POLICIJSKA AKADEMIJA

Policijska škola "Josip Jović"

ZAGREB
Avenija Gojka Šuška 1

ZAVRŠNI RAD
Uređaji koji se koriste za mjerenje brzine kretanja motornog
vozila

MENTOR: IME I PREZIME POLAZNIKA:

Vlado Tašner Mario Lisica
ODJEL: 5

U Zagrebu, svibanj 2018.

SADRŽAJ:

1. UVOD......................................................................................... .....................1
2. DEFINICIJA BRZINE I ZAUSTAVNOG PUTA..................................................2
3. BRZINA KAO NAJČEŠĆI ČIMBENIK STRADAVANJA U PROMETU................4
4. OGRANIČENJA BRZINA NA CESTAMA..........................................................6
4.1. Ograničenje prema kategoriji ceste............................................................6
4.2. Ograničenje prema vrsti vozila....................................................................6
5. UREĐAJI ZA MJERENJE BRZINE KRETANJA MOTORNIH VOZILA...............8
6. ZAKLJUČAK..................................................................................................15
7. LITERATURA........................................................................ .........................16
SAŽETAK

1
1. UVOD

U ovom završnom radu riječ je o uređajima koji se koriste za mjerenje

brzina kretanja motornih vozila. U drugom poglavlju dana je definicija brzine i
zaustavnog puta. U trećem poglavlju napravljena je analiza brzine kao najčešćeg
čimbenika stradavanja u prometu. Četvrto poglavlje obuhvaća ograničenje brzine
prema kategoriji ceste i vrsti vozila. Uređaji i vrste mjerenja brzine kretanja
motornih vozila prikazana su i grafički potkrijepljena u petom poglavlju.

2
2. DEFINICIJA BRZINE I ZAUSTAVNOG PUTA

Brzina je prijeđeni put u jedinici vremena, a mjeri se u metrima u sekundi ili

kilometrima na sat.
V= s/t (m/s; km/h, ml/h)
Brzina kretanja vozila jedan je od najčešćih uzročnika prometnih nesreća, a vrlo
često i s najtežim posljedicama.
Brzinu kretanja vozač je dužan prilagoditi:
 osobinama i stanju ceste
 vidjivosti
 preglednosti
 atmosferskim prilikama
 stanju vozila i tereta i
 gustoći prometa, tako da vozilo može stati pred svakom preprekom na
onom dijelu ceste nad kojom vozač ima preglednost.

Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se

ograničiti ispod 40km na sat (čl.51.) O brzini kretanja ovise posljedice prometnih
nezgoda. U prometnoj nesreći kineička energija oslobađa se u djeliću sekunde i
pretvara se u mehanički rad - razaranje, savijanje lima, odnosno deformaciju
vozila. Osim vozila kinetičku energiju sadrže stvari i osobe u vozilu, pa često
stvari i osobe izlete - ispadnu iz vozila.

Zaustavni put vozila je udaljenost što vozilo prijeđe od trenutka pojave opasnosti
do trenutka potpunog zaustavljanja. Zaustavni put sastoji se:
1) od puta reagiranja (1sek.)
 uočavanje opasnosti
 donošenja odluke
 premještanje noge sa papučice gasa na kočnicu
 sigurnosni razmak
2) od puta aktiviranja kočionog sustava (0,2sek.)

3
3) od puta kočenja koji ovisi o:
 brzini
 trenju
 težini vozila
 tipu i stanju guma
 vrsti podloge.

