Univerzitet u Sarajevu

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

Odsjek: Saobraćaj
Usmjerenje: Cestovni saobraćaj
Red. Prof. dr. Osman Lindov, dipl.inž.saob.
Asistent: Adnan Omerhodžić

SIGURNOST U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU

III vježbe
PSIHO - FIZIČKE KARAKTERISTIKE VOZAČA
I OSTALIH UČESNIKA U SAOBRAĆAJU –
UTICAJ ALKOHOLA NA SIGURNOST U SAOBRAĆAJU
 TRETIRANJE ALKOHOLA

Tretman alkohola i opojnih sredstava sa društvenog aspekta

Tretman alkohola i opojnih sredstava sa medicinskog aspekta

Tretman alkohola i opojnih sredstava sa pravnog aspekta

Tretman alkohola i opojnih sredstava sa stručnog aspekta

 REALNOST

Prema svim zvaničnim statistikama

alkohol
je jedan od najznačajnijih uzročnika
nastanka saobraćajnih nezgoda
RB Opis uzroka saobraćajne nezgode %
1. Neprilagođena brzina vozila 35
2. Nepoštivanje prvenstva prolaza 11
3. Nepropisno preticanje i obilaženje 7
4. Alkoholisanost učesnika u saobraćaju 6
5. Odstojanje između vozila 3
6. Greške pješaka 3
7. Nepropisno mimoilaženje 1
8. Tehnička neispravnost 1
9. Nepropisno skretanje 0,5
10. Greške biciklista 0,3
11. Slijetanje sa ceste 0,3
12. Ostali uzroci (vožnja unazad, nepr. prijevoz osoba, prijelaz 31,7
preko želj. pruge i sl.)
Uzročnici saobraćajnih nezgoda u BiH prema policijskim izvještajima - statistika
rb Uzrok nastanka saobraćajne nezgode % učešća
1. Prelazak na suprotnu traku (preticanje i obilaženje, nepažnja) 21,53
2. Nepoduzimanjem adekvatne radnje vozača (intenzivnog usporenja, bježanja udesno ili ulijevo i 12,83
dr.)
3. Greške pješaka (rizični prelazak, prelazak mimo pješačkog prijelaza, kretanje desnom ivicom 11,25
ceste, pretrčavanje, neopreznost)
4. Neadekvatne reakcije vozača (kasno reagovanje na usporenje, naglo poduzimanje usporenja, 10,46
nepoduzimanjem izmicanja, nagli manevar volanom)
5. Alkohol kod vozača (zakašnjelo reagovanje na opasnost) 8,78
6. Brzina (velika, neprilagođena, nesigurnosna, neadekvatna) 8,48
7. Neopreznost i nebudnost vozača (prolaskom pored kolone pješaka, kretanjem pored 7,59
zaustavljenih vozila, malo odstojanje, kasno reagovanje na opasnost)
8. Neadekvatno skretanje, uključivanje i isključivanje iz saobraćaja vozača 5,32
9. Greške bicikliste (iznenadnim prelaskom ceste ili iznenadnim skretanjem) 2,95
10. Tehnička neispravnost vozila 1,97
11. “Sječenje” krivine od strane vozača 1,97
12. Parkiranje (nepravilno parkiranje, uključivanje sa parking-prostora) 1,87
13. Alkohol kod pješaka 1,87
14. Kolovoz (oštećenja, zaleđenost i dr.) 1,58
15. Greške motocikliste 1,18
16. Izrazito nepovoljni vremenski uvjeti 0,79

Uzročnici saobraćajnih nezgoda u BiH prema stručnim analizama

Resorpcija – ulaženje alkohola u krv (nakon 2 h).

Eliminacija – izgaranje alkohola u organizmu.

Koeficijent eliminacije ke = 0,07 – 0,28 (o/oo/h).

