24.2.

2014

Situacijska analiza (1)

analiza makro okoline i analiza korporativnoga upravljanja
(drugo predavanje)

Ciljevi predavanja
Istaknuti mjesto situacijske analize u procesu
stratekoga menadmenta
Predstaviti osnovnu logiku SWOT analize
Prikazati slojeve okoline poduzea
Naglasiti vanost analize makro-okoline
Objasniti PEST i LONGPEST analizu
Istaknuti vanost i objasniti ulogu korporativnoga
upravljanja
Pokazati postupak analize interesno-utjecajnih
skupina

24.2.2014

Strateki menadment

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Logika struktura dobre strategije

Dijagnoza
situacije

Postavljanje
smjernica
djelovanja

Koherentna
akcija

prof. dr. sc. Darko Tipuri

24.2.2014

SWOT analiza

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Poduzee i okolina

prof. dr. sc. Darko Tipuri

24.2.2014

Okolina poduzea

prof. dr. sc. Darko Tipuri

analiza
konkurenata
analiza
stratekih
skupina

interna
analiza
poduzea

strateka
industrijska
analiza

analiza
makrookoline

analiza
korporativnog

upravljanja

prof. dr. sc. Darko Tipuri

24.2.2014

Analiza makro-okoline
PEST analiza
LONGPEST analiza
Identifikacija kljunih eksternih stratekih
faktora makro-okoline

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Dimenzije turbulencije okoline

prof. dr. sc. Darko Tipuri

24.2.2014

PEST analiza
PEST analiza je strukturirani nain pristupa stratekoj
analizi makro-okoline.
U literaturi se pojavljuje u razliitim inaicama, kao
to su: ETPS, PESTE, PESTEL, STEPE, PESTLE, STEEP,
STEEPLE ili PESTLIED analiza, to ovisi u nainima
strukturiranja i ukljuivanja vanih initelja makrookoline
U naemu kolegiju rabimo generiki naziv PEST
analiza s analitikim obuhvatom veine
nekontroliranih varijabli iz okruja poduzea.
prof. dr. sc. Darko Tipuri

PEST analiza
PEST analiza je proces ocjene i interpretacije
informacija dobivenih istraivanjem politikih i
pravnih (P), ekonomskih (E), sociokulturnih,
ekolokih i medijskih (S) i tehnoloko-znanstvenih (T)
initelja okoline poduzea.
Cilj je analize prepoznati i ukazati na kritine initelje
koji bitno utjeu na sadanjost i budunost poduzea.
Osim kategorizacije initelja, zadatak PEST analize je i
utvrivanje njihova meusobnoga utjecaja i
meudjelovanja kako bi se kvalitetnije prepoznale
prilike i prijetnje za poduzee.
prof. dr. sc. Darko Tipuri

24.2.2014

Primjer: industrije proizvodnje i trgovine papirom

Kljuni initelji makro-okoline (PEST)
Faktori koji negativno utjeu na potronju papira:

Nove
tehnologije
komunikacije

Ekoloki
osvijetene
politike
nabave

Recesija

Smanjenja
likvidnost
kupaca

prof. dr. sc. Darko Tipuri

PEST analiza
PEST analiza se provodi na svim razinama strategije
poduzea (mrena, korporacijska, poslovna ili
funkcijska strategija)
U PEST analizi potrebno se koristiti razliitim izvorima
podataka. To mogu biti: miljenja strunjaka razliitih
profila; podaci iz novinskih izdanja, strunih asopisa
i druge periodike; knjige i konzultantski materijali;
raznovrsni internetski izvori; podaci trgovinskih
organizacija i vladinih agencija; stajalita ekonomskih
i financijskih analitiara i dr.
prof. dr. sc. Darko Tipuri

24.2.2014

PEST analiza

prof. dr. sc. Darko Tipuri

PEST analiza

prof. dr. sc. Darko Tipuri

24.2.2014

Primjer PEST analize

za hrvatsko prehrambeno poduzee

prof. dr. sc. Darko Tipuri

PEST analiza i strategija

informacije
dobivene drugim analizama
informacije o moguem
utjecaju eksternih initelja
na poduzee

prilike i prijetnje
iz makro-okoline

dijagnoza
situacije

strategija
poduzea
prof. dr. sc. Darko Tipuri

24.2.2014

PEST analiza
primjer iz farmaceutske djelatnosti (1/5) P - politiki i pravni initelji

