SKLADIŠTE 

URADILA: ELDINA ISMIĆ, III-S

 DEFINICIJA SKLADIŠTA 
 Skladište je prostor, koji može biti otvoren ili zatvoren, neograđen
ili ograđen, a služi za uskladištenje sirovina,poluproizvoda ili
gotovih proizvoda u rasutom stanju ili u ambalaži, te svega onog
što je u neposrednoj vezi sa skladištenjem s namjerom da poslije
određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport,
proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

 Ono nam omogućava siguran i tehnički ispravan smještaj robe bez

ugrožavanja njenih svojstava i kvalitete uz mogućnost podesnosti
prihvata i otpreme.
U skladištima roba se preuzima i otprema,te čuva od raznih
fizičkih,hemijskih i atmosferskih utjecaja kao i krađe.
RAZLOZI POSTOJANJA SKLADIŠTA
Razlozi za skladištenje materijala u industrijskim poduzećima:
 Skladištenje sirovina : a) dugi rokovi nabave
materijala, b)kašnjenja u isporukama, c) pojava škarta,
d) promjene u planovima proizvodnje, e) sezonska proizvodnja
sirovina, f) popusti na količine, g) očekivana kretanja cijena
(spekulativne zalihe), h) niži troškovi administracije, nabave i
transporta
 Skladištenje poluproizvoda : a) odstupanja od proizvodnog plana,
b) zastoji u proizvodnji, kvarovi strojeva, c) razlike u trajanju
tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova,
d) razlike u veličini serija, e) razlike u kapacitetu pojedinih
strojeva, f) veće serije zbog smanjenja troškova proizvodnje
 Skladištenje gotovih proizvoda :
a) otežana prodaja gotovih proizvoda, b) kratki rokovi isporuke,
c) potreba osiguranja doknadnih dijelova d) varijabilnost potražnje,
e) sezonska potrošnja
 Skladištenje alata i naprava :a) pravovremena opskrba i zamjena i
strošenih, slomljenih ili oštećenih alata i naprava 
 Skladištenje dijelova za održavanje opreme :
a) osiguranje ispravnosti rada strojeva i uređaja
 VRSTE SKLADIŠTA 

 Skladišta se kao objekti pohrane raznovrsne robe mogu podijeliti na

različite načine upravo jer glavni zadatak skladišne službe je da se
uz što niže troškove osigura što kvalitetnija skladišna usluga.
 Mogu se podijeliti :1) prema načinu gradnje: a) otvorena,
b) zatvorena, c) natkrivena, d) regalna i e) hangarska
                               2) prema stepenu mehanizacije:a) robotizirana,
b) automatizirana, c) visokomehanizirana i d) niskomehanizirana
                               3) prema funkcijama: a) za pretovar, b) za
izdavanje i c) za razdiobu
                               4) prema vlasništvu: a) javna i b) privatna
 PREMA NAČINU GRADNJE
 Otvorena skladišta su namijenjena za čuvanje i uskladištenje
materijalnih dobara koja nisu osjetljiva na atmosferske prilike, koja ne
zahtijevaju posebnu zaštitu od krađe i poseban tretman, npr.: ugalj,
ruda, kamen, cigla, pijesak, željezne konstrukcije, trupci i sl.

 Zatvorena skladišta su namijenjena za čuvanje i uskladištenje veoma

različitih materijalnih dobara koja zahtijevaju posebne uvjete zaštite,
čuvanje, odnosno tretmana,npr: namještaj, bijela tehnika, prehrambeni
artikli, roba široke potrošnje i dr. Zatvorena skladišta mogu biti opća ili
univerzalna i specijalizirana (npr. podrumi za vino, silosi za žito,
rezervoari za naftu i naftne derivate...). Zatvorena skladišta mogu biti
jednoetažna, dvoetažna (kao podrum i zgrada) i višeetažna (kada zgrada
ima više katova skladišnoga prostora).
OTVORENA SKLADIŠTA ZATVORENA SKLADIŠTA
 Natkrivena skladišta su namijenjena za čuvanje i uskladištenje
materijalnih dobara koja su osjetljiva na atmosferske utjecaje (npr.
umjetna goriva, cement, drvena građa) kao i posebnih vrsta roba s
nestandardnim dimenzijama i pojedinačnih komada nestandardne mase .
Zapravo su takva skladišta prostori za skladištenje robe s jedne ili više
strana stalno zatvoreni, natkriveni krovnom konstrukcijom. Krov se u
pravilu naslanja na stupove, odnosno na zid s jedne ili dvije strana.

