Farmaceutsko zdravstveni

Akademska
godina
2016/17
Smjer:Radiologija

Fakultet

Travnik

HITNA MEDICINSKA POMO-OPTA DUNOST DA SE DRUGOM U

NEVOLJI POMOGNE, POSEBNA DUNOST UKAZIVANJA HITNE
MEDICINSKE POMOI, PITANJE PRVENSTVA
-Seminarski rad-

Student: Amel ati

Broj indeksa: 954/14

Mentor:
Doc.dr.Mirza Dinarevi

Travnik,19.12.2016.

SADRAJ

1.0 UVOD............3
2.0 KADA TREBA ZATRAITI HITNU MED. POMO.......3,4
3.0 PRVA POMO..........5
4.0 ZASTOJ RADA SRCA I DISANJA.....6
5.0 GUBITAK SVIJESTI.....6,7
6.0 SRANI UDAR....7
7.0 MODANI UDAR....8
8.0 EPILEPSIJA.......8,9
9.0 KRVARENJE........9
10.0 ORGANIZACIJA I NAIN RADA HMP..10,11
10.1 ORGANIZACIJA HMP U POSEBNIM UVJETIMA..11
10.2 PROVOENJE HMP....12
10.3TRIJAA U ODJELU HITNE MEDICINSKE POMOI.13
11.0 ZAKLJUAK14
12.0 LITERATURA..15

1.0UVOD
Hitna medicinska pomo (HMP) podrazumijeva hitno medicinsko zbrinjavanje (Slika 1.) osoba
kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugroen ivot, pojedini organ ili dijelovi
tijela odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doi do ivotne ugroenosti a u cilju
maksimalnog skraenja vremena od nastanka hitnog stanja do poetka lijeenja, odnosno do
upuivanja na daljnje lijeenje. Dostupnost i brzina reakcije odluujui su za efikasnost HMP.
Zato, ukoliko zbog bolesti, stradanja ili povrede, ivot nije u opasnosti, treba se obratiti svom
porodinom ljekaru. Kune posjete su djelokrug rada porodinog ljekara.

Slika 1. Hitno medicinsko zbrinjavanje

2.0KADA TREBA ZATRAITI HMP?

Zastoj rada srca i disanja (cardiac arrest)

Poremeaj stanja svijesti
Nedostatak daha i o1teano disanje
Ubrzanje, usporenje ili nepravilni otkucaji srca
Visoke vrijednosti krvnog pritiska
Guenje stranim tijelom
Znakovi sranog udara (pritisak, stiskanje, bol ili arenje iza grudne kosti , bolovi
u rukama, leima, vratu, donjoj vilici, stomaku, nedostatak zraka, hladan znoj,
munina, povraanje, gubitak orijentacije)

1 Vodi za pacijente,hitna medicinska I prva pomo

3
2

Znakovi modanog udara ( iznenadna slabost ili trnjenje lica, ruke ili noge,
posebno jedne strane tijela, zbunjenost, otean govor, problem s vidom, sputen
jedan ugao usana, jaka glavobolja, vrtoglavica, povraanje, otean hod, gubitak
ravnotee, nekontrolirano mokrenje i stolica )

Krvarenje koje uprkos pritisku ne prestaje u roku od deset minuta

Neuobiajeno krvarenje iz prirodnih otvora tijela
Iznenadan i jak bol u glavi, stomaku, leima
Konvulzije (grevi, padavica)
Povrede nastale u saobraajnim i drugim nesreama
Vee opekotine
Pothlaivanje
Toplotni udar
Udar struje ili groma
Utapanje
Ujed zmije
Alergijske reakcije na ubod insekata, na hranu i lijekove ( otok usana i onih
kapaka, opta slabost, oteano disanje )
Trovanje lijekovima, plinom, ugljen monoksidom
Teko i uporno povraanje i proliv
Osip s groznicom

2 Vodi za pacijente,hitna medicinska i prva pomo

4
3.0 PRVA POMO
Prva pomo predstavlja skup mjera, postupaka i aktivnosti koje provodi osoba koja je prva u
prilici da prui pomo unesreenom neposredno nakon povrede ili iznenadne bolesti. Ona je
samo prvi korak u lancu spaavanja ivota ugroenoj osobi na samom mjestu povreivanja ili
razbolijevanja (kua, radno ili javno mjesto itd.), i prethodi onome to e uraditi hitna
medicinska pomo.
CILJEVI

