1. Navedite izazove u razvijanju skladišnog poslovanja?

1. zahtjevi korisnika za visokom razinom usluge

2. zahtjevi za poboljšanjem učinkovitosti i iskorištenja prostora
3. zahtjevi za smanjenjem razine zaliha
4. potreba za višim stupnjem integracije skladišta u logistički sustav
5. povećani zahtjevi za posebnim uslugama (npr. Crossdocking, JiT)
6. povećan broj sustava i opreme koji se razmatraju pri planiranju usluga
7. zahtjevi za uspostavom sustava automatske identifikacije, informatičkih sustava za
upravljanje skladištima

2. Ukratko pojasnite značaj skladištenja u gospodarskim sustavima

- Prava vrijednost skladišta je u dobivanju pravog proizvoda u pravo vrijeme
- Na taj način skladištenje omogućuje korištenje prostora tvrtkama za vlastito
napredovanje
- Skladištenje nije uvijek nužno vezano uz logistiku- i poduzeća koja nemaju logistiku
imaju svoja skladišta (Aldi trgovine)
- Korisnici traže visoku razinu usluge- točne rokove isporuke, da se isporuči točno ono
što smo tražili, u točnoj količini, pakiranja ispravna -lidl vs konzum- logističke usluge
su ovo logističar se mora prilagoditi svim ovim zahtjevima

3. Navedite definiciju skladišta s logističkog stajališta?

S logističkog stajališta skladište je čvor ili točka na logističkoj mreži na kojem se roba
prije svega prihvaća ili prosljeđuje u nekom drugom smjeru unutar mreže.
U širem smislu to je odrađeni ili neograđeni prostor, zatvoreni ili poluzatvoreni, koji
služi za skladištenje robe i svega onog što je u izravnoj vezi sa skladištenjem.
Prostor namijenjen, prilagođen ispravnom čuvanju robe za koju je namijenjen.

4. Navedite i ukratko objasnite glavne komponente skladišnog sustava?

- skladišni objekti (zgrade, uređene površine,...),
- sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za
oblikovanje jediničnih tereta),
- transportna sredstva,
- pomoćna skladišna oprema (računalna oprema, oprema za pakiranje, sredstva
za paletizaciju i depaletizaciju, za kontrolu i mjerenje,...)
- dodatna oprema (protupožarna, oprema za grijanje i hlađenje, rasvjeta, oprema
održavanja čistoće itd.)

Skladištenje podrazumijeva sve aktivnosti vezane za pohranu robe i obuhvaća sve skladišne
operacije zajedno (prijam, utovar, slaganje, otprema)- da bi bilo dobro potrebno je posložiti
sve elemente (informacijski sustav, oprema lokacija)-sve, a ne samo odlaganje robe.

1
 5. Navedite podjelu skladišta prema funkciji i objasnite industrijska skladišta?
Industrijska i distribucijska
Industrijska:
- namijenjena potpori industriji
- lokacija-blizu industrija
- koriste se za namjenu kada nam treba neki dio za proizvodnju (blatobran)

6. Navedite podjelu skladišta prema funkciji i objasnite distribucijska skladišta?

Industrijska i distribucijska
Distribucijska:
- Namijenjena procesu distribucije
- Logistički centri za pohranjivanje gotovih proizvoda
- Logističko- distribucijska skladišta- lokacija blizu potrošača

7. Navedite podjelu skladišta prema vrsti robe?

- skladišta opće namjene za više vrsta roba
- za prehrambene proizvode, prema važećim higijenskim i ostalim standardima
- carinska skladišta (roba u carinskom režimu, posebna dokumentacija, odvojena u
zonu)
- skladišta za visokovrijednu robu (stroži kriteriji osiguranja)
- skladišta sa kontroliranim klimatskim uvjetima (hladnjače posebne vrste, kontrolirane
klimatskim uvjetima)
- a opasne tvari (tekućine, lužine, plinovi, opasni otpadi, kemikalije- posebni režimi
skladištenja- odvojeni, nadzor)
- za tekuće terete (silosi, žitarice i sl.)

Robe različite vrste namjene trebaju biti odvojene jedne od drugih u zonama (nisu fizički,
isto skladište), npr kozmetika od prehrane, prehrana od opasnih tvari radi zapaljenja i sl.

8. Navedite elemente koji utječu na kvalitetu i konkurentnost pojedinog privatnog

skladišta?

1) Mogućnost odgovora na zahtjeve korisnika

- prilagodljiv zahtjev ovisi o prilagodljivosti operatora koji daje uslugu
- prilagodljivost u praksi- npr. hitne isporuke, dodatne isporuke ako mu dobro ide
- radi akcija, brži rokovi isporuke i frekventnije isporuke
- točnost u rokovima (količina i vrsta robe) i sigurnost prijevoza
- standardni i dodatni zahtjevi
OVO SVE JE UČINKOVITOST LOGISTIČKE USLUGE!!

2) Dostupnost i cijena kapitala

- Kreditne linije (ovisno o kreditnim uvjetima)
- Outsorcing- poslove obavljaju banjske tvrtke (npr. zaštita na radu, čiščenje)-
prepuštanje usluga specijaliziranim operatorima radi smanjenja troškova
2
 - Konkurencija- smanjuju se konačne cijene proizvoda
- Transport se najčešće iznajmljuje jer moramo inače imati vozni park i održavanje
previše košta, a to nam nije osnovni posao; ne brinemo o gorivu i obuci vozača
- (ovisno o procjeni o povratu uloženih sredstava, neki investitori (ali i kreditori) radije
ulažu u primjerice, proizvodne pogone, nego u skladišne objekte)
- Razina i način upravljanja (privatna skladišta trebala bi biti na jednakoj razini znanja i
upravljanja kao i javna skladišta; obzirom da su na tržištu podložna su čestim
vrednovanjima od strane korisnika, pa je razina upravljanja i raspoloživih znanja
utoliko bitnija)

3) Razna znanja i umješnosti osoblja

- Kod javnih skladišta nije primarno da je osoblje maximalno iskorišteno kao što je to
kod privatnih skladišta
- (rad u skladištu zahtijeva određena znanja djelatnika koji u njemu rade, počevši od
ukrcaja/iskrcaja vozila (kamiona, vagona, brodova), rukovanja robom, odlaganja robe,
podizanja robe sa skladišta, pakiranja i sl. ; privatna skladišta često nastoje do krajnje
granice koristiti djelatnike (često jednog djelatnika na više pozicija) što može dovesti
do nepotrebnih pozicija), riskantnih situacija)

4) Sustav kontrole (kontrola robe, korištenje prostora, održavanje objekta i opreme,

tokovi roba u skladištu, načini rukovanja robom, kontrola troškova trebala bi biti
nadzirana od specijalista.)