Slika 1. Teorijski zaustavni put

Slika 2. Dužine kočenja

4
3. BRZINA KAO NAJČEŠĆI ČIMBENIK STRADAVANJA U PROMETU

Vozači trebaju poštivati dopuštenu ili prometnim znakom ograniĉenu brzinu

kretanja vozila, odnosno prilagoditi je osobinama i stanju ceste, vidljivosti,
preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa
kako bi mogli pravodobno zaustaviti vozilo pred svakom zaprekom koju mogu
predvidjeti ili postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Prometni znakovi i
pravila određuju se unaprijed i za idealne situacije s određenim sigurnosnim
odstupanjima i nemoguće je predvidjeti posebne okolnosti koje će vladati na
određenom mjestu u određeno vrijeme. Iz tog razloga zakonodavac mora
računati i s mogućnosti kako je u određenim uvjetima unaprijed određena brzina
prevelika i preopasna. Na primjer može se navesti ograničenje brzine na
autocesti koja je prometnim pravilom ograničena na 130 km/h. U posebnim
izvanrednim situacijama kao što su zaleen kolnik na autocesti, jasno je da bi
kretanje brzinama od 130 km/h bilo preopasno i kako vozači moraju prilagoditi
brzinu trenutnim uvjetima nastalim na cesti. Sasvim je sigurno kako brzina do vodi
do veće vjerojatnosti događanja prometne nesreće i kako veća brzina utječe na
težinu ozljeda. Brzina kao uzrok nastanka prometnih nesreća u Hrvatskoj, a i u
svijetu, predstavlja najveći uzročnik te se na tom polju primjenjuju različite
metode i radnje kako bi se smanjio utjecaj brzine kao uzrok nastanka prometne
nesreće. Mnoge ceste i ulice imaju oblik koji „poziva“ vozače na bržu vožnju.
Sam znak nije dovoljan za držanje brzine na željenoj razini (mjerenja pokazuju da
znak smanjenja brzine za 10 km/h, bez dodatnih mjera rezultira stvarnim
smanjenjem brzine od 1 – 3 km/h).

5
 Tablica 1.

Iz tablice 1. može se vidjeti kako je brzina uzrok više od 45% ukupno

poginulih osoba na hrvatskim cestama. Detaljnije to znači kako je u 2015. godini
samo zbog nepropisne i neprilagođene brzine stradalo 159 osoba, 1 088 je bilo
teško, a 3 969 lakše ozlijeđenih osoba. To su zabrinjavajući podaci pa su sve
mjere i akcije svih odgovornih subjekata koji sudjeluju na sigurnosti u prometu
usredotočene ponajviše na smanjivanje tih negativnih brojki. U tom podruĉju
postoji mnogo prostora za napredak i usavršavanje postojećih stanja različitim
metodama kojim se djeluje na svijest vozača da se pridržavaju ograničenja brzina
i prilagode svoju vožnju uvjetima na cestama.

6
4. OGRANIČENJA BRZINA NA CESTAMA
4.1. Ograničenje prema kategoriji ceste

Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50

kilometara na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim
prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Iznimno od ove odredbe, na cesti u
naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju može se prometnim
znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 kilometara na sat , a
najviše do 80 kilometara na sat .
Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine
dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:
 130 km/h na autocestama
 110 km/h na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj
cesti
 90 km/h na ostalim cestama.

4.2. Ograničenje prema vrsti vozila

Brzina kretanja pojedinih vozila na cestama namijenjenima isključivo za

promet motornih vozila i brzoj cesti te na ostalim cestama dodatno se ograničava na:
 80 km/h za autobuse, za motorna vozila najveće dopuštene mase veće od 3,5
tone i sva motorna vozila ako vuku priključno vozilo bez kočnica
 80 km/h za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca
 70 km/h za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje
 50 km/h za sva motorna vozila i motorna vozila s priključnim vozilom u kojima
se u tovarnom prostoru prevoze osobe te za autobuse s mjestima za stajanje
 40 km/h za vozilo koje vuče drugo neispravno vozilo i za traktore
 20 km/h za turistički vlak.
Brzina kretanja pojedinih vozila na autocestama dodatno se ograničava na:
 100 km/h za autobuse, osim za autobuse kojima se organizirano prevoze
djeca

7
  90 km/h za motorna vozila najveće dopuštene mase veće od 3,5 tone i sva
motorna vozila ako vuku priključno vozilo bez kočnica.

Novčanom kaznom od 500 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji za više

od 10 kilometara na sat prekorači brzinu limita vozila bez obzira na dopuštenu ili
prometnim znakom ograničenu brzinu.
Novčanom kaznom od 300 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji do 10
kilometara na sat prekorači brzinu limita vozila bez obzira na dopuštenu ili prometnim
znakom ograničenu brzinu.

