UNIVERZITET U ZENICI

MAINSKI FAKULTET
U ZENICI

PARETO ILI
ABC DIJAGRAM

Dr Sabahudin Jaarevi
Dr.

PODRUJE PRIMJENE

z PARETO* ili ABC dijagram predstavlja metodu sa veoma

irokim podrujem primjene u analizi organizacionih,
tehniko-tehnolokih, ekonomskih i drugih veliina. U
procesima unaprijeenja kvaliteta metoda se
primjenjuje u podrujima:
z Upravljanja - analiza veliina osnovnih pokazatelja
poslovanja
poslovanja,
z Marketinga - analiza trinih kretanja,
z Razvoja - analiza karakteristinih trendova u razvoju
proizvoda usluga,
z Komercijalnih poslova - analiza karakteristika kupaca i
2 dobavljaa,

1
 CILJ

z Rangiranje pojava prema stepenu znaajnosti,

z utvrivanje i razdvajanje kritinih znaajne
manjine
z usmjeravanje napora na rjeavanju problema, ijim
rjeavanjem se postiu maksimalni efekti.
Namjenjena identifikovanju znaajne
znaajne manjine
manjine iz
mnotva uticajnih faktora na pojavu koja se
posmatra.

PODRUJE PRIMJENE

z Proizvodnje - analiza pokazatelja kvaliteta

proizvoda i procesa rada,
z Upravljanja novanim tokovima - analiza veliina
vezanih za odnos sa dunicima i povjeriocima,
bankama i drugim finansijskim institucijama,
z Opih poslova - analiza elemenata strukture rada,
obezbjeenja uslova rada, motivacionih faktora i
drugih veliina i
z Integralne sistemske podrke (logislike) - analiza
uestanosti pojava stanja U OTKAZU, uzroka i
4 uzronika datih stanja i sl.

2
 PORIJEKLO

z Dobio je naziv po italijanskom ekonomisti Vilfredu

Paretu, koji je pokazao da se vei dio kapitala (80%)
nalazi u rukama neznaajnog broja ljudi (20%).
z Istraivai trita su, na primjer , doli do nalaza da
priblino 20 odsto kupaca konzumira oko 80 odsto
ukupnih
p prodaja.
p j Tu "vitalnu manjinu"
j kupaca
p
esto nazivamo kljunim kupcima.

PRIMJENA

z Pokazalo se da se "Princip Pareto" moe primjeniti

na iroki spektar ljudskih aktivnosti:
z relativno mali broj dobavljaa je u vezi sa najveim
problemima kvaliteta i zakanjenja u isporukama,
z realtivno mali broj odgovara za veinu greaka,
odsustava, upotrebe droge, itd.,
z relativno
l i mali
li broj
b j kriminalaca
ki i l je
j odgovoran
d za
veinu kriminalnih radnji,
z relativno mali broj autora je napisao veinu
objavljenih knjiga i referata.

3
 OPIS

z PARETO ili ABC dijagram je grafika metoda za analizu

pojava (inilaca sistema; greaka, uzroka, uzronika i
slinih problema; koliinskih, masenih, vrijednosnih i
drugih karakteristinih veliina procesa rada) u smislu:
z rangiranja veliina/pojava koje se analiziraju prema
stepenu znaajnosti, na osnovu utvrenih kriterijuma,
z utvrivanja
t i j kritinih
k iti ih podruja
d j posmatranih
t ih
veliina/pojava i
z usmjeravanja napora na data, kritina podruja u cilju
efikasnijeg rjeavanja problema odnosno koncentracije
rada na podruja koja daju vee uee u ostvarivanju
7 efekata.

OPIS

z PARETO ili ABC dijagram, kao jedna od metoda

unaprijeenja kvaliteta proizvoda/usluga i procesa
rada, se odlikuje osobinama:
z jednostavnost,
z efikasnost i
z primenljivost u razliitim podrujima (marketing
(marketing,
razvoj, proizvodnja, organizacija, upravljanje,
logistika, druge oblasti ljudskog ivota i djelovanja).