Spaavanje ivota
Spreavanje nastanka trajnih posljedica
Skraivanje trajanja lijeenja
POSTUPCI

Poduzimanje neodgodivih mjera za spaavanje ivota

Pozivanje pomoi
Pruanje prve pomoi
TEMELJNA NAELA

Ne paniiti
Voditi brigu o sigurnosti uneseenih
Ne tetiti
Ne raditi vie nego to treba

Slika 2. Sredstva prve pomoi

5
4.0ZASTOJ RADA SRCA I DISANJA
SIMPTOMI
Gubitak svijesti
Prestanak disanja
Prestanak cirkulacije (sranog rada)
PRVA POMO
Ako nema ivotnih funkcija, pozvati HMP i osobe educirane za upotrebu automatskog vanjskog
defibrilatora (ako imate informaciju da u blizini postoji instaliran AED). Postaviti pacijenta na
tvrdu ravnu podlogu i poeti s pritiscima na sredinu grudne kosti 5-6 cm u dubinu i oko 100
pritisaka u minuti. Ove postupke raditi do dolaska tima hitne medicinske pomoi ili dok se ne
iscrpi snaga. Ukoliko znamo i imamo ime, nakon svakih
30 pritisaka podii vilicu pacijentu i napraviti dva udisaja.

Slika 3a.Provjera vitalnih znakova

Slika 3b.Masaa srca

Slika 3c.CPR

5.0 GUBITAK SVIJESTI

SIMPTOMI
Ne uspostavlja se kontakt
Ne otvara oi na poziv
Nema pokreta ekstremiteta na komandu i bol
Moe krkljati u grlu pri disanju, imati grenja i trzanje tijela
PRVA POMO
Pozvati hitnu medicinsku pomo
Postaviti pacijenta u boni poloaj (Slika 4.a)

 Ako krklja u grlu pri disanju podii vilicu (Slika 4b.)

Ako povraa otvoriti pacijentu usta
Drati dini put otvorenim
6

Slika 4a. Boni poloaj pacijenta

Slika 4b.Podizanje vilice

6.0SRANI UDAR
SIMPTOMI
neugoda u grudima koja traje due od nekoliko minuta ili dolazi na mahove
(pritisak, stiskanje ili bol, peenje ili arenje iza grudne kosti)
neugoda u ostalim dijelovima gornjeg dijela tijela (bol ili neugoda u jednoj ili
obje ruke, leima, vratu, donjoj vilici ili stomaku)
nedostatak zraka
hladni znoj, munina, povraanje ili gubitak orijentacije
PRVA POMO
bolesnik treba mirovati, najbolje u polusjedeem poloaju
ne smije se naprezati
pozovati hitnu medicinsku pomo ili prevesti bolesnika to prije do najblie
medicinske ustanove

Slika 5. Srani udar

7
7.0MODANI UDAR
SIMPTOMI

iznenadna slabost ili trnjenje lica, ruke ili noge, posebno jedne strane tijela
iznenadna zbunjenost, otean govor ili razumijevanje
iznenadni problemi s vidom na jednom ili oba oka, nejednake zjenice
iskrivljena usta
iznenadna jaka glavobolja, vrtoglavica, povraanje
iznenadno otean hod, posrtanje, gubitak ravnotee
nekontrolirano mokrenje ili stolica

PRVA POMO
bolesnik treba leati s lagano uzdignutom glavom i ramenima
ako pone povraati, okrenuti ga na bok da se omogui istjecanje povraenog
sadraja iz usta
pozoviti hitnu medicinsku pomo
ako je bolesnik bez svijesti, okrenuti ga na bok ili postaviti u tzv. koma
poloaj, poloaj spavaa

8.0EPILEPSIJA (PADAVICA)
SIMPTOMI
munina u trbuhu
nekontrolirani pokreti
nagli gubitak svijesti
grevi miia cijelog tijela
pjena na ustima
nekontrolirano mokrenje, rjee i stolica
nemir, agresivnost i dezorijentiranost
PRVA POMO
osigurati prohodnost dinih puteva okretanjem bolesnika u boni poloaj
osigurati da bolesnik ne udara glavom o tvrdu podlogu (ispod glave postaviti
mekan predmet kao to su jastuk, jakna itd.)