5) Fleksibilnost i rizici (uglavnom na jednakoj razini kao i u javnim skladištima)

9. Ukratko objasnite osnovne karakteristike lučkih skladišta?

a) raspolažu s velikim kapacitetima za prihvat golemih količina roba značajnih za
nacionalno gospodarstvo i potrebe stanovništva. U njima je ujedno i najveća koncentracija
raznovrsnih roba koje iziskuju i posebne uvjete skladištenja;
b) locirana su na čvorištima glavnih pravaca kretanja roba, gdje se sastaju ogromni
transportni kapaciteti različitih grana prometa.

- luke su trgovačka središta za velika skladišta

- luke su u povijesti bile državna skladišta, i tu je nastala ideja za privatna i skladišta za
najam
- brodova je bilo sve više, luke su se razvijale i sirovine je trebalo negdje skladištiti
- posebna kategorija namjenjana različitim vrstama robe
- luke su čvorišta gdje se teret prebacuje s jednog oblika na drugi
- brodovi
- nema izravnog prebačaja robe tako da roba mora odležati u lučkom skladištu za daljnji
transport robe (puno robe ide u kontejnere)
- skladišta za tekućine – nafta- ide u kontejnerski prijevoz
- skladišta za žitarice- silosi- ide u kontejnerski prijevoz
- luke su podjeljenje na terminale i skladišta
3
 - meso- u frigo kontejnerima- ne kontejneri zbog specifičnosti
- voće- klasična lučka skladišta- banane, dolaze zelene- ne kontejneri zbog specifičnosti

10. Navedite osnovne parametre prema kojima se razvrstavaju skladišta?

- funkcija u logističkom sustavu (industrijska i distibucijska)
- način gradnje (otvorena, natkrivena, zatvorena)
- stupanj mehanizacije i automatizacije (nisko mehanizirana, visoko mehanizirana,
automatizirana, robotizirana)
- specifičnosti uskladištene robe (specijalna, hladnjače i kondcionalna skladišta, silosi,
skladišta za tekuće i plinovite terete, opasne terete, )
- vlasništvo (privatna, javna)

11. Navedite i opišite podjelu skladišta prema funkciji u logističkom sustavu?

1) Skladišta za izdavanje
- (uz proizvodne pogone ili trgovinska poduzeća; služe za uskladištenje gotovih
proizvoda namijenjenih distribuciji i prodaji potrošačima)
- Služe za preuzimanje gotovih proizvoda i pripreme dalje za distribuciju
2) Skladišta za pretovar/ prekrcaj
- (preuzima se roba na kratak rok radi pretovara s jednog na drugo transportno
sredstvo; važnija brzina pretovara robe od kapaciteta skladišta)
- S vlakova na kamion- kratko zadržavanje robe- kad dođu na prijevozno sredstvo
prekrcaju se
3) Skladišta za razdiobu robe – distribucijska skladišta
- (karakteristična jer su po važnosti uravnotežene djelatnosti čuvanja i izdavanja robe,
funkcija razdiobe sastoji se od procesa prihvata i isporuke robe; najčešće se prikuplja
roba od raznih dobavljača u velikim količinama i prosljeđuje se ujedno ili više
proizvodnih ili trgovinskih poduzeća u malim količinama, po tome su npr.
karakteristični distribucijski centri)

12.Navedite i opišite podjelu skladišta prema načinu izgradnje?

1) Otvorena skladišta
- Uređeni prostori- roba kojoj nisu bitni vremenski uvjeti (cigle, armature)
- Treba ograditi i voditi računa da nema svako pristup skladištu- bitno
- Nema polica i regala
- Na podu se slažu palete i doba jedna na drugu
- Nije bitna težina jer se radi npr o cigli- nije osjetljiva roba na opterečenje
- Jednostavno i jeftino

- (za skladištenje robe koja nije (ili je neznatno) osjetljiva na atmosferske prilike i koja
ne zahtijeva specijalnu zaštitu od krađe; to su uglavnom robe velikih dimenzija i težine

4
 (trupci, kamen, željezničke tračnice, rude, cigla, bloketi i si.); najčešći oblik
skladištenja robe je podno odlaganje)

2) Natkrivena skladišta
- Gore je krov, dole nisu zatvorena
- Malko osjetljiva roba nor cement koji može i u otvoreno skladište, ali bolje ovdje da
nije baš direktno izloženo vremenskim utjecajima (kiša)

- (prostori za skladištenje robe s jedne ili više strana, stalno otvoreni, ali natkriveni s
krovnom konstrukcijom; najčešće se krov naslanja na stupove, ili s jedne strane na zid;
uglavnom namijenjena za skladištenje roba masivnijih dimenzija i većih pojedinačnih
težina, a osjetljivih na atmosferske utjecaje (drvena građa, cement, kreč, umjetno
gnojivo i sl.).

3) Zatvorena skladišta (podrumska, prizemna, katna, regalna, specijalizirana)

- Osjetljiva roba
- Zatvorena sa svih strana, rampe
- Roba je zaštičena od atmosferilija i vremena
- Treba regulirat način osvjetljenja, police, regale…
- Cijena: skupa, vidjeti da li se isplati

- (služe za kratkotrajno ili dugotrajno pohranjivanje roba koje su osjetljive na

atmosferske promjene; mogu biti smještena u prizemnim zgradama, ili u zgradama na
katove, sa i bez ; razlikuju se prema izvedbi i konstrukciji: prizemna (hangarska)
skladišta i nadstrešnice, katna ili etažna (regalna) skladišta i specijalizirana skladišta
(spremnici, hladnjače, silosi, vinski podrumi i sl.))