4
 POSTUPAK

z PARETO ili ABC dijagram prikazuje, u opadajuem

redoslijedu, relativan znaaj (uee, uticaj)
posmatrane veliine ili grupe veliina u skupu
veliina ija se analiza vri.
z Pri tome se relativan znaaj moe zasnivati na broju
ponavljanja,
p j j , vrijednosnim
j (dobit,
( , trokovi)) i drugim
g
mjerama ili pokazateljima u funkciji prirode
analiziranih veliina.
z Metoda se izvodi u sljedeim koracima:

KORAK 1: Izbor problema za analizu

Prvi korak u izvoenju analize predmetnom

metodom odnosi se na izbor problema.
Potrebno je:
z Izvriti izbor pojave ili problema koji trai
rjeenje,
z Odrediti vremenski period za koji e se
podaci analizirati (godina, mjesec,
vremenski period operativnog plana i sl.),
z Pripremiti podatke iz datog vremenskog
perioda.
10

5
 KORAK 1: Izbor problema za analizu

Analizu je mogue izvesti na osnovu ve postojeih

podataka koji se nalaze u bazi podataka preduzea ili
uslune organizacije kao to su: koliine proizvoda
(obim usluga), prodajne cijene, cijene materijala,
pokazatelji poslovanja, karakteristike proizvoda/usluga
i sl. U sluaju da se ne raspolae podacima o
predmetnoj pojavi, kao na primjer u analizama: tipa
vrste greaka u izradi proizvoda, uzroka i uzronika
loeg kvaliteta, uzroka i uzronika stanja U OTKAZU,
dejstva motivacionih faktora i slinih veliina,
potrebno je organizovati prikupljanje podataka za dati
11 vremenski period.

Prikupljanje i priprema podataka

podrazumijeva:

z Jasno definisan skup veliina ija se analiza vri (na

primjer: program proizvodnje /usluga, skup reklamacija na
isporuene proizvode ili izvrene usluge, skup otkaza
elementa dijela sistema ili sistema u cjelini i sl.),
z Podjelu skupa veliina na podruja (grupe) -
kategorizaciju, u sluaju da je broj elemenata u skupu
veliki i ne obezbjeuje preglednost u analizi,
z Izbor jedinice mjere koja e biti kriterijum za analizu, kao
na primjer: koliina u datom vremenskom periodu,
uestanost pojave, vrijednost, trokovi i sl., i utvrditi njenu
veliinu za svaki element skupa ili grupu elemenata ako je
vrena podjela.
12

6
 PRIKUPLJANJE I PRIPREMA PODATAKA

Prilikom prikupljanja i pripreme podataka je potrebno voditi

rauna da se, za izabrani problem, oblikuje potpun pregled svih
elemenata skupa koji se analizira.
Ne treba iskljuiti elemente za koje postoji oseaj da su nevani,
jer se metoda zasniva na brzom otkrivanju znaajnih podruja
odreene pojave koja se, u mnotvu podataka ne mogu
oigledno izdvojiti.
Kada se radi o kategorizaciji pojava - podjeli u grupe, mogue je
odreene elemente skupa voditi pod nazivom OSTALI
(proizvodi, uzroci, trokovi i sl.). Ako se uee date grupe, na
kraju analize, pokae znaajnije od nekih drugih grupa
preporuuje se nova podjela. U organizaciji prikupljanja i
pripreme podataka preporuuje se primjena posebnog obrasca.
13

2. KORAK OBLIKOVANJE
PARETO DIJAGRAMA

PARETO dijagram predstavlja grafiki prikaz odnosa

prethodno struktuiranih elemenata za koje je
utvreno da imaju uticaja na problem koji se
analizira. U datoj fazi metode oblikuju se dvije
vrste dijagrama i to:
z Dijagram relativnog uea
z Kumulativna linija

