratka. Također du se
dotaknuti i nekih pravila i savjeta da bi video izgledao što
bolje i profesionalnije. Pomodi du i kod izbora kamere,
kadrova, objasniti probleme oko zvuka i slično.

Nakon što objasnim sve što smatram važnim za samo

snimanje, krenut du s opisom montaže. U montaži još
uvijek možemo pokvariti neki izvorni materijal, ali isto
tako možemo i ispraviti mogude greške koje su nastale
kod snimanja. Montaža je jedna velika priča za sebe, ali
probat du objasniti osnove i dati smjernice za one koji
žele od montaže nešto više od pukog rezanja
nepotrebnog materijala i spajanja dva kadra.

Zašto digitalno? Kod digitalnog videa kopiranje se vrši

bez gubitka kvalitete, zvuk i slika su kvalitetniji i ono
najvažnije: omoguduje vam montiranje.

4
 2. Kupnja, izbori, pripreme

2.1 Odabir kamere

Kamera je svake godine sve više, proizvođači bacaju nove tehnologije i termine, svatko hvali
svog konja... Kako se snadi u ovome, među toliko vrsta i tehnologija kamera? Ovisno o svojim
potrebama, na temelju sljededeg opisa modi dete izabrati kameru koja odgovara baš vama. U
tablici su kamere podijeljene prema mediju na koji snimaju. [1]

Mini DV vrpca DVD Hard disk Memorijska kartica

 Visoka kvaliteta  Snimka se može  Dugo snimanje bez  Male i lagane

zapisa odmah pogledati mijenjanja medija kamere
na DVD playeru ili
 Mala veličina  Veća količina zapisa  Manja kvarljivost
računalu
na štetu kvalitete
 Niska cijena  Veća količina
 Veća količina
zapisa na štetu zapisa na štetu
kvalitete kvalitete

MiniDV je bez puno filozofije najbolji izbor za svakoga tko de svoj video poželjeti montirati.
Cijena jedne miniDV kasete je oko 20 kuna, a na nju stane i do sat i pol materijala. Snima
nekompresirani DV AVI video format, a od nedavno se pruža mogudnost snimanja u HDV
formatu, kojeg odlikuje visoka rezolucija i time impresivna kvaliteta slike. Za prebacivanje su
potrebni FireWire kabel i kartica na računalu. Nakon dugog korištenja, mogu se javiti
problemi s mehanizom za vrtnju kaseta koji se rješavaju jednostavnim servisom. Osim toga,
MiniDV je definitivno izbor koji de zadovoljiti sve vaše potrebe.

Snimanje na DVD je možda praktično za kratke obiteljske snimke koje odmah možemo
pogledati na DVD playeru, odnosno računalu, ali je definitivno najlošiji izbor. Kamere koje
snimaju na DVD su veoma osjetljive na trešnju i zbog male trešnje kod primjerice snimanja

5
 dinamičnog kadra u kojem se kamerman primoran brzo kretati može dodi do zastajkivanja
materijala i tako cijeli kadar može propasti.

Kamera koja snima na Hard disk nije loš izbor, omoguduje brz i jednostavan prijenos
materijala na računalo i veliku količinu materijala bez potrebe mijenjanja medija, kao što je
situacija kod MiniDV ili DVD kamera. Boljka joj je što ima krade trajanje baterije od MiniDV
kamera zbog mehanizama za zapisivanje na Hard Disk. Također, HDD kamere nude jednaku
kvalitetu zapisa kao miniDV, ali za vedu cijenu.

2.2 Sve te funkcije – trebaju ili ne?

Kada krenete u kupovinu kamere, bit dete zatrpani mnoštvom termina funkcija od kojih su
mnoge i nepotrebne, a bez nekih je teško. Ovdje demo vidjeti što vam treba, a što ne. [1]

FUNKCIJA ČEMU SLUŽI? KOLIKO JE POTREBNA?

Automatski izoštrava objekt
snimanja. Pri nižoj razini
AUTOFOKUS (AF) svjetlosti slabije radi.
Vrlo korisno.
Osobito je koristan kod
snimanja naplaniranih situacija,
kada nemate vremena
izoštravati, ved se morate
koncentrirati na snimanje.
Može izazvati probleme kad
izoštrava objekt koji ne treba.

