AGRONOMSKI GLASNIK 5/2005.

ISSN 0002-1954

Izvorni znanstveni lanak

Original scientific paper

FLORA PANJAKA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA

U ISTRI: LAMIACEAE
THE PASTURE FLORA ON THE FAMILY FARMS IN ISTRIA
(CROATIA): LAMIACEAE
Mihaela Britvec, Ivana Vitasovi Kosi, I. Ljubii

SAETAK
Samonikla vaskularna flora panjaka istraivana je na lokalitetima 6
obiteljskih gospodarstava koja se bave ovarskom proizvodnjom i smjetena su
od juga do sjevera istarskog poluotoka. Tijekom istraivanja 2003. i 2004.
godine ustanovljeno je 34 svojti usnaa (por. Lamiaceae), i to 31 vrsta i 3
podvrste u okviru 16 rodova. Provedena je analiza ivotnih oblika i flornih
elemenata biljaka iz porodice Lamiaceae.
Kljune rijei: flora, Lamiaceae, panjak, obiteljsko gospodarstvo, Istra,
Hrvatska

ABSTRACT
Autochthonous vascular pasture flora was researched at 6 family farms
breeding sheep, situated from the south to the north of the Istrian Peninsula,
Croatia. During the research in 2003 and 2004, a total of 34 Lamiaceae-taxa
(31 species and 3 subspecies) were found. The taxa belonged to 16 genera. The
analysis of life forms and floral elements of the Lamiaceae family plants was
also carried out.
Key words: flora, Lamiaceae, pasture, family farm, Istria, Croatia
359

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae

UVOD
Panjaci su izuzetno znaajna stanita koja bitno obogauju biljnu i
krajobraznu raznolikost u Hrvatskoj. Na panjacima obitavaju mnoge rijetke i
ugroene biljne i ivotinjske vrste, pa su nai travnjaci jedni od najugroenijih
ekosustava (Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti
Republike Hrvatske, 1999).
Za odravanje bioloke raznolikosti osobito je vaan nain gospodarenja
panjacima u poljoprivredi. Naime, glavni uzroci "propadanja" panjaka su s
jedne strane preoptereenost panjaka velikim brojem stoke, a s druge strane
njihovo zaputanje zbog depopulacije poljoprivrednih podruja.
Istra temelji svoj gospodarski razvitak na konceptu ekoloki odrivog
razvoja, u kojemu poljoprivreda i turizam zauzimaju sredinje mjesto. Dananja
proizvodnja ovjeg mlijeka za izradu sira, uvelike zaostaje za trinim potrebama
odnosno objektivnim mogunostima njegovog plasmana. Potranja za tim autohtonim nacionalnim prehrambenim proizvodom iz godine u godinu sve je vea,
naroito tijekom turistike sezone.
Ishrana ovaca jedan je od imbenika koji presudno utjeu na koliinu i
kvalitetu mlijeka. Slijedom toga dolazi se do pitanja panjaka i panjake
vegetacije. Pri tom treba istaknuti vanost biljaka iz porodice Lamiaceae u
poboljavanju palatabilnosti zelene mase panjaka, to moe pozitivno utjecati
na kvalitetu ovjeg mlijeka.
Premda su provedena brojna istraivanja flore u Istri, podataka o flori
panjaka u literaturi ima relativno malo (Alegro 2003, arni 1996, Horvat 1962,
Horvati 1963, Ilijani 1967, Kaligari & Poldini 1997, Pericin 2001, Starmhler
1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2003, 2003a, egulja 1969, ugar 1984, 1992,
Topi & egulja 2000, Trinajsti 1999). Osobito valja naglasiti da nisu obavljena
sustavna istraivanja flore panjaka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, te u literaturi podaci o njima zapravo ne postoje.
Cilj je ovih istraivanja utvrditi brojnost i raznolikost samoniklih biljaka iz
porodice Lamiaceae u sastavu flore panjaka na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima u Istri.
MATERIJAL I METODE
Samonikla vaskularna flora panjaka (flora papratnjaa i sjemenjaa) istrauje se od 2003. godine u okviru znanstvenoistraivakog projekta "Ouvanje
360

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae

biljne raznolikosti panjaka jadranskog podruja" (projekt Ministarstva

obrazovanja, znanosti i porta Republike Hrvatske) na lokalitetima obiteljskih
gospodarstava koja se bave ovarskom proizvodnjom. Obiteljska poljoprivredna
gospodarstva smjetena su od juga do sjevera istarskog poluotoka (slika 1).