 Hangarska skladišta su posebna vrsta zatvorenih skladišta prizemne

izvedbe. Njihova konstrukcija služi samo za zaštitu robe od atmosferskih i
drugih utjecaja. Najčešće su građena od čelika, a zidovi od različitih vrsta
lima. Lagana konstrukcija dopušta velike raspone bez stupova čime se
dobiva velik slobodan prostor. Dimenzije takvih skladišta omogućuju
skladištenje različitih vrsta velikih količina roba, različitih dimenzija i
različite mase, pa i onih nestandardnih dimenzija i masa. Takva skladišta
mogu biti različitih veličina i do 10.000 m³.
NATKRIVENA SKLADIŠTA HANGARSKA SKLADIŠTA
 Regalna skladišta su određena kombinacija etažnih i hangarskih skladišta.
Osnovna karakteristika regalnih skladišta jest odvojenost konstrukcije koja
služi za smještaj tereta i konstrukcije koja štiti robu u skladištu od
atmosferskih i drugih utjecaja. Regali su relativno lagane čelične konstrukcije,
a nalaze se u drugim paralelno postavljenim redovima. Takva skladišta su
namijenjena za uskladištenje, čuvanje i iskladištenje robe na paletama ili
tipizirane robe kojem se može jednostavno i automatizirano manipulirati. 
 U praksi postoje različiti tipovi regalnih skladišta, kao što su: a) regali s
pregradnim policama čvrsto stojeći, npr.: niski, visoki i protočni regali s
pregradama; b) regali s pregradnim policama pokretni, npr.: pomoćni i
kružni regal s policama (vertikalni ili horizontalni regali); c) paletni regali
čvrsto stojeći, npr.: paletni niski,visoki,dovozni,provozni i protočni regali; d)
paletni regali pokretni, npr.: paletni pomoćni regali i pokretni kružni regali.
  Regalna skladišta su potpuno automatizirana, uskladištenje, smještaj i izlaz
paletizirane robe obavlja se računalnim programima. Takva skladišta mogu
imati različite kapacitete. Mogu imati i više od 20 etaža.
REGALNA SKLADIŠTA
 PREMA STEPENU MEHANIZACIJE
 Robotizirana skladišta – u ovakvim skladištima svi poslovi obavljaju
pomoću robota kojima se računarski upravlja, a putem kamera se prate
i kontroliraju pojedine operacije.
 Automatizirana skladišta – svi se poslovi u ovim skladištima obavljaju
automatizirano, pomoću računara i odgovarajućih softverskih
programa. 
 Visokomehanizirana skladišta – u ovim se skladištima većina
skladišnih procesa obavlja savremenom mehanizacijom i računarima,
ali se određene operacije obavljaju ručno. 
 Niskomehanizirana skladišta – većina poslova se u ovim skladištima
obavlja ručno uz upotrebu jednostavnije mehanizacije.
ROBOTIZIRANA MEHANIZIRANA
VISOKOMEHANIZIRANA NISKOMEHANIZIRANA
 PREMA FUNKCIJAMA
 Skladišta za pretovar koja preuzimaju robu na kratki rok jer se
pretovaraju s jednog transportnog sredstva na drugo; 

 Skladišta za izdavanje koja se nalaze uz proizvodni pogon, ili

trgovinska poduzeća, a služe za skladištenje gotovih proizvoda koji
su namijenjeni za daljnju prodaju i distribuciju; 

 Skladišta za razdiobu robe koja vode računa od prihvaćanja

velikih količina robe od distribucije pa sve do isporuke robe jednom
ili više poduzeća u manjim količinama.
 PREMA VLASNIŠTVU

 Javna skladišta su skladišta koja se iznajmljuju za više trgovačkih

društava: velika trgovačka i prometna središta, luke, pogranična
mjesta i dr.

