NEJONIZIRAJUE I

JONIZIRAJUCE
ZRAENJE

Zdravstvena ekologija
Definicija

Elektromagnetnitalas se sastoji
od promjenjivog elektrinog i
promjenjivog magnetnog polja.

Elektromagnetnitalas roj
energentskih kvantuma - fotona
Nastanak elektromagnetnog
polja

Kada se u prostoru nau dva

elektriki nabijena tijela ona e
meusobno djelovati silom koju
nazivamo elektrina sila.
Kadase naboji pokrenu inducira
se magnetno polje.
Jedinice mjerenja

Jaina
elektrinog polja Voltima
po metru V/m
Gustoa magnetnog polja
Tesla(T)
10000puta manja vrijednost od
T Gaus (G)
Osobine

Elektrina polja pri prolasku kroz

bioloki medij slabe dok
magnetna neometano prolazi
kroz veliki broj materijala
Elektromagnetno
zraenje
Svazraenja elektromagnetnog
spektra su bioloki aktivna tj. u
meudjelovanju sa biolokim
medijem ostvaruju neki bioloki
uinak.
NEJONIZIRAJUA u primarnom
meudjelovanju ne joniziraju medij
JONIZIRAJUA joniziraju medij
 Da bi elektromagnetno polje u
primarnoj interakciji moglo
jonizirati materiju mora
posjedovati energiju od barem
12,4 elektron Volta (eV), talasnu
duinu od barem 100
nanometara (nm) i frekvenciju
od barem 3000 TeraHerca (THz;
1THz = 1012 Hz)
Nejonizirajue zraenje

Svakozraenje koje nema

dovoljno energije da jonizira
ivu materiju tj. da potpuno
odstrani elektron ili atom jedne
molekule.
Elektromagnetni
spektar
Nejonizirajue zraenje

Vidljivo svjetlo
Ultravioletno zraenje (UV)
Infracrveno zraenje (IC)
Radio talasi
Ultrazvuk
Lasersko svjetlo
Bioloki uinci
nejonizujueg zraenja

Nestohastiki
deterministiki
odreeni pragom doze

Stohastiki
nedeterministiki
mogu nastati pri bilo kojoj dozi
zraenja veeg od nule
 Direktna miina i nervna stimulacija
Modulacija aktivnosti CNS-a
Promjene u elijskom metabolizmu
Promjene u retinalnoj funkciji
Promjena enzimskih aktivnbosti
Mogue promjene u nivou melatonina
nou
Tipina elektrina polja

atmosfera 12-150 V/m

U blizini Tv i video aparata 20 kV/m
Prenosnici preko 500kV 30 kV/m

Tipina magnetna polja

Geomagnetska polja 0,03-0,07 mT

Industrijska oprema 50 mT
Magnetna stujasnja 50 mT
Magnetska rezonanca 1,5 9T
Radiofrekvencijska i
mikrotalasna polja

Radiofrekvencijskai
mikrotalasna polja se nalaze u
frekvencijskom pojasu od 300Hz
do 300 GHz (iGHz = 10 na
devetu Hz)
Mikrotalasna od 300 MHz pa
navie
Bioloki uinak
radiofrekvencijskih i
mikrotalasnih zraenja

Hipertermija
Indukcija struja
Specifina apsorpcija
i specifina brzina apsorpcije
o netermalnim uincima radio i
mikrovalnih polja jo uvijek postoje
dvojbe
poveani rizik nastanka tumora
hematopoetskog i limfnog sistema u
ljudi koji ive u neposrednoj blizini
televizijskih i radio odailjaa
(metodoloke manjkavosti studija -
kontroverzni rezultati)
 mobilni telefoni - nekoliko studija
pokazalo da dugotrajna uporaba ovih
ureaja nosi poveani rizik razvoja
karcinoma (akustini neurinom, uvealni
melanom)
UTICAJ WI-FI RUTERA NA
KLIJANJE
Izvori mikrotalasnog
zraenja
Radari
Mikrotalasne pei
Medicinski aparati za fizikalnu
terapiju i diajgnostiku
Proizvodnja, kontrola i primjena
generatora
Mobilni telefoni
Ultraljubiasto zraenje