14

7
 Dijagram relativnog uea

z Dijagram relativnog uea predstavlja

poseban oblik histograma u kome su na
horizontalnoj osi predstavljeni elementi
skupa (uzroci, uticaji) u opadajuem
redoslijedu veliina izabrane mjerne
j di i
jedinice. Pri
P i datom,
d t uticaji
ti ji mogu biti dati
d ti u
apsolutnim veliinama ili, to je pogodnije,
u relativnim - procentualnom ueu uticaju
na ukupnu pojavu.
15

Oblici dijagrama relativnog uea

400
pojave

350
Uestanost p

300

250

200

150

100

50
Uzorak n-1
Uzorak 7

Uzorak 4

Uzorak 1

Uzorak 3

Uzorak 5

Uzorak n

....

Uzrok pojave loeg kvaliteta

16

8
 Oblici dijagrama relativnog uea
Uee u ukupnom broju pojava [%]
80 Ve u ovoj fazi analize
70
mogue je uoiti osnovne
probleme ii, to bez
60
grafikog prikaza nije bilo
50
oigledno, relativni
40
znaaj svakog elementa
30 ili grupe elemenata
20
U

10
Uzorak n-1
Uzorak 7

Uzorak 4

Uzorak 1

Uzorak 3

Uzorak 5

Uzorak n

....

Uzrok pojave loeg kvaliteta

17

KUMULATIVNA LINIJA

Za potrebe daljnjih analiza metodom Pareto ili ABC

dijagrama potrebno je oblikovati kumulativnu liniju
uea ili uticaja, sabiranjem veliina procentualnog
uea ili uticaja za svaki elemenat ili grupu
elemenata skupa, zadravajui opadajui redoslijed
veliina.

I pri oblikovanju kumulativne linije mogue su

modifikacije: kumulativna linija u kombinaciji sa
dijagramom relativnog uea ili samostalna

18

9
 Uee u ukupnom broju
u pojava [%] Uee u ukupnom broju pojava [%]

30

30
40
50
60
80
90

40
50
60
80
90
70

70
20

20
10
100

10
100
Uzorak 7 Uzorak 7

Uzorak 4 Uzorak 4

Uzorak 1 Uzorak 1

Uzorak 3 Uzorak 3

Uzorak 5 Uzorak 5

....

....
Uzorak n-1 Uzorak n-1

Uzorak n Uzrok pojave loeg kvaliteta Uzorak n

Uzrok pojave loeg kvaliteta

Kumulativna linija
Kumulativna linija

20
19

10
 KORAK 3: Utvrivanje stepena znaajnosti

z Ovaj korak podrazumijeva analizu

konkretnog izgleda Pareto dijagrama pri
emu je posebnu panju potrebno usmjeriti
na izgled kumulativne linije. Kumulativna
linija e se za sve sluajeve analiza sa
d
dovoljnim
lj i b j
brojem elemenata
l t uzoraka,
k
nalaziti izmeu dva granina oblika

21

Granini oblici kumulativnih linija

100 Prvi granini oblik predstavlja

90 sluaj kada je uee/uticaj
Uee u ukupnom broju pojjava [%]

80 svakog g elementa skupa p na

70
razmatranu pojavu jednako.
60
Tada je njihov redoslijed na
horizontalnoj osi sluajan i
50
kumulativna linija je prava
40 koja ne daje informacije o
30 stepenu znaajnosti pojedinih
20 elemenata. Jasno je da je dati
10
oblik kumulativne linije, za
analize realnih pojava,
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 teorijskog karaktera.
Uzrok pojave loeg kvaliteta

22

11
 Granini oblici kumulativnih linija
100 Drugi granini oblik predstavlja
90 sluaj kada se prema relativnom
pojava [%]

80
ueu ili uticaju izdvaja jedan
element (ili grupa elemenata ako
Uee u ukupnom broju p

70
je vrena podjela/ kategorizacija)
60
koji ima dominantno uee ili
50 uticaj na razmatranu pojavu.
40
Predmetni oblik kumulativne
linije se moe dobiti u
30
sluajevima praktinih analiza i
20 ukazuje na zanemarljiv uticaj
10 svih ostalih elemenata, ali je
potrebno voditi rauna da to nije
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 posljedica loe izabranog skupa
Uzrok pojave loeg kvaliteta uticaja, uzroka ili drugih
elemenata skupa.

