Latinski naziv: AMANITA CITRINA

Hrvatski naziv: UTA PUPAVKA

Jestivost: OTROVNA
Amanita citrina
ukasta pupavka. Nije jestiva, vjerovatno otrovna. Raste u jesen ispod etinara i liara....

UTA PUPAVKA, Amanita citrina (Schff.)S.F.Gray =A.mappa(Batsch.)Qul.

Klobuk: promjera 412 cm, isprva polukuglast, potom spljoten, svjetlo ut do bijel, s krpicama bijele ili smee boje, ili
bez krpica, rub klobuka nenaboran
Trusite: listii , gusti bjelkasti, uza struak su slobodni i razliito dugaki. Otrusina je bijela.
Struak: vjeni, ovoj, 412 x 0,71,6 cm, valjkast, bijel ili ukast, iznad vjenia uzdu naboran, u donjem dijelu
kuglasto zadebljao i omotan ostatkom vanjskog ovoja, koji je prirastao uza struak. Izmeu gornjeg ruba ostatka ovoja i
struka plitka je udubina. Struak pun, a poslije u gornjoj polovici upalj. Ostatak konog vjenia na struku bijel je ili
ukast, na gornjoj strani naboran.
Meso: bijelo, vrsto, u klobuku ispod koice ukasto, karakteristino mirie repu. Okus neprijatan.
Vrijeme rasta: od rujna do studenoga
Stanite: na kiselu tlu, bjelogorinoj i crnogorinoj umi.
Upotrebljivost: otrovna
Mogunost zamjene: Mogoa je zamijena sa zelenom pupavkom, A. phalloides (Vaill. ex Fr.) Secr. koja ponekad ima isto
tako ut klobuk, na njemu obino nema krpica i ne mirie na repu. Ostatak vanjskog ovoja ve; mlohava bijela ljuska. Po
mirisu se razlikuje od svijetloute muhare, Amanita gemmata (Fr.) Gill., koja ima klobuk tamnije okeraste boje, bijeli
struak i bijeli vjeni, obrub klobuka je uvijek sitno naboran, a u ukaste je pupavke gladak.

KLOBUK:
Polukuglast ili stoast, zatim ravan; katkada vrh lagano udubljen; 6-12; manje ljepljiv; uto- zelen,
slamnastout, ponekad potpuno bijel. Razlikujemo tri oblika (podvrste): var. glabra Gill., klobuk na vrhu
malo izboen, bez krpica; ljepljiv, sjajan; limunasto ut ili uto- zelen; var. alba Price, klobuk bijel; ponegdje
s veim krpama, najvie na rubu; krpe su nepravilnog oblika, bijele, zatim smee; var. mappa Batsch ex
Fr., krpe su nepravilnog oblika, rub je na svima nenaboran.
LISTII:
Gusti, iroki, nepravilni, slobodni, bijeli.
STRUAK:
Valjkast, s okruglim i tvrdim dno; pun, uskoro se prouplji; bijel sa utom nijansom; iznad rukavca esto
naboran od utisnutih listia iz vremena zatvorenog klobuka. Rukavac ukast, jedva naboran na povrini,
nastavlja se u listie; njean, rascijepljen; na podvrsti mappa je vei.
OTRUSINA:
Bijela.
MESO:
Bijelo, ispod koice klobuka ukasto. Ima miris po repi u nije ukusno.
MIKROSKOPIJA:
Spore amiloidne, skoro okrugle, 8-10 x 7-9 mikrona.
STANITE I RASPROSTRANJENOST:
Raste u listopadnim i crnogorinim umama, posebno ispod breza, bukava i hrastova na pjeanom tlu.
Najbolje raste na vlanom tlu.

JESTIVOST:
Sirova otrovna, trovanje krvi i smetnje u probavi. Kuhana nije opasna, iako nije niti dobra za jelo.
DOBA:
VIII-IX-X-XI
SLINE VRSTE:
Neiskusni gljivari je se moraju odrei jer se lako moe zamijeniti s opasnom zelenom pupavkom ili sa
svijetloutom muharom, koja ima naboran rub klobuka, ne mirie po repi te nije otrog okusa.

Poveznice na sline gljive:

Amanita Citrina Mappa

Simbiont
AMANITA CITRINA (SCHFF.) S. F. GRAY - UKASTA PUPAVKA, LIMUNASTA PUPAVKA,
CITRONASTA PUPAVKA
Sinonimi: Amanita mappa (Batsch. ex Fr.) Qug, Agaricus citrinus Schaeffer
Klobuk:
5-10 cm irok, u mladosti kuglast, zatim zvonast i napokon otvoren; ukastolimunast, ukastozelenkast,
ponekad potpuno bijel (var. alba); pokriven je bijelim nepravilnim pahuljastim ostacima ovoja koji se za kinih
dana isperu
Listii:
slobodni, gusti, bjelkasti, na oba kraja ui.
Struak:
5-10 cm visok, cilindrian, najprije pun, zatim upalj, bjelkast ili ukast; u gornjem dijelu visi lagano narebran
bijeli vjeni; pri dnu jako gomoljasto zadebljanje; bijeli opnasti ovoj uglavnom se rano izgubi.
Meso:
bijelo, ispod koice klobuka lagano ukasto; zadah je slab, ali neugodan na rotkvicu; okus prilino odvratan.
Spore:
bijele, podugako okrugle, 7-10 x 7-11 m
Kemijske reakcije:
koica klobuka, listii i meso gomoljastog zadeblianja struka sa sumpornom se kiselinom oboje
maslinastosmee, dok se rub listia s kalijevom luinom oboji karminsmee.
Stanite:
raste ljeti i u jesen u crnogorinim i bjelogorinim umama, dosta je esta.

Upotrebljivost:
otrovna, ukasta pupavka se dugo smatrala tekom otrovnicom kao i zelena pupavka. Danas se sa sigurnou
zna da nije tako opasna i da trovanja nisu kobna.
Napomena:
Vrlo slina ukastoj pupavki je Amanita porphyra Secr. klobuka (sivosmee ili kestenjaste) te istih uporabnih
znaajki, a raste iskljuivo u umama