svibanj restrukturiranje

Promjene [TO JE NAPRAVLJENO, [TO SE O^EKUJE

potrebne i u
prera|iva~kom
sektoru
Tri razine
umari su ve} umorni
organiziranosti
[ od restrukturiranja, ia-
iako jo{ nije ni po~elo!
Brojne rasprave na
svim razinama, sada i na Na-
cionalnom odboru koji }e ko- najbolji je izbor
na~no i odlu~ivati o jednoj od

za hrvatsko
predloenih opcija, pokazuju
da su svi shvatili kako se pri-
premaju ozbiljne promjene.
Tro{i se silna energija, vrijeme
i novac no tako valjda mora
biti kad je rije~ o tako va-
nom, pa i sudbonosnom pi-
tanju. No, istodobno, podu-
ze}e (je li to ispravan termin s
{umarstvo Pi{e:
obzirom da to da su Hrvatske Tako misle stru~njaci iz irske tvrtke Coillte koji Miroslav
{ume sada trgova~ko dru{tvo Mrkobrad
pa bi se moglo govoriti o tvrtki }e, nakon {to se odabere jedna od opcija,
pristupiti detaljnoj sistematizaciji,dati Foto:
ili kompaniji!) mora normalno M.
raditi, svakodnevno funkcioni- vremenske okvire i tro{kove procesa Mrkobrad
rati.
Dovr{eni su poslovi sje~e,
obavljeno je po{umljavanje,
ovih proljetnih dana po~inju
obimni poslovi njege, poseb-
no za{tite {uma. Komercijalisti
moraju rije{iti problem zaliha
bukve, a jo{ se ve}im izazo-
vom se ~ini uspostavljanje di-
jaloga s kupcima koji mjeseci-
ma duguju za isporu~enu robu
i ~ekaju rje{enje s neba.
Ho}e li se to doga|ati (pona-
vljati) i u novim uvjetima kada
Hrvatske {ume vi{e nisu javno
nego trgova~ko, dakle profit-
no dru{tvo koje mora poslova-
ti isklju~ivo po zakonima tr- John Gilliland Frank Black
i{ta. A to zna~I plati i vozi!
Ne manje vano pitanje o

budu}im odnosima s kupcima,
drvoprera|iva~kim industrija-
ma, jest i pitanje formiranja
cijena. Dosad su veliki prera-
|iva~i bili na neki na~in
povla{teni imali su i imaju
vi{egodi{nje ugovore o isporu-
ci drvnih sortimenata po zaga-
rantiranim cijenama koje je
odre|ivala drava. Moderno
tri{te takvo {to ne poznaje.
To je i znak da }e se i u
prera|iva~kom sektoru neke
stvari morati posloiti kako bi
se s preure|enim {umar-
stvom uspostavili novi odnosi.
(m)
J
ohn Gilliland, voditelj Coillte
tima za izradu studije restruktu-
riranja Hrvatskih {uma i Frank
Black, stru~njak odgovoran za
ljudske resurse, u kra}em razgovoru
poja{njavaju {to je dosad u~injeno i
{to }e se dalje doga|ati.
Gilliland:
Otkako smo posljednji put razgo-
varali prije otprilike tri mjeseca,
u~injen je velik napredak. Izra|en je
nacrt Me|uizvje{taja koji je izazvao
mnoge reakcije. Ljudi su kona~no
shvatili da su promjene neizbjene i
puno su se vi{e zainteresirali za pro-
ces. Nakon vi{e sastanaka i razgovora
razrije{ena su mnoga konkretna pi-
tanja koja su postavile zainteresirane
strane. Taj Me|uizvje{taj bio je osno-
va za raspravu na Nacionalnom odbo-
ru za restrukturiranje, 17.travnja, gdje
je izre~eno jo{ niz primjedbi koje }e
biti obra|ene za novi sastanak krajem
travnja. Ponovno elim naglasiti da
}emo predloiti scenarij za koji misli-
mo da je najbolji, ali odabir opcije
isklju~ivo je na hrvatskim stru~nja-
cima. Na{ prijedlog temelji se na so-
cijalnim potrebama, financijskim za-
htjevima i politi~kim prilikama u zem-
lji. Kad se Nacionalni odbor jednom
izjasni za opciju, izradit }emo plan
daljnje akcije, vremenske okvire, tro-
{kove
Ljude, razumljivo, najvi{e zanima
pitanje vi{ka radnika.
Po izboru opcije, na{ daljnji rad
dakako uklju~uje i detaljnu sistemati-
zaciju radnih mjesta. Na razini politike
poduze}a zauzeta je strategija da se