12. Objasnite razlike između javnih i privatnih skladišta?

Javna skladišta korisnicima najčešće nude slijedeće pogodnosti:

1) fleksibilnost u odabiru lokacije - korisnici mogu svoju robu preseliti na drugu lokaciju
u trenutku kad im se to učini isplativim
2) ugovori na relativno kratak vremenski rok - čak na mjesečnoj razini
3) profesionalna razina rukovanja i manipulacije robom
4) predvidive i prihvatljive cijene
5) smanjeni rizik poslovanja

Skladišta u privatnom vlasništvu:

5
 1) rezultat su investiranja privatnog kapitala u zemljište, objekte i opremu s ciljem
stvaranja radnih mjesta i u konačnici dobiti od poslova povezanih sa
skladištenjem
2) mogu biti smještena u blizini proizvodnog objekta (on-site) bilo da se radi o
nekoj centralnoj lokaciji ili lokaciji uz pojedini pogon
3) u njima se skladište sirovine, poluproizvodi i drugi elementi nužni za realizaciju
proizvodnog procesa kao i elementi i dijelovi nužni za pakiranje i transport
proizvoda
4) mogu pružiti višu razinu prilagodljivosti
5) fleksibilnost i rizici uglavnom su na jednakoj razini kao i u javnim skladištima
6) privatna skladišta često nastoje do krajnje granice koristiti djelatnike
7) neki investitori (ali i kreditori) radije ulažu u primjerice, proizvodne pogone,
nego u skladišne objekte

8) Navedite i opišite podjelu skladišta prema stupnju mehanizacije i

automatizacije?

1) Nisko mehanizirana skladišta

- (klasična skladišta; prevladava ručni rad; poslovi se obavljaju pomoću jednostavnije
skladišne opreme i manipulativne tehnike (npr. razne vrste kolica kojima upravljaju
skladišni radnici)

2) Visoko mehanizirana skladišta

- (poslovi se obavljaju sredstvima kojima upravljaju skladišni radnici, ali i automatskim
sredstvima u manjem opsegu)

3) Automatizirana i robotizirana skladišta

- rijetka jer su skupa
- isplati se kada se velike količine robe ili ako se ide u visinu radi manjka prostora, npr
KRAŠ, nisu imali mjesta pa su išli u visinu i IKEA (viličari i automatski strojevi spuštaju
robu na viličar)- automatski sustav radi pomoću računala

- (svi se poslovi obavljaju automatizirano; zaposleno osoblje je prisutno samo u slučaju

potrebe; upravljanje skladišnim procesima i operacijama obavlja se elektroničkim
načinom (računalno))

14.Objasnite i navedite vrste stupnjeva automatizacije u skladištima?

Postoje dva stupnja automatizacije:
9) tasturni
6
 10) off-line stupanj
Kod tasturnog stupnja upravljanje se obavlja sa stacionarnog upravljačkog pulta, gdje se
upravljačke informacije prenose preko tastature.
Kod off-line stupnja svi su relevantni informacijski sustavi međusobno kablovski povezani.
Upravljanje i kontrola skladišnih sustava obavlja se preko računala, što trenutno predstavlja
najveći stupanj automatizacije u skladištu.

15.Ukratko objasnite prizemna skladišta (hangarska)?

- zaštita robe od klimatskih uvjeta

- Roba se slaže na pod u blokove, ne na police!
- jeftina gradnja, montažna skladišta
- voditi računa o vrsti robe i samim značajkama, ovisno o rome radimo skladište
- protočno do 7 metara
- visoko od 11-13 m
- podno na podu
- najpovoljnije je podno skladište za manje količine robe

ŠTO JE VEĆA KOLIČINA ROBE U SKLADIŠTU TO JE BOLJA INVESTICIJA U

REGALNA I VISOKO REGALNA SKLADIŠTA. – SKLADIŠTA SU U TOM SLUČAJU
JEFTINIJA ZBOG BILJE JEDNOSTAVNOSTI KORIŠTENJA SA VIŠE STRANA. (viličar
može doći do svega, ako je roba slagana u redove, ako je u blokove ne može do srednjeg
dijela?)

- hangar je zatvoreno skladište prizemne izvedbe

- konstrukcija služi samo za zaštitu robe i ne nosi nikakvo opterećenje od smještenog
tereta koji je složen direktno na tlo
- konstrukcija iznad tereta nosi samo opterećenje vlastite težine i vanjskog pritiska
vjetra, snijega i sl.
- sastoje se od: temelja, nosive konstrukcije i krova.
- nosiva konstrukcija se izvodi od armiranog betona, čelika ili aluminija, drva ili
lameliranog drva i sintetičkih materijala.
- prizemna skladišta razlikuju se prema: načinu gradnje, obliku poprečnog presjeka,
broju polja i tipu krova
- ova skladišta su i najracionalnija, najjednostavnija, najlakša i najjeftinija i služe za
slaganje svih vrsta generalnog tereta
- materijal se može odlagati: slobodnim nasipavanjem ili gomilanjem sipkog materijala
na određenoj površini (hrpe ili kupovi); slobodnim odlaganjem, bez određenog
rasporeda komadnog materijala; slaganjem jedinica skladištenja u redove; slaganjem
jedinica skladištenja u blokove
- lagana konstrukcija dozvoljava velike raspone bez stupova čime se dobiva velik,
slobodan prostor, što se povoljno odražava na tehnologiju rada i slaganje tereta u
skladištu

7
 - jednostavno je unošenje i iznošenje robe (prizemno), mali je gubitak prostora jer ne
zahtijeva vertikalnu komunikaciju pa se gotovo cijela površina može koristiti za
smještaj tereta
- moguće je i relativno visoko slaganje tereta
- uz odgovarajuće dodatke mogu se osposobiti i za specijalne namjene, kao što su:
hladnjače, kondicionirana skladišta, skladišta za fosfate, rasute kemikalije itd.

Veliki nedostaci hangarskih skladišta su:

- rade se niska i zahtijevaju veću površinu
- grade se gdje je jeftino zemljište
- prostor nije iskorišten u visinu- problem organizacije
- potreba velikog prostora za njihovu izgradnju,
- manja iskoristivost skladišne površine,
- manja iskoristivost obujma skladišta,
- složeniji problemi rukovanja materijalom
- veće poteškoće automatizacije skladišnih procesa.

11) Navedite prednosti i nedostatke katnih (etažnih) skladišta?

- Skoro izumrla, osim u lukama
- Klasične zgrade jače konstrukcije zbog mase tereta
- Komunikacija između etaža putem teretnih liftova pa se gubi prostor
- Štede prostor naspram hangarskih
- Na istu površinu ide velika količina tereta naspram hangarskih skladišta
- Skupa izgradnja zbog nosivih elementa
- Koriste se tamo gdje imamo nedostatak prostora podnih
- Katno skladište je kao više podnih (hangarskih) skladišta jedna na drugi isto bez polica

Prednosti:
- skladišni prostor izgrađen jedan iznad drugoga na nekoliko katova
- mogućnost da se na istom prostoru zemljišta postigne višestruka skladišna površina
- omogućuju postavljanje velikih kapaciteta smještaja robe i tamo gdje ograničene
mogućnosti prostora to ne bi dozvolile, zahvaljujući korištenju visine
Nedostatci:
- ukupna težina zgrade i cjelokupnog tereta vrlo je velika, što iziskuje jake temelje
- izgradnja je moguća samo ako tlo ima odgovarajuću nosivost
- znatno veći troškovi izgradnje po jedinici površine od hangarskih skladišta.
- odnos korisne skladišne površine prema bruto površini kod ovih skladišta
najnepovoljniji
- mnoštvo stupova koji se prema stropu šire i koji nose svu težinu gornjeg kata zajedno
sa uskladištenim teretima

12) Opišite regalna skladišta?

8
- Regalno skladište je kombinacija gornja dva skladišta
- Idu u visinu pa to puno znači za organizaciju i iskorištenje prostora (Standardni profili
8-10 metara, ali može i više do 16-20 metara)
- To je kao da se hangari dignu u visinu, jeftina konstrukcija
- Roba se slaže u visinu
- Pojednostavljena je konstrukcija kada se diže u visinu i nema liftove već viličare
- Teret je na paletama, roba se slaže na palete, palete se prenose
- Paziti na mjere skladišta jer su palete standardizirane i ne mogu se otpilit

- kombinacija hangarskih i etažnih skladišta; razvila su se najkasnije, a upotreba im se

naglo širi
- mogu se upotrebljavati samo za paletizirane terete ili za komade kojima se može
rukovati na isti način.
- osnovna značajka regalnih skladišta je odvojenost konstrukcije koja nosi težinu tereta i
one koja štiti skladište od vanjskih utjecaja
- regalna skladišta primaju terete u nizove regala , regali, relativno lagane čelične
konstrukcije, nalaze se u dugim paralelno postavljenim redovima
- u visinu sežu najmanje 8-10 metara, a često ih ima i s visinom od 12 - 16, pa čak i do
20 metara.
- između dugih redova regala položene su tračnice po kojima se kreće visoki stup
dizalice ; redovi regala su dupli jer se polovica poslužuje dizalicom s jedne strane, a
druga polovica od sljedeće dizalice.
- Iznad čitavog područja s paralelnim redovima regala izgrađena je lagana čelična
konstrukcija hangarskog tipa koja štiti skladišni prostor
- konstrukcija hangara produžuje se na jednoj strani preko završetka redova regala, čime
se stvara slobodan zaštićeni prostor preko cijele širine skladišta ; na tom prostoru se
obavljaju sve operacije rukovanja teretom: prihvat tereta, kontrola, dispozicija,
sortiranje, otprema itd. jer uski prostor među regalima ne dozvoljava nikakve druge
postupke, osim unošenja i iznošenja paleta.

13) Opišite kondicionirana skladišta i hladnjače?

- Hladnjače- proizvod se dugo i duboko zamrzava

- Kondicionalna skladišta- proizvod se stavlja u kontrolirane uvjete- recimo voće,
banane, jabuke (preporučeni normativi unaprijed, temperatura i vrijeme čuvanja za
svaku namirnicu); banane dolaze zelene
- Treba osigurati toplinsku izolaciju kako bi mogli regulirati temperaturu koja nam je
potrebna
- Skladišni procesi moraju biti brzi da roba ne gubi na svojstvima- prekrcaj brz!
- Propisi za ljude koji tamo rade, ne može se raditi po 8 sati svaki dan u godini
- Dimenzije hladnjače ovise o vrsti robe koja se pohranjuje- propisi, normativi! Što se i
na koliko hladi

9
 - koriste se za prihvat i skladištenje brzo pokvarljivih prehrambenih proizvoda
- najčešće se izgrađuju u lukama kao posebna lučka skladišta-lučke hladnjače
- najčešće su prizemne konstrukcije
- postavljaju se na samoj operativnoj obali, kako bi udaljenost između broda i hladnjače
bila minimalna (10 – 15m).
- iz istih se razloga kod većih hladnjača uvodi kolosijek u manipulativni prostor
prizemlja, tako da se istovar i utovar vagona-hladnjača izvodi u zatvorenom prostoru.

14) Objasnite silose (vrste izvedbi, svrha, dimenzije)?

- Otprema u velikim količinama- valjkasti silosi i silosi u komorama

- Nalaze se u rijeci, slavoniji za žitarice- na kopnu i u morskim lukama

 izgrađuju se za smještaj i skladištenje žitarica u suvremenim lukama i terminalima s

potrebnim transportnim uređajima.
 vrlo velike nosivosti i opterećenja na površinu, zbog čega pri gradnji zahtijevaju
posebna ispitivanja (nosivost tla, odgovarajuće temeljenje).
 visina nadzemnih komora je 30 do 50 m, ovisno o veličini silosa, a zgrada strojarnice
može biti i viša (45-70 m).

Silosi se grade u tri različite izvedbe:

a) silosi s jednim ili dva odjeljenja kojima je površina osnovice u odnosu na
visinu valjka;
b) silosi s komorama (ćelijama), s velikim brojem malih odjeljenja kvadratnog ili
okruglog presjeka s malom površinom osnovice i velikom visinom; u njima se
mogu odvajati različite vrste žitarica
c) katni silosi građeni kao klasična skladišta, s manjom visinom katova; teret
se rasprostire po podu i može se kroz otvore spuštati s jednog kata na drugi
- najzastupljeniji su silosi s komorama (ćelijama) u koje se teret sipa odozgo, a prazni
na donjoj strani komore
- često je ispod komora uređaj za vaganje i uvrećavanje, što ubrzava postupak ukrcaja
kopnenih prijevoznih sredstava

15) Navedite o čemu ovisi odabir procesa i opreme za rukovanje kontejnerima i

načinu slaganja kontejnera?
odabir procesa i opreme za rukovanje kontejnerima ovisi o:
 veličini i strukturi prometa,

10
  broju pristana,
 veličini skladišno-slagališnog prostora,
 postojanju posebnih katnih skladišta,
 udaljenosti pristana od slagališta,
 cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi itd.

Slaganje kontejnera vrši se prema unaprijed utvrđenom planu, a u skladu s odabranim

kriterijima, od kojih su najčešći prema:
- vlasnicima kontejnera,
- brodskim linijama,
- vremenu otpreme,
- vrsti kontejnera,
- vanjskom stanju i po tome jesu li puni ili prazni.

16) Ukratko objasnite širu i užu lokaciju pri odabiru smještaja skladišta?

- Skladišta su dio distribucijske mreže

- Modeli za odabir skladišta se rade kako bi skladišta što bolje odgovarala
distribucijskoj mreži te da se optimiziraju troškovi
- Gleda se koncentracija ljudi- bitan broj potrošača jer generira tok robe
- Bolje je gdje je više ljudi
- Bolje je smjestiti skladište blizu većeg grada- na bliže lokacije se transportira
roba, a to znači manji trošak transporta, manipulativni troškovi i troškovi
skladištenja

 kod odabira šire lokacije odlučuje se o području na kojemu treba osnovati neko
skladište
 na odabir širega područja lokacije skladišta prvenstveno utječu čimbenici koji su u
vezi s funkcijom skladišta u logističkom sustavu, a to su:

- tržište
- broj ljudi kojem je namijenjena ta roba u nekoj zoni- potencijalan broj
potrošača; gledaju se najveći gradovi; koliko se generira prometa;
staviti blizu zagreba i rijeke i time pokrivamo zonu 1.

- vrsta i značajke robe koja se skladišti

- da li dugo stoji ili se može brzo pokvariti
- imamo robu koja izlazi svaki dan- roba široke potrošnje
- svakodnevne narudžbe- trebaju nam biti blizu
- građevinski materijal ne ide baš na svakodnevnoj bazi- ne
mora biti baš blizu – može biti dalje gdje je zemljište jeftinije
- roba koja se rijetko naručuje

- prijevozne mogućnosti
- ovisno o vrsti robe (željeznica, kamion, tračni prijevoz,
pomorski)- ovisno što ćemo prevoziti

11
 - raspoloživost stručnog kadra- ne znači nam ništa ako je lijepa lokacija, a
nema nikoga oko nas

 pri odabiru uže lokacije odlučuje se o konkretnom mjestu ili čestici zemlje na kojoj
treba izgraditi skladište
 čimbenici koji utječu na odabir uže lokacije su:

- veličina i konfiguracija terena

- nema svugdje zemljišta di bi mi htjeli veliko skladište; što veće
skladište teže je naći prostor; najčešće u industrijskim zonama;
- konfiguracija terena: opterečenje tla da zgrada ne počne tonut; oblik
terena bitan; vrste zemljišta (okolna površina, pristupačnost kamiona,
pristupne ceste); možda je ista površina ali je drugi oblik – kako
organizirati posao?
- ako je opterečeno tlo, koje mjere ćemo poduzeti

- urbanistički plan područja i planovi razvoja- najčešće u industrijskim

zonama

- blizina mreže javnog prometa, lakoća pristupa i prometna- dostupnost

željezničke mreže, ovisno o vrsti robe; zakrčenost na tom području

- cijena zemljišta i trošak izgradnje- presudna nekada zbog novca kojima

raspolažemo; 50/60 eura po kvadratu, iznad se ne isplati; ovisno o prometu, da
li ćemo isplatiti zgradu?; nećemo u zonama di su skupa zemljišta

- blizina servisa za popravak vozila i opreme – važno iako djeluje da nije

važno, informacijski sustavi i oprema (viličari), oprema za odlaganje (regali)
ponekada trebaju na popravak; nije isto jel 1 dan ili 7 dana su na servisu

- raspoloženje građana prema izgradnji skladišta na određenom mjestu-

ako nema utjecaja na okoliš ljudi se neće buniti, ali ako stavimo kemikalije,
ukapljeni plin, brinut će se jer može eksplodirati

Pri odabiru lokacije najprije se utvrđuje šire, a potom uže područje lokacije

SVAKI OD ELEMENATA SE VREDNIJE, MOŽEMO DODATI SVOJE ELEMENTE TJ.

DODATNE ZAHTJEVE KOJI SU NAMA BITNI.

17) Sukladno vrsti robe koja se skladišti navedite prihvatljivo područje

smještaja skladišta?

 skladišta za robu široke potrošnje- a posebice za lako pokvarljivu robu treba

locirati što bliže potrošačima; takva lokacija omogućuje brzu isporuku robe, a time i
manji kvar, kao i otpad na robi.

12
  skladišta za robu trajne potrošnje, gdje brzina isporuke ne igra veću ulogu, vrsta
robe kao čimbenik lokacije nema bitnu ulogu.
 skladišta za rasute terete - na izbor lokacije skladišta jak utjecaj mogu imati
postojeće stanje i planirani pravci razvitka cestovne i željezničke mreže; ova
skladišta imaju veliki promet robe koja zahtijeva brzu isporuku
 visoko mehaniziranih skladišta i skladišta za posebno osjetljivu robu -
raspoloživi kadrovski potencijal na nekom području, kao čimbenik lokacije, može
imati veću ulogu samo kada su u pitanju ova skladišta, koja traže posebna znanja u
pogledu rukovanja

18) Navedite i objasnite čimbenike koji utječu na odabir uže lokacije skladišta?

- veličina i konfiguracija terena

- nema svugdje zemljišta di bi mi htjeli veliko skladište; što veće
skladište teže je naći prostor; najčešće u industrijskim zonama;
- konfiguracija terena: opterečenje tla da zgrada ne počne tonut; oblik
terena bitan; vrste zemljišta (okolna površina, pristupačnost kamiona,
pristupne ceste); možda je ista površina ali je drugi oblik – kako
organizirati posao?
- ako je opterečeno tlo, koje mjere ćemo poduzeti

- urbanistički plan područja i planovi razvoja- najčešće u industrijskim

zonama

- blizina mreže javnog prometa, lakoća pristupa i prometna- dostupnost

željezničke mreže, ovisno o vrsti robe; zakrčenost na tom području

- cijena zemljišta i trošak izgradnje- presudna nekada zbog novca kojima

raspolažemo; 50/60 eura po kvadratu, iznad se ne isplati; ovisno o prometu, da
li ćemo isplatiti zgradu?; nećemo u zonama di su skupa zemljišta

- blizina servisa za popravak vozila i opreme – važno iako djeluje da nije

važno, informacijski sustavi i oprema (viličari), oprema za odlaganje (regali)
ponekada trebaju na popravak; nije isto jel 1 dan ili 7 dana su na servisu

- raspoloženje građana prema izgradnji skladišta na određenom mjestu-

ako nema utjecaja na okoliš ljudi se neće buniti, ali ako stavimo kemikalije,
ukapljeni plin, brinut će se jer može eksplodirati

Pri odabiru lokacije najprije se utvrđuje šire, a potom uže područje lokacije

SVAKI OD ELEMENATA SE VREDNIJE, MOŽEMO DODATI SVOJE ELEMENTE TJ.

DODATNE ZAHTJEVE KOJI SU NAMA BITNI.

19) Ukratko opišite osnovne čimbenike koje treba uzeti u obzir pri izgradnji
skladišta (prije izgradnje, pri projektiranju)?
Brojni su čimbenici koje treba uzeti u obzir pri izgradnji skladišta, a prvenstveno su to:

13
 - troškovi izgradnje,
- sigurnost i funkcionalnost skladišnog prostora.

Općenito gledano, izgradnja skladišta obuhvaća sve projektantske i građevinske radove koji
su u funkciji izgradnje skladišne zgrade, pomoćnih prostora i površina. U tom smislu, prije
početka izgradnje potrebno je definirati:
- tip i veličinu skladišta i raspored skladišnih prostora,
- pristup skladištu,
- značajke i nosivost poda,
- veličinu i razmještaj vrata, prozora i zidova.

- Veličina terena za izgradnju skladišta treba biti dovoljna za smještaj skladišne zgrade,
pomoćnih skladišnih prostora kao što su: radionice, ured, kantina, praonice, odlagalište
ambalaže i otpadaka te parkirni prostor.
- Konfiguracija tla, nagib i druge značajke terena mogu značajno (pozitivno ili
negativno) utjecati na troškove izgradnje i funkcionalnost budućeg skladišta.
-Čvrstoća terena na gradilištu treba biti dovoljna (nosivosti) da može izdržati težinu
uskladištene robe i transportnih sredstava.
-Troškovi izgradnje, sigurnost i funkcionalnost skladišnog prostora.

20) Ukratko objasnite pogodnosti pri upotrebi kosih i vodoravnih platformi kod
skladišta?
Kose platforme su pogodnije za vozila koja se ukrcavaju i iskrcavaju sa stražnje strane. Pri
izgradnji kosih platformi treba paziti da nagib ne bude prevelik, jer može otežati pristup
viličaru i ugroziti sigurnost skladišnog osoblja.
Za vozila kod kojih se ukrcaj i iskrcaj robe obavlja sa strane podesnije su vodoravne
platforme.

21) Objasnite utjecaj vrata, prozora i zidova kod skladišta na učinkovitost

skladišnog poslovanja?
Na učinkovitost skladišnog poslovanja veliki utjecaj ima pravilna veličina i raspored vrata,
prozora i zidova. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni od moguće provale. Prozori
trebaju biti takvih dimenzija da osiguravaju dovoljno svjetla u skladišnim prostorijama.
Pravilnim rasporedom pregradnih zidova osigurava se bolja iskoristivost i funkcionalnost
skladišta. Pregradne zidove treba po mogućnosti graditi od montažnih elemenata.

22) Navedite i ukratko objasnite što se podrazumijeva pod unutarnjim

uređenjem i opremom skladišta?
Pod unutarnjima uređenjem i opremom skladišta podrazumijeva se raspored prostorija i
putova, kao i nabava i razmještaj opreme u skladišnom i manipulativnom prostoru.

23) Objasnite o čemu ovisi unutarnje uređenje skladišta?

Unutarnje uređenje i opremanje skladišta prvenstveno ovisi o:
14
  vrsti skladišta
 količini i osobinama robe
 vrsti transportnih sredstava
 načinu rukovanja s robom
 tehnici rada
 metodi rasporeda robe u skladištu

24) Navedite načela kojih se je potrebno pridržavati pri unutarnjem uređenju

skladišta?
- osiguranje dovoljnog prostora u skladištu za smještaj robe i nesmetano
odvijanje skladišnog poslovanja
- racionalan raspored prostorija
- maksimalna iskoristivost raspoloživog skladišnog prostora
- zaštita robe, tj. osiguranje i čuvanje količine i kvalitete robe
- sigurnost i zaštita osoblja, opreme, instalacija i zgrada
- osiguranje reda koji će omogućiti lako i brzo pronalaženje robe u skladištu
- preglednost uskladištenih zaliha robe
- pristupačnost uskladištenoj robi
- čistoća i higijena
- upotreba odgovarajućih sredstava za transport i rukovanje robom
- mogućnost prilagođavanja promjenama
- obavljanje skladišnog poslovanja kvalitetno, sigurno i brzo uz najniže troškove

25) Navedite kriterije pri planiranju i izboru opreme skladišta?

- Što se s opremom želi postići?

(Pri tome se misli na vrstu robe koja se namjerava skladištiti, količinske jedinice tereta,
tražene brzine operacija i način korištenja opreme npr. isprekidano, kontinuirano, unutar
ili izvan skladišnog prostora i sl.)
- Koji mogući tipovi opreme dolaze u obzir za nabavku?
(Glede zahtjeva za prostorom, pouzdanošću i lakoćom održavanja, kompatibilnošću
nove s postojećom opremom, sigurnošću rukovanja, raspoloživošću izvora energije,
vijekom trajanja, operativnim značajkama i fleksibilnošću nove opreme u slučaju
proširenja skladišta.)

26) Objasnite ulogu vrata na skladištima, te najuobičajenije vrste izvedbe?

Vrata skladišta su različitih izvedbi i veličina, ovisno o lokalnim zahtjevima. Povoljnija su

šira vrata, radi lakšeg rukovanja s teretom. Broj vrata treba zadovoljiti potrebe tehnoloških
linija ulaza i izlaza
tereta. Vrata se postavljaju jedna nasuprot drugih na obje strane skladišta pa je omogućen
nesmetan prolaz kroz skladište. Širina vrata u prizemlju je najmanje 4,5 m, a visina 5 m (da

15
 se omogući prolaz viličara i motornih kolica). Materijal za izradu vrata ovisi o njihovoj
veličini i namjeni. Pri izboru materijala bitan čimbenik je otpornost prema požaru.

U praksi se susreću tri najzastupljenije izvedbe vrata skladišta:

• čelična rolna vrata od savitljivog lima ili serije horizontalnih čeličnih ploča
zglobno spojenih i uloženih s obje strane u vertikalne vodilice
• viseća vrata koja se grade u velikim sekcijama i otvaraju klizno prema gore
po vodilicama, a otvorena zauzimaju vertikalni ili horizontalni položaj iznad
prolaza; takva vrata manje su izložena opterećenju
• klizna vrata, jednodijelna ili dvodijelna s jednom vodilicom iznad otvora vrata,
a drugom u podu skladišta ; otvaraju se pomicanjem u stranu, a radi lakšeg
kretanja ugrađuju se kotači koji se kreću po vodilici

27) Navedite osnovne operacije u skladištima ?