23

KUMULATIVN LINIJA

U najveem broju sluajeva analiza realnih

veliina kumulativna linija se nalazi izmeu
dva data granina oblika. Njen izgled (otuda i
naziv metode: ABC dijagram), tada, upuuje
izvoaa analize na izdvajanje prema stepenu
znaajnosti,
j ti tri
t i karakteristina
k kt i ti podruja:
d j

24

12
 Najei oblik kumulativne linije
100
Mali
90

ojava [%]
Znaajan

Prirast (uee) veliina

80

Uee u ukupnom broju po

70

60

50

Najvei 40

30

20

10

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

A B C

Uzrok pojave loeg kvaliteta

25

KUMULATIVNA LINIJA

z Podruje A - podruje najveeg prirasta

posmatranih veliina; to je najee podruje koje
zauzima vrlo mali broj elemenata iz ukupne
strukture,
z Podruje B - podruje znaajnog prirasta
posmatranih veliina; to je najee podruje koje
zauzima
i manjiji broj
b j elemenata
l t iz
i ukupne
k strukture
t kt i
z Podruje C - podruje malog (nedovoljno
znaajnog) prirasta posmatranih veliina; najee
je to podruje koje zauzima najvei broj elemenata
u strukturi uticajnih elemenata.
26

13
 KUMULATIVNA LINIJA

U literaturi se mogu sresti uputstva - pravila za

odreivanje granica podruja A, B i C Pareto dijagrama
kao na primjer pravilo 80/20 za podruje A to znai da
20% strukture uticajnih elemenata, odnosno 80% prirasta
posmatranih veliina ini dato podruje i slina,
modifikovana pravila.
Vano jje napomenuti
p da jje ocjena
j kojom
j se p povlae
granice datih podruja, u sutini, ekspertskog karaktera i
da ne moe biti podlona strogoj primjeni pravila tipa
80/20. Nije pravilo ni to da se moraju, uvijek izdvojiti tri
podruja - tipian primjer je oblik kumulativne linije blizak
graninom podruju kada se uoavaju samo dva podruja
27 -A i B.

KUMULATIVNA LINIJA

z Sutina metode Pareto ili ABC dijagrama je upravo u

analizi izgleda kumulativne linije i izdvajanju podruja
prema stepenu znaajnosti uticaja - prirasta posmatrane
veliine - mjere koja je uzeta za kriterijum za analizu. Kako
se vidi, predmetni postupak omoguava, na jednostavan
nain, izdvajanje znaajnih uticajnih elemenata i
usmjeravanje napora u rjeavanju problema, odnosno u
ostvarivanju veih efekata, na kljune inioce.
z Radi preglednosti svih podataka primenjuje se i
kondenzovani oblik Pareto ili ABC dijagrama, koji prikazuje
podatke o strukturi skupa koji opisuje pojavu, veliine
mjere uticaja i kumulativnu liniju.
28