Slika 1. Podruje istraivanja; poluotok Istra s lokalitetima obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava: 1 - Slum (obitelj Zlati), 2 - Gregurinii (obitelj Staraj), 3 - Boljunski
Katun (obitelj Rogovi), 4 - Troti (obitelj Puli), 5 - Krnica (obitelj Percan), 6 - St. Grgur
(obitelj Macan)
Fig. 1. Area of research; the Istrian Peninsula with locations of the family farms: 1 - Slum
(family Zlati), 2 - Gregurinii (fam. Staraj), 3 - Boljunski Katun (fam. Rogovi), 4 Troti (fam. Puli), 5 - Krnica (fam. Percan), 6 - St. Grgur (fam. Macan)

Autohtone biljke iz porodice Lamiaceae (Labiatae) istraivane su tijekom

2003. i 2004. godine na panjacima est obiteljskih gospodarstava koja se
nalaze na podruju sljedeih mjesta: Slum (obitelj Zlati), Gregurinii (obitelj
361

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae

Staraj), Boljunski Katun (obitelj Rogovi), Troti (obitelj Puli), Krnica (obitelj
Percan) i St. Grgur (obitelj Macan). Navedena gospodarstva imaju povrinu od
2 do 20 ha: obiteljsko gospodarstvo kod Sluma obuhvaa oko 10 ha, kod
Gregurinia oko 4 ha, kod Boljunskog Katuna oko 7 ha, kod Trota oko 2 ha,
kod Krnice oko 20 ha, kod St. Grgura oko 13 ha.
Floristika istraivanja usnaa (Lamiaceae) obuhvaala su rad na terenu (od
travnja do studenog), kao i analizu herbarskog materijala. Biljke su obraene i
determinirane pomou standardne floristike literature (Pignatti 2002, Tutin et
al. 2002). Imena biljaka usklaena su prema Tutinu i sur. (Tutin et al. 2002).
ivotni oblici odreeni su prema Pignattiju (Pignatti 2002), a florni elementi
uglavnom prema Horvatiu (Horvati 1963). U popisu biljaka svojte su
prikazane abecednim redom, a lokaliteti obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava oznaeni su arapskim brojem (1 - Slum, 2 - Gregurinii, 3 Boljunski Katun, 4 - Troti, 5 - Krnica, 6 - St. Grgur).
Svakoj svojti (vrsti ili podvrsti) pridruen je ivotni oblik i florni element.
Za ivotne oblike koritene su sljedee kratice: Ch (Chamaephyta) - hamefiti,
viegodinje biljke s pupovima do 25 cm iznad tla, H (Hemicryptophyta) hemikriptofiti, viegodinje biljke s pupovima neposredno iznad tla i T
(Therophyta) - terofiti, jednogodinje biljke koje nepovoljna razdoblja preivljavaju u obliku sjemena. Florni elementi oznaeni su na sljedei nain:
I. Mediteranski florni element
A. opemediteranske ili cirkummediteranske biljke - CM
B. zapadnomediteranske biljke - ZM
C. istonomediteranske biljke - IM
D. ilirsko-mediteranske biljke
a. ilirsko-junoeuropske biljke - ILJEU
b. ilirsko-jadranske biljke
1. ilirsko-jadranske endemske biljke - ILJAE
2. ilirsko-apeninske biljke - ILAP
E. mediteransko-atlantske biljke - MA
F. europsko-mediteranske biljke - EUM
G. mediteransko-pontske biljke - MP
II. Ilirsko-balkanski florni element - IBFE
III. Junoeuropski florni element
A. junoeuropsko-mediteranske biljke - JEUM
B. junoeuropsko-pontske biljke - JEUP
C. junoeuropsko-atlantske biljke - JEUA
362

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae

IV. Istonoeuropsko-pontski florni element - IEUPFE

V. Europski florni element - EUFE
VI. Srednjoeuropski florni element - SEUFE
VII. Europsko-azijski florni element - EUAFE
VIII. Biljke cirkumholartike rasprostranjenosti - CIRCUMH
IX. Biljke iroke rasprostranjenosti - R