Od 100 nanometara do 1 mm
Glavni izvor UV zraenja sunce
Umjetniizvori: ivine lampe,
fotografske i medicinske lampe,
fluoroscentne lampe
Bioloki efekti UV
zraenja
Fotodermatoza
Malignom koe
Fotokeratokonjuktivitis snjeno
sljepilo
Katarakta
Rak koe
Fotoosjetljivost

Posljedicainterakcije UV
zraenja talasne duine 320-400
nanometara sa prirodnim i
vjetakim jedinjenjima
(kozmetika, dezodoransi,
parfemi, nafta)
Fototoksinost i fotoalergija
Infracrveno zraenje

Nevidljivi toplotni zraci

Termiko djelovanje na ovjeka

Eritem, apigmentirani dijelovi na

koi, veruke, keratoze, atrofine
promjene koe
Izvori IC zraenja

Prirodni: sunce
Zagrijani usijani izvori IC
zraenje emituju zagrijana i
usijana tijela u vrstom, tenom
i gasovitom stanju
Iczraenje emituje i TV,
videorekorderi, daljinski
upravljai, kompjuteri, laseri,
Lasersko zraenje

Fotonskaemisija izrazite
prostorne i vremenske
koherencije
Izloenjemmogu nastati slijepe
pjege i opekotine,
fotokoagulacija
Zakonska regulativa
Jonizirajue zraenje
Jonizirajue i nejonizirajue zraenje
Zraenje:

Jonizirajue: Nejonizirajue:
Radijaciona energija

Radijaciona energija alfa, beta ili gama-

zraenja se obino izraava u
elektronvoltima eV. Tako je npr. energija
alfa-estica koje emituje polonijum-214
oko 7,7 MeV. Beta estice iz olova 214 koji
se formira u seriji urana-238 imaju
maksimalnu energiju 1 MeV, a gama zraci
koji se pri tome proizvode imaju
maksimalnu energiju od 0,35 MeV.
 Domet alfa-estica

Alfa estice, koje predstavljaju

pozitivno nabijeno jezgro helijuma
koje emituju velika nestabilna
jezgra, imaju mali domet u vazduhu
svega 1-2 cm i mogu sasvim da se
absorbuju sa listom papira ili na
ljudskom tijelu ih absorbuje ve
koa. Meutim, alfa zraenje je
opasno ukoliko se unese u
organizam udisanjem tada moe
da oteti meka tkiva plua ili
stomaka.
 Domet beta-estica
Beta zraci koji predstavljaju
elektrone pa su mnogo manji od
alfa-estica, mogu zato da prodru
mnogo dublje. Ipak u potpunosti
moe da ih absorbuje tanki komad
plastike, stakla ili metala. Obino
ne prodiru dublje od povrinskog
dijela koe. Ali visoke doze beta-
zraka visoke energije mogu da
prouzrokuju opekline koe.
Emiteri koji emituju takve beta-
estice mogu biti opasni ako se
unesu u organizam udisanjem ili
unoenjem hrane.
Domet gama-estica i neutrona

Gama zraci su veoma prodorni

elektromagnetni talasi male talasne duine
koje moe zaustaviti samo debeli sloj eljeza
ili olova. Zato ovo zraenje izaziva oteenja
unutranjih organa ak i kada se njegov izvor
ne unese u organizam udisanjem ili ishranom.
Neutronsko zraenje nastaje emitovanjem
neutrona iz nestabilnog jezgra naroito tokom
nuklearne fisije i fuzije. Poto su elektrino
neutralni neutroni mogu veoma duboko da
prodru u materiju.
 Prodornost razliitih vrsta jonizirajueg
zraenja

Gama i X-zraci gube

svoju energiju na
razne naine ali u
svakom od njih
oslobaaju se
orbitalni elektroni.
Ovaj gubitak energije
znai poveanje
temperature sredine
kroz koju zraenje
prolazi.
Prodornost pojedinih tipova
zraenja
Prodornost zavisi od prirode zraenja i energije koju ima.
Papir Plastika Olovo
elik
 Uticaj zraenja na ivu eliju

Osnovna jedinica
biolokog tkiva je elija
koja ima kontrolni centar
nazvan jezgro. Oko 80%
elije sastoji se od vode,
a preostalih 20% je
kompleksna bioloka
smjesa. Kada gore
pomenuto, tzv.
jonizirajue zraenje
prolazi kroz elijski
materijal, ono stvara
nabijene molekule vode.
Slobodni radikali