Z11. Nakon događanja saobraćajne nezgode (saobraćajna
nezgoda se dogodila oko 2015 sati) uzeta je od vozača krv i
urin. U trenutku uzimanja uzorka krvi i urina na analizu
kod vozača putničkog automobila (u 2305 h), konstatovano
je “…koncentraciju apsolutnog alkohola u krvi 40,38
(mmol/l), odnosno 1,86 (o/oo), i urinu 66,65 (mmol/l),
odnosno 3,07 (o/oo)”. Potrebno je odrediti koncentraciju
alkohola u organizmu vozača putničkog automobila u
momentu nastanka saobraćajne nezgode i to:
1. za gornji koeficijent eliminacije alkohola u organizmu
od (0,28 (-)),
2. za donji koeficijent eliminacije alkohola u organizmu
od (0,07 (-)),
3. za vrijednost koeficijenta eliminacije od oko 0,136 (-)
4. prema koncentraciji alkohola u momentu dešavanja
saobraćajne nezgode izračunatom pod 3, odrediti
kojem stepenu alkoholisanosti, izračunata vrijednost
pripada.
 Riješenje:
Vremenska razlika od trenutka saobraćajne nezgode do
trenutka uzimanja uzorka krvi na analizu iznosi oko:
t  t 2  t1  2305  20 15  02 50  2 ,833( h )
gdje je:
t1=2015 (h) - vrijeme saobraćajne nezgode,
t2=2305 (h) - vrijeme uzimanja uzorka krvi na analizu

1. Primjenom metode retrogradnog izračunavanja, u slučaju

gornje granice eliminacije alkohola u organizmu vrijednost
alkohola u organizmu u momentu dešavanja saobraćajne
nezgode iznosi oko:
C tn  C tu  t  ke  1,86  2 ,833  0 ,28  2 ,65( 0 00 )
2. Vrijednost alkohola u organizmu u momentu dešavanja
saobraćajne nezgode u slučaju donje granice
eliminacije alkohola u organizmu iznosi oko:
C tn  C tu  t  ke  1,86  2 ,833  0 ,07  2 ,06( 0 00 )

3. Vrijednost alkohola u organizmu u momentu dešavanja

saobraćajne nezgode u slučaju eliminacije alkohola u
organizmu od oko 0,136 (-) iznosi oko:

C tn  C tu  t  ke  1 ,86  2 ,833  0 ,136  2 ,25( 0 00 )

4. Vozač putničkog automobila u trenutku nastanka

saobraćajne nezgode bio je u alkoholiziranom stanju sa
koncentracijom alkohola u krvi u vrijednosti od oko
2,25 (‰), što prema literaturi odgovara “pijanom
stanju” (1,50-2,49 ‰)
A) Stanje polazne opijenosti (0 – 0,49 ‰)

B) Stanje lakše pripitosti (0,50 – 0,99 ‰)

C) Stanje teže pripitosti (1,00 – 1,49 ‰)

D) Pijano stanje (1,50 – 2,49 ‰)

E) Teži oblik pijanstva (2,50 – 3,49 ‰)

F) Komatozno stanje zbog alkoholiziranosti (3,50 – 5,00 ‰)

Najčešće korištena jedinica za izražavanje alkohola u krvi
jeste 1 promil (‰). Kada se u krvi čovjeka utvrdi 1 promil
alkohola, znači da u hiljadu mililitara, tj. u jednom litru
krvi, ima jedan gram apsolutnog alkohola. Jedinica za
mjerenje alkohola u krvi može i da bude mmol/l (milimol
po litru). Izraz za preračunavanje iz jedne u drugu jedinicu
alkohola u krvi je:

X ( mmol / l )  21 ,71  C ( ‰ )
Z12. Kod osobe mase 75 (kg) utvrđena je koncentracija
alkohola u krvi u iznosu od 43,42 (mmol/l).

U proračunu nije potrebno uzimati u obzir koeficijent

eliminacije i koeficijent raspodjele.