Automatski regulira ekspoziciju, Vrlo korisno.

odnosno količinu svjetlosti koja Opet, možete se koncentrirati
dopire do senzora kako bi se na snimanje i dati kameri da
AUTO EXPOSURE dobio najkvalitetniji rezultat s sama regulira ekspoziciju.
obzirom na količinu svjetlosti.

Preko snimke snima datum i
DATE/TIME vrijeme snimanja.
Relativno korisno.
Može biti korisno kod arhivskih
obiteljskih snimaka i slično, ali u
drugim slučajevima potpuno
nepotrebno.

Automatski podešava pravilni Relativno korisno.

spektar boja na slici da neka
boja ne bi prevaladavala na slici
(pr. Narančasta kod zalaska
AUTOMATIC WHITE BALANCE sunca)
Korisno onima koji ne žele
preveliku razliku boja u
kadrovima s obzirom na vrijeme
snimanja. Na neki način
„uništava“ atmosferu događaja
koji se snima.

6

Približava objekt snimanja
pomodu sustava leda bez
OPTICAL ZOOM gubitka kvalitete
Vrlo koristno.
Omoguduje snimanje daljih
objekata kojima se ne možete
približiti, objekata koje ne želite
uznemiriti (pr. Životinje),
omoguduje isticanje objekta
snimanja u kombinaciji sa
focusom.

Beskorisno.
Potpuno nepotrebna funkcija
koja uništava kvalitetu slike i
Razvlači sliku, odnosno video da zapravo uopde ne približava
DIGITAL ZOOM bi objekt snimanja izgleda bliže objekt snimanja. Takvo
približavanje, koje se ne
preporuča, se može izvesti i
kasnije kod montaže.

Stabilizira sliku, uklanja vibracije
IMAGE STABILISER kamere zbog nemirne ruke,
posebno osjetne kod zumiranja
Vrlo korisno.
Teško je zamisliti kameru bez
stabilizatora, sve kamere danas
ga posjeduju i omoguduje mirne
kadrove unatoč mirnim
trešnjama ruku

Omoguduje snimanje u
potpunom mraku pomodu
NIGHT SHOT infracrvene tehnologije
Relativno korisno.
Omoguduje da snimite objekt u
potpunom mraku, zabavna i
ponekad, kad nemate bolje
uvjete, korisna funkcija koja se
ne može iskoristiti za
profesionalnije svrhe – naime,
dobivena snimka bit de u
nijansama zelene boje.

2.3 Pripreme prije snimanja

Proučite funkcije kamere, pogledajte što sve nudi. Preporuča se da isključite digitalni zoom
da ne biste slučajno približili preko granice optičkog i izgubili kvalitetu slike. Kada god idete
na snimanje, pobrinite se da imate punu bateriju. Ovisno što snimate, namjestite opcije kao
što su autofocus i automatska ekspozicija. Također biste trebali uvježbati držanje kamere da
biste što dulje uspjeli snimati bez javljanja boli u rukama i s što manje trešnje. Ukoliko

7
 snimate u zatvorenom prostoru ili u lošim svjetlosnim uvjetima, pobrinite se da je
osvjetljenje zadovoljavajude za kameru koju posjedujete.

2.4 Snimanje prvog videa

Kako bi vaš video izgledao što profesionalnije, morate se pobrinuti o nekim detaljima koji
inače „krase“ amaterske radove i često odvlače pozornost od onoga što je bitno na snimci.
Bududi je na obiteljskim i sličnim snimkama manje bitna tehnika i držite li se pravila ili ne,
vidjet demo pravila za jednu od najtežih grana filma: igrani, koja se naravno mogu primjeniti
na sve, što god snimali, pa de time biti pokrivena vedina filmskih grana.

Stvari o kojima morate voditi računa:

2.4.1 OSVJETLJENJE
Loše osvjetljenje stvara neželjene rezultate – grain, odnosno šum slike i naravno, lošu
vidljivost objekta snimanja. Osvjetljenje je nešto čime možete doista činiti predivne stvari
ako ga znate kvalitetno koristiti, omogudava vam mijenjanje atmosfere i značenja kadra.
Kada snimate na otvorenom po danu, nemate previše opcija osvjetljenja, prirodno
osvjetljenje je optimalno, jedino se ne preporuča snimanje oko podneva zbog grubih sjena
koje tada nastaju na ljudskom licu (pr. Ispod očiju).