One se zatim
raspadaju na tzv.
slobodne radikale kao
to je slobodni
hidroksil (OH), koji se
sastoji od jednog
atoma kiseonika i
jednog atoma
vodonika. Slobodni
radikali su hemijski
veoma aktivni i mogu
da promijene vane
 Utjecaj jonizirajuih zraenja na ive
organizme
Pri prolasku j. z. kroz ive organizme mogu da nastanu
promjene u vidu somatskih ili genetskih oteenja. Stupanj
oteenja zavisi od:
vrste i intenziteta zraenja: razliite vrste zraenja pri
jednakim apsorbiranim dozama uzrokuju razliite
bioloke promjene
vrste ozraenih elija (tkiva): elije koje se brzo
mnoe osjetljivije na zraenje, najosjetljivije tkivo embrij,
reproduktivni organi, probavni organi, elije kotane sri,
ali i elije zlocudnih tumora
stanja organizma: starost (starije osobe manje
osjetljive od mladih osoba u fertilnom dobu), spol
(mukarci osjetljiviji od ena), ishranjenost, zdravstveno
stanje
 vremena ozraivanja (doze i brzine doze): brzina
doze i vrijeme ozraivanja proporcionalni stepenu
biolokih promjena
biolokih i genetskih osobina organizma.

Oteenje oranizma nastaje direktnom interakcijom

estica zraenja sa molekulama elije, pri emu dolazi
do jonizacije molekula. Kao posljedica jonizacije u eliji
se javljaju izmjenjeni biokemijski procesi koji naruavaju
normalan rad i funkciju elije.
Od svih molekula na zraenje je najosjetljivija
deoksiribonukleinska kiselina, DNA, a njena jonizacija
ima i najtee posljedice. Osjetljivost DNA na zraenje
direktno je povezana s preivljavanjem elije. elija je
mrtva kada izgubi mo dijeljenja.
Broj joniziranih molekula zavisi od apsorbovane doze
zraenja. Taj broj u odnosu na ukupan broj molekula je
malen, ak i pri veoma velikim apsorbiranim dozama.
Meutim, jonizacija makar i jedne molekule unutar ive
elije moe da bude sudbonosna za tu eliju (organ,
organizam).

Promjene u organizmu mogu da se ispolje odmah nakon

zraenja (eritem, dermatoloke promjene, sterilitet) ili tek
poslije nekoliko dana, tjedana, ak i godina (maligni
tumori).
Opasnost od j. z. poveava se time, to ono u trenutku
ozraivanja ne uzrokuje nikakve primjetne posljedice
(npr. osjeaj bola), ak ni pri smrtonosnim dozama.
Radijaciona osteenja:
somatska: ispoljavaju se na samoj ozraenoj osobi
odmah nakon ozraivanja (eritem, sterilitet) ili nakon
dueg vremena (maligni tumori)
genetska: ispoljavaju se trajno kod potomstva
ozraene osobe zbog promjena u genima (promjena
morfologije ili broja kromozoma)

Savremeni nauni podaci govore da za veinu

somatskih i genetskih oteenja ne postoje minimalne
doze ozraivanja. Naime, pri svakoj primljenoj dozi (ma
kako maloj) postoji izvjestan rizik za organizam. Zbog
toga treba izlaganje jonizirajuem zraenju svesti na
minimum drei se principa da je svako izlaganje
zraenju tetno.
 DNA molekula
Jedna posebno vana molekula
je deoksiribonukleinska kiselina,
DNA, koja se veinom nalazi u
jezgru elije. DNA kontrolie
strukturu i funkcionisanje
elije. Njene molekule su velike
a strukture koje ih nose,
hromozomi, mogu se vidjeti na
mikroskopu. Mi jo uvijek ne
razumijemo u potpunosti naine
na koje zraenje oteuje
elije, ali mnogi od ovih naina
ukljuuju promjenu DNA.
Postoje dva naina na koji se
ova promjena moe desiti.
DNA i zraenje
Vrste oteenja indukovane jonizirajuim zraenjem