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 1


Na{ prijedlog
temelji se na
socijalnim
potrebama,
financijskim
zahtjevima i
politi~kim
prilikama u
zemlji. Kad se
Nacionalni
odbor jednom
izjasni za
opciju, mi }emo
izraditi plan
daljnje akcije,
vremenske
okvire,
tro{kove
zadre {umski radnici, uz dodatno
obu~avanje za eventualno pokretanje
privatne inicijative za obavljanje poslo-
va koji su u {umarstvu nuni. Za admi-
nistrativno tehni~ko osoblje pre-
dloeno je da se sva radna mjesta, na
svim razinama po~ev od direkcije pa
nanie, stave na interni natje~aj kako
bi se popunili ljudima za koje se misli
da }e stru~no odgovarati i mo}i oba-
vljati poslove.
Frank Black:
To~no je da }e se mjesta u novoj
strukturi po~eti popunjavati odmah.
Tu su vane dvije stvari. Prvo, popuniti
ih najboljim kadrovima, i drugo, pre-
poznati one koji bi pre{li u privatni
sektor. U sklopu zavr{nog izvje{taja
pripremamo detaljan plan podr{ke
onima koji bi se prebacili u privatnike
a svrha tog programa jest da Hrvatske
{ume u~ine {to je god mogu}e kako
bi pomogli tim ljudima. Mi }emo pre-
dloiti imenovanje rukovoditelja lju-
dskih resursa, {to je nuno kako bi se
mogao usredoto~iti na taj posao, a on
bi trebao osnovati svoj tim u kome bi
bili rukovoditelji novih poslova,
uslune i proizvodne podjedinice. U
razgovoru s radnicima identificirat }e
se znanje i sposobnosti te mogu}nost
za alternativna zaposlenja. Poduze}e
}e izraditi svobuhvatan program
obuke koji }e sadravati zajedni~ke
elemente, npr. poznavanje knjigovod-
2 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
stva, ra~unala, organizacije rada. Taj
proces, pretpostavljamo, trajat }e 24
godine. Bitno je da Hrvatske {ume
u~ine sve kako bi se ljudima omo-
gu}ilo da rade.
Prilikom predstavljanja Me|u-
izvje{taja, govorili ste o opciji pozna-
toj kao varijanta A.
Gilland:
Mi mislimo a i op}i je konsenzus
da je ta varijanta, koja zna~i za-
dravanje tri razine organizacije,
najbolji izbor za hrvatsko {umarstvo.
Neki misle da se time zapravo puno
ne mijenja, no oni bi sada bili u bitno
druk~ijim me|usobnim odnosima i s
druk~ijim obvezama. Zada}a direkcije
bi bila vo|enje strategije i politike
{umarstva, uprave bi koodinirale po-
sao a {umarije se bavile gospoda-
renjem.
Ho}e li na taj na~in biti postignu-
ta decentralizacija u {umarstvu o kojoj
se govorilo od po~etka?
[umarije bi u novoj organiza-
cijskoj strukturi trebale imati puno vi{e
odgovornosti i mogu}nosti kontrole
svega {to se doga|a.
Sporno je i pitanje kapitala novo-
ga trgova~koga dru{tva i o tome je u
raspravama posebno bilo dosta
`u~i?
Zemlji{te je
iznimno vana
imovina i
ukoliko se
Hrvatskim
{umama ne
prui mogu}nost
razvoja toga
kapitala, gube i
Hrvatske {ume i
drava kao
vlasnik.
Mi }emo preporu~iti vlasniku da
se utvrde to~ni odnosi kojima }e Hr-
vatskim {umama delegirati odre|ene
ovlasti upravljanja {umama i {umskim
zemlji{tem. Zemlji{te je iznimno
vana imovina i ako se Hrvatskim
{umama ne prui mogu}nost razvoja
toga kapitala, gube i Hrvatske {ume i
drava kao vlasnik. Predloit }emo da
osnova za pregovore bude model po
kome su organizirane Austrijske drav-
ne {ume gdje se dobit od razvoja
zemlji{nog kapitala dijeli pola-pola.
ZNANOST I PRAKSA _
ZNANSTVENI SKUP O
POTRAJNOM
GOSPODARENJU
Zajedni~ka suradnja
{umarske znanosti i
prakse u potrajnom
gospodarenju
hrvatskim {umama
dobra su podloga za
rje{avanje mnogih
izazova na po~etku
21. stolje}a
U
potrajnom gospodarenju hr-
vatskim {umama suradnja
znanosti i {umarske prakse
ima dugu i bogatu tradiciju.
Dosada{nji rezultati istraivanja i
zajedni~ke suradnje u razdoblju od
1996. do 2000. godine poglavito
slue unaprje|enju na{e {umarske
prakse, znanosti, odgoja stru~nih i
znanstvenih kadrova te o~uvanju ,
za{titi, stabilnosti, prirodnosti i biolo-
{koj raznolikosti {uma u Hrvatskoj.
Zajedni~ka suradnja i primjena rezul-
tata istraivanja dobra su podloga za
rje{avanje mnogih izazova na po~etku
21. stolje}a, nagla{eno je to na znan-
stvenom skupu pod nazivom Zna-
nost u potrajnom gospodarenju hrvat-
Doministar
{umarstva
@eljko
Renduli}
skim {umama, odranom 10. i 11.
travnja na [umarskom fakultetu.
Potrajno gospodarenje
u kvalitetnim
prirodnim {umama
Skup su priredili, pod pokrovitelj-
stvom Hrvatskih {uma, [umarski
fakultet i [umarski institut Jastrebar-
sko. Obra}aju}i se prigodnim rije~ima,
doministar {umarstva @eljko Renduli}
je istaknuo sve ve}u potrebu prisutno-
sti znanosti u {umarskoj operativi,
koja }e biti sve izraenija. U toj sura-
dnji sa [umarskim fakultetom i Insti-
tutom s terena }e morati dolaziti ini-
cijative radi rje{avanja problema i
pobolj{anja proizvodnje. Direktor Hr-
vatskih {uma @eljko Ledinski je kazao
kako se u novoformiranom trgo-
va~kom dru{tvu, koje }e podravati