Slika 1: Primjer lošeg osvjetljenja

8
Na slici 1 zamjedujemo puno šuma zbog slabog osvjetljenja, također, izvor svjetlosti je iza lika
i time mu lice nije dovoljno osvjetljeno i teško vidimo emocije na njegovom licu. Ovdje se
moglo koristiti umjetno osvjetljenje. (osvjetljenje u prostoriji ili reflektor)

Slika 2: Primjer dobrog osvjetljenja – Difuzno svjetlo

Na slici 2 osvjetljenje je prirodno i difuzno (raspršeno) zbog oblačnog vremena. Time se

dobivaju blage sjene na objektu snimanja.

Slika 3: Kontrasno osvjetljenje

9
Za razliku od difuznog, kontrasno osvjetljenje je dramatičnije, plasičnije i povečava intenzitet
snimanog kadra.
Umjetno osvjetljenje je, moglo bi se redi, umjetnost za sebe. Na profesionalnim uradcima
time se bave ljudi zaduženi isključivo za to. Osvjetljenje stvara vizualni identitet i mijenja
doživljaj filma.*1+

Slika 4: Oprema za osvjetljenje [14]

Iako ne možemo očekivati da dete kod snimanja imati vlastitog majstora za osvjetljenje i
brdo opreme kao na slici 4, ako imate samo jedan reflektor, ved možete učiniti mnogo. Pa
pogledajmo kako određeni kut osvjetljenja djeluje na objekt snimanja.

Slika 5: Reflektor i različita osvjetljenja[1]

10
 Slika 5 nam pokazuje različite efekte za različite položaje reflektora. Efekte možete vidjeti i
sami i tu su da bi vas potaknuli na razmišljanje.

2.4.2. EKSPOZICIJA

Ekspozicija je usko vezana za osvjetljenje jer dete ekspoziciju mijenjati ovisno o količini
svjetosti kojom raspolažete. Automatska ekspozcija je korisna stvar ako nemate vremena
igrati se s ručnom ekspozicijom na kameri i želite nešto na brzinu snimiti, ali ako snimate
primjerice igrani film, ta ista automatska ekspozicija može vam uništiti kadar. Kamera nezna
što je objekt snimanja i mijenjat de ekspoziciju da bi senzor dobio optimalnu količinu
svjetlosti, a ne da bi objekt snimanja bio što istaknutiji.

Slika 6: Ekspozicija prije Slika 6: Ekspozicija poslije

Mijenjanje ekspozicije unutar jednog kadra djeluje neprofesionalno i nema smisla. Na

slikama 6 i 7 možemo vidjeti tipičan primjer automatskog eksponiranja – kamera se prvo
prilagođava količini svjetlosti kada je usmjerena prema prozoru, a zatim smanji ekspoziciju
kada „ne gleda“ prema prozoru. Ovo se lako može namjestiti ručnom ekspozicijom, birajudi
srednju vrijednost tako da se na javlja silueta kada je svjetlost iza objekta snimanja.

Slika 8: Ručna ekspozicija za dobivanje efekata

11
Ručnom ekspozicijom možemo kontrolirati atmosferu kadrova na jednostavan način. Možemo dobiti
zanimljive efekte kao što su silueta (slika 8) ili preeksponirani kadar.

2.4.3 FOCUS (Izoštravanje)

Ručnim focusom ističemo objekt snimanja, stvaramo plošne kadrove koji djeluju
profesionalnije. Možemo mijenjati fokus sa jednog objekta na drugi i time kontrolirati pažnju
gledatelja. Automatski focus nam može pokvariti kadar ako izoštri krivi objekt.

Slika 9: Ručno izoštravanje

Ručnim izoštravanjem demo zadržati pažnju na

objektu snimanja kada se nešto događa i u
pozadini (Slika 10) ili mijenjanjem focusa
usmjeriti pažnju na objekt koji izoštrimo. (Slika
9).

