1. Definirajte pojam motorno vozilo.
Ljubljana - Budapest - Uzgorod - L'viv
Motorno vozilo je svako vozilo koje se pokreće snagom
vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po
tračnicama.
2. Koji su izumi bili potrebni za uspješan pohod
motornih vozila svijetom?
- Dieselov motor (Rudolf DIESEL – 1897.)
- Bosch pumpa (Robert BOSCH – 1922.)
- Kotač s gumom napunjen zrakom (John Boyd
DUNLOP – 1888.)
- Tekuća traka za proizvodnju automobila (Henry
FORD – 1913.)
3. Objasnite razliku između prometa i transporta.
Promet = prijevoz (transport) + operacije u svezi s
prijevozom putnika i robe + komunikacije.
Transport = prevoženje robe, ljudi i energije s jednog
mjesta u drugo, organizirano savladavajući prostorne i
vremenske udaljenosti.
Promet je područje ljudskih aktivnosti sa svrhom
premještanja ljudi i tereta, prijevoznim sredstvom s jednog
mjesta na drugo.
Transport (prijevoz) se smatra sastavnim dijelom
materijalne proizvodnje koji ima svoj promet, npr. promet
putnika, promet tereta, promet pisama i paketa itd.
4. Elaborirajte semantički odnos pojmova „tehnika“
i „tehnologija transporta“.
Prometna tehnika je posebna znanstvena disciplina koja
izučava zakonitosti projektiranja, konstruiranja, izrade,
izgradnje i investicijskog održavanja prometne
infrastrukture.
Tehnologija prometa je posebno znanstveno područje
koje izučava zakonitosti metoda , postupaka, odnosno
procesa prometne usluge. Dakle, izučava zakonitosti
eksploatacije i preventivnog održavanja prometne
infrastrukture. Obuhvaća sve procese koji se pojavljuju u
toku promjene mjesta robe ili putnika od izvora do cilja.
5. Navedite osnovne razlike između kombiniranog
transporta i multimodalnog transporta.
Kod kombiniranog transporta se sklapa onoliko ugovora o
prijevozu koliko je transportnih grana u njemu sudjelovalo,
dok se kod multimodalnog transporta cjelokupni transport
temelji samo na jednom ugovoru.
U kombiniranom transportu ispostavlja se onoliko isprava
koliko je zaključeno ugovora o prijevozu, dok se kod
multimodalnog transporta ispostavlja samo jedna isprava
o transportu robe.
U kombiniranom transportu ima više operatora transporta,
dok u multimodalnom transportu cjelokupni proces
transporta samo jedan operator.
6. Nacrtajte shematski prikaz transportnog sustava.
7. Obrazložite položaj i značenje Paneuropskih
koridora (V i X) u prometnom razvitku RH.
Koridor V (istok – zapad): 3270 km dužine:
Cestovna i željeznička veza Venice - Trieste - Koper -
a) Bratislava - Žilina - Košice - Uzhgorod - L'viv
b) cestovna veza Rijeka - Zagreb – Čakovec
c) željeznička veza Rijeka – Zagreb – Koprivnica –
Dombovar
d) Ploče - Mostar - Sarajevo - Osijek – Budapest
Koridor X:
a) Slovenska granica – Zagreb – Lipovac /
Tovarnik
8. Obzirom na prostornu razvedenost, navedite što
karakterizira cestovnu prometnu mrežu.
- Teritorijalna razvedenost
- Suženost središnjeg dijela hrvatskog državnog
prostora
9. Navedite prednosti zračnog prijevoza u odnosu
na ostale vrste prijevoza, te glavni nedostatak.
Prednosti: brzina; sigurnost; jednostavnost
Nedostatak: cijena
10. Navedite prednosti cestovnog prijevoza u odnosu
na druge vrste prijevoza.
- Niže cijene na kraćim i srednjim relacijama
- Zbog rasprostranjenosti cestovne mreže isporuka
robe je brža i nije potrebno njezino prekrcavanje u
druga prijevozna sredstva
- Raspolaže se sa specijalnim vrstama vozila za
prijevoz pojedinih vrsta robe
11. Što obuhvaća proces transporta robe u
cestovnom prijevozu i objasnite pripremu za
prijevoz.
- Pripremu za prijevoz
- Utovar
- Istovar
- Skladištenje robe
Priprema za prijevoz obuhvaća poslove oko pakiranja
robe u odgovarajuću ambalažu, obilježavanje odredišta,
ispostavljanje dokumenata, mjerenje, slaganje robe po
smjerovima i relacijama i izbor odgovarajućeg puta.
12. Navedite koji se sustavi transporta koriste u
cestovnom prijevozu, te objasnite prstenasti
sustav prijevoza.
- Ponavljajući
- Prstenasti
- Radijalni
- Kombinirani
Prstenasti sustav je karakterističan po tome što se vozila
kreću u jednom smjeru po nekoj zakrivljenoj liniji
(prstenu), s više utovarnih i istovarnih punktova.
13. Navedite prednosti i nedostatke pomorskog
prijevoza u odnosu na cestovni i željeznički
prijevoz.
Prednosti:
- Niže cijene prijevoza
- Veći kapacitet i fleksibilnost prijevoznih
sredstava
- Manje zagađuje okoliš
Nedostatci:
- Sporost
- Velika cijena prijevoznih sredstava
14. Definirajte što su plovni putovi na unutarnjim
vodama.
Plovni put je pojas na unutarnjim vodama određene
dubine, širine i propusnih gabarita, koji je uređen,
obilježen i otvoren za sigurnu plovidbu.
15. Definirajte komercijalnu i tehničku brzinu u
željezničkom prometu.
1
Komercijalna brzina se izračunava tako da se stave u
odnos prijeđeni kilometri i ukupno vrijeme putovanja s
vremenom zadržavanja na usputnim stanicama.
Tehnička brzina se izračunava na način da se stavi u
odnos dužina dionice i vrijeme vožnje, bez vremena
zadržavanja na usputnim stanicama.
16. Što je špedicija?
Špedicija je specijalizirana privredna djelatnost koja se
bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji
su s tim u svezi.
17. Navedite koje su glavne, a koje pomoćne zadaće
špeditera.
Špediciju obavlja špediter, a to je privrednik, pravna ili
fizička osoba koja se isključivo bavi organizacijom
otpreme svojih komitenata pomoću vozara i drugim
poslovima koji su s tim u vezi, kako na domaćem tako i na
međunarodnom planu.
Glavne zadaće:
- Određivanje optimalnog prijevoznog rješenja
- Organizacija i provedba prijevoza robe
Pomoćne zadaće:
- Zastupanje u carinskom postupku
- Osiguranje robe u prijevozu
- Ishođenje odobrenja i dozvola potrebnih u
međunarodnom prijevozu
18. Objasnite ulogu špeditera u prijevozu robe kod
poslova uvoza (interakcije sudionika u prijevozu).
POSLOVI UVOZA
Temeljni zadatak špeditera u okviru poslova uvoza je
doprema roba iz inozemstva, u skladu sa zahtjevima
danim dispozicijom komitenta. Taj zadatak uključuje
organizaciju i provedbu prijevoza robe, zastupanje u
carinskom postupku, te obavljanje svih ostalih radnji s tim
u vezi. Pri uvozu robe špediter u pravilu koordinira sa
sljedećim sudionicima u prijevozu: komitent, korisnik robe,
strani dobavljač, prijevoznik, carinarnica.
POSLOVI IZVOZA
Temeljni zadatak špeditera u okviru poslova izvoza je
otprema roba u inozemstvo, u skladu sa zahtjevima
danim dispozicijom komitenta.
Taj zadatak uključuje organizaciju i provedbu prijevoza
robe, zastupanje u carinskom postupku, te obavljanje svih
ostalih radnji s tim u vezi (transportno osiguranje,
ispostavljanje prijevoznih isprava, pakiranje, učvršćivanje
tereta u prijevoznom sredstvu, itd.).
POSLOVI TRANZITA
Tranzit je provoz robe iz jedne zemlje preko nacionalnog
teritorija druge ili više zemalja u neku treću zemlju.
Osnovna uloga špeditera u tranzitnom prometu je da
špediter oslobodi nalogodavca (izvoznika, uvoznika,
proizvođača) cjelokupnog napora i brige oko otpreme,
dopreme i tranzita robe u međunarodnom prometu, kako
bi nalogodavac mogao svu svoju pozornost usmjeriti na
svoju osnovnu djelatnost.
POSLOVI ZBIRNOG PROMETA
Zbirni promet predstavlja prikupljanje većeg broja manjih
pojedinačnih (komadnih) pošiljaka od kojih se formira
veća pošiljka koja predstavlja transportnu jedinicu kao što
je želj. vagon, kamion, kontejner ili teglenica.
Zbirni promet je dugi niz godina bio najrazvijeniji na
željeznici, a posljednjih godina u suradnji sa špediterima
koji prikupljaju te male pošiljke zbirni promet se organizira
i u ostalim prometnim granama uporabom kontejnera,
paleta ili drugih sredstava za okrupnjavanje transportnih
jedinica.