Po svojim prirodnim
{umama jedinstveni
smo u svijetu
zajedni~ke znanstvene projekte, mora
raditi profitabilnije. No profit nije
osnovni cilj, ve} je to potrajno gospo-
darenje na{im {umama za budu}a po-
koljenja. Prigodnim rije~ima nazo~ni-
ma se obratio i dekan [umarskoga
fakulteta prof. dr. sc. Ivica Grbac.
Isti~u}i zna~aj potrajnoga gospoda-
renja , koje je po~elo jo{ polovicom
18. stolje}a kao specifi~nost {umar-
stva Hrvatske, a koje i danas traje,
prof. dr. sc. Slavko Mati} naglasio je
da je {umarstvo ekolo{ka i ekonomska
podloga svakoga dru{tva.
Potrajnost treba biti moto za koji
se {umari moraju izboriti radi odra-
vanja razine {umskih povr{ina. Ne
smijemo dozvoliti da Hrvatska ostane
bez svojih kvalitetnih prirodnih {uma,
po kojima smo jedinstveni u svijetu i
Direktor
Hrvatskih
{uma
@eljko
Ledinski
koje ne trae dravna ulaganja. Obja-
vljena knjiga s radovima doprinos je
cijele struke. Svi smo dali svoj prilog, a
nijedna struka ne moe se pohvaliti
takvom dobrom suradnjom znanosti i
prakse kao {umarska struka. Rezultat
toga je ~itav niz znanstvenih radova,
priznatih u nas i u svijetu zaklju~io
je profesor Mati}.
Doprinos unaprje|enju
{umarske struke
Dr. sc. Joso Gra~an podsjetio je
nazo~ne na 1963. godinu, kada
zapo~inje organizirano predlaganje,
utvr|ivanje, izrada i financiranje pro-
grama znanstvenih istraivanja na po-
ticaj [umarskog fakulteta, Instituta za
{umarska istraivanja u Zagrebu, Insti-
tuta za ~etinja~e u Jastrebarskom,
Zavoda za kontrolu {umskoga sjeme-
na u Rijeci i Poslovnog udruenja
gospodarstvo
Pi{e:
Ne smijemo dozvoliti da Hrvatska ostane Ivica
Tomi}
bez svojih kvalitetnih prirodnih {uma po
Foto:
kojima smo jedinstveni u svijetu I.
istaknuo je prof.dr.sc. Slavko Mati}. Tomi}
{umskoprivrednih organizacija u Za-
grebu. Financiranje znanstvenih istra-
ivanja nastavili su Op}e udruenje
{umarstva i prerade drva Hrvatske i
poslovna zajednica Exportdrvo, a od
1991. zadrale su ga i Hrvatske
{ume. Govore}i o objavljenoj znan-
stvenoj knjizi, Gra~an je naglasio kako
je ona zavr{ni izvje{taj o rezultatima
istraivanja od 1996. do 2000. godi-
ne, s vi{e od 400 objavljenih znanstve-
nih i stru~nih radova u doma}im i ino-
zemnim ~asopisima, zbornicima, knji-
gama i drugim publikacijama. Radovi Moderatori znanstvenoga skupa
iz 29 razli~itih grana istraivanja velika (slijeva): dr.sc. Joso Gra~an,
prof. dr. sc. Slavko Mati} i
su vrijednost i doprinos unaprje|enju
prof. dr. sc. Ante P.B. Krpan
{umarske struke u Hrvatskoj, a po
svojoj strukturi preteito spadaju u
znanstveno podru~je biotehni~kih
znanosti. U knjizi je 68 znanstvenika, (1996.), Slavonski hrastici (1996.),
istraiva~a i suradnika [umarskoga Obi~na jela u Hrvatskoj (2001.), a
fakulteta, [umarskog instituta Jastre- zapo~eti su radovi na izradi monogra-
barsko i splitskoga Zavoda za {umar- fije o obi~noj bukvi u Hrvatskoj.
stvo Instituta za jadranske kulture i
melioraciju kr{a objavljeno 64 rada. Dva projekta i osam
Znanstvenici, istraiva~i i stru~ni sura- potprojekata
dnici iz {umarske prakse izradili su i znanstvenog
objavili dosad ve}i broj znanstvenih
knjiga i monografija, me|u kojima tre- istraivanja
ba izdvojiti: Hrast lunjak u Hrvatskoj O dvama znanstvenim projektima u
(1996.), Silvae Nostrae Croatiae spomenutom petogodi{njem razdo-
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 3
 blju, u koje je bio
uklju~en velik broj
stru~njaka iz {umarske
prakse i studenata {u-