Slika 10: Ručno izoštravanje

3. Estetika
Kadriranje, zoomiranje, kompozicija i slične estetske mogudnosti u filmu određuju raspored
elemenata u kadru koji znači mnogo i uvijek treba pronadi ljudskom oku najugodniji i najprirodniji
raspored. [3]

3.1 Kadriranje
Kod kadriranja, važno je držati se nekoliko jednostavnih pravila, za koja dete, kad ih usvojite,
shvatiti da su prirodna i da „to tako treba biti“. Svi ovdje prikazani primjeri su iz snimaka
snimanih u 16:9 omjeru stranica poznatijem kao widescreen. 4:3 omjer je prošlost i iako se i
na njega mogu primjeniti navedena pravila, koristite ga samo ako nemate izbora.

12
 Kad snimate lice ili objekt u pokretu, pobrinite se da ispred objekta ili u smjeru u kojem lik
gleda uvijek ima više praznog prostora nego iza.[3] Tako je gledatelju prirodnije gledati.

Slika 11: Prazan prostor

Snimanje preko ramena osobe je izvrstan način za uključivanje gledatelja u scenu. *3+

Slika 12: Snimanje preko ramena

PRAVILO TREĆINA

Podijelimo kadar na 9 jednakih dijelova. Mjesta na kojima se linije sjeku su točke interesa.[1]
To su točke koje imaju najvede značenje u kadru i u kojima bi se i trebali nalaziti elementi na
kojima želimo da se gledateljevo oko usredotoči. Gledatelj ne mora znati ovo pravilo da bi za
njega vrijedilo, to je jednostavno nešto prirodno što je u svakome od nas.

13
 Slika 13: Pravilo tredina

Opciju prikaza tredina ima vedina kamera. Te linije se, naravno nede vidjeti u snimci, služe samo da bi
vam pomogle oko kadriranja.

3.2 Zoom (približavanje)

Zoom može biti izuzetno korisna funkcija, ali i funkcija koja vas može definirati kao amatera.
Neprofesionalno korištenje zooma napravit de od vašeg filma sapunicu, jer se tamo
intenzivno „dramatično“ zoomiranje koristi unutar kadra. Izuzetak su neki snimatelji koji
znaju što rade i zoomiranjem pridonose dinamiki kadra, ali to je ved naprednija razina.

Zoom koristite samo za namještanje kadra, unutar kadra dolazi u obzir lagano zumiranje u
jednom smjeru, približavanje i udaljavanje objekta snimanja unutar jednog kadra se ne
preporuča. Puno bolja opcija je snimiti širi kadar, rezati pa snimiti detalj ili obrnuto. [13]

Slika 14: Približavanje

14
 3.3 Zvuk

Ako koristite mikrofon na kameri, obavezno vodite računa o udaljenosti s koje snimate. Osim
ako namjeravate kasnije snimati zvuk ili snimate kadar u kojem zvuk nije bitan (pr. šetnja lika
i slično), s mikrofonom ugrađenim na kameru ste prilično ograničeni. Također, mikrofon na
kameri snima puno okolnih šumova. Ako ste ikad u mogudnosti, koristite „mikrofon na
pecaljki“, što je najbolja solucija za snimanje zvuka, posebice govora.[1] Iako cijena takvog
alata premašuje cijenu prosječne kamere.

Očito, za takav dodatak potrebna vam je još jedna osoba. Teško je

snimati kamerom, biti redatelj i snimati zvuk. Pretpostavimo, što je
najvjerojatnije, da nemate ovakvu dodatnu opremu. Uvijek snimite
minutu-dvije ambijentalnog šuma.[1] To de vam veoma koristiti kod
montaže zvuka. Dijaloge snimajte iz blizine, kod vjetrovitog vremena
nemojte ni snimati osim ako imate mikrofon na pecaljki i „fifi“ koji
prigušuje šumove vjetra.

Slika 16: "Fifi"

Slika 15: Mikrofon "na pecaljki"

3.4 Stativ
*1+ Koliko god imali mirnu ruku, stativ je neizbježan ako želite snimiti mirne kadrove, ali i
kadrove kao što su panorama, okomiti švenk i slično.