 otkopati kragnu, razvezati kravatu

pozvati hitnu pomo i saekati je s bolesnikom

Slika 6. Prva pomo kod epilepsije

9.0KRVARENJE
Direktni pritisak gazom ili drugom tkaninom postavljenom na mjesto krvarenja. Ako se
krvarenje nastavi, ne treba uklanjati ve postavljenu gazu, dodati vie gaza na vrhu i
primijeniti vei pritisak.
Pritisak na arteriju iznad rane. To su obino natkoljenina i nadlaktina arterija.
Primjenjuje se kada direktni pritisak na ranu ne zaustavlja krvarenje ili kad
ne raspolaemo kompresivnim zavojem. Ovo je dopuna direktnom pritisku.
Povrijeeni ekstremitet (ruku ili nogu) treba drati u povienom poloaju.
Kod krvarenja iz nosa: jako pritisnuti na mekani dio nosa i saekati nekoliko minuta i
izmjeriti vrijednost krvnog pritiska.

Slika 7:vrste krvarenja

9

10.0ORGANIZACIJA I NAIN RADA HITNE MEDICINSKE POMOI

Hitna medicinska pomo, kao posebna oblast zdravstvene djelatnosti, organizira se na

primarnom nivou zdravstvene zatite na naelima dostupnosti, efikasnosti i kontinuiteta u
pruanju hitne medicinske pomoi. Hitna medicinska pomo organizira se kao samostalna
zdravstvena ustanova ili kao sluba hitne medicinske pomoi u domu zdravlja. Za osnivanje i rad
ustanove ili slube za hitnu medicinsku pomo treba ispunjavati uvjete definirane propisima o
zdravstvenoj zatiti.
Ustanova ili sluba za hitnu medicinsku pomo obavlja(1):
prijem i registraciju poziva za hitnu medicinsku pomo, odreuje stepen hitnosti,
upuivanje ekipe hitne pomoi do mjesta gdje se nalazi povrijeeni, odnosno oboljeli,
mjere hitne medicinske pomoi na licu mjesta,
prevoz povrijeenog, odnosno oboljelog do ustanove ili slube hitne medicinske pomoi
ili odgovarajue zdravstvene ustanove i ukazivanje hitne medicinskepomoi u toku
prevoza
prijem povrijeenog, odnosno oboljelog u ustanovi ili slubi za hitnu medicinsku pomo
i ukazivanje ambulantne hitne medicinske pomoi,
hitnu medicinsku pomo porodilji tokom poroda izvan zdravstvene ustanove, odnosno
tokom prevoza,
voenje propisane medicinske i druge dokumentacije u skladu sa propisima o
evidencijama iz oblasti zdravstva
odravanje i planiranje nabavke opreme, sanitetskog materijala i lijekova za pruanje
hitne medicinske pomoi,
praenje i analiziranje mjera hitne pomoi i izvjetavanje nadlenih institucija,
sudjelovanje u oblikovanju doktrine u djelatnosti hitne medicinske pomoi,
predlaganje programa mjera zdravstvene zatite iz podruja djelokruga svoga rada,
izrada standardnih operativnih postupaka za sve oblike hitne medicinske pomoi i
usklaivanje primjene standarda u pruanju hitne medicinske pomoi,
sudjelovanje u izradi i provoenju pojedinih projekata zdravstvene zatite u vanrednim
prilikama,
educiranje zdravstvenih radnika, zdravstvenih saradnika, uenika medicinske kole,
educiranje i drugih strunih kadrova (uposlenika vatrogasnih slubi, organa unutranjih
poslova, slubi civilne zatite i sl.), na osnovu posebnog ugovora koji ustanova ili sluba
za hitnu medicinsku pomo sklapansa ovlatenim predstavnicima institucija

3 http://www.pdfxviewer.com/ Slubene novine federacije

 saradnju sa zavodima za javno zdravstvo, zdravstvenim ustanovama, policijom,

Oruanim snagama Bosne i Hercegovine, Crvenim krstom/kriom, operativnim
jedinicama za zatitu i spaavanje, domaim i meunarodnim nevladinim organizacijama
koje se bave hitnom medicinskom pomoi i meunarodnim strunim medicinskim
ustanovama
medicinski osigurava javne skupove i sportske manifestacije,
osigurava medicinski prevoz pacijenta u zemlji i inostranstvu vozilom, helikopterom ili
avionom
10
U cilju dostupnosti i efikasnosti hitne medicinske pomoi, ustanova ili sluba za hitnu
medicinsku pomo organizira rad i putem organizacionih jedinica-dislociranih, odnosno
terenskih ambulanti, a u skladu sa potrebama. U organizaciju hitne medicinske pomoi, po
potrebi, mogu biti ukljueni i doktori medicine s kojima ustanova ili sluba za hitnu medicinsku
pomo ugovara deurstvo ili pripravnost. Doktor medicine u primarnoj zdravstvenoj zatiti
obavezan je pruiti hitnu medicinsku pomo svim osobama koje je zatrae, te po potrebi
osigurati prevoz pacijenta do bolnice.
4