Potrebno je odrediti:
1. Odrediti koncentraciju alkohola u (‰)?
2. Koliko boca piva od 0,5 (l) je konzumirala osoba, ako
100 (ml) piva sadrži 3,5 (g) alkohola?
3. Koliko iznosi ukupno vrijeme reagovanja na
usporenje, osobe sa navedenom koncentracijom
alkohola u krvi od 2 (‰) ako dodatno vrijeme usljed
alkoholiziranosti od 2 (‰) iznosi 0,7 (s)?
Riješenje:
1. Koncentracija alkohola u (‰):
X ( mmol / l )  21 ,71  C ( ‰ )
X ( mmol / l ) 43 ,42
C( ‰ )    2 ( 0 00 )
21 ,71 21 ,71
2. Količina konzumiranog alkohola u gramima:
2
Q  C  m  2  75   75000  150 ( g )
1000
Količina alkohola u jednoj boci piva u gramima:
1 boca   0 ,5 l   500 ml 
1 boca   5  3 ,5  17 ,5  g 
Broj konzumiranih boca piva:
150
N  8 ,5 ( boca )
17 ,5
Vrijeme reagovanja na usporenje, osobe sa navedenom
koncentracijom alkohola u krvi od 2 (‰):

t1  0 ,8s  - vrijeme reagovanja trijeznog vozača,

t 2  0 ,05s  - vrijeme odziva kočionog mehanizma,
t 3  0 ,15s  - vrijeme porasta usporenja,
t alk  0 ,7 s  - dodatno vrijeme reagovanja usljed
alkoholiziranosti od 2 (‰).

t0  t 1  t 2  0 ,5  t 3  t alk
t0  0 ,8  0 ,05  0 ,5  0 ,15  0 ,7  1 ,625 s 
Vrijeme reagovanja kod alkoholisanih vozača

VRIJEME REAGOVANJA KOD ALKOHOLISANIH VOZAČA

% povećanja vremena Prosječno vrijeme
‰ alkohola
reagovanja reagovanja (s)
0.6 0 0.8
1.0 29 1.03
1.2 38 1.10
1.4 54 1.23
1.6 71 1.37
1.8 84 1.47
2.0 88 1.50
3.0 96 1.57
Izvod iz ZOOBS-a:
Izvod iz ZOOBS-a:
Izvod iz ZOOBS-a:
Izvod iz ZOOBS-a:
Izvod iz ZOOBS-a:
 Tretman alkohola i opojnih sredstava sa pravnog aspekta
Član 237.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM kaznit će se za prekršaj:
26a) vozač koji upravlja ili počne upravljati vozilom u saobraćaju na putu ili instruktor vožnje dok osposobljava
kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom kod kojeg se utvrdi da količina alkohola u krvi prelazi
0,0g/kg do 0,3g/kg (član 174 stav (3));

Član 236.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM kaznit će se za prekršaj:
27) vozač koji upravlja ili počne upravljati vozilom u saobraćaju na putu ili instruktor vožnje dok osposobljava
kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi da količina alkohola u krvi prelazi
količinu preko 0,3 g/kg do 0,8 g/kg (član 174. stav (2));

Član 235.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM kaznit će se za prekršaj:
26) vozač koji upravlja ili počne upravljati vozilom u saobraćaju na putu ili instruktor vožnje dok osposobljava
kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi preko 0.8 g/kg
do 1.5 g/kg;

234a
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj:
4) vozač koji upravlja ili počne upravljati vozilom u saobraćaju na putu ili instruktor vožnje dok osposobljava
kandidata za vozača motornog vozila u praktičnom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi količina alkohola u
krvi preko od 1,5 g/kg (član 174. (2));
(3) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kojim je izazvana saobraćajna nezgoda, učinilac će se kazniti novčanom
kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će se uz kaznu izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja
motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci.
 Alkoholizirana stanja:

Stanje polazne opijenosti (0,00 – 0,49 ‰)

Stanje lakše pripitosti (0,50 – 0,99 ‰)

Stanje teže pripitosti (1,00 – 1,49 ‰)

Pijano stanje (1,50 – 2,49 ‰)

Teži oblik pijanstva (2,50 – 3,49 ‰)

Komatozno stanje zbog alkoholiziranosti (3,50 – 5,00 ‰)