Slika 17: Stativ

15
 4. Montaža
Montaža je više od jednostavnog spajanja 2 kadra, predstavlja cijelu jednu filozofiju i
kompleksna je gotovo kao i sam proces do montaže.

Ukoliko ste snimali na miniDV kazetu, prebacivanje na računalo vrši se korištenjem Firewire
kabla i kartice. Ukoliko ste snimali na DVD, HDD ili Memory Stick, video jednostavno kopirate
na hard disk. Pretpostavit demo da ste odabrali najbolju opciju i snimali na miniDV, video je
potrebno „Capturirati“.

Program koji demo koristiti za montažu bit de Adobe Premiere Pro CS3. Premiere nas
pozdravlja početnim ekranom za novi projekt na kojem biramo video standard i omjer
stranica. Europski standard je PAL, a ovisi u kojoj ste rezoluciji snimali, odaberite Standard
(4:3), Widescreen (16:9) ili DV ili HDV, ovisno jeste li snimali u standardnoj ili HD rezoluciji.

Slika 18: Uvodni ekran Premiera

Location je mjesto gdje demo spremati projekt i gdje de se spremati svi renderani fileovi koji mogu
zauzeti zaista mnogo mjesta, posebice ako koristite mnogo efekata. Zato osigurajte dovoljno prostora
na hard disku.

16
 _____ - Project Panel - ovdje se nalaze sve datoteke uvezene u premiere projekt ili stvorene unutar
premiere projekta. Kad uvezemo nešto u Premiere projekt, Preimere zapamti lokaciju te datoteke i
čita iz nje, ne uvozi doslovno u projekt i time bi ta datoteka trebala ostati na istom mjestu cijelo
vrijeme nakon uvoza u Premiere.

_____ - Predefinirani efekti za zvuk i video, te prijelazi za iste. Odavde uzimamo sve potrebne
prijelaze i efekte koje koristimo u projektu. Koriste se na jednostavan način – odvučemo ih na isječak
(za efekte) ili na početak, kraj ili između 2 isječka za prijelaze.

_____ - Na panelu Effect controls mijenjamo postavke primjenjene na odabrani isječak. Također
možemo stvarati animaciju efekta pomodu keyframeova.

_____ - Ovo je svojevrsni preview za video koji obrađujemo. Na ovom panelu vidimo kako video
izgleda s primjenjenim efektima, pregledavamo prijelaze i na temelju njega mijenjamo postavke
efekata. Ukoliko video nije renderiran, slika de biti niže rezolucije i nedemo vidjeti pravu kvalitetu
konačnog uratka.

_____ - Timeline - „Glavni“ prozor Premiera, ovdje umedemo sve video isječke, režemo ih,
primjenjujemo efekte, prijelaze i dodajemo zvukove. Sve to radimo pomodu alata iz toolboxa.

17
_____ - Toolbox – ovdje biramo alat koji koristimo. Svaki alat ima svoju funkciju, ali nama su zapravo
potrebna samo dva.

Selection tool (V) – njime biramo i pomičemo video isječke.

Razor tool (C) – služi za rezanje isječaka. Ako kliknemo u blizini vremenske oznake
(playhead), rezat demo na mjestu gdje se ona nalazi. Ona nam služi za precizno
određivanje mjesta na kojem želimo rezati. Isječke režemo da bi izbacili neželjeni
materijal (odaberemo isječak Selection toolom i pritisnemo tipku Delete na
tipkovnici), da bismo ga podijelili na segmente i na neke primjenili efekt, a na neke
ne (iako to možemo u kontorlama efekata) i slično.

Funkcija koju de nam zasigurno biti potrebna jest zoom – omogudava nam približavanje isječaka do
razine da se playheadom kredemo frame po frame, što de nam biti potrebno kad želimo biti precizni.

Iznenađujude korisna opcija – Ripple Delete – koju izvršavamo tako da pritisnemo desnu tipku miša u
prazni prostor između dva isječka – briše prazan prostor između isječaka i pomiče sve naredne isječke
prema onom koji se spojio s prethodnim zadržavajudi udaljenost.

Na kratkom, jednostavnom primjeru demo objasniti funkcionalnost Premiera.