marstva, govorio je prof.
dr. sc. Ante P. B. Krpan.
Prvi projekt obuhva}a
Za{titu i unaprje|enje
proizvodnje biomase u
cilju podravanja vi{e-
strukih uloga i funkcija
{uma, a sastavljen je od
~etiriju potprojekata. Prvi
potprojekt ima naslov
Osiguranje obnove kao
mjere stabilnosti i potraj-
ne proizvodnje fitomase
u prirodnim {umskim
ekosustavima, drugi je
Podravanje u~inkovi-
toga pove}anja {umskih
povr{ina, tre}i Izloe-
nost {uma {tetnim utje- Sudionici
cajima i pove}anje njiho-
ve za{tite, a naziv ~etvrtoga pot-
projekta je Osiguranje odrivog asor-
timana proizvodnje i uporabe prirod-
nih sastojina po ekolo{ko-gospodar-
skim tipovima {uma. Drugi projekt ta-
ko|er je sastavljen od ~etiriju pot-
projekata: Iskori{tavanje biomase,
Razvoj i kori{tenje ekolo{ki prihvatlji-
vih tehnika i tehnologija rada, Vred-
novanje kapitalnih dobara {uma i gu-
4 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
skupa na [umarskom fakultetu u Zagrebu
bitaka uzrokovanih utjecajem {tetnih
~initelja i Uspostavljanje sustava
ekonomike poslovanja. Profesor Kr-
pan je kazao da je rad u sklopu nave-
denih projekata stalan oblik obrazo-
vanja na{ih {umara, zahvaliv{i se Hrva-
tskim {umama i suradnicima s terena,
jer bez njihove pomo}i rezultati istra-
ivanja se ne bi mogli predstaviti
doma}oj i inozemnoj javnosti. Osvr-
nuo se na organizirano odravanje
vi{e me|unarodnih i doma}ih skupo-
va, od kojih valja izdvojiti: Iskrsli pro-
blemi iskori{tavanja {uma i promjena
tehnologija na kraju stolje}a (Opatija,
1999.), Mehaniziranje {umskoga ra-
da (Delnice-Senj, 1999.), Vrhunske
Prigodno objavljena knjiga obuhva}a
64 rada prezentirana na skupu, od 68
znanstvenika, istraiva~a i suradnika
[umarskoga fakulteta, [umarskog
instituta Jastrebarsko i splitskoga
Zavoda za {umarstvo Instituta za
jadranske kulture i melioracije kr{a.
tehnologije u uporabi {uma (Zagreb,
2000.), 13. me|unarodni interkalibra-
cijski te~aj za mediteranske {ume
(Crikvenica, 2000.), Vrhunske tehno-
logije pridobivanja drva (Zagreb,
2001.) i drugi.
Radovi iz 29
istraiva~kih grana
Na skupu je re~eno da je nasta-
vljena suradnja s doma}im i inozem-
nim ustanovama (fakultetima i instituti-
ma), dru{tvima (Hrvatskim {umarskim
dru{tvom, Hrvatskim ekolo{kim dru-
{tvom, Hrvatskim biolo{kim dru{tvom
i dr.), HAZU-om, Akademijom {umar-
skih znanosti i me|unarodnim nevladi-
nim udrugama (FAO, IUFRO i dr). Po-
sebno je istaknuta uspje{na suradnja
Ministarstva poljoprivrede i {umarstva,
Hrvatskih {uma, Hrvatskoga {umar-
skog dru{tva, Akademije {umarske
znanosti, [umarskoga fakulteta,
[umarskog instituta Jastrebarsko.
U stru~nom dijelu znanstvenoga
skupa predstavljena su 64 rada od 68
znanstvenika iz ovih istraiva~kih gra-
na: {umarske genetike i oplemenji-
vanja {umskoga drve}a, dendrologije,
{umarske pedologije, fitocenologije,
{umarske entomologije, {umarske fito-
patologije, za{tite {uma, ekologije,
uzgajanja prirodnih {uma, {umskoga
sjemenarstva i rasadni~arstva, {um-
skih kultura i planataa, dendrome-
trije, ure|ivanja {uma, tipologije,
daljinskih istraivanja u {umarstvu, lo-
vstva, za{tite prirode, {umskih melio-
racija, {tetnoga djelovanja polutanata
na {ume, dijagnoze i prognoze o
pojavi {tetnika i bolesti, doznake,
sje~e i izrade, transporta {umskih sor-
timenata, izgradnje i odravanja pro-
metnica, {umarske ekonomike, plani-
ranja pokusa, statisti~ke obrade
modeliranja,ra~unarstva i urbanoga
{umarstva.
 za{tita {uma