Sve su vei pritisci na sektor

zdravstva i socijalne skrbi u svim
dravama. Vlade su neprekidno u
potrazi za razliitim nainima uteda
u tom sektoru.
Neka od pitanja s kojima se suoava
farmaceutska industrija su: (1) kakvi
e biti pritisci na cijene proizvoda?,
(2) koji e se proizvodi i usluge
iskljuiti iz sustava javnog
financiranja?, (3) hoe li isti izbor
lijekova biti dostupan svima?
Utjecaj potencijalnih reformi
zdravstvenih sustava na sustave i
modele zdravstvenog osiguranja i
naine financiranja

Oekivanja i mogunosti
usklaivanja zdravstvenog sustava u
Hrvatskoj i EU, a na globalnoj razini
izmeu Europe i SAD.
Porast brojnih legislativnih i
regulatornih mjera i drugih
ogranienja za farmaceutsku
industriju na globalnoj razini.
Sve je vei broj sudskih procesa
(tube, parnice i sl.) izmeu
farmaceutskih poduzea
meusobno, ali i izmeu
farmaceutskih poduzea i krajnjih
korisnika njihovih proizvoda.

prof. dr. sc. Darko Tipuri

PEST analiza
primjer iz farmaceutske djelatnosti (2/5) E ekonomski initelji

Rast izdataka za zdravstvo (po

stanovniku) u veini zemalja
Pitanje je hoe li dananji modeli
organizacije i financiranja zdravstva
postojati i u budunosti
Usluge sestrinstva i zdravstvene njege
doivljavaju rast u privatnom sektoru i
postaju core business ustanov koje
pruaju sluge povezane sa socijalnom
skrbi (privatne ustanove za starije i
nemone).
Smanjenje raspoloivog dohotka
potroaa posebice je osjetno u
zemljama u kojima je dominantan
model privatnog zdravstvenog
osiguranja.

Ekonomska kriza na globalnoj i

nacionalnoj razini
Osim uinaka globalne krize, glavni
su problemi: (1) uinkovitija zatita
intelektualnoga vlasnitva, (2) slaba
produktivnost vlastita istraivanja i
razvoja, (3) pritisak na cijene
prouzroen jeftinijim alternativama
ali i zahtjevima dravnih zdravstvenih
administracija, (4) pomak prema
manje razvijenim tritima koja
mogu osigurati rast koji oekuju
dioniarima, (5) sve stroe
regulatorne obveze
sve vei broj spajanja i preuzimanja i
drugi trendovi konsolidacije
industrije
prof. dr. sc. Darko Tipuri

10

24.2.2014

PEST analiza
primjer iz farmaceutske djelatnosti (3/5) S sociokulturni, ekoloki i medijski initelji

Starenje stanovnitva i sve vei udio

starog stanovnitva u ukupnoj
populaciji (to je i prilika i prijetnja)
fenomen pretilosti u razvijenim
zemljama
Sve vea informiranost i oekivanja
korisnika i potroaa
Sve je vei utjecaj javnog
zagovaranja i graanskog aktivizma,
a ne treba zanemariti ni utjecaj
drutvenih mrea.
Postavlja se pitanje kako
farmaceutska poduzea mogu
odgovoriti na zahtjeve potroaa, a
da istovremeno ne prekorauju
postavljene regulatorne granice

Sve vea vanost drutvene

odgovornosti i ekolokih pitanja u
farmaceutskoj djelatnosti koje
trebaju postati vana sastavnica
strategija farmaceutskih poduzea.
Funkcije marketinga i razvoja novih
proizvoda u farmaceutskim
poduzeima trebali bi se usmjeriti na
identifikaciju prilika za razvoj
zelenih, odnosno eko-proizvoda u
svrhu promicanja opeg dobra
Sve vea medijska osjetljivost i
nepovjerenje na aktivnosti
farmaceutske industrije

prof. dr. sc. Darko Tipuri

PEST analiza
primjer iz farmaceutske djelatnosti (4/5) T tehnoloki i znanstveni initelji

Tehnoloki napredak stvara nove

poslovne perspektive kako u pogledu
novih terapijskih sustava, tako i u
pogledu provizija u zdravstvu.
Razvoj novih supstancija koje mogu
biti osnova za lijekove s visokim
trinim potencijalom
Strateko povezivanje istraivakih
centara farmaceutskih poduzea

Jedna od prilika za farmaceutska

poduzea nalazi se i na Internetu, a
ostvaruje se kroz: (1) razvoj novih
informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, (2) utjecaj drutvenih
medija na zdravstvo, (3)
kustomizirane tretmane i usluge i (4)
izravnu komunikaciju s pacijentima
(direktno oglaavanje).