REZULTATI I RASPRAVA
Tijekom 2003. i 2004. godine istraivana je samonikla vaskularna flora
panjaka u Istri na lokalitetima est obiteljskih gospodarstava s ovarskom
proizvodnjom koja su smjetena od juga do sjevera istarskog poluotoka: St.
Grgur, Krnica, Troti, Boljunski Katun, Gregurinii i Slum. Pri tom je
zabiljeeno 328 biljnih vrsta u okviru 200 rodova i 47 porodica (Vitasovi
Kosi et al. 2005). Veina je biljaka pripadala skupinama Asteraceae (16.5%) i
Poaceae (14.6%), slijedile su Fabaceae (10.9%) i Lamiaceae (9.5%).
U sastavu istraivanih panjaka ustanovljene su 34 svojte iz porodice
Lamiaceae, i to 31 vrsta i 3 podvrste u okviru 16 rodova. Rezultati
taksonomske i ekoloke analize prikazani su na tablicama 1, 2 i 3, te na slici 2.
Tablica 1. Popis biljaka iz porodice Lamiaceae na panjacima obiteljskih gospodarstava u Istri
Table 1. Floristic list of the Lamiaceae-taxa of the pasture flora on the family farms in Istria

ivotni
oblik
Life
form
H
H
H
H
H
H
H

EUAFE
EUAFE
JEUP
JEUP
EUFE

Lokalitet
obiteljskog
gospodarstva
Locality of the
family farm
2, 3, 6
2, 3
6
1, 3, 5, 6
2, 3, 5

R
R

3, 5
1, 2

Florni
element
Floral
element
Ajuga genevensis L.
Ajuga reptans L.
Ballota nigra L.
Calamintha nepeta (L.) Savi
Calamintha sylvatica Bromf. subsp. ascendens
(Jordan) P. W. Ball
Clinopodium vulgare L.
Glechoma hederacea L.

363

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae
ivotni
oblik
Life
form
H
H
T
H
H
H
H
H
H
H
H
H
Ch
Ch
H
Ch
Ch
T
H
H
H
Ch
Ch
Ch
Ch
Ch
Ch

Florni
element
Floral
element
Glechoma hirsuta Waldst. & Kit.
Lamium maculatum L.
Lamium purpureum L.
Marrubium incanum Desr.
Marrubium vulgare L.
Melissa officinalis L.
Melittis melissophyllum L.
Mentha arvensis L.
Mentha longifolium (L.) Hudson
Mentha pulegium L.
Prunella laciniata (L.) L.
Prunella vulgaris L.
Salvia officinalis L.
Salvia pratensis L.
Salvia verticillata L.
Satureja montana L.
Satureja montana L. subsp. illyrica Nyman
Stachys annua (L.) L.
Stachys officinalis (L.) Trevisan
Stachys recta L.
Stachys recta L. subsp. subcrenata (Vis.) Briq.
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium montanum L.
Teucrium polium L.
Thymus pulegioides L.
Thymus serpyllum L.
Thymus vulgaris L.

EUFE
EUAFE
EUAFE
ILAP
R
JEUM
EUFE
R
R
CM
EUM
R
EUM
EUM
JEUM
ILJAE
MP
R
EUFE
ILAP
ILAP
JEUP
JEUM
MP
EUAFE
EUFE
MP

Lokalitet
obiteljskog
gospodarstva
Locality of the
family farm
2
2
3, 4, 5
1, 3, 5, 6
3, 5
5
5
1, 2, 4, 5
4, 5
3, 5
3, 4, 5, 6
2
2, 3
1, 2, 4, 5, 6
1
1, 3, 6
1, 3
5
1, 2
1, 3
1, 5, 6
1, 3, 5
1, 6
3, 5, 6
1
1, 2, 3, 4, 5, 6
3

Taksonomska analiza usnaa (por. Lamiaceae) prema lokalitetima

obiteljskih gospodarstava pokazala je da na istraivanim panjacima broj
usnaa varira od 6 (Troti) do 18 (Boljunski Katun i Krnica). Najvei broj
rodova (12), vrsta (16) i podvrsta (2) zabiljeen je na panjacima obiteljskih
gospodarstava kod Boljunskog Katuna i Krnice (tablica 2).
364