Nepoznati
po~initelji
prouzro~ili
70 posto po`ara!
Uz razra|en sustav nagra|ivanja
opa a~a, djelatnici Hrvatskih {uma
opaa~a,
trebali bi biti u~inkovitiji u otkrivanju
u~inkovitiji
po ara, a novim Pravilnik
poara, om o za{titi
Pravilnikom
{uma od po ara kvalitetnije }e biti rije{en
poara
problem protupo arne za{tite
protupoarne

Posljedice poara dugotrajne su i

nesagledive

Pi{e:
Od ukupno Ivica
Tomi}
obgorjele povr{ine
Foto:
Sa skupa (16.169 ha), ostalih I.
za{titara {umskih i Tomi}
{uma
u H[D-u poljoprivrednih
povr{ina obgorjelo
je 54 %, ostalih

T
ijekom pro{le godine od 299
{umskih poara na povr{ini
16.169 ha najve}i broj (208 ili
70 %) prouzro~ili su nepoznati
po~initelji. Najvi{e poara bilo je na
kr{u (263), na podru~ju Splitsko-dal-
matinske upanije (79), a najve}a ob-
gorjela povr{ina (7088 ha) evidentira-
na je na [ibensko-kninskoj upaniji.
Privatne {ume i poljoprivredno zem-
lji{te i dalje su najobuhva}eniji poari-
ma (163 ili 55%), a na povr{inama u
dravnom vlasni{tvu nastalo je 136
poara ili 45%, re~eno je potkraj
oujka na sastanku stru~nih suradnika
za za{titu {uma H[-a, na kojemu su
bili nazo~ni predstavnici Ministarstva
poljoprivrede i {umarstva, Dravnog
inspektorata, [umarskog fakulteta,
[umarskog instituta Jastrebarsko i Za-
voda za za{titu bilja u {umarstvu i
poljoprivredi Republike Hrvatske.
Pove}ati u~inkovitost
u otkrivanju {uma ({ikare,
po~initelja makije, garizi)
Izvje{tavaju}i o poarima u pro{loj 24 %, visokih {uma
godini, dipl. ing. Terezija Bo{njak iz
Direkcije Hrvatskih {uma navela je 16 % te srednjih i
podatak da se od 635.198 