8
5. UREĐAJI ZA MJERENJE BRZINE KRETANJA MOTORNIH VOZILA

Temeljem članka 283. stavka I. ZSPC-a, policija u nadzoru prometa i

utvrđivanju prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine koristi:
 uređaje za mjerenje brzine vozila - radari i laseri
 tahografski zapis
 neposredno praćenje vozilom - travimo
Temeljem članka 283. stavka 2. ZSPC-a određeno je da kao dokaz o utvrđenoj
brzini služe:
 fotografija i videozapis s podacima o utvrđenoj brzini
 tahografski zapis
 zapisnik o očitovanju na radaru koji nema zapis ili brzinomjeru.

5.1. Vrste uređaja za utvrđivanje brzine kretanja vozila

U ovu skupinu spadaju:

1) radari bez fotozapisa:
a) FALCON
b) STAR LASER
c) FAMALASER
2) radari s fotozapisom:
a) MULTANOVA
b) FAMASHOT
c) FAMALASER

Radari Famashot i Famalaser mogu snimati i videozapis prekoračenja brzine

kretanja vozila.
3) videozapis:
TRAVIMO

9
Radari Traffipax i Multanova mogu biti izvedeni kao:
 ugrađeni u vozilo
 prijenosni
 stacionarni.

Svi navedeni uređaji mogu mjeriti brzinu i snimiti vozilo u dolasku i odlasku, osim
LTI 20.20 koji snima samo u dolasku.

Radarsko mjerilo brzine

Mjerilo brzine čije se načelo rada zasniva na mjerenju razlike frekvencije
(dopplerov efekt) između emitiranog i od vozila kojemu se mjeri brzina
(provjeravanog vozila) reflektiranog signala u mikrovalnome frekvencijskom
području.

Slika 3. Radarsko mjerilo brzine

10
Lasersko mjerilo brzine
Mjerilo brzine čije se načelo rada zasniva na uzastopnom mjerenju udaljenosti
provjeravanog vozila od mjesta na kojemu se nalazi mjerilo brzine i mjerenju
proteklog vremena između dva uzastopna mjerenja te obradom izmjerenih
podataka.

Slika 4. Lasersko mjerilo brzine

Stacionarno mjerenje brzine

Mjerenje je koje se izvodi pomoću pokretnih mjerila postavljenih u vrijeme
mjerenja na stalku ili na prikladan pribor za njegovo pričvršćivanje na podlogu ili
na (u) vozilo koje se ne kreće.

Slika 5. Stacionarno mjerenje brzine

11
Pokretno mjerenje brzine
obavlja se iz vozila u pokretu ili ručnim mjerilima brzine
1. mjerenje brzine iz vozila koje se kreće (pokretni radar)
2. mjerenje brzine praćenjem (uporabom tahografa, računala i videosustava)
3. mjerenje brzine laserskim mjerilima brzine (iz ruku ili na stalku) dodatni
uređaji (kao dokaz: videosustav ili fotoaparat)

Slika 6a. i 6b. Pokretno mjerenje brzine

12
Mjerenje brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine
Mjerenje je pomoću, u vrijeme mjerenja, ĉvrsto ugrađenih mjerila brzine na za to
određenim mjestima i koja mjerenje obavljaju bez rukovoditelja

Slika 7. Mjerenje brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine

Multanova je u stvari samo naziv švicarskog proizvođača radarske opreme.

Konkretni aparati koji se koriste u Europi i Hrvatskoj obuhvaćaju opremu dva
proizvođača: Multanova model 6F i Traffipax. Princip rada oba radara je približno
isti i imaju mnoge mogucnosti koje uključuju i mogućnost prijenosa podataka na
računalo, te obradu dobivenih rezultata. Sustav se sastoji od tronošca na kome je
smještena konusna radarska antena, elektronike, akumulatora, koji napaja sustav
i blica za noćno snimanje. Aparati rade na Ka bandu, točnije na frekvenciji od
34.3 GHz i emitiraju stalan radarski snop snage 0.5mW, pod kutem od 21
stupanj. Automobil ulazi u taj radarski snop i izlazi iz njega, a uređaj mjeri vrijeme
ostanka u snopu i "zna" duljinu snopa. Po izlasku automobila iz snopa izračunava
se brzina i ako je automobil u prekršaju, slika se pomoću fotoaparata koji noću
koristi blic. Nakon toga vozač dobiva na licu mjesta kaznu ili vlasnik vozila na
kućnu adresu obavijest o počinjenom prekršaju s kaznom.