1. Stanje polazne opijenosti (0,00 – 0,49 ‰)

U ovom stepenu alkoholiziranosti većina ljudi još ne pokazuje posebne vanjske znakove, pa
je pritom i najniža granica ugrožavanja saobraćaja. Isto tako, u manjoj se mjeri može
primjetiti nepotpuna koordinacija izvođenja preciznih pokreta i radnji, premda
reakcije mogu biti čak i ubrzane. U ovom stepenu može doći do opadanja pažnje,
smanjenja opsega sluha i sl. Nakon početne konzumacije alkohola vozač postaje
pričljiv više no što je uobičajeno, alkohol pozitivno utječe na njegovo raspoloženje,
osjeća se dobro, povećava mu se samopouzdanje i smanjuje osjećaj
odgovornosti, slabi pozornost, postupno se narušava koordinacija pokreta i
preciznost u izvođenju pokreta. Kod nekih se mogu pojaviti znakovi euforije.
2. Stanje lakše pripitosti (0,50 – 0,99 ‰)
Karakteristika ovog stepena jeste opšta uzbuđenost organizma. Sudionik u saobraćaju
subjektivno osjeća toplinu, pojavljuje se povećano rumenilo lica, raste krvni pritisak,
puls je ubrzan, promjenljivog ritma. U ovom stepenu alkoholiziranosti kontinuiranost
misli se gubi, kao i pamćenje, osjeća se veća lična sposobnost za bilo kakve
poduhvate. Pojavljuje se osjećaj povećane hrabrosti u želji za isticanjem. Rezultati toga
su siloviti poduhvati u toku vožnje, nepoštivanje saobraćajnih znakova i propisa.
Pojavljuje se nekoordiniranost pojedinih pokreta koje treba iznenadno izvesti, oštrina
se vida smanjuje, prostorna orijentacija također, reakcija vida slabe i kasne za 30
%, a sluha za oko 40 %. Isto tako, dolazi do produženja sposobnosti adaptacije oka na
mrak za odprilike 20 – 30 %. Prema tome, u ovom stepenu alkoholiziranosti smanjena
je kontrola viših centara u mozgu, tako da se sudionici u saobraćaju kreću
slobodnije i donose smijelije odluke. Kako se koncentracija alkohola u krvi vozača
povećava, povećava se i postotak rizika relativno nesposobnih vozača za vožnju.
Vozač vozi posebno brzo i zato će u tom slučaju, ako dođe do nezgode, posljedice
biti teže nego u nezgoda koje su uzrokovali vozači pri koncentraciji preko 2 ‰ kada
sporije voze.
3. Stanje teže pripitosti (1,00 – 1,49 ‰)

U ovom su stanju simptomi pripitosti jasno uočljivi. Dolazi do pogoršanja intelektualnih

funkcija i koordinacije pokreta. Jače su izražene greške pri hodanju i kretnjama, zatim
slabo je primanje osjeta, moguće je i povraćanje. Postotak nesposobnosti vozača za
upravljanje vozilom (a time i rizik) rapidno se povećavaju. Pogoršana koncentracija za
vožnju. Prisutna je pospanost. Snalaženje u složenim saobraćajnim situacijama postaje
problem.
4. Pijano stanje (1,50 – 2,49 ‰)

Ovo stanje alkoholiziranosti iskazuje jako smanjivanje intelektualnih potencijala. Raste

samopouzdanje i dosata je izražena dremljivost. Takva je osoba nesposobna da se
koncentrira, ne shvaća i ne može da rasuđuje, naglo slabi sposobnost održavanja ravnoteže.
Vozač je nesposoban da upravlja vozilom, i zato brzo dolazi do nezgode. Kod osoba
u ovom stepenu alkoholiziranosti moguće je povraćanje i vrtoglavica. Nesposobnost
usklađivanja pokreta za vožnju i prostorna dezorijentiranost. Nestaje samokritičnost i
samokontrola. Javlja se surovost i grubost prema drugima. Izraziti rizik za nastanak
nesreće, jer se opasnost ne može realno uočiti. Moguć je i gubitak svijesti.
5. Teži oblik pijanstva (2,50 – 3,49 ‰)

U ovom stepenu dolazi do teškog i nejasnog izgovaranja riječi, jačeg teturanja i posrtaja
pri hodu. Objektivno procjenjivanje situacije je potpuno odsutno, predmeti se gotovo
redovno vide dvostruko, pojavljuju se slušne halucinacije, te zbog toga dolazi vrlo brzo do
nezgode. O nekom razumnom ponašanju sudionika u saobraćaju, u takvom stepenu
alkoholiziranosti, ne može se govoriti. Moguća je koma usljed pijanstva, nesvjestica.
Teško disanje, visok pritisak i puls. Pojava nesvjestice i sklapanje očiju što onemogućuje
vožnju. Komunikacija s takvim vozačem gotovo je nemoguća. Ponašanje nije razumno,
a tok misli mu je kao između sna i jave. Vjerovatnost nastanka nesreće gotovo je sigurna.
6. Komatozno stanje zbog alkoholiziranosti (3,50 – 5,00 ‰)