􀁻prijem roba
􀁻pohrana u skladište
􀁻podizanje roba prema zahtjevu - komisioniranje
􀁻otprema roba prema korisniku

28) Navedite i objasnite osnovne principe sustava skladištenja?

Osnovni principi sustava skladištenja obuhvaćaju slijedeće aktivnosti:

•formalizirani sustav smještaja unutar objekta

•praćenje pohrane i kretanja roba unutar objekta-od prihvata do skladišnog
mjesta
•vremensko održavanje i ažuriranje zapisa o robi i kretanju robe
Planiranje prostora i njegova organizacija bitno utječe na kvalitetu rada i procese u skladištu.
Od skladišta se očekuje mogućnost prilagodbe zahtjevima korisnika, dostupnost roba i lak
pristup, sigurnost i relativno niski troškovi.

29) Ukratko opišite prijem robe u skladištu (aktivnosti, način,opremu)?

Prijem roba u skladište započinje najavom dolaska robe. To omogućuje upravi skladišta
obavljanje potrebnih predradnji koje uključuju izradu rasporeda iskrcaja robe i koordiniranje
ostalih potrebnih aktivnosti povezanih sa prijemom robe. Nakon dolaska robe, roba se
iskrcava, i ovisno o načinu rada odlaže u zonu iskrcaja ili odvozi izravno na mjesto pohrane.
Pri prijemu roba obično se nastoji odabrati ona rampa koja je najbliža lokaciji gdje će se
roba smjestiti unutar skladišta

Aktivnosti pri prijemu robe:

􀁻 definiranje zone iskrcaja
􀁻 bilježenje podataka o dolasku vozila
􀁻 provjera dokumentacije
􀁻 osiguranje vozila za iskrcaj
􀁻 iskrcaj vozila
􀁻 slaganje vozila u zoni prijema
􀁻 provjera robe ; stanje, količina
16
􀁻 premještanje robe iz prijemne zone skladišta

Načini prijema:
􀁻 prijem naslijepo - osoba na prijemu ispisuje stvarno zaprimljenu količinu roba bez obzira
na dokumentaciju koja kvantificira robu
􀁻 bar code -svako ulazno pakiranje skenira se pomoću bar-kod čitača
􀁻 izravan prijem-izravno slanje zaprimljene robe u prostor skladišta, na taj način se štedi
vrijeme i prostor za sortiranje ulazne robe
􀁻 cross docking -slaganje ulazne robe i njezina otprema bez pohrane

Oprema za prijem roba

Oprema/mehanizacija pri prijemu robe izložena je većim opterećenjima u odnosu na ostalu
skladišnu opremu. Oprema za manipulaciju robom izložena je kretanju na kratke staze,
čestom manevriranju i zaustavljanju i ponovnom pokretanju, o čemu prilikom odabira opreme
treba voditi računa. Pri projektiranju stacionarna opreme-prijemnih rampi, osim na klasične
zahtjeve vezane uz dimenzija vozila i nagib rampi, potrebno je uzeti u obzir i stalno
opterećenje uslijed prometa vozila.

30) Navedite elemente koji utječu na odabir viličara namijenjenog za rad u

prijemnoj zoni?
•širina kotača - širi kotači manje oštećuju podlogu (u skladištu ali i u vozilu)
•visina nosača viličara treba omogućiti ulaz u prikolicu
•ugradnja dodatka koji omogućuje horizontalni pomak tereta od stranice vozila (na taj se
način smanjuje oštećenje tereta

31) Navedite vrste i značajke sustava za lociranje robe u skladištu?

Sustavi zasnovani na pamćenju

Relativno jednostavni sustavi, oslobođeni velike papirologije ili unosa podataka. U velikoj
mjeri ovise o ljudima pri što im daje određene značajke i ograničenja:
• ograničen broj mjesta za skladištenje
• ograničena veličina skladišnih mjesta
• ograničen broj vrsta roba koja se skladišti
• određen broj oblika, veličina i načina pakiranja omogućuje jednostavnu
vizualnu identifikaciju
• mali broj osoba zadužen za rad u skladišnoj zoni
• osoblje unutar skladišta nemaju zaduženja koja od njih traže odsutnost iz tog
područja
• relativno malo premještanja robe unutar skladišne zone

Prednosti skladišnih sustava zasnovanih na pamćenju:

􀁻 razumljivost
􀁻 mala papirologija
􀁻 iskoristivost prostora
􀁻 nije nužno povezivanje lokacije skladišta i jedinice na skladištu
Nedostaci:
􀁻 ovisnost organizacije skladišta o osoblju
17
 􀁻 ovisnost rezultata o uvjetima rada
􀁻 mogućnost gubitka roba ili previda

Sustavi sa fiksnom lokacijom

U takvom sustavu svaka jedinica ima svoju adresu. Postoje i podvarijante tog sustava pri
kojima se jedna ili više jedinica pridružuju istoj adresi. Razlozi tome su slijedeći:
􀁻 planiranje
􀁻 težnja za boljim iskorištenjem prostora zbog značajki robe npr. oblika
proizvoda, načina odlaganja i pravila o držanju

Prednosti sustava sa fiksnom lokacijom:

•mogućnost brzog lociranja tražene robe
•smanjeno vrijeme potrebno za obuku osoblja
•pojednostavljena procedura pri prijemu i otpremi robe
•mogućnost kontrole načina punjenja
•mogućnost optimiziranja pozicije roba na skladištu u svrhu skraćenja vremena
otpreme
•mogućnost optimiranja smještaja ovisno o veličini, težini, otrovnosti i ostalim
značajkama roba
Nedostaci:
•manja iskoristivost prostora
•relativna krutost sustava

Zonski sustavi

Zonski sustavi se koncipiraju prema značajkama roba koja se skladišti. Slično sustavima sa
fiksnom lokacijom, samo roba s određenim značajkama može biti smještena u određenu zonu,
te na određenu policu ili regal. Slično sustavima sa fiksnom lokacijom, iskoristivost prostora
ovdje nije optimalna, jer se ponajprije vodi računa o značajkama roba koja se skladišti.