Bazno oteenje

Jednostruki prekid Dupli prekid

DNA lezije

Jednostruki prekid Dvostruki prekid

Jonizirajue zraenje na nivou elije

Uzrokuje

prekid jedne
ili obje
strane
Uzrokuje

formiranje
slobodnih
radikala
 Jonizacija DNA molekule
Zraenje moe da jonizuje DNA
molekule to direktno dovodi do
hemijske promjene ili se pak DNA
moe promijeniti indirektno tako
to DNA interaguje sa slobodnim
radikalom hidroksilom koji se
proizvede ovim zraenjem od
vode u ostatku elije. U bilo
kojem od ova dva sluaja
hemijske promjene mogu da
uzrokuju tetne bioloke efekte
koje dovode do razvoja raka ili do
nasljednih genetskih defekata.
Direktna jonizacija

Jonizirajue zraenje + RH R - + H+

Pucanje veza
OH O
I II
R C = NH R C = NH2
imidol (enol) amide (ketol)
Tautomerino pomijeranje
 Indirektna akcija

OH-
H
e- O H+
X zraci
H Ho
zraci P+
OHo
Radioliza H2O molekule

Zajedniki elektron

Zajedniki elektron
H-O-H H+ + OH- (jonizacija)
H-O-H H0+OH0 (slobodni radikali)
Reakcije sa slobodnim radikalima

H0 + OH0 HOH (rekombinacija)

H0 + H0 H2 (spajanje)
OH0 + OH0 H2O2 (vodikov peroksid)
OH0+RH R0+HOH (radikalski prelaz)
 Efekat kiseonika na formiranje
radikala
Kiseonik moe da modifikuje reakciju
omoguujui da se stvori drugi slobodni
radikal koji je stabilniji i dueg vijeka
trajanja

H0+O2 HO20 (hidroperoksi slobodni radikal)

R0+O2 RO20 (organski peroksi slobodni radikal)

ivotni vijek slobodnih radikala

HO2o RO2o

Ho OHo 3nm

OHo Ho
Radi kratkog ivota obinih slobodnih radikala
(10-10s), samo oni koji se formiraju u vodenoj
koloni od 2-3 nm oko DNA su u stanju da
uestvuju u indirektnom efektu
O dozama

Jonizirajue zraenje ne moemo detektovati naim

ulima, ali moemo na drugi nain, metodama koje
se baziraju na fotografskim filmovima, pomou
geiger-milerovih cijevi, scintilacionih brojaa kao i
novijim metodama baziranim na
termoluminiscentnim materijalima i silicijumskim
diodama. Ta mjerenja moemo da interpretiramo
preko energije koju je dato zraenje deponovalo u
tijelu ili u nekom dijelu tijela.
Absorbovana doza
Iznos energije koju jonizirajue zraenje deponuje u jedinici mase materije
kao to je ljudsko tijelo, zove se

absorbovana doza.
Izraava se jedinicom koja se zove gray, simbol Gy, gdje je
1Gy=1Joule/kg,

po engleskom fiziaru Haroldu Gray-u.

Meutim, npr. 1Gy alfa zraenja je tetniji za bioloko tkivo od 1Gy

beta zraenja jer alfa estica, poto je vea i veeg naboja,a uz to i
sporija, gubi svoju energiju mnogo intenzivnije po svojoj putanji.
Zato da bismo sve razliite tipove jonizirajueg zraenja stavili na
istu skalu u odnosu na oteenje koje mogu da proizvedu, treba nam
druga mjerna veliina.
Absorbovana doza
esto se za izraavanje apsorbovane doze koristi jedinica stotinu
puta manja od grej-a koja se zove rad (Radiation Absorbed
Dose)
1rad=0,0Gy=0,01J/kg
Razni tipovi jonizirajueg zraenja na razne naine intereaguju sa
biolokim materijalima tako da jednaka absorbovana doza (tj.
jednaka deponovana energija) nema isti bioloki efekat.
Ekvivalentna doza
Bioloki efekat absorbovane doze izraava se veliinom koja se zove
ekvivalentna doza.
Ekvivalentna doza se izraava jedinicom koja se zove sievert, Sv (po
vedskom fiziaru Rolfu Sievertu).
Ekvivalentna doza je jednaka apsorbovanoj dozi multipliciranoj sa
faktorom koji uzima u obzir nain na koji taj tip zraenja distribuira
energiju u tkivu.
Taj faktor se zove relativni bioloki efekat RBE
Ili faktor kvaliteta QF
Za gama, beta i X-zrake ovaj faktor je jedinica (od 200 KeV-a), tako
da su absorbovana doza i ekvivalentna doza numeriki jednake. Za
alfa estice, ovaj faktor je 20 tako da je ekvivalentna doza
dvadeset puta absorbovana doza. Za neutrone ovaj faktor se kree
od 5 do 20.
 Efektivna doza
Ista ekvivalentna doza e meutim
na razliitim organima
predstavljati razliit rizik za
mogui razvoj fatalnog oboljenja.
Npr. rizik od maligniteta je za istu
ekvivalentnu dozu vei za plua
nego za tiroidnu lijezdu. Zato u
sluaju da elimo procijeniti
oteenje koje jonizirajue
zraenje proizvodi na razliitim
organima ekvivalentnu dozu
mnoimo sa tzv. teinskim
faktorom i tako dobijemo
efektivnu dozu.
Efektivna doza