14
 Kondenzovani oblik Pareto dijagrama

29

PRIMJER 1 ANALIZA TEHNOLOKOG

POSTUPKA

z 1. UTVRIVANJE PROBLEMA Postupak izrade

posmatranog predmeta rada sastoji se od 16 faza
(operacija) nejednakih vremena pripreme i vremena
trajanja datih operacija rada. Osnovni problem koji je
uoen sastoji se u dugom ukupnom vremenu izrade
predmeta rada, odnosno visokim trokovima izrade, to je
uslovilo potrebu analize mogunosti racionalizacije
postupka njegove izrade koja se sastoji u iznalaenju
naina za smanjenje ukupnog vremena izrade putem
smanjenja vremena trajanja pojedinih operacija rada.
Mogue je, dakle,za potrebe dalje razrade definisati:
z PROBLEM: Izvriti rangiranje faza tehnolokog postupka
prema njihovom ueu u ukupnom vremenu izrade i
utvrditi na kojim operacijama e smanjenje vremena
trajanja dati najvee efekte u smislu snienja ukupuih
trokova!
30

15
 PRIMJER 1 ANALIZA TEHNOLOKOG
POSTUPKA

31

PRIMJER 1
OPERACIJA Vrijeme [min]
Br. Naziv tpz tii
010 Bruenje spoljanje nabuilici bez iljaka 45 1,40
020 Poravnavanje ela i zabuivaje sredinjeg gnijezda 45 1,50
030 Struganje na revolver strugu 60 4,50
040 Struganje po cijeloj duini na kopirnom strugu 60 10,50
050 Struganje na revolver strugu 65 25,50
060 Ispravljanje na hidraulinoj presi 10 0,90
070 Utiskivanje ljebova na maini za valjanje 30 1,50
080 Utiskivanje oznaka na maini za oznaavanje 10 0,80
090 Pranje u ureaju za pranje 10 0,30
100 Kaljenje na ureaju za indukciono kaljenje 45 1,00
110 Ispravljanje na hidraulinoj presi 10 1,00
120 Bruenje spoljanje na brusilicibez iljaka 45 1,40
130 Bruenje rukavaca na univerzalnoj brusilici 45 2,00
140 Bruenje otvora na univerzalnoj brusilici 45 2,50
150 ienje ljebova na runom radnom mjestu 10 1,00
160 Zatita od korozije 10 0,25

32

16
 PRIMJER 1
OPERACIJA Ti
Br. Naziv [min/god] [%]
010 Bruenje spoljanje nabuilici bez iljaka 44.250 2,60
020 Poravnavanje ela i zabuivaje sredinjeg gnijezda 47.250 2,80
030 Struganje na revolver strugu 138 000
138.000 8 00
8,00
040 Struganje po cijeloj duini na kopirnom strugu 318.000 18,60
050 Struganje na revolver strugu 768.250 45,00
060 Ispravljanje na hidraulinoj presi 27.500 1,60
070 Utiskivanje ljebova na maini za valjanje 46.500 2,70
080 Utiskivanje oznaka na maini za oznaavanje 24.500 1,40
090 Pranje u ureaju za pranje 9.500 0,50
100 Kaljenje na ureaju za indukciono kaljenje 32.250 1,90
110 Ispravljanje na hidraulinoj presi 32.250 1,90
120 Bruenje spoljanje na brusilicibez iljaka 44.250 2,60
130 Bruenjej rukavaca na univerzalnojj brusilici 62.250 3,70
,
140 Bruenje otvora na univerzalnoj brusilici 77.250 4,60
150 ienje ljebova na runom radnom mjestu 30.500 1,70
160 Zatita od korozije 8.000 0,40
UKUPNO 1.170.500 100

33

Kumulativna linija za PRIMJER 1

100
presjeka Ti [%]

90

80
Optereenje p

70

60

50

40

30

20

10
150

060

080

090
050

040

030

130

020

010

120

100
140

070

110

160

Operacija i

34

17
 Utvrivanje podruja znaajnosti za PRIMJER 1
100

nje presjeka Ti [%]

90

80

Optereenj
70

60

50

40

30

20

10

150

060

080

090
050

040

030

130

020

010

120

100
140

070

110

160
A B C

Operacija i

35

PRIMJER 2

z Izvriti rangiranje proizvoda u programu

proizvodnje prema znaaju koji je odreen njihovim
ueem u ukupnim efektima preduzea
z Program proizvodnje ine 204 tipa proizvoda
svrstanih u 17 grupa prema namjeni, tehniko-
tehnolokojj sloenosti i usmjerenosti
j ka odreenim
segmentima trita.

36

18
 PRIMJER 2
GRUPA PROIZVODA Ukupna koliina
Br. Naziv [kom/god] [%]
01 Brisai stakla 254.000 1,20
02 Motori brisaa I 50.000 2,40
03 Motori brisaa II 30.000 1,45
04 Ruice brisaa stakla 750.000 35,80
05 Savitljivi brisai 180.000 8,60
06 Motori ventilatora I 20.000 0,95
07 Motori ventilatora II 18.000 0,86
08 Starteri motora 60.000 2,85
09 Razvodnici paljenja 75.000 3,60
10 Malolitrani motori 220.000 10,50
11 Transformatori 80.000 3,80
12 Analogni mjerni instrumenti 10.000 0,47
13 Rotaciona i trepua svijetla 5.000 0,24
14 AN prekidai 12.000 0,60
15 Taster prekidai 115.000 5,50
16 Upareni kontakti 425.000 20,25
17 Kablovi sa konektorima 20.000 0,95
UKUPNO 2.095.000 100

37

Kumulativna linija za PRIMJER 2

100
Koliina prroizvoda qj [%]

90

80

70

60

50

40

30

20

10
02

03

01

06

17

07

14

12

13
04

16

10

05

15

11

09

08

16

Grupa proizvoda (Struktura programa pj)

38

19
 Utvrivanje podruja znaajnosti za PRIMJER 1
100

na proizvoda qj [%]
90

80

Koliin
70

60

50

40

30

20

10

02

03

01

06

17

07

14

12

13
04

16

10

05

15

11

09

08

16

A B C

Grupa proizvoda (Struktura programa pj)

39

PRIMJER 2

Imajui u vidu da analiza koja je izvedena na nivou

grupa proizvoda i u kojoj su razmatrane samo ukupne
koliine proizvoda ne daje potrebne i dovoljne podloge
za rangiranje proizvoda u programu proizvodnje
prema znaaju koji je odreen njihovim ueem u
ukupnim efektima preduzea izvedena je posebna
analiza svake grupe pojedinano, pri emu su kao
relevantne karakteristike programa u razmatranju
uzete:

40

20
 PRIMJER 2

1. kolina proizvoda kao pokazatelj obima

razmjene na tritu,
2. masa proizvoda kao jedan od pokazatelja
trokova proizvodnje i
3. vrijednost (dobit) kao pokazatelj ukupnih efekata
procesa rada.

41

PRIMJER 2

Broj Proizvod Koliina Masa Vrijednost

1 MB-89 20.00 1,20 166
2 MB-86-2
MB 86 2 300 1,20 1.050
3 MB-86-3 600 1,10 420
4 MB-89-1 5.000 1,20 180
5 MB-86-4 650 1,10 400
6 MB-89-3 1.000 1,20 188
7 MB-89-4 1.000 1,20 252
8 MB-97 15.000 1,00 248
9 MB 86 6
MB-86-6 100 0 70
0,70 387
10 MB-85-1 10.000 0,70 520

42

21
 a) Koliinska analiza
100

Koliina qj [%]
90

80

70

60

50

40

30

20

10

1 8 10 4 2 3 9 7 6 5
A B C

a) Koliinska analiza Proizvod pj

43

b) Masena analiza
100
Kolliina qj [%]

90

80

70

60

50

40

30

20

10

1 2 10 4 8 9 7 3 6 5
A B C

b) Masena analiza Proizvod pj

44

22
 c) Vrijednosna analiza
100

Kolliina qj [%]
90

80

70

60

50

40

30

20

10

10 4 1 8 9 3 2 7 5 6
A B C

c) Vrijednosna analiza Proizvod pj

45

23