MREA HITNE MEDICINSKE POMOI

Nain organizacije hitne medicinske pomoi, broj i raspored terenskih ambulanti, broj, raspored i
vrstu timova koji provode hitnu medicinsku pomo (u daljem tekstu: mrea hitne medicinske
pomoi) odreuje skuptina kantona, na prijedlog kantonalnog ministarstva zdravstva, uz
prethodno pribavljeno miljenje nadlenog zavoda za javno zdravstvo, zavoda zdravstvenog
osiguranja i upravnog odbora ustanove za hitnu medicinsku pomo, odnosno doma zdravlja.
Mrea hitne medicinske pomoi utvruje se prema broju stanovnika gravitacionog podruja, kao
i geografskim specifinostima, saobraajnim vezama i udaljenosti od bolnice.

10.1ORGANIZACIJA HITNE MEDICINSKE POMOI U POSEBNIM UVJETIMA

Na podrujima na kojima je zbog tranzita ili iz drugih razloga privremeno povean broj korisnika
zdravstvene zatite, kanton je duan u saradnji s jedinicom lokalne samouprave, te drugim
nadlenim institucijama, kao i drutvima za osiguranje, organizirati i osigurati poveani broj
timova za odreeno podruje u odnosu na broj timova odreenih mreom hitne medicinske
pomoi, a u skladu s ugovorom koji posebno sklapa u tu svrhu s ustanovom za hitnu medicinsku
pomo, odnosno s domom zdravlja u okviru kojeg je organizirana sluba za hitnu medicinsku
pomo. Hitna medicinska pomo, u smislu medicinskog osiguranja, na sportskim i drugim
masovnim priredbama i okupljanjima se provodi na osnovu posebnog ugovora izmeu
organizatora priredbe, odnosno okupljanja i ustanove za hitnu medicinsku pomo, odnosno doma
zdravlja u okviru kojeg je organizirana sluba za hitnu medicinsku pomo.

4 http://www.pdfxviewer.com/ Slubene novine federacije

11
10.2PROVOENJE HITNE MEDICINSKE POMOI5
Hitna medicinska pomo provodi se na mjestu dogaaja, tokom prevoza vozilom hitne
medicinske pomoi, te u ordinaciji, odnosno drugom odgovarajuem prostoru zdravstvene
ustanove u neprekidnom trajanju od 0 do 24 sata sedam dana u sedmici. Tim hitne pomoi u
terenskoj ambulanti prua hitnu medicinsku pomo u toj ambulanti i po potrebi na mjestu
dogaaja. Hitnu medicinsku pomo obavezna je pruiti ona ustanova ili sluba za hitnu
medicinsku pomo na ijem je podruju nastupila potreba hitnog medicinskog zbrinjavanja.
Ukoliko ustanova ili sluba za hitnu medicinsku pomo usljed prirode, mjesta nezgode, veeg
broja oboljelih ili povrijeenih nije u mogunosti sama pruiti potrebnu hitnu medicinsku
pomo, obavezna je zatraiti pomo, odnosno sudjelovanje teritorijalno najbliih ustanova ili
slubi za hitnu medicinsku pomo.
Ukoliko se radi o saobraajnom udesu ili postojiNpretpostavka da je do povrede ili oboljenja
dolo izvrenjem krivinog djela, ustanova ili sluba za hitnu medicinsku pomo duna je
obavijestiti nadlenu policijsku upravu. U sluajevima sumnje na nasilje u porodici ili nasilje nad
djetetom, doktor medicine je duan obavijestiti telefonom ili pismenim putem nadlenu
policijsku upravu.
U sluajevima gdje je djelovanje timova za hitnu medicinsku pomo oteano ili opasno, u
spaavanje se ukljuuju spasilaki timovi, oprema i sredstva organa uprave nadlenog za
unutranje poslove, i drugih organa i slubi, koji mogu pruiti adekvatnu pomo timovima hitne
medicinske pomoi, u skladu sa standardnim operativnim procedurama. Ustanova ili sluba za
hitnu medicinsku pomo, po pruenoj intervenciji, u sluaju potrebe, najkraim putem prevozi
ozlijeene, odnosno oboljele osobe u najbliu zdravstvenu ustanovu koja je u mogunosti
nastaviti postupak lijeenja. Potrebu za prevozom, nain prevoza, kao i odredite prevoza
utvruje doktor medicine. Prevoz povrijeenog, odnosno oboljelog vri se vozilima hitne
medicinske pomoi. Izuzetno od stava 3. ovog lana, prevoz se moe obaviti i drugim prevoznim
sredstvom. U zbrinjavanju povrijeenog, odnosno oboljelog, pripremi za prevoz i u njegovom
prenoenju do vozila hitne medicinske pomoi uestvuju svi lanovi medicinske ekipe. U pratnji