Ova mjera tako uzima u obzir i efekat razne vrste

zraenja i razliitu osjetljivost pojedinih tkiva.
Evo raznih vrijednosti faktora teine :
kotana sr, plua, stomak=0,12;
slezena, jetra, grudi, tiroida=0,05;
koa, povrina kostiju=0,01;
Kad se saberu teinski faktori raznih organa i tkiva
dobije se 1,00.
Kolektivna doza

Ponekad je korisno imati ukupnu radijacionu dozu za grupu

ljudi ili ukupnu populaciju. Veliina kojom se ovo izraava
zove se kolektivna efektivna doza. Dobije se sabiranjem
pojedinanih efektivnih doza svih stanovnika ili svih
pripadnika neke grupe.
Npr. efektivna doza iz svih izvora zraenja u prosjeku iznosi
2,8 mSv godinje. Poto je broj stanovnika na zemlji oko 6
milijardi, godinja kolektivna efektivna doza za ukupnu
populaciju na zemlji je proizvod ova dva broja i iznosi17
miliona ovjek Siverta (man Sv). Obino se efektivna doza i
kolektivna efektivna doza skraeno zovu samo doza i
efektivna doza.
Zraenje iz okoline

Zraanje iz okoline je za nas sasvim prirodna pojava kao

to je to sunce ili kia.
Radioaktivni raspadi u unutranjosti Zemlje griju vodu koja
izbija u formi gejzira ili se pojavljuje kao prirodni topli izvor.
Jonizirajue zraenje ulazi u na ivot na razne naine. Ono
dijelom dolazi od prirodnih procesa kakav je raspadanje
urana u Zemlji i iz vjetakih procesa kao to je koritenje X-
zraka u medicini.
Prirodni izvori zraenja su kosmiki zraci, gama zraci sa
Zemlje, produkti raspada radona u vazduhu i razliiti
radionukleidi koji se prirodno nalaze u hrani i vodi.
 Prirodni i vjetaki izvori zraenja

Mi ne moemo mnogo uraditi da se zatitimo od prirodnih izvora

zraenja. Jedino moemo smanjiti zraenje koje nastaje raspadom
gasa radona koji se nalazi u vazduhu, to smo tek nedavno nauili.
Zraenje iz radona nam godinje da oko 1mSv ili vie i isto toliko
dobijemo iz drugih prirodnih izvora.
Najvee varijacije u ukupnoj dozi imaju produkti raspada radona kod
kue koji mogu godinje dati ukupnu dozu od 10mSv i vie.
Vjetaki izvori jonizirajueg zraenja su X-zraci u medicini,
produkti nastali nuklearnim probama u atmosferi, odloeni
radioaktivni otpad iz industrije, industrijski gama-zraci i razni drugi
predmeti proizvedeni za ljudsku upotrebu u industriji.
 EFEKTI ZRAENJA
Profesionalna godinja doza danas je ograniena na 50mSv ili manje, ali
samo mali broj profesionalaca prima vie od 20 mSv. Neke dijagnostike u
medicini mogu dati ukupnu dozu i do 10mSv. Za neke industrijske
proizvode koji sadre izvore zraenja kao to su alarmi za dim i
luminiscentni satovi, godinje doze su najvie 1uSv (mikrosivert).
Razliite doze zraenja koje su indukovane razliitom brzinom i u
razliitim dijelovima tijela mogu da izazovu razna oteenja sa razliitim
vremenskim faktorom.
Velika doza zraenja saoptena cijelom tijelu moe da uzrokuje smrt u
roku od par sedmica. Npr. absorbovana doza od 5Gy ili vie, primljena u
jednom momentu bi bila smrtna odmah jer oteuje kotanu sr i
gastrointestinalni trakt. Odgovarajui tretman moe da spasi ivot osobi
koja je primila 5Gy, ali vea doza bi sigurno bila smrtna i pored tretmana.
Koritenje razliitih izotopa u medicinskoj dijagnostici