Infrastrukturu zbirnog prometa čine zbirni centri u kojima
špediteri prikupljaju pošiljke, odnosno iz kojih organiziraju
distribuciju pošiljaka do krajnjih primatelja. To su robno –
transportni centri s odgovarajućim skladišnim
kapacitetima i transportno – manipulacijskim sredstvima
koji u operativnom smislu pokrivaju svoju gravitacijsku
zonu.
Dopremu, odnosno otpremu robe u sustavu zbirnog
prometa čine tri osnovne faze: 1. Faza integracije, 2. Faza
transporta, 3. Faza distribucije. Zbirna pošiljka putuje pod
jednom ispravom koja se zove bordero u kojoj su po redu
navedene sve pošiljke
SAJAMSKI POSLOVI
Sajamska roba se privremeno uvozi radi izlaganja na
sajmu u zemlji održavanja sajamske priredbe. Nakon
završetka sajma, privremeno uvezena roba se vraća u
inozemstvo. Ukoliko se privremeno uvezeni sajamski
eksponat proda, kupac ne može slobodno raspolagati
robom prije nego se obavi postupak uvoznog carinjenja i
naplati uvozna carina.
Tehnika pozicioniranja, disponiranja, osiguranja i
dopreme robe, te radnje koje s tim u svezi obavlja
špediter iste su kao kod poslova uvoza.
Ovisno o načinu prijevoza, roba se može dopremiti
izravno u krug sajma, ili špediter organizira odvoz od
mjesta prispijeća (pomorska, odnosno zračna luka, ili
robni terminal), do mjesta održavanja sajma.
Obavijest o prispijeću pošiljke (avizo) dobiva špediter,
budući da je on primatelj robe i kao takav ovlašten za
preuzimanje robe od prijevoznika.
Sajamska roba stavlja se pod carinski nadzor od trenutka
podnošenja ulaznoj carinarnici za tranzit pri ulasku u
zemlju. Pod carinskim nadzorom ostaje do odlaska iz
zemlje u inozemstvo, odnosno ukoliko se roba na sajmu
proda, dok se ne obavi postupak uvoznog carinjenja i
naplati uvozna carina i PDV.
Nakon zatvaranja sajma, robu koja se vraća u inozemstvo
treba ponovno upakirati u transportnu ambalažu. Za
eksponate koji se ne vraćaju u istoj ambalaži treba
nabaviti ili izraditi novu. Kod vraćanja robe u inozemstvo,
špediter preuzima robu od izlagača uz pismenu potvrdu o
preuzimanju radi otpreme u inozemstvo, te dalje nastupa
u ulozi pošiljatelja.
Ukoliko je špediteru povjerena i organizacija prijevoza
robe koja se vraća u inozemstvo, špediter treba osigurati
odgovarajuće transportne kapacitete i ugovoriti transport.
19. Objasnite položaj i značenje Pan-Europskih
koridora za razvitak RH.
Pan-Europski prometni koridori su definirani prometni
putovi u centralnoj i istočnoj Europi koji svojom važnošću
zahtijevaju investiranje u narednih 10 do 15 godina.
Ti koridori definirani su na tri Pan-Europske prometne
konferencije, održane na razini ministara prometa.
---Konferencija Prag 1991., Kreta 1994., Helsinki 1997.
utvrđeno je 10 koridora koji čine okosnicu europske
prometne mreže.
Svrha koridora je usmjeravanje razvoja na području
srednje i istočne Europe.
20. Komercijalna i tehnička brzina
U željezničkom prometu se razlikuje:
Komercijalna brzina - podrazumijeva se prosječna brzina
svih teretnih vlakova na određenoj dionici pruge, ili
određenoj željezničkoj mreži. Komercijalna brzina se
2
izračunava na način da se stave u odnos prijeđeni
kilometri i ukupno vrijeme putovanja (vozni sati).
Komercijalna brzina ovisi o čimbenicima, kao što su
tehnička opremljenost pruge, vučna snaga lokomotiva,
organizacija prometa i sl
Tehnička brzina vlakova - se izračuna tako da se stavi u
odnos, dužina dionice i vrijeme vožnje na toj dionici, bez
vremena zadržavanja na usputnim postajama.
21. Dozvoljena visina i širina prijevoznih sredstava u
cestovnom prometu.
U svim zemljama najveća dopuštena visina svih vozila je
4 m, osim u Engleskoj gdje ona iznosi 4,2 m.
Najveća dopuštena širina prijevoznih sredstava u RH i EU
iznosi 2,5m. U Nizozemskoj je najveća širina 2,6 m, a u
Švicarskoj na cestama manjeg reda najveća dopuštena
širina iznosi 2,3 m