prof. dr. sc. Darko Tipuri

11

24.2.2014

PEST analiza primjer (5/5)

initelji

utjecaj na poslovanje poduzea X

politiki i pravni initelji

o
o
o

rastui pritisci na vlade, te sektor zdravstva i socijalne skrbi

zahtjevi za utedama od strane dravnih administracija
harmonizacija zdravstvenih sustava u Europi

o
o

cjenovni pritisci, poslovni gubici i pad investicija

uvoenje referentnih cijena, dostupnost i transparentnost informacija o
cijenama, potreba za cjenovnim usklaivanjem

o
o
o

povean broj sudskih parnica

promjene u oglaavanju i zakonima o zatiti potroaa
globalna neusklaenost legislative

o
o
o

potreba za obrazovanjem
prepoznavanje kvalitete kao kljua uspjeha
nemogunost racionalizacije na globalnoj razini (razliitost sustava EU i SAD

opiranje potroaa dodatnim izdacima za lijekove to uzrokuje cjenovne

pritiske, no prilike za rast trita prepoznaju se u injenici da stanovnitvo
ubrzano stari
potreba za kreiranjem dodane vrijednosti za potroaa
pojaani pritisci i zahtjevi od strane dioniara

ekonomski initelji
o
o
o

svjetska ekonomska kriza

smanjenje raspoloivog dohotka
trendovi spajanja i preuzimanja, odnosno konsolidacija industrije

o
o

sociokulturni, ekoloki i medijski initelji

o
o
o
o

osvijetenost potroaa (pacijenata) i promjene u oekivanjima

jaanje javnog zagovaranja i graanskog aktivizma, te posljedino jaanje
moi potroaa
fenomeni pretilosti i ubrzanog starenja stanovnitva
jaanje svijesti o vanosti zatite okolia i drutvene odgovornosti

pojaani pritisci u kontekstu pruanja odgovarajue kvalitete proizvoda i

usluga potroaima
rastua potreba za obrazovanjem i transparentnim izvjetavanjem (npr.
informacije o cijenama)
stvaranje potrebe za uinkovitijim istraivanjem trita i boljim prikupljanjem
informacija
fenomeni pretilosti i starenja stanovnitva otvaraju prilike za rast trinog
udjela
otvaranje novih prilika za rast kroz razvoj eko proizvoda

o
o
o

razvoj e-modela poslovanja

izravna komunikacija s potroaima (pacijentima)
rastua potreba za odgovarajuim uslunim objektima

o
o
o

tehnoloki i znanstveni initelji

o
o
o
o

nove ICT tehnologije

drutveni mediji
kustomizacija proizvoda i usluga
direktno oglaavanje

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Izvor: Prilagoeno prema: Shaw, A. (2001) A PESTLE Analysis for the Pharmaceutical Industry. Strategic Planet. Dostupno na: http://www.strategic-planet.com/2011/01/a-pestle-analysis-for-the-pharmaceutical-industry/ (18. 01. 2014.)

LONGPEST analiza
PEST analiza se moe proiriti na nain da obuhvati i
dimenziju lokalno/nacionalno/globalno (LONGPEST
analiza).
To je korisno kad se analiza makro-okoline provodi u
globalnim i multinacionalnim korporacijama koje djeluju s
razliitim djelatnostima na stotinama razliitih trita s
izraenim posebnostima u svojoj ponudi i trinom nastupu.
Slino vrijedi i za izvorno orijentirana hrvatska poduzea,
koja nakon provedbe openite PEST analize mogu provesti i
podupiruu LONGPEST analizu za one dijelove poslovanja u
kojima imaju razliite lokalne, nacionalne i globalne
utjecaje.

prof. dr. sc. Darko Tipuri

12

24.2.2014

LONGPEST analiza

prof. dr. sc. Darko Tipuri

LONGPEST primjer saetka analize

prof. dr. sc. Darko Tipuri

13

24.2.2014

Identifikacija eksternih stratekih faktora

iz makro-okoline
najvaniji
strateki faktori

teinski
faktor

ocjena

ponderirana
ocjena

trajanje
kratki rok

srednji rok

komentar
dugi rok

1.
2.
3.