 Vlastita skladišta su skladišta kojim se povećava prodajna

spremnost poduzetnika, ujedno predstavlja veliki trošak, jer treba
izgraditi/kupiti objekat, održavati ga, plaćati amortizaciju,
osiguranje, a uglavnom stvara i veliki fiksni trošak.
 STEPENI SKLADIŠTA
 Postoje četiri nivoa upravljanja ili četiri stepena skladišta a to su :
 Skladišta I. stepena su dolazna ili ulazna skladišta čiji je zadatak da
stalno obezbeđuju potreban materijal za proizvodnju i imaju na
raspolaganju garantovane zalihe potrebnih materijala. Osim toga, ova
skladišta prihvataju (uzimaju) i specijalno nabavljen materijal. 
 Skladišta II. stepena su i međuskladišta ili paralelna skladišta
namenjena za proizvdne oblasti.
 Skladišta III. stepena su skladišta na kraju procesa proizvodnje. Zovu
se još i skladišta za prodaju, odnosno finalna skladišta. Potrebna su za
amortizaciju oscilacija na tržištu prodaje. Proizvodna skladišta obavljaju
sve funkcije skladišta.
 Skladišta IV. stepena. - ovaj stepen, koji je mnogo obrađivan u
literaturi, ima funkciju skladištenja trgovačke robe. 
ODJELJENA UNUTAR SKLADIŠTA
 Skladištenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer nepravilnim
skladištenjem se upropaštava roba. Za vrijeme uskladištenja može
doći do različitih gubitaka. Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi
robe, uvjetima uskladištenja, nesavjesnom ili neispravnom
manipuliranju robom i sl. Ako se roba pravilno uskladišti, čuva se
od nepovoljnih utjecaja, gubitaka i kvarenja.
 Skladištar je odgovoran za pravilno slaganje tereta u svom
skladištu. Slagači trebaju pravilno postavljati podloge i obloge i da
ekonomično iskoriste prostor za teret. Pravilno slaganje tereta je
vrlo važno za brodara i to je i najvažnija dužnost svakog skladištara
 RASPORED ROBE U SKLADIŠTU
 Urazmještanju standardne robe, robe koja ne zahtijeva poseban tretman
skladištenja, primjenjuju se različite metode, tehnike, postupci, kao što su:
 Kaotični razmještaj tereta – obilježja kaotičnoga razmještaja tereta je da se
teret raspoređuje na trenutno slobodna mjesta u skladišnim prostorima. O
uskladištenju, razmještaju i iskladištenju vodi se precizna i ažurna evidencija.
 Raspored tereta prema postojećem planu – sukladno postojećem planu
teret se raspoređuje najprije po abecedi, a u okviru pojedinoga slova prema
rednim brojevima 
 Razmještaj tereta na osnovi pravougaonog koordinatnog sistema – na
osnovi poznatnih i/ili procijenjenih podataka i informacija: o masi i zapremini
tereta, o učestalosti usklađištenja i iskladištenja tereta, o intenzitetu obrtaja
skladištenja i dr., teret se skladišti na određena mjesta pravougaonog
koordinatnog sistema, prema tlocrtu skladišnih prostorija.
KAOTIČNI RAZMJEŠTAJ ROBE RASPORED ROBE PREMA
POSTOJEĆEM PLANU
 Raspored tereta prema mjestima isporuke – ovaj se raspored prakticira u
skladištima u kojima se prikupljaju pojedinačne pošiljke tzv. komadne pošiljke radi
zbirne otpreme brodovima, kamionima, vagonima i avionima do mjesta isporuke.
 Razmještaj tereta na osnovi „A“, „B“ i „C“ klasifikacije –  ovaj razmještaj tereta
se prakticira u robno-trgovinskim,robno-distribucijskim i logističkim centrima. Sav
teret se klasificira u tri velike skupine: skupina „A“ obuhvaća sve robe koje imaju
veliku masu i zapreminu, te veliki obrtaj uskladištenja i iskladištenja, a skladište
se blizu ulaza i izlaza; skupina „B“ obuhvaća sve robe koje imaju veliku masu i
zapreminu, ali mali obrtaj uskladištenja i iskladištenja, ili robe koje imaju malu
masu i zapreminu, ali veliki obrtaj uskladištenja i iskladištenja skladišti se
između „A“ i „C“ ; i skupina „C“ obuhvaća robe koje imaju malu masu i
zapreminu te mali obrtaj uskladištenja i iskladištenja, a skladišti se najdalje od
ulaza i izlaza u skladište, odnosno skladišne prostorije. 
 Razmještaj tereta po decimalnom sistemu – ovaj raspored tereta je sličan onome
prema postojećem planu rasporeda tereta samo što se ne kombinira sistem
abecednih slova i sistem rednih brojeva, nego se dosljedno koristi decimalni
sistemom, npr.: grupe robe su razvrstane na prvoj razini: 1,2,3,4...n, a podgrupe
roba su razvrstane na drugoj razini: 1.1.,1.2.,1.3. ili 2.1., 2.2. ili 2.3., itd
 FUNKCIJE SKLADIŠTA 
 Funkcije skladišta vezane su za fizičku distribuciju materijala i roba
čiji su tokovi usmjereni ka, iz i u skladište. Skladišta imaju veliki
značaj za organizaciju proizvodnje, nabavke i prodaje, odnosno za
održavanje eksploatacione gotovosti (ili spremnosti za proizvodnju), a
time i za zadovoljavanje potreba kupaca.

 Najvažnije pojedinačne funkcije skladišta su: funkcija

kompenzacije,funkcija bezbjednosti,specijalna robno-poslovna
funkcija i funkcija oplemenjivanja
 Funkcija kompenzacije riješava problem neskladnosti između potreba za
materijalom i stvarnog dotoka materijala u skladište.Neskladnost može biti
vremenski i količinski dimenzionirana. Vremenska neskladnost postoji kada
su određeni materijali potrebni tokom cijele godine, a nabavka ih može
obezbejditi samo u nekom odredenom terminu ili samo u nekom ograničenom
vremenskom periodu.  
Količinska neskladnost postoji kada određeni stepen proizvodnje iz tehničkih
razloga omogućava proizvodnju samo određene minimalne količine. Pošto se
minimalna količina, koja se proizvodi na nekom stepenu, često ne podudara
sa potrebnom količinom, nastale neskladnosti se moraju kompenzovati putem
skladišta. 
 Funkcija bezbjednosti riješava probleme blagovremenosti, doslednosti, brzine
i pouzdanosti nabavke materijala i drugih resursa, kao i isporuke gotove robe
kupcima ili krajnjim korisnicima. Zahtevi za egzaktnom količinom potreba
materijala ili robe za naredni period, količine isporuke ili precizno termini rani
rokovi isporuke i drugi uticaji mogu ugroziti pouzdanost poslovanja ako
organizacija nema skladište.
 Specijalna robno-poslovna funkcija skladišta omogućava nabavku veće
količine robe po prihvatljivim cijenama na tržištu nabavke robe koja u brzo
vrijeme nije aktuelna. Njihova prodaja se planira za neke buduće termine i po
povišenim cijenama. Dakle, povišenje cijene ranije nabavljene robe
prouzrokuje potrebu skladištenja robe. Opreznost od mogućeg pogoršanja
kvaliteta takođe je opravdan razlog za posedovanje skladišta koje omogućava
iskorišćenje posebno povoljne ponude u datom momentu nabavke.
 Funkcija oplemenjivanja.Pojedini tržišni faktori utiču na pojedine vrste robe
da nakon određenog vremenskog perioda mijenjaju svoje fizičko stanje.
Primeri su starenje, sušenje, sazrevanje ili vrenje (previranje). Primer su
konjak, drvo, sir, razna vina. Te promjene stanja robe iziskuju potrebu njene
dorade ili oplemenjivanja. Dorada ili oplemenjivanje je proizvodna funkcija
koja se obavlja u skladištu.
HVALA NA PAŽNJI ☺