to su supravodii i emu slue?

Supravodii su materijali koji vode elektrinu struju bez da pokazuju elektrini otpor
. Elektrini otpor je uzrok gubitka energije pri protjecanju struje, pa stoga supr
avodii mogu sluiti za savreno prenoenje elektrine energije.
Naalost, supravodljivost je pojava vezana uz niske temperature. Sve do relativno
nedavno najvia temperatura do koje je opaena supravodljivost bila je oko -250oC. D
akle, da bi neki materijal postao supravodljiv trebalo ga je hladiti tekuim helij
em, koji je vrlo skup i nepraktian. U vicarskoj je 1986. godine sintetiziran prvi
tzv. visokotemperaturni supravodi, to je poetkom 90tih godina rezultiralo time da u
jednom dosta kompliciranom spoju supravodljivost postoji na temperaturama niim o
d -140oC. Taj se napredak na prvi pogled ini malim, ali je ustvari vaan. Naime, ta
kve je materijale dovoljno hladiti tekuim duikom, koji je vrlo jeftin i stabilan.
Ipak, visokotemperaturni supravodii jo uvijek nisu doivjeli znaajniju primjenu. Prvi
je razlog u njihovoj slaboj kovnosti, to znai da je teko oblikovati ih u ice. Drugi
je razlog u tome to su supravodljivi samo ako struje kroz njih nisu prevelike. U
svim supravodiima vrlo jake struje unitavaju supravodljivost, ali su visokotemper
aturni supravodii na to vrlo osjetljivi.
Supravodii se primjenjuju u sferi visoke tehnologije . Na primjer, od njih se rad
e vrhunski elektromagneti. Elektromagnet koji ima zavojnicu od nekog uobiajenog m
aterijala, npr. bakra, grije se ako se kroz njega proputa struja, pa su gubici en
ergije veliki. S druge strane, postoje supravodii koji su prilino neosjetljivi na
jake struje. Kroz njih se moe propustiti oko 10-20 puta vee struje, i to bez grija
nja, pa stoga daju i 10-20 puta jaa magnetska polja. Naravno, supravodi se ne grij
e, jer mu je elektrini otpor nula. Danas su supravodljivi magneti standardni u sv
im primjenama gdje su potrebna jaka magnetska polja. Postignut je i odreeni uspje
h u proizvodnji elektromagneta iz ica visokotemperaturnih supravodia.
Zanimljivo je da kad supravodiom jednom potekne struja, ona e tei "do vjenosti", bez
da je potreban strujni izvor - jer nema nikakvog gubitka energije. Ako materija
l nije supravodljiv, elektrini otpor uzrokuje stalne gubitke energije, pa da bi s
e odrala struja stalne vrijednosti energija mora biti dobavljena iz strujnog izvo
ra.
Znanstvenici su bili mjerili struju kroz jednu supravodljivu petlju bez strujnog
izvora, i bili nali da se struja nije bila promijenila petnaest godina. Onda im
je bilo dosadilo mjeriti, jer se oito nije nita mijenjalo, pa su prekinuli pokus i
zakljuili da je protok struje kroz supravodi zaista savren.
Sljedee vano svojstvo supravodia je da oni odbijaju magnetsko polje, to jest ponaaju
se kao savreni dijamagneti. Pokus koji to pokazuje nije teko nainiti, te se na pre
davanjima iz fizike na fakultetima esto pokazuje studentima. Potrebno je u neku z
djelicu staviti mali magnet, naliti tekueg duika, i iznad magneta staviti tabletic
u nainjenu od nekog od visokotemperaturnih supravodia. Pare tekueg duika ohladit e ta
bleticu na -196oC, to je dovoljno da se u njoj pojavi supravodljivost. Kako supra
vodi odbija magnetsko polje, tabletica e lebdjeti iznad magneta.
To se svojstvo koristi kod tzv. "levitirajuih vlakova", koji postoje u Japanu. Ti
vlakovi doslovce lebde iznad tranica. Kad se takav vlak giba, ne dolazi do trenj
a, koje se uvijek javlja kad su dva materijala (kota i tranica) u kontaktu. Trenje
je izvor grijanja. Ono rezultira gubitkom energije, ali i ograniava brzinu vlako
va zbog opasnosti za materijal od kojeg su nainjeni kotai. U sluaju levitirajuih vla
kova trenja nema, pa se vlakovi gibaju bre i s manje gubitaka. Nezgodno je jedino
to se pritom koriste supravodii hlaeni tekuim helijem, pa su takvi vlakovi jako sku
pi te ih zbog toga malo ima.
Nadalje, supravodii se koriste za izradu najosjetljivijeg poznatog instrumenta za
mjerenje magnetskih polja (SQUID - superconducting quantum interference device)
. Ti su ureaji tako osjetljivi da mogu mjeriti magnetska polja nastala aktivnou moz
ga.
Takoer, naprave bazirane na supravodiima predstavljaju neke od najosjetljivijih de
tektora koje tehnologija poznaje. Na primjer, njima se mjere pozadinska elektrom
agnetska zraenja svemira, to ne bi bilo mogue upotrebom detektora koji rade na drug
im principima.
Supravodii se donekle koriste i u elektronici, dodue manje nego poluvodii i obini me
tali. Ipak, u zadnje dvije-tri godine aktualna je tema mogunosti izgradnje tzv. "
kvantnog kompjutera", koji bi radio viestruko bre od bilo kojeg danas poznatog raun
ala. Jedna od moguih realizacija takvog ureaja je predviena uz upotrebu supravodia.
Teorijski se predvia da bi prvi kvantni kompjuter moda mogao biti izgraen za dvades
etak godina.