4.

n.
ukupno

1,00

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Matrica prioriteta eksternih stratekih faktora

4
3

2
6
7

prof. dr. sc. Darko Tipuri

14

24.2.2014

analiza
konkurenata
analiza
stratekih
skupina

interna
analiza
poduzea

strateka
industrijska
analiza

analiza
makrookoline

analiza
korporativnog

upravljanja

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Analiza korporativnoga upravljanja

Analiza konteksta korporativnog upravljanja

Analiza strukture korporativnoga upravljanja
Analiza interesno-utjecajnih skupina

prof. dr. sc. Darko Tipuri

15

24.2.2014

Korporativno upravljanje (1/3)

Korporativno upravljanje (engl. Corporate
Governance) podruje koje se bavi odnosima
upravljakih struktura u korporacijama
Krucijalna pitanja korporativnog upravljanja su: tko
nadzire korporaciju i zato (poloaj korporativne
kontrole).
Korporativno upravljanje je proces kojima korporacije
odgovaraju pravima i eljama svojih interesnoutjecajnih skupina stakeholdera.

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Korporativno upravljanje (2/3)

moe se definirati, izmeu ostaloga, kao sustav
nadzornih mehanizama kojima svi dobavljai
krucijalnih inputa trebaju osigurati povrate na
svoja ulaganja u korporaciji, ne ugrozivi njezin
dugoroni opstanak i prosperitet.
Glavna podruja korporativnog upravljanja vezuju
se za relacije moi, utjecaja, ovlasti i odgovornosti
unutar sloenih poslovnih sustava

prof. dr. sc. Darko Tipuri

16

Korporativno upravljanje (3/3)

Glavna skuptina

Nadzorni odbor

Uprava
Vii sloj
menadmenta
Menadment

Korporativno upravljanje

24.2.2014

Srednji sloj
menadmenta

Menaderi prve razine

Zaposlenici bez menaderskih ovlasti

Korporativno upravljanje
ukljuuje skup odnosa izmeu
menadmenta, odbora, dioniara
i interesno-utjecajnih skupina
(stakeholdera) poduzea
definira okvir za postavljanje
ciljeva poduzea i odreivanje
sredstava za postizanje tih ciljeva
te praenje izvedbe i
djelotvornosti
Korporativno upravljanje je
svojevrsni menadment
menadmenta ili
metamenadment

koga
menaderi
predstavljaju
i zato
kakve su
veze
menadera
s vlasnicima

komu
menaderi
odgovaraju

kako se
iskazuje
drutvena
odgovornost
poduzea

kako se
menaderi
nadziru i kako
se trebaju
nadzirati

KORPORATIVNO
UPRAVLJANJE

kako se u
korporacijske
poslove
ukljuuju drugi
stakeholderi
(radnici i dr.)

kakvi su
odnosi
veinskih i
manjinskih
dioniara

kako se
korporacija
odnosi prema
javnosti i
potencijalnim
ulagaima

na koji nain
se tite prava
manjinskih
dioniara

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Kontekst korporativnog upravljanja

prof. dr. sc. Darko Tipuri

17

24.2.2014

Modeli korporativnog upravljanja

jednorazinski i dvorazinski
Skuptina
dioniara

Skuptina
dioniara
Nadzorni odbor

Uprava

Menaderi

Odbor direktora
(izvrni i neizvrni
dIrektori)

Menaderi

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Obiljeja modela korporativnog upravljanja

u Europi

Izvor: Heidrick & Struggles (2011) Corporate Governance Report 2011: Challenging board performance, Heidrick & Struggles International, str. 10.
Dostupno na: http://www.heidrick.com/PublicationsReports/PublicationsReports/HS_EuropeanCorpGovRpt2011.pdf [29. studeni 2011.]

dr. sc. Marina Mein

18

24.2.2014

Primjer: nadzorni odbor i uprava T-HT d.d.

Nadzorni odbor:

9 lanova: 8 bira glavna skuptina, 1 biraju zaposlenici

domai i inozemni lanovi
visokoobrazovani strunjaci s meunarodnim iskustvom
HT se pridrava odredbi Kodeksa korporativnog upravljanja uz iznimke
raspravlja o: stratekom programu, regulatornim okvirima, trendovima, HR,
planovima za naredna razdoblja, upravljanju novcem i sl.
Nadzorni odbor je ustrojio Odbor za naknade i imenovanja i Odbor za reviziju

Uprava
7 lanova; CEO, CFO, CTIO, CHRO, COO, COO Residential, COO Business
domai i inozemni lanovi
donosi strateke odluke

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Uprava T-HT Grupe

Davor Tomakovi

Norbert Hentges

Predsjednik Uprave i glavni

direktor

lan Uprave i glavni operativni

direktor (COO)

Dino Dogan

Irena Joli imovi

lan Uprave i glavni direktor za

financije (CFO)

lanica Uprave i glavna direktorica

za ljudske resurse (CHRO)

Boidar Poldruga
lan Uprave i glavni direktor za
tehniku i informacijske
tehnologije
(CTO / CIO)

Nataa Rapai
lanica Uprave i glavna operativna
direktorica za privatne korisnike
(COO Residential)

Jens Hartmann
lan Uprave i glavni operativni
direktor za poslovne korisnike
(COO Business)

prof. dr. sc. Darko Tipuri

19

24.2.2014

Nadzorni odbor T-HT Grupe

Mark Klein, predsjednik

dr. sc. Ivica Mieti, zamjenik predsjednika

dr. Kathryn Walt Hall, lanica

dr. Oliver Knipping, lan

Mark Nierwetberg, lan

dr.sc. Ilias Drakopoulos, lan

Damir Grbavac, lan

Juko Cikojevi, lan

dr. Ralph Rentschler, lan

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Vlasnika struktura i dionice T-HT d.d.

Izvor: http://www.t.ht.hr/investitori/struktura.asp
prof. dr. sc. Darko Tipuri

20

24.2.2014

Interesno-utjecajne skupine (stakeholderi)

Stakeholder je engleska rije za interesnoutjecajnu skupinu u poduzeu (ili nekoj drugoj
organizaciji) i oko njega.
Interesno-utjecajne skupine su pojedinci, grupe i
organizacije, kao i koalicije pojedinaca, grupa i
organizacija, unutar i izvan poduzea, koja imaju
neka prava, zahtjeve ili interese od poduzea.
Iskazuju ih zbog posebnog odnosa, preuzimajui
manji ili vei rizik zbog svoje povezanosti s
poduzeem.
prof. dr. sc. Darko Tipuri

Analiza interesno-utjecajnih skupina

1. Tko su stakeholderi organizacije?
2. Koji su im interesi, prava i zahtjevi?
3. Koje mogunosti i izazove pruaju stakeholderi
organizaciji, a koje organizacija stakeholderima?
4. Koje ekonomske, pravne, etike i filantropske
odgovornosti naa organizacija ima?
5. Koje strategije i akcije organizacija treba poduzeti
kako bi najbolje upravljala izazovima i
mogunostima koji su vezani za stakeholdere?

prof. dr. sc. Darko Tipuri

21

24.2.2014

Vrste stakeholdera
Primarni stakeholderi dobavljai su kritinih resursa
dioniari, zaposlenici, kupci i dobavljai, esto i veliki
kreditori, ali to jo uvijek ne znai da bi organizacije
interese svih svojih primarnih stakeholdera trebala
drati jednakima. Njihovi interesi su izravni i opipljivi, a
oni su presudni za postojanje i djelovanje organizacije.
Sekundarni stakeholderi su oni na koji neizravno
utjeu na organizaciju i njihov status se esto odreuje
samom njezinom aktivnou. Njihovi interesi su
neizravni i udaljeni. To su: krajnji potroai, konkurenti,
drava na razliitim razinama, javnost, drutvo kao
cjelina, mediji itd.
prof. dr. sc. Darko Tipuri

Tko su stakeholderi poduzea?

POLITIKO
OKRUENJE

DRUTVENO
OKRUENJE

Europska
Unija
lokalna
zajednica

manjinske
skupine

stariji
zaposlenici

ene

sindikati
vlada

zaposlenici
aktivisti

drava

poduzee
(menadment, dobavljai,
kupci)

opa javnost
pojedinci
grupe za
zatitu
okolia

zajednica

grupe

potroai/
korisnici

graana

EKONOMSKO
OKRUENJE

institucije i
poduzea

vlasnici

prosjeni
potroai

lanovi
odbora
potroai
s posebnim
zahtjevima

drutveni
aktivisti

TEHNOLOKO
OKRUENJE
prof. dr. sc. Darko Tipuri

22

24.2.2014

Primarni stakeholderi
- priroda interesa i moi -

ZAPOSLENICI

VLASNICI/DIONIARI

KUPCI

DOBAVLJAI

PRIRODA MOISTAKEHOLDER UTJEE

NA PODUZEE

PRIRODA INTERESASTAKEHOLDER ELI

STAKEHOLDER

zadrati stabilnu zaposlenost u

poduzeu
dobiti pravednu plau za svoj rad
rad u sigurnoj, ugodnoj okolini

dobivanje zadovoljavajueg prinosa

na investicije (dividende)
realizacija poveanja dionike
vrijednosti tijekom vremena

snagom sindikalnog pregovaranja

akcijama radnika i trajkovima
Publicitetom

realizacijom glasakih prava

temeljenih na vlasnitvu dionica
izvravanjem prava inspekcije
poslovnih knjiga i zaposlenika
poduzea

ostvarenje potene razmjene;

vrijednost i kvaliteta za potroeni
novac
dobivanje i pouzdanog proizvoda

dobivanje redovitih narudbi za

proizvode
biti pravodobno plaen za isporuene
proizvode

kupnjom proizvoda od
konkurenata
bojkotiranjem poduzea iji
proizvodi su nezadovoljavajui ili
ija je poslovna politika
neprihvatljiva
odbijanjem da se izvri narudba
ako su prekreni uvjeti ugovora
nuenjem proizvoda
konkurentima

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Analiza interesno-utjecajnih skupina

Matrica utjecaja i vanosti

interesno-utjecajnih skupina

Matrica bitnosti resursa i

vjerojatnosti reagiranja interesnoutjecajnih skupina
prof. dr. sc. Darko Tipuri

23

24.2.2014

Analiza interesno-utjecajnih skupina

utjecaj se odnosi na to koliko je

neki stakeholder moan prema
organizaciji
vanost odnosi na pitanje koliko je
organizacijsko djelovanje (ope ili
posebno djelovanje; projekt ili neka
inicijativa) vano ili korisno za
stakeholdera.
Utjecaj interesno-utjecajnih
skupina je prilino stabilna
kategorija, dok vanost ovisi o
konkretnim ciljevima koje
organizacija eli postii.

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Matrica utjecaja i vanosti interesno-utjecajnih skupina

Analiza interesno-utjecajnih skupina

vrijednost
stakeholdera
Za organizaciju

to je vei utjecaj i vanost za

interesno-utjecajne skupine
(na matrici vanosti i utjecaja
poloaji prema gore desno),
to je i vea vjerojatnost da e
stakeholder reagirati i ukljuiti
se u promatranu situaciju.
Pojedini stakeholderi usto
dobavljaju iznimno vane tj.
kritine resurse za dugoroni
opstanak organizacije ili za
uspjeh nekoga od projekata

prof. dr. sc. Darko Tipuri

Matrica bitnosti resursa i vjerojatnosti reagiranja interesno-utjecajnih skupina

24

24.2.2014

Strategije prema stakeholderima

ovisno o njihovu utjecaju i vanosti
Korisno je razmotriti
njihov poloaj u
odluivanju i
oblikovanju miljenja:
ublaiti im utjecaj,
obraniti se od njih
.
utjecaj
stakeholdera

Najmanje vane grupe

stakeholdera:
nadgledati ili ignorirati

Najvanija skupina
stakeholdera:
suraivati s njima.

vanost stakeholdera

Vana skupina
stakeholdera, u
potrebi za
osnaivanjem:
ukljuiti ih, izgraditi
sposobnosti i zatiti
interese
prof. dr. sc. Darko Tipuri

Strategije prema stakeholderima

ovisno o potencijalima prijetnje i kooperacije
nesuportivan

marginalan

mixed
blessing

suportivan

prof. dr. sc. Darko Tipuri

25

24.2.2014

Dinamika korporativnog upravljanja

prof. dr. sc. Darko Tipuri

analiza
konkurenata
analiza
stratekih
skupina

interna
analiza
poduzea

strateka
industrijska
analiza

analiza
makrookoline

analiza
korporativnog

upravljanja

prof. dr. sc. Darko Tipuri

26

24.2.2014

Kljuni pojmovi i koncepti

Dijagnoza situacije
SWOT analiza
Okolina poduzea
Turbulentnost okoline
Analiza makro-okoline
PEST analiza
LONGPEST analiza
Eksterni strateki faktori makrookoline
Matrica prioriteta eksternih
stratekih faktora
Korporativno upravljanje

Modeli korporativnog upravljanja

Organi korporativnog upravljanja
Interesno-utjecajne skupine
(stakeholderi)
Analiza interesno- utjecajnih
skupina
Matrica utjecaja i vanosti
stakeholdera
Matrica bitnosti resursa i
vjerojatnosti reagiranja
stakeholdera
Strategije prema stakeholderima
Dinamika korporativnoga
upravljanja

prof. dr. sc. Darko Tipuri

27