13
 Slika 8. Multanova

Udaljenost od aparata do ruba snopa iznosi maksimalno 130-150 m što

znači da radar detektor Multanovu detektira na udaljenosti od 0 do max. 400 m
od aparata. Problem je taj što je Multanovin radarski signal slab, tako da se radar
detektor "bori" s time da odbaci signal kao lažni alarm, tj. vanjsku smetnju.

14
 Travimo je sustav instaliran u operaterska (obično policijska civilna) vozila,
a sastoji se od prednje i zadnje kamere te centralne jedinice sa printerom i
sustavom koji snima na video traku praćenje vozila. Koristi se uglavnom na
autoputevima i brzim cestama. (Hrvatska, Njemačka, Italij,...) U automobilu se
nalaze najmanje dvije osobe od kojih je jedna u civilu, a druga u uniformi.
Uniformirana osoba sjedi na mjestu suvozača gdje prati display na kome se
ispisuju sve potrebne informacije o praćenom vozilu. Video kamera iz automobila
snima automobil iza kojeg se vozi, a radi pravilnog funckioniranja sustava
neophodno je voziti bar 200 metara iza praćenog vozila, na konstantnoj
udaljenosti. Tijekom praćenja se meta fotografira četiri puta, a na svakoj od
fotografija se nalaze informacije kao što su: brzina kretanja vozila, točno vrijeme i
prijeđeni put od trenutka kada je počelo snimanje, odnosno nadgledanje.

Slika 9. Travimo

15
6. ZAKLJUČAK

Prema statističkim podatcima o broju i posljedicama prometnih nesreća

nepropisna brzina ili brzina koja nije bila prilagođena uvjetima na cesti i okolini u
trenutku nastanka prometne nesreće, najčešće su pogreške zbog kojih se iste
događaju i u kojima nastaju najteže posljedice za sudionike na cestama u
Republici Hrvatskoj. Iako bi za objektivniju analizu takvog podataka trebalo
obaviti prometno-tehnička vještačenja većine nesreća, provedeno istraživanje u
ovom radu koje se bazira na podatcima o nepoštivanju brzina od strane vozača
motornih vozila, djelomično potvrđuje istinitost statističkih podataka. U radu su
analizirani podatci o poštivanju brzine kretanja na dijelovima ceste na kojima su
postavljeni fiksni uređaji za mjerenje brzine. Prema preliminarnim istraživanjima
dokazana je opravdanost uvođenja takvog sustava u Republici Hrvatskoj, i to
prije svega na dionicama cesta gdje se češće događaju prometne nesreće zbog
nepropisne brzine ali i brzine koja nije prilagođena uvjetima i okolnostima na
cesti. S time bi se znatno utjecalo na povećanje sigurnosti cestovnog prometa ali
i ostvarenja cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa u Republici
Hrvatskoj.

16
7. LITERATURA

Knjige:
Mršić, Ž.(2010.): Poslovi i zadaće prometne policije, Zagreb, MUP HR
Ž.Mršić, (2005.) Prevencija i represija u suzbijanju cestovne prometne
delikvencije, Zagreb, MUP HR
Tašner Vlado, Sigurnost u prometu, nastavni materijal, Policijska akademija,
Policijska škola "Josip Jović"

Internet izvori:
http://speed.g-zona.hr/Karakteristike.htm (17.04.2018.)
https://gov.hr/moja-uprava/promet-i-vozila/sigurnost-na-cesti/ogranicenje-brzine-
na-cestama/312 (23.04.2018.)
http://www.petabrzina.com/tehnike-kocenja (26.04.2018.)
http://www.index.hr/forum/25/automobili-i-motori/tema/30852/istina-o-
radarima.aspx (03.05.2018.)
http://www.propisi.hr/print.php?id=8177 (04.05.2018.)

17
DATUM PREDAJE ZAVRŠNOG RADA: _____________________________
POTPIS MENTORA: ______________________________________________
OCJENA PISANOG URATKA: _______ ______________________________

Datum obrane završnog rada: _________________ ______________________

Ocjena obrane završnog rada: _________ ______________________________

KONAČNA OCJENA: _____________________________________ ___

POVJERENSTVO:
1. PREDSJEDNIK POVJERENSTVA:_________________________________
1. MENTOR: __________________________________________________
2. NASTAVNIK STRUKOVNIH SADRŽAJA: _________________________

MIŠLJENJE ILI KOMENTAR: