Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

Unutrašnji transport i skladištenje

Uvodna razmatranja

Skladištenje u suvremenih transportnim i

logističkim procesima postaje jedan od ključnih
elemenata pomoću kojeg tvrtke nastoje ojačati i
učvrstiti vlastitu konkurentnost na tržištu.
U isto vrijeme skladištenje prolazi kroz niz
strukturnih promjena i poslovnih izazova koji rad
unutar skladišta čine složenim, a ostvarenje
visoke razine poslovanja sve težom.
Uvodna razmatranja

Najveće promjene i izazovi u razvijanju skladišnog

poslovanja su slijedeći:
 zahtjevi korisnika za visokom razinom usluge
 zahtjevi za poboljšanjem učinkovitosti i iskorištenja prostora
 zahtjevi za smanjenjem razine zaliha
 potreba za višim stupnjem integracije skladišta u logistički sustav
 povećani zahtjevi za posebnim uslugama (npr. Crossdocking,
JiT)
 povećan broj sustava i opreme koji se razmatraju pri planiranju
usluga
 zahtjevi za uspostavom sustava automatske identifikacije,
informatičkih sustava za upravljanje skladištima
Uvodna razmatranja

Kao posljedica ovakvih zahtjeva, za

upravljanje skladištima nužna je znatno
viša razina znanja i stručnog pristupa
upravljanju skladišnim procesima u
usporedbi s ranijim razdobljima.
Kratki povijesni pregled

Prva skladišta nastala su zajedno s prvim

obiteljskim gospodarstvima. Napretkom
civilizacije i gospodarstva razvijaju se i skladišta,
pri čemu se pojavljuju prva veća lokalna
skladišta. Razvitkom prometa kreće i ozbiljnija
pretvorba skladišta u mjesta pohrane roba.
U srednjem vijeku se razvitkom trgovačkih
središta i trgovačke mreže, stvara mreže
skladišta iz kojih se roba distribuira.
Prvo javno skladište pojavljuje se u Veneciji.
Kratki povijesni pregled

Razvitkom trgovine na Mediteranu, svaki veći

lučki grad razvija vlastita skladišta. Skladišta u
lučkim gradovima smanjuju vrijeme zadržavanje
brodova u luci i unapređuju pomorski promet.
Dodatni zamah skladištenju daje industrijska
revolucija, koja stvara posve novi sustav
masovne proizvodnje dobara, koji zahtijeva
razvitak skladišta za sirovine i gotove proizvode.
Kratki povijesni pregled

U početku skladišta su bila dopuna

transportnom sustavu, te smještena u
neposrednoj blizini prometnih objekata
(željezničke postaje, luke)-često i u središtima
gradova. Skladišta se prema rubovima gradova
sele u trenutku kad rastu zahtjevi za prostorom,
a pri tome se razvijaju sustavi koje bolje koriste
prostor.
U razdoblju do I svjetskog rata, kao
mehanizacija su se koristila ručna kolica, a roba
se prekrcavala ručno. Visina slaganja bila je do
4m.
Kratki povijesni pregled

II svjetski rat-vrijeme je uvođenja viličara,

što rezultira povećanjem visine slaganja-
do 10m i bržim kretanjem roba unutar
skladišta.
Iako su objekti i oprema kroz vrijeme
napredovali, osnovni principi skladištenja
se kroz povijest nisu promijenili.
Značaj skladištenja u gospodarskim sustavima

Prava vrijednost skladišta je u dobivanju

pravog proizvoda u pravo vrijeme. Tako
skladištenje omogućuje korištenje prostora
tvrtkama za vlastito napredovanje.
Definicija skladišta

S logističkog stajališta "skladište je čvor ili točka

na logističkoj mreži na kojem se roba prije svega
prihvaća ili prosljeđuje u nekom drugom smjeru
unutar mreže“
U širem smislu to je ograđeni ili neograđeni
prostor, zatvoreni ili poluzatvoreni (pokriveni)
prostor, za uskladištenje robe i svega onog što
je u izravnoj vezi sa skladištenjem, te kao takav
predstavlja njegov sastavni dio. S toga gledišta,
skladište predstavlja prostor u kojem se roba
preuzima, čuva od raznih fizičkih i kemijskih
utjecaja, izdaje i otprema.
Definicija skladišta

Skladišta su izgrađeni objekti ili

pripremljeni prostori za smještaj i čuvanje
roba od trenutka njihovog preuzimanja do
vremena njihove upotrebe i otpreme.
Mogu biti otvorena ili zatvorena.
Otvorene površine namijenjene i
osposobljene za smještaj roba nazivaju se
slagališta.
Definicija skladišta

Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal/roba dovodi u

stanje mirovanja. Skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu
predstavlja skladišni proces, a uobičajeni naziv skladište
podrazumijeva skladišni sustav. Glavne komponente skladišnog
sustava su:
- skladišni objekti (zgrade, uređene površine,...),
- sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala
(sredstva za oblikovanje jediničnih tereta),
- transportna sredstva,
- pomoćna skladišna oprema (računalna oprema, oprema za
pakiranje, sredstva za paletizaciju i depaletizaciju, za kontrolu i
mjerenje,...) te
- dodatna oprema (protupožarna, oprema za grijanje i hlađenje,
rasvjeta, oprema održavanja čistoće itd.).
Definicija skladišta

Svrha skladišta je da omogući siguran i

tehnički ispravan smještaj robe bez
ugrožavanja njenih svojstava i kvalitete uz
mogućnost podesnosti prihvata i otpreme.
Smještaj robe u skladište naziva se
uskladištenje, a otprema robe iz skladišta
iskladištenje.
Definicija skladišta

Osnovni zahtjevi dobrog skladišnog poslovanja

su: suvremena organizacija unutarnjega kretanja
roba i pravilna tehnološka koncepcija,
odgovarajući raspored slaganja i pravilan
smještaj tereta, vođenje točne dokumentacije,
ažurna evidencija ulaska i izlaska robe, pregled
stanja skladišta s obzirom na količine i vrste
roba, nadzor i dobro čuvanje, posebice, kod
opasnih i pokvarljivih tereta, dobra poslovnost i
usklađena suradnja s poslovnim partnerima.
Podjela skladišta

Prema funkciji skladišta se dijele na :

industrijska
distribucijska
Vrsta i podjela skladišta

Prema vrsti robe:

skladišta opće namjene za više vrsta roba
za prehrambene proizvode, prema važećim
higijenskim i ostalim standardima
carinska skladišta
skladišta za visokovrijednu robu
skladišta sa kontroliranim klimatskim uvjetima
za opasne tvari
za tekuće terete, silosi i sl.
Vrsta i značajke a) - sipki materijal
materijala - komadni materijal
- tekućine
- plinovi

b) - alati
- ambalaža
- potrošni materijal
- otpad

c) - sirovine
- poluproizvodi
- proizvodi
- rezervni dijelovi

d) - pokvarljivi materijali
- nepokvarljivi materijal

e) - zapaljivi materijali
- eksplozivni materijal
- radioaktivni materijal
2. Stupanj razvoja - ručna
skladišnog - djelomično mehanizirana
sustava - mehanizirana
- djelomično automatizirana
- automatizirana

3. Strategija odlaganja a) - s unaprijed određenim rasporedom

materijala - sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta
- sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala

b) - odlaganje u blokovima
- odlaganje u redovima

c) - Na jednom mjestu odlaganje istovrsnog materijala

- Na jednom mjestu odlaganje raznovrsnog materijala

4. Model organiziranja a) - glavna

- za komisioniranje
- međuskladišta

b) - centralizirana
- decentralizirana
- kombinirana
R.br. KRITERIJ VRSTA SKLADIŠTA

5. Značajke a) - zatvorena
građevinskog - otvorena
objekta - natkrivena
- posebna

b) - podzemna
- prizemna
- katna
- silosi

6. Glavna zamisao - horizontalna ili niska (visina do oko 7m)

izvedbe - okomita ili visoka (visina preko 12 m)
objekta

7. Tehnologija - podna (statična i dinamična)

skladištenja - regalna i visokoregalna (statična i dinamična)
- sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva)

8. Pripadnost dijelu - nabave

poduzeća - prodaje
(pripadnost - proizvodnje
funkciji) - kooperacije
- servisa
- održavanja
- alatnice
- laboratorija
9. Vrsta toka - s jednosmjernim tokom
materijala u - s povratnim tokom
skladištu

10. Vrsta sredstava za a) - bez sredstava za skladištenje (podna skladišta)

skladištenje - sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta)

b) - s nepokretnim regalima (statična)

- s pokretnim regalima (dinamična)

c) - polični regali
- paletni regali
- konzolni regali
- prolazni regali
- protočni regali
- pokretni regali
- prijevozni regali
R.br. KRITERIJ VRSTA SKLADIŠTA

11. Zadatak u - ulazna

proizvodnom - proizvodna
sustavu - izlazna (otprema)

12. Značajke jedinica - statična

skladištenja - dinamična

13. Rješenja zaštite - mala

- srednja
- velika
Vrsta i podjela skladišta

Prema vlasništvu:
privatna
javna (javna poduzeća)
u najmu (pri javnim ili privatnim tvrtkama)
Vrsta i podjela skladišta

U zapadnoeuropskim zemljama velik dio roba pohranjuje

se u skladišta koja su u privatnom vlasništvu. Takvi su
objekti rezultat investiranja privatnog kapitala u zemljište,
objekte i opremu s ciljem stvaranja radnih mjesta i u
konačnici dobiti od poslova povezanih sa skladištenjem.
Privatna skladišta mogu biti smještena u blizini
proizvodnog objekta (on-site) bilo da se radi o nekoj
centralnoj lokaciji ili lokaciji uz pojedini pogon. U njima
se skladište sirovine, poluproizvodi i drugi elementi nužni
za realizaciju proizvodnog procesa. Uz to, u takvim se
skladištima mogu pohranjivati elementi i dijelovi nužni za
pakiranje i transport proizvoda.
Vrsta i podjela skladišta

Skladišta koja su smještena izdvojeno od proizvodnog

objekta (off-site), obično se nalaze uz trgovačke zone i
služe kao distribucijski centri za gotove proizvode.
Ponekad se takva mjesta koriste kao lokacije za
realizaciju dodatnih aktivnosti kao što su slaganje,
pakiranje ili kompletiranje roba za isporuku. Osim toga,
na takvim se lokacijama mogu skladištiti zamjenski ili
rezervni dijelovi nužni za popravak ili održavanje
pojedinih proizvoda.
Elementi koji utječu na kvalitetu i konkurentnost pojedinog
privatnog skladišta

Mogućnost odgovora na zahtjeve korisnika

Mnogi subjekti vjeruju da privatna skladišta
mogu pružiti višu razinu prilagodljivosti i
mogućnosti da odgovore na promjenjive
zahtjeve krajnjih korisnika i pri tome zadovoljiti
zahtjeve za skladištenjem. S obzirom da sve
veći broj tvrtki skladišta vidi kao element
poboljšanja učinkovitosti proizvodnog procesa,
mogućnost prilagodbe njihovim zahtjevima u
tada je bitan element poslovanja.
Elementi koji utječu na kvalitetu i konkurentnost pojedinog
privatnog skladišta

Dostupnost i cijena kapitala

Ovisno o procjeni o povratu uloženih sredstava, neki
investitori (ali i kreditori) radije ulažu u primjerice,
proizvodne pogone, nego u skladišne objekte
Razina i način upravljanja
Privatna skladišta trebala bi biti na jednakoj razini znanja
i upravljanja kao i javna skladišta. Obzirom da su na
tržištu podložna su čestim vrednovanjima od strane
korisnika, pa je razina upravljanja i raspoloživih znanja
utoliko bitnija.
Elementi koji utječu na kvalitetu i konkurentnost pojedinog
privatnog skladišta

Razna znanja i umješnosti osoblja

Rad u skladištu zahtijeva određena znanja djelatnika koji u
njemu rade, počevši od ukrcaja/iskrcaja vozila (kamiona, vagona,
brodova), rukovanja robom, odlaganja robe, podizanja robe sa
skladišta, pakiranja i sl.
Privatna skladišta često nastoje do krajnje granice koristiti
djelatnike (često jednog djelatnika na više pozicija), što može
dovesti do nepotrebnih riskantnih situacija.
Sustav kontrole
Kontrola robe, korištenje prostora, održavanje objekta i
opreme, tokovi roba u skladištu, načini rukovanja robom, kontrola
troškova trebala bi biti nadzirana od specijalista.
Fleksibilnost i rizici.
Uglavnom na jednakoj razini kao i u javnim skladištima
Elementi koji utječu na kvalitetu i konkurentnost pojedinog javnog
skladišta

Javna skladišta
Javna skladišta korisnicima najčešće nude slijedeće
pogodnosti:
Fleksibilnost u odabiru lokacije-korisnici mogu svoju
robu preseliti na drugu lokaciju u trenutku kad im se to
učini isplativim.
Ugovori na relativno kratak vremenski rok-čak na
mjesečnoj razini
Profesionalna razina rukovanja i manipulacije robom
Predvidive i prihvatljive cijene
Smanjeni rizik poslovanja
Zasebnu i vrlo istaknutu kategoriju čine lučka skladišta.
Razlikuju se različite vrste, tipovi i namjena skladišta,
ovisno o vrsti i veličini poduzeća i gospodarskoj grani
kojoj skladište pripada. Lučka skladišta, pored općih
obilježja, imaju i svoje specifičnosti koje se mogu sažeti
u dva bitna obilježja:
a) raspolažu s velikim kapacitetima za prihvat većih
količina roba značajnih za nacionalno gospodarstvo i
potrebe stanovništva. U njima je ujedno i najveća
koncentracija raznovrsnih roba koje iziskuju i posebne
uvjete skladištenja;
b) locirana su na čvorištima glavnih pravaca kretanja
roba, gdje se sastaju ogromni transportni kapaciteti
različitih grana prometa.
Lučka skladišta imaju i funkciju amortizera u
procesu transporta, na mjestima gdje dolazi do
njegova prekida. Ta funkcija naročito je prisutna
u morskim lukama, gdje se križaju razni oblici
transporta. S obzirom na velike razlike u
kapacitetima prijevoznih sredstava na moru i
kopnu (od 1:10 kod općeg tereta do 1:300 kod
masovnih tereta), jedan je od bitnih zadataka
lučkih skladišta ublažavanje posljedica utjecaja
neusklađenosti kapaciteta i neravnomjernosti u
prometu roba.
Podjela lučkih skladišta može se izvesti prema ovim kriterijima: lokaciji,
namjeni, izvedbi, konstrukciji skladišta, vrsti robe itd.
Prema lokaciji skladišta se dijele na:
- obalna,
- zaobalna i
- pozadinska
Prema namjeni skladišta se dijele na:
- zatvorena i
- otvorena.
Prema izvedbi skladišta se dijele na:
- prizemna,
- katna ili etažna (višekatna) i
- specijalna. ;
Prema konstrukciji skladišta se dijele na:
- armiranobetonska,
- čelična,
- drvena i
- skladišta od sintetičkih materijala.
Prema vrsti tereta lučka skladišta se dijele na:
- univerzalna ili skladišta opće namjene,
- skladišta za konvencionalne generalne terete i paletiziranu robu,
- skladišta za suhe rasute terete (ugljen, željeznu rudu),
- skladišta za fosfate,
- skladišta za tekuće terete,
- skladišta za kemikalije,
- skladišta za plinove,
- skladišta za opasne terete,
- skladišta za žive životinje,
- kondicionirana skladišta i hladnjače,
- silosi za žitarice,
- skladišta za kontejnere,
- skladišta za drvo,
- skladišta za dugačku robu i dr.
Pri projektiranju skladišta posebna
pozornost usmjerena je na kapacitet i
namjenu skladišta, što se utvrđuje pomoću
prognoziranih kronoloških krivulja ulaza i
izlaza roba.
Skladišta u lukama mogu biti prometna,
priručna, trgovačka i industrijska.
U prometnim skladištima roba se kratko
zadržava, posebice ona tranzitna.
Priručna skladišta su posebna vrsta
prometnih skladišta u koje se pohranjuje
roba u uvjetima trenutno nedostatnog
skladišnog prostora ili eventualne
neispravnosti transportnih sredstava.
U trgovačkim skladištima roba se dulje
zadržava. U njima se roba oplemenjuje, sortira,
pakira i priprema za trgovačku namjenu.
Industrijska skladišta namijenjena su industriji
smještenoj u luci ili u području koje gravitira luci.
S obzirom na prostorni razmještaj i činjenicu da
gotovo svaka luka sadržajno obuhvaća tri zone:
obalnu, zaobalnu i pozadinsku, navedena
skladišta lokacijski su razmještena na sljedeći
način: prometna skladišta smještena su u
obalnoj zoni u blizini brodova, trgovačka
skladišta su najčešće u zaobalnoj zoni, a
industrijska u pozadinskoj zoni.
Hvala na pažnji!