Najprije demo uvesti željeni video isječak u Premiere. To činimo opcijom File Import... Isječak de se
sada nalaziti u Project panelu koji je opisan ranije. Isječak odvučemo na Timeline. U ovom primjeru

18
imamo isječak u kojem je protagonistica trebala otključati ormarid, ali nije uspjela od prve. Zato demo
izrezati neuspjele pokušaje i zadržati samo uspjeli.

Uspjeli pokušaj smo Razor toolom rezali na početku i na kraju. Ostatak demo obrisati tipkom Delete
nakon što smo ih odabrali Selection Toolom. Sada nam je ostao samo jedan isječak. Pomaknimo ga
na početak tako da kliknemo na prazan prostor ispred i odaberemo Ripple Delete. Primjenit demo na
njega Fade in i Fade out za zvuk i sliku.

Za video demo koristiti Cross

Dissolve koji služi za prijelaz
izmežu dva isječka, a bududi
da ispred i iza isječka nemamo
ništa, poslužit de nam kao
Fade in i Fade out. Taj efekt
demo odvudi na početak i kraj

19
isječka. Isto tako i za zvuk, samo s efektom Constant Gain.
Efekti se nalaze kamo smo ih i odvukli. Trajanje efekta možemo mijenjati tako da Selection toolom
primimo rub efekta i odvučemo ga u željenom smjeru.

I to je to! Znate osnove monitranja. Ista situacija je i kad imate više isječaka, sada ih znate spajati i
primjenjivati prijelaze.
Još jedna važna stavka digitalnog videa je kompresija.

20
 5. Kompresija

Kompresija nam služi kako bismo svoj video prilagodili mediju na kojemu demo ga prikazivati. Ovisno
želimo li video staviti na youtube, DVD, svoju stranicu ili ga namjeravmo gledati s Harda, primjenit
demo različite razine kompresije na njega.

Najviše opcija kompresije kod exportanja iz Premiera imat demo ako odaberemo
FileExportAdobe Media Encoder.

Mijenjamo pogled između kartice Source i Output da bismo usporedili izvorni video i video nakon
kompresije. Ova dva pogleda bi trebala biti što sličnija, to se posebno odnosi na omjer stranica.
Ukoliko na Output kartici imate crne linije na vrhu i dnu videa, znači da nije odabrana dobra opcija
omjera stranica. Ovisno o mediju na kojem dete prikazivati video, odaberite odgovarajude opcije
kompresije. U ovoj verziji encodera, najbolja opcija za youtube ili pregled s harda jest Windows
Media Video, Pal Widescreen Source to Download 1024 kbps. Ako želimo film na DVD-u, exportat
demo ga nekompresiranog opcijom FileExport.

21
 6. Zaključak

Digitalni video je modno oružje izražavanja koje u

rukama čovjeka s dovoljno volje može poslužiti u
razne svrhe. Kroz ovaj kratki seminar zagrebana je
samo površina čitave umjetnosti digitalnog videa. Ako
vas je dovoljno zainteresirao za rad na videu, u dolje
navedenim linkovima možete pronadi dodatne
informacije u vezi sa svim ovdje opisanim temama.

22
 7. LITERATURA

[1] DIGITALNI VIDEO – Snimanje i montaža, Algebra učilište

[2] http://www.slobodnovrijeme.com/readarticle.php?article_id=177

[3] http://www.sony.hr/hub/learnandenjoy/block/9/subblock/4

[4] http://en.wikipedia.org/wiki/Digital_video

[5] http://en.wikipedia.org/wiki/Composition_%28visual_arts%29

[6] http://en.wikipedia.org/wiki/Camcorder

[7] http://www.jakeludington.com/dv_hacks/20051121_transferring_video_from_camcorder_to_pc.html

[8] http://www.hgspot.hr/Article.aspx?gid=195

[9] http://www.dv.com/

[10] http://www.videomaker.com/

[11] http://www.camcorderinfo.com/

[12] http://www.mediacollege.com/video/shots/movement.html

[13] http://www.mediacollege.com/video/

[14] http://en.wikibooks.org/wiki/Movie_Making_Manual/Lighting

[15] Rub, 2009.

[16] Crimen, 2009

23