Pri ovom stepenu alkoholiziranosti tjelesna je temperatura upadljivo niska, regulacija

tjelesne temperature vrlo slaba, pa u ovom stepenu alkoholiziranosti nastaje smrzavanje
osoba. Po tijelu se pojavljuje hladan znoj, osoba ne reagira na vanjske podražaje, leži na
zemlji. Zjenice su proširene, a na svijetlost veoma slabo reagiraju. Ako je koma duboka, iz
nje se rijetko može povratiti u život. Nema govora o vožnji automobila. Pokreti usporeni
kao u snu.
Simulacija vidnog polja alkoholiziranog vozača
 Koncentracija alkohola nakon konzumiranja 3 boce piva (0,5 l):

100 ml = 3,6 g
500 ml = 5 x 3,6 g = 18 g
3 boce piva = 3 x 18 g = 54 g

Koncentracija alkohola = (54 g) / (75 x 0,7) = 1,02 ‰

4. Pijano stanje (1,50 – 2,49 ‰)

Ovo stanje alkoholiziranosti iskazuje jako smanjivanje intelektualnih potencijala. Raste samopouzdanje i dosata
je izražena dremljivost. Takva je osoba nesposobna da se koncentrira, ne shvaća i ne može da rasuđuje, naglo
slabi sposobnost održavanja ravnoteže. Vozač je nesposoban da upravlja vozilom, i zato brzo dolazi do
nezgode. Kod osoba u ovom stepenu alkoholiziranosti moguće je povraćanje i vrtoglavica. Nesposobnost
usklađivanja pokreta za vožnju i prostorna dezorijentiranost. Nestaje samokritičnost i samokontrola. Javlja se
surovost i grubost prema drugima. Izraziti rizik za nastanak nesreće, jer se opasnost ne može realno uočiti.
Moguć je i gubitak svijesti.
Vrijeme reagovanja na usporenje, osobe sa koncentracijom alkohola u krvi od
_____ (‰):
t1  0 ,8s  - vrijeme reagovanja trijeznog vozača,
t 2  0 ,05s  - vrijeme odziva kočionog mehanizma,
t 3  0 ,15s  - vrijeme porasta usporenja,
t alk  ___s  - dodatno vrijeme reagovanja usljed
alkoholiziranosti od ____ (‰).
t0  t 1  t 2  0 ,5  t 3  t alk
t0  0 ,8  0 ,05  0 ,5  0 ,15  t alk  sigurno više od 1 s 
 Improvizacija i simulatori

2,6 m 3,2 m 3,8 m 5,2 m 6,4 m

NEKADA ĆE VAM BITI POTREBNO SAMO JEDAN METAR

DA IZBJEGNETE SUDAR...

A NEĆETE SE MOĆI VRATITI NA POČETAK!

1. Kakav je uticaj alkohola u organizmu na kretanje u
saobraćaju?

1. smanjuje vrijeme reagovanja na opasnost

2. produžuje vrijeme reagovanja na opasnost
3. produžuje put kočenja i zaustavljanja
2. Koje su kategorije alkoholiziranosti učesnika u
saobraćaju?

1. stanje polazne opijenosti

2. stanje lakše pripitosti
3. stanje težeg pijanstva
4. stanje teže pripitosti
5. pijano stanje
6. teži oblik pijanstva
7. stanje najtežeg pijanstva
8. komatozno stanje
3. Pod kojim uslovima će alkohol djelovati brže?

1. ako je vozač umoran

2. ako je vozač slabije fizičke kondicije
3. pijenjem alkohola na prazan želudac
4. pijenjem alkohola na pun želudac
5. ako je vozač odmoran
4. Što utječe na smanjenje vidnog polja?