Americijum-241=
Americijum-241= Dijagnosticira
Dijagnosticira poremeaj
poremeaj funkcije
funkcije tiroide,
tiroide, koristi
koristi
se
se uu detektorima
detektorima za
za dim
dim (poarni
(poarni detektori).
detektori).

Cezijum-137=
Cezijum-137= Tretman
Tretman kanceroznih
kanceroznih oboljenja.
oboljenja.

Jod-125,131=
Jod-125,131= Dijagnosticiranje
Dijagnosticiranje ii tretman kod
kod oboljenja
oboljenja jetre,
jetre,
bubrega,
bubrega, srca,
srca, plua
plua i mozga.

Technecijum-99m=
Technecijum-99m= Snimanje
Snimanje kostiju
kostiju ii mozga;
mozga; tiroide
tiroide ii jetre za
za
lokalizaciju
lokalizaciju tumora
tumora nana mozgu.
mozgu.

Terminologija
Terminologija
Ekspozicija
Ekspozicija == iznos
iznos zraenja
zraenja koji
koji se
se moe
moe primiti
primiti uu jedinici
jedinici
vremena.
vremena.
Doza
Doza == ukupan primljeni iznos zraenja.
zraenja.
 ZATITA OD JONIZIRAJUIH ZRAENJA
(RADIOLOKA ZATITA)

Svaki organizam izloen jonizirajuem zraenju trpi biofizike promjene

praene radiolokim povredama, poev od jednostavnih funkcionalnih
poremeaja pa do smrti elije ili itavog organizma.
Svrha i cilj radioloke zatite:
sprijeiti radioloke povrede
umanjiti rizik od posljedica ozraivanja
tetne efekte jonizirajueg zraenja svesti na razumnu (minimalnu)
mjeru
Kako bi se to postiglo, uvodi se dozimetrijska kontrola na svim mjestima
gdje su prisutni izvori zraenja. Za to slue osobni (lini) i kolektivni
dozimetri.
Dozimetri - ureaji za mjerenje jaine ekspozicione doze
Temelje se na efektima jonizacije i pobuivanja atoma i
molekula aktivne supstance.

Fotoluminescentni dozimetri rade na principu pobuivakih

efekata, aktivna supstanca: fotoluminiscentne vrste materije

Kalorimetarski dozimetri - apsorpcijom jonizirajueg zraenja

aktivna supstanca se zagrijava, odnosno, energija zraenja se
transformie u toplotnu energiju

Hemijski dozimetri - rastvori razliitih supstanci koje hemijski

reaguju sa intenzitetom zavisnim od apsorbovane doze
jonizirajueg zraenja
Film dozimetar vrsta hemijskog dozimetra, komad fotografskog
filma u kaseti veliine 2x4 cm kojeg nosi svaka osoba profesionalno
izloena zraenju. Jonizirajue zraenje djeluje na fotografsku
emulziju stvarajui u njoj zacrnjenje srazmjerno apsorbiranoj dozi
zraenja. Zacrnjenje je vidljivo tek nakon obrade filma.
Film dozimetar je osjetljiv na x, i zraenje. Jedan dio filma se
obino prekriva tankom folijom od olova koja apsorbira zraenje.
Tako je mogue utvrditi prisustvo toga zraenja ukoliko je
nepokriveni dio filma vie zacrnjen. Ovaj dozimetar moe da bude
osjetljiv i na neutrone ije se prisustvo registruje ako se ispred filma
postavi folija od kadmijuma.
Film dozimetar se obrauje jedanput mjeseno u laboratoriji
radioloke zatite, kada se evidentira stupanj ozraenja osobe kojoj
pripada.
ovjek je izloen jonizirajuem zraenju iz:

prirodnih izvora: kosmiko zraenje, prirodni radioizitopi prisutni u

zraku, vodi i tlu i

vjetakih izvora: medicinski (rendgen, radioizotopi) i profesionalni

(nuklearna postrojenja, akceleratori,...).