5 Vodi za pacijente,hitna medicinska pomoi prva pomo

pacijenta sa ugroenim osnovnim ivotnim funkcijama, a koji se prevozi do najblie zdravstvene

ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa, mora biti tim hitne medicinske pomoi.

12
10.3TRIJAA U ODJELU HITNE MEDICINSKE POMOI6
Trijaa je proces kojim se svi pacijenti procjenjuju prema stepenu hitnosti, procjenjuje
dozvoljeno i oekivano vrijeme ekanja na poetak pregleda lijenika i lijeenje
pacijenta.Hitnost se odreuje prema pacijentovom klinikom stanju i koristi se kako bi se
utvrdila brzina intervencije koja je potrebna da bi se ostavrio optimalni rezultat.
LJESTVICA TRIJAE
I.
II.
III.
IV.
V.

Odmah po ivot opasna stanja (infarct srca, modani udar, fraktura aorte)
Ubrzo po ivot opasna stanja (krvarenje, fraktura slezene)
Potencijalno po ivot opasna stanja (appendicitis, upala plua, eklampsija)
Potencijalno po ivot ozbiljna stanja (bruceloza, trovanje ugljinim dioksidom)
Manje hitnno

6 Trijaa u odjelu hitne medicineAutori:dr.med.specGordana Slaveti i bacc.med.techn.

Damir Vaani

Slika 7. Trijaa - Pitanje prvenstva

13
11.0 ZAKLJUAK
Hitna medicinska pomo (HMP) je posebna oblast zdravstvene zatite na primarnom nivou, koja
se organizuje u cilju preduzimanja neophodne i neodlone medicinske intervencije, ijim bi se
nepreduzimanjem tee naruilo zdravlje ili izazvalo trajno oteenje zdravlja i ugrozio ivot
bolesnika. Hitna medicinska pomo, na globalnom nivou, sprovodi se u skladu sa zakonom i
propisima o zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom osiguranju svake zemlje pojedinano.
Hitnu pomo obavljaju zdravstveni radnici koji su za tu namjenu kolovani ili obueni iz hitne
pomoi, u skladu sa zakonskim regulativama nadlenog Ministarstva zdravlja. Ljekar u timu
hitne medicinske pomoi na mestu povreivanja ili obolevanja obavlja pregled, dijagnostike
postupke, odreuje i primjenjuje terapiju prema protokolu i koordinira radom ostalih lanova
tima. Po potrebi tim hitne medicinske pomoi s mjesta intervencije prevozi bolesnika na dalje
zbrinjavanje u zdravstvenu ustanovu.
Osim u zdravstvenim ustanovama nemenjenim i opremljenim za ukazivanje hitne medicinske
pomoi, na podrujima na kojima je, zbog tranzita i boravka turista, poveanog broj korisnika
zdravstvene zatite, mogu se privremeno otvarati podstanice za hitnu pomo.
U sluajevima masovnih nesrea i epidemija veih razmera, hitna medicinska pomo se realizuje
u skladu sa posebnim zakonom, svake zemlje pojedinano i preporukama Svetske zdravstvene
organizacije.

14
12.0LITERATURA
-PRAVILNIK O UVJETIMA, ORGANIZACIJA I NAIN RADA HMP-SLUBENE NOVINE
FBiH
-VODI HITNA MEDICINSKA POMO-MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA
SARAJEVO, SVEUILINA BOLNICA MOSTAR
-TRIJAA U ODJELU NITNE MEDICINSKE POMOI-GORDANA SLAVETI, DAMIR
VAANI

15