1. brzina vožnje
2. alkohol
3. ispravnost kočnica vozila
5. Koji se koristi izraz za preračunavanje alkohola u krvi
iz milimol po litru (mmol/l) u promile (o/oo)?

1. X(mmol / l)  21.71  C(‰)

2. X ( mmol / l )  C ( ‰ )  21.71
6. Koji se koristi izraz za izračunavanje koncentracija
alkohola u krvi u trenutku nastanka saobraćajne
nezgode?

1. X ( mmol / l )  21.71  C ( ‰ )

2. C tn  C tu  ke  t
7. Kakav uticaj ima pušenje na sigurnost u saobraćaju?

1. produžava put reagovanja

2. smanjuje koncentracija i opreznost
3. smanjuje vrijeme zaustavljanja
4. povećava vrijeme zaustavljanja
8. Koje su posljedice uzimanja narkotika na
učestvovanje u saobraćaju?

1. velika brzina
2. prolaženje kroz crveno svjetlo
3. oprezno kretanje
4. često bezrazložno i naglo kočenje
5. jurnjava
6. euforično ponašanje
7. smirenost
8. agresivna vožnja
9. smetenost
10. neobjašnjiv strah
11. pogrešna procjena
12. adekvatno reagovanje
13. kolebanje i neodlučnost vozača
9. Koje su posljedice umora kod vozača motornih vozila?

1. neadekvatne reakcije
2. povećava se opreznost
3. vrijeme reagovanja se produžava
4. povećava se uočavanje
5. sužava se polje pažnje
6. slabi stepen aktivacije
10. Koje su osnovne reakcije čovjeka na frustracije?

1. reorganizacija aktivnosti
2. agresija
3. motivacija
4. tuga
5. povlačenje
6. aktiviranje odbrambenih mehanizama
11. Koje su obaveze policije (ovlaštenih lica) koja vrše uviđaj,
posmatrano sa aspekta ispitivanja prisustva alkohola kod
učesnika saobraćajne nezgode, ako u saobraćajnoj nezgodi
ima povrijeđenih lica ili je nastala veća materijalna šteta?

Ovlašteno lice koje vrši uviđaj saobraćajne nezgode u kojoj ima

povrijeđenih lica ili je nastala veća materijalna šteta podvrgnut će
neposredne učesnike saobraćajne nezgode ispitivanju pomoću
odgovarajućih sredstava i aparata, ili će ih uputiti na stručni pregled
radi provjere da li imaju alkohola ili drugih opojnih sredstava u
organizmu
12. Koje su obaveze policije (ovlaštenih lica) koja vrše uviđaj,
posmatrano sa aspekta ispitivanja prisustva alkohola kod
učesnika saobraćajne nezgode, ako u saobraćajnoj nezgodi
ima poginulih osoba?

Ako u saobraćajnoj nezgodi ima poginulih, ovlašteno lice koje vrši

uviđaj odredit će da se neposrednim učesnicima nezgode uzmu krv i
urin radi utvrđivanja da li su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih
sredstava u organizmu.
13. Koliko iznosi prosječno vrijeme uočavanja i reagovanja
vozača, ako je utvrđena koncentracija alkohola u organizmu
vozača oko 0,6 (‰)?

Oko 0,8 (s)

14. Koliko iznosi prosječno vrijeme uočavanja i reagovanja
vozača, ako je utvrđena koncentracija alkohola u organizmu
vozača oko 1 (‰)?

Oko 1,03 (s)

15. Koliko iznosi prosječno vrijeme uočavanja i reagovanja
vozača, ako je utvrđena koncentracija alkohola u organizmu
vozača oko 2 (‰)?

Oko 1,5 (s)

 16. Napisati izraz za određivanje alkohola u krvi za
Widmarkovu metodu i objasniti sastavne parametre?

a ( ml )  p(%)  rg
C   ( ‰)
100  m ( kg )  r

gdje je:
a – količina unesenog pića(ml)
p – postotak alkohola u unesenom piću (%)
m – masa osobe (kg)
rg - relativna gustoća alkohola,
r - faktor redukcije tjelesne težine (kod ženskih osoba 0,61 a kod muškaraca 0,68).
ZADAĆA

Pročitati odrednice iz ZOOBS-a koje se odnose na tretiranje alkohola u

saobraćaju.