Medicinska jonizirajua zraenja ine oko 94% od svih zraenja iz

vjetakih izvora i oko 31% od svih jonizirajuih zraenja iz prirodnih i
vjetakih izvora kojima je ovjek izloen.

Pri samo jednom rendgenskom snimanju zuba primi se doza koja je

vea od vienedjeljne granine doze.
Od ukupnog prirodnog jonizirajueg zraenja na kosmiko zraenje
otpada 25-30% na nivou mora. Sa poveanjem nadmorske visine ono
se pojaava tako da na 3000 m nadmorske visine ono postaje tri puta
jae nego na nivou mora.

Osobe koje esto putuju avionom su pojaano izloene jonizirajuem

zraenju.

Kosmiko zraenje takoer moe biti pojaano usljed razliitih

promjena u zemljinoj atmosferi izazvanih tetnim ljudskim
djelovanjem.
 Pregled prirodnih i vjetakih izvora jonizirajueg
zraenja
sa ekvivalentnom godinjom dozom
Vrsta izvora Ekvivalentna Iz svih izvora Iz vjeta.
doza (10-5 Sv) (%) izvora (%)

Prirodni izvori 155 67,6

Medicinsko ozraivanje 60 30,7 93,8
(rendgensko zraenje,
radioizotopi)
Profesionalno ozraivanje 8 0,6 2,9
(nuklearna postrojenja,
akceleratori)
Drugi bezopasni izvori (TV 5 0,5 3,3
ekrani, fluorescentni brojai i
slino)
Radioaktivne padavine 8 0,6
Za sve osobe izloene jonizirajuem zraenju odreuje se
doza opravdanog rizika, koja ne moe dovesti do grubog naruavanja
vitalnih funkcija organizma.

U vanrednim uvjetima (npr. spaavanje nastradalih u nuklearnim

havarijama), predloena doza opravdanog rizika je
0,5 Sv za ravnomjerno ozraivanje od 4 dana, ili
1Sv za ozraivanje od 10 dana, ili
2Sv za tri mjeseca, ili
3Sv za godinu.

U normalnim, mirnodopskim uslovima, ove su doze od 0,05 do 0,3 Sv

godinje.
Radioloka zatita ukljuuje otkrivanje i mjerenje radioloke
kontaminacije ivotne sredine (objekata, predmeta za
svakodnevnu upotrebu, hrane, vode, tla).

Glavni izvori radioloke kontaminacije ivotne sredine su:

- fisioni produkti nastali pri nuklearnim eksplozijama ili havarijama
u nuklearnim postrojenjima,
- nepropisno odloen nuklearni otpad, nezatieni razliiti vjetaki
izvori.
Mnogo raznih jedinica

ROENTGEN, RAD, REM,

CURIE, GRAY, SIEVERT,
BECQUEREL.
Rentgen

Dobio ime po Wilhelm-u C. Roentgen-u

Slui za mjerenje ABSORBOVANE DOZE

Samo se primjenjuje za fotonsko zraenje

Samo u vazduhu i
Samo za energije zraenja manje od 3 MeV
1 rad = 1 Roentgen
Gray (Gy) : 1 Gy = 100 rad
1 rad = Radiation Absorbed Dose
rem

Roentgen Equivalent Man

Slui za mjerenje EFEKTIVNE DOZE, tj ukljuuje

bioloki efekat zraenja
1 Sv = 100 rem
 REM-Roentgen Equivalent for Man jednak
je dozi u Rem-ima pomnoenoj sa
faktorom kvaliteta QF
Quality Factors
Beta estice= 1
Gama & X zraci = 1
Alpha estice = 10
Neutroni = 20
Quality Factor (QF)

Faktor koji procjenjuje sposobnost raznih tipova jonizirajueg

zraenja da uzrokuje razne stepene biolokog oteenja
X-zraci, gamma zraci, & beta estice QF = 1
Neutroni & protoni visoke energije QF = 10
Alfa estice QF = 20
Aktivnost radioaktivnog elementa se mjeri u Becquerel-
ima (Bq) Bq i Curie-ima (Ci) kao i tzv. EKSPOZICIONA
DOZA.