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae
Tablica 2. Taksonomska analiza biljaka iz porodice Lamiaceae prema lokalitetima
obiteljskih gospodarstava u Istri
Table 2. Tasconomic analysis of the Lamiaceae-taxa according to localitions of the family
farms in Istria
Svojta / Lokalitet
Taxa / Localition
1 - Slum
2 - Gregurinii
3 - Boljunski Katun
4 - Troti
5 - Krnica
6 - St. Grgur

Rod
Genus
9
8
12
5
12
9

Vrsta
Species
13
11
16
6
16
10

Podvrsta
Subspecies
2
1
2
0
2
1

U spektru ivotnih oblika biljaka iz porodice Lamiaceae prevladavali su

hemikriptofiti (22, 64.71%), a slijede hamefiti (10, 29.41%), pa terofiti (2,
5.88%). Dominacija hemikriptofita tipina je za panjaku floru. Analizom
ivotnih oblika prema lokalitetima obiteljskih gospodarstava ustanovili smo da
se najvie hemikriptofita (54.54%) i svi terofiti nalaze na panjacima
obiteljskog gospodarstva kod Krnice (tablica 3).
Tablica 3. Spektar flornih elemenata biljaka iz porodice Lamiaceae prema lokalitetima
obiteljskih gospodarstava u Istri (Ch - hamefiti, H - hemikriptofiti, T - terofiti)
Table 3. Spectrum of life forms of the Lamiaceae-taxa according to localitions of the family
farms in Istria (Ch - Chamaephyta, H - Hemicryptophyta, T - Therophyta)
ivotni oblik (%) / Lokalitet
Life form (in %) / Localition
1 - Slum
2 - Gregurinii
3 - Boljunski Katun
4 - Troti
5 - Krnica
6 - St. Grgur

Ch
7
3
7
2
4
5

H
8
9
10
3
12
6

T
0
0
1
1
2
0

Analizom flornih elemenata usnaa (por. Lamiaceae) ustanovili smo da

najvie svojti, njih 11 (32.35%) pripada skupinama mediteranskog flornog elementa, dok se 7 vrsta (20.59%) ubraja u biljke iroke rasprostranjenosti (slika 2).
365

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae

Potom slijedi 6 svojti (17.65%) koje pripadaju skupinama junoeuropskog

flornog elementa, te po 5 svojti (14.71%) koje pripadaju europskom i europskoazijskom flornom elementu. Visoki postotak biljaka koje pripadaju skupinama
mediteranskog flornog elementa potvruje mediteranski karakter panjake flore
istraivanog podruja. Najvie svojti koje pripadaju skupinama mediteranskog i
junoeuropskog flornog elementa ima obiteljsko gospodarstvo kod St. Grgura, na
jugu istarskog poluotoka. Posebno valja istaknuti da mediteranske biljke takoer
dominiraju u panjakoj flori gospodarstava kod Sluma i Boljunskog Katuna, na
sjeveroistoku Istre (tablica 1).
Mediteranski florni element (Mediterranean floral element)
Junoeuropski florni element (South European floral element)
Europski florni element (European floral element)
Europsko-azijski florni element (Euro-Asiatic floral element)
Biljke iroke rasprostranjenosti (Widespread plants)

20,59%
32,35%

14,71%
14,71%

17,65%

Slika 2. Spektar flornih elemenata biljaka iz porodice Lamiaceae na panjacima obiteljskih

gospodarstava u Istri
Fig. 2. Spectrum of floral elements of the Lamiaceae-taxa on the pastures of the family
farms in Istria

ZAKLJUAK
Tijekom istraivanja 2003. i 2004. godine na panjacima obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava u Istri ustanovljene su 34 svojte iz porodice
366

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae

Lamiaceae (31 vrsta i 3 podvrste u okviru 16 rodova). Dominacija

hemikriptofita ( 64.71%), odnosno zeljastih biljaka tipina je za panjake, dok
visoki postotak (32.35%) biljaka koje pripadaju skupinama mediteranskog
flornog elementa potvruje mediteranski karakter panjake flore istraivanog
podruja.
Naa istraivanja samonikle vaskularne flore panjaka pokazala su da su
navedeni panjaci stanita koja jako obogauju biljnu i krajobraznu raznolikost
u Hrvatskoj. Oekuje se da e viegodinja floristika istraivanja omoguiti
odreivanje preporuka za cjelovito i optimalno gospodarenje panjacima na
istraivanim obiteljskim gospodarstvima to e pridonijeti ne samo
unapreenju poljoprivredne proizvodnje, ve i ouvanju raznolikosti flore i
vegetacije panjaka u Istri.