Prednosti zonskih sustava:

•omogućuje izolaciju (siguran smještaj)određene vrste roba ovisno o njenim
značajkama
•omogućuje fleksibilnost pri premještanju roba iz jedne zone u drugu, ili pri
kreiranju zona na različite načine
•omogućuje dodavanje roba unutar jedne zone bez premještanja velike
količine postojećih roba da bi se stvorio dovoljan prostor na određenoj lokaciji
•omogućuje fleksibilnost u planiranju, iako su određene robe dodijeljene
pojedinoj zoni, zbog nepostojanja specifične pozicije, mogu se premještati

Nedostaci zonskih sustava:

•ne preporučuje se u slučaju potrebe za vrlo učinkovitim rukovanjem i
operacijama s robom
•može smanjiti iskorištenje prostora
•zahtijeva ažuriranje podataka o pomicanju robe

Sustavi sa slučajnom lokacijom

18
U takvom sustavu nema unaprijed određene lokacije, ali se ipak zna gdje je što. Takvi sustavi
omogućuju vrlo dobro korištenje prostora jer se roba može smještati tamo gdje ima slobodnog
prostora. Sustavi sa slučajnom lokacijom roba kombiniraju značajke sustava temeljenog na
pamćenju i sustava sa fiksnom lokacijom. Roba se može smjestiti na bilo koje mjesto, koje se
bilježi ili računalno ili kroz dokumentaciju.

Prednosti sustava sa slučajnom lokacijom:

•visok stupanj iskorištenja prostora
•kontrola smještaja roba u svakom trenutku

Nedostaci sustava:
•potreba za stalnim ažuriranjem podataka, zbog potrebe za točnim praćenjem smještaja
roba, ažuriranje se provodi ručno, pomoću bar-koda ili informatičkih sustava
•u slučaju manjih skladišta primjena ovakvog sustava nije nužna i može nepotrebno k
komplicirati sustav

Kombinirani sustavi

Kombinirani sustavi omogućuju pridruživanje lokacija onim robama koje traže posebnu brigu
ili postupak rukovanja, dok se ostali proizvodi smještaju prema sustavu sa slučajnim
dodjeljivanjem lokacije. Tako se nastoji iskoristiti najbolje značajke oba sustava-sustava sa
fiksnom lokacijom i sustava sa promjenjivom lokacijom. Na taj se način prostor koristi
dvojako: za odabranu robu odvaja se prostor sa fiksnom lokacijom, dok se za ostale vrste roba
prostor koristi u najvećoj mogućoj mjeri promjenom sustava sa slučajnom dodjelom lokacije.
Najčešća primjena kombiniranih sustava je na mjestima gdje se traži smještaj određenih roba
u blizini određene zone (npr. proizvodne zone), dok za ostale vrste roba to nije nužno, pa se
mogu smještati bez posebnih prioriteta.

32) Navedite specijalna skladišta

svrstavaju se skladišta posebne namjene, npr.
 silosi za žitarice,
 skladišta za sipke terete u rasutom stanju,
 skladišta za tekuće terete,
 hladnjače i ostala skladišta specijalne namjene, a uglavnom su to lučka skladišta.
- Osnovna obilježja specijalnih skladišta i njihova opremljenost ovisi o vrsti i
svojstvima robe, koja determinira potrebne uvjete skladištenja.
- Rukovanje robom u tim skladištima je potpuno ili većim dijelom mehanizirano, s
malim udjelom ljudskog rada.

33) Slagališta za kontejnere i rasute terete

Skladišta su izgrađeni objekti ili pripremljeni prostori na smještaj i čuvanje kontejnera od
trenutka preuzimanja do vremena njihove otpreme. Skladišta za kontejnere dijele se u dvije
skupine: 1. Otvorena skladišta - slagališta
2. Zatvorena skladišta- Slagalište
- služi za prihvat tereta koji nije osjetljiv na vremenske utjecaje
- Zauzima najveći dio površine suvremenih kontejnerskih terminala
19
 - posebna vrsta otvorenog skladišta na koje se slaže većina kontejnera koji se
zadržavaju na području terminala, osim onih kontejnera koji su na popravku ili
pod posebnim režimom održavanja.
- uvijek se nastavlja na operativnu obalu bez obzira na oblik (koji je određen
raspoloživim prostorom),
- pri čemu je veličina određena raspoloživim prostorom, propusnom moći
terminala, koeficijentom obrta na slagalištu i metodama slaganja.
Površina slagališta - obuhvaća prostor za slaganje kontejnera i prometnice za unutarnji
transport
Pri projektiranju slagališta za kontejnere posebna pozornost usmjerena je na nosivost tla,
ukupnu i korisnu površinu te propusnu moć slagališta.

34) Načini slaganja kontejnera

Slaganje kontejnera vrši se prema unaprijed utvrđenom planu, a u skladu s
odabranim kriterijima, od kojih su najčešći prema:
- vlasnicima kontejnera,
- brodskim linijama,
- vremenu otpreme,
- vrsti kontejnera,
- vanjskom stanju i po tome jesu li
- puni ili prazni.

35) Što sve spada u sastavni dio skladišnog prostora

∙ prostor za smještaj i održavanje transportnih sredstava,
∙ prostor za smještaj ambalaže,
∙ prostor za vraćenu robu,
∙ skladišni ured,
∙ garderoba,
∙ sanitarije.

36) Koji su ekonomski i tehnički pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta

 iskoristivost obujma skladišta,
 iskoristivost površine skladišta,
 odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha,
 odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta.

37) Što je stupanj iskoristivosti obujma skladišta

Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (s,V) je odnos između zbroja svih zapremina
skladišnih elemenata (regali, police, itd.) i ukupnog obujma skladišta

l1  b1  H 1
 s ,V   100
LBH
20
 38) Čimbenici koji utječu na unutarnje uređenje skladišta

Na unutarnje uređenje skladišta utječu razni čimbenici, među kojima se ističu sljedeći:
 značajke robe koja se skladišti (vrsta, količina, težina, dimenzije, oblik,
volumen, specifična svojstva robe, učestalost prometa robe),
 način transporta i rukovanja robom kod dopreme, otpreme i kretanja robe
u skladištu,
 veličina i raspored osnovnih i pomoćnih površina skladišta (manipulativni i
ostali prostor),
 oprema i inventar skladišta;
 tehnika smještaja i raspored robe na skladištu.

39) Što je skladišna jedinica (Stock keeping Unit-sku)

21