1 Ci = 3.7 x 1010 Bq
Konverzija raznih jedinica za
ekspozicionu dozu

jedinica faktor konverzije

1 Bq 2.7 x 10-11 Ci
1 Ci 3.7 x 1010 Bq
1 Bq 1 ras/s
1 ras/s 2.7 x 10-11 Ci
1 Ci 3.7 x 1010 ras/s

ras = raspad
Konverzija raznih jedinica za
apsorbovanu i ekvivalentnu dozu

jedinica faktor konverzije

1 rem 0.01 Sv
1 Sv 100 rem
1 rad 0.01 Gy
1 Gy 100 rad
1R 2.58 x 10-4 C/kg
Nove jedinice

Internacionalne jedinice koje su zamijenile RAD i REM

GRAY (Gy) = 100 RAD

SIEVERT (Sv) = 100 REM

za Sv vai isti QF
Neke maksimalne doze

Maksimalna godinja doza za ovjeka = 5 REM ili 50 mSv

Maksimalna godinja doza za trudnice i djecu = 0.5 REM
ili 5 mSv
 Godinje doze
Granice Vanjskog/unutranjeg ozraenja za okupacionu izloenost (za one koji rade
sa izvorima

Osrasla osoba (>18 dijete (< 18 god)

god)

Cijelo tijelo* 5000 500 mrem/god

mrem/god
Soivo oka 15000 1500
mrem/god mrem/god
Ekstremiteti 50000 5000
mrem/god mrem/god
Koa 50000 5000
mrem/god mrem/god
Organi 50000 5000
mrem/god mrem/god
Veze izmeu doze i oteenja

0-150 remNikakvi ili minimalni simptomi

150-400 remumjerena ili teka oboljenja
400-800 remteko oboljenje smrt mogua iznad
500 rem
Iznad 800 remSigurna smrt
Godinja izloenost
Aktivnost Tipina doza
Puenje 280 millirem/god

Radioaktivni materijali
<10 millirem/god
radi medicinske dijagnoze

10 millirem po
Slikanje zuba rentgenom
jednom snimku
Rentgen slika plua 8 millirema
Pijaa voda 5 millirem/god
Putovanje avionom 5 millirem
0.165
Termoelektrana u blizini
millirem/god
Prirodni izvori
 Prirodni izvori radioaktivnosti -radon
Od svih prirodnih izvora zraenja, nevidljivi plin, bez okusa i mirisa po
imenu radon je najvaniji.
Radon 86Rn (plemeniti plin), je sedam i po puta tei od vazduha.
Postoje dva izotopa radona: radon-222 ( nastaje u radioaktivnom nizu
urana-238) i radon 220 (nastaje u radioaktivnom nizu torija-232).

Najstabilniji izotop radon-222 ima vrijeme poluivota (period

poluraspada) od 3,8 dana. Radon se alfa raspadom raspada na polonij-
218.

Procjenjuje se da na radon zajedno sa njegovim radioaktivnim jezgrama

kerkama otpada 3/4 godinje doze zraenja koju osoba primi iz
zemaljskih prirodnih izvora i oko polovina doze iz svih prirodnih izvora.
Veina ove doze se prima udisanjem u zatvorenim prostorima.
 Radon

Radon-222 ima oko 20

puta jae djelovanje od
radona 220.
Najvei dio zraenja
potjee od radionuklida
koji nastaju raspadanjem
radona, a ne od samog
plina radona.
Radon najveim dijelom
izbija iz tla.
Ljudi su najvie izloeni
radonu u zatvorenim
prostorima.
 Graevinski materijalu sadre torijum i radijum iz kojih
nastaje radon.

U vedskoj se nekoliko desetljea koristio stipsni kriljac

za proizvodnju betona, koji je uzidan u oko 500 000 kua.
A naknadno se pokazalo da je ovaj kriljac radioaktivan.

Radioaktivni graevinski materijali su: fosforni gips, cigle

od blata koji je nuspordukt u proizvodnji aluminija, ljaka
iz visokih pei i lebdei pepeo od sagorijevanja ugljena.
ALARA

As Low As Reasonably Achievableznai se

potruditi da se izloenost jonizirajuem zraenju odri
to nie ispod granice dozvoljenog uzimajui u obzir:
- tehnoloki razvoj
- korist za zdravlje i sigurnost
- javni interes
Tri osnovna pravila zatite

Smanji VRIJEME

Poveaj Rastojanje

Poveaj Zatitu