LITERATURA
Alegro, A., 2003: Morfometrijske, ekoloke i fitocenoloke znaajke vrsta roda
Festuca L. (Poaceae) na travnjacima Istre. - M. Sc. Thesis, Faculty of
Science & Mathematics, University of Zagreb, 131 p.
arni, A., 1996: Thermophilus vegetation of trampled habitats in Istria
(Croatia and Slovenia). Biologia-Bratislava 51, 405-409.
Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prirodoslovna
istraivanja 30, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.
Horvati, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s opim pregledom
vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraivanja 33,
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.
Ilijani, Lj., 1967: Some characteristics of microclimate in Hordeo-Poetum
silvicolae H-i meadow association in Istria. Acta Biol. Jugosl., Ekologija
2, 189-197.
Kaligari, M. & L. Poldini, 1997: New contributions on the typology of the
vegetation of dry grasslands (Scorzoneretalia villosae H-IC 1975) in the
North Adriatic Karst. Gortania-Atti-del-Museo-Friulano-di-Storia-Naturale
19, 119-148.
Nikoli, T. & J. Topi, eds., 2004: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske,
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Dravni zavod za zatitu prirode,
Zagreb.
367

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae

Pericin, C., 2001: Fiori e piante dell'Istria distribuite per ambiente, Unione
Italiana-Fiume, Universita Popolare di Trieste, Rovigno- Trieste.
Pignatti, S., 2002: Flora d'Italia I-III, Edagricole, Bologna.
Starmhler, W., 1998: Vorarbeiten zu einer Flora von Istrien Teil I.
Carinthia II 188, 535-576.
Starmhler, W., 1999: Vorarbeiten zu einer Flora von Istrien Teil II.
Carinthia II 189, 431-466.
Starmhler, W., 2000: Vorarbeiten zu einer Flora von Istrien Teil III.
Carinthia II 190, 381-422.
Starmhler, W., 2001: Vorarbeiten zu einer Flora von Istrien Teil IV.
Carinthia II 191, 409-457.
Starmhler, W., 2002: Vorarbeiten zu einer Flora von Istrien Teil V.
Carinthia II 192, 545-602.
Starmhler, W., 2003: Vorarbeiten zu einer Flora von Istrien Teil VI.
Carinthia II 193, 579-658.
Starmhler, W., 2003a: Vorarbeiten zu einer Flora von Istrien Teil VII.
Carinthia II 194, 591-651.
Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske, Narodne novine 81, 1999.
egulja, N., 1969: Prilog poznavanju kamenjarske vegetacije u Istri. Acta Bot.
Croat. 28, 367-371.
ugar, I., 1984: Novi pogledi na biljni pokrov i biljnogeografsku raslanjenost
Istre. Acta Bot. Croat. 43, 225-234.
ugar, I., 1992: Biljni pokrov iarije. Buzetski zbornik 17, 127-130.
Topi, J., & N. egulja, 2000: Floristic and ecological characteristics of the
southernmost part of Istria (Croatia). Acta Bot. Croat. 59, 179-200.
Trinajsti, I., 1999: As. Saturejo-Caricetum humilis Trinajsti (1981, nom.
sol.) 1999., ass. nov.-sintaksonomska analiza flornoga sastava. Agronomski
glasnik 61, 23-34.
Tutin T. G., N. A., Burges, A. O. Chater, J. R. Edmondson, V. H.
Heywood, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, & D. A. Webb,
eds., 1993: Flora Europaea 1-5. 2nd edn., reprint 2002, University Press,
Cambridge.

368

Mihaela Britvec et al.: Flora panjaka na obiteljskim gospodarstvima u Istri:

Lamiaceae

Vitasovi Kosi, I., M. Britvec & I. Ljubii, 2005: Pasture flora on family
farms in Istria (Croatia). In: XVII. International Botanical Congress,
Abstracts, 622, Vienna.

Adresa autora - Author`s address:

Doc. dr. Mihaela Britvec
Ivana Vitasovi Kosi, dipl. ing. agr.
Ivica Ljubii, dipl. ing. agr.
Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Svetoimunska 25
10000 Zagreb

Primljeno: 24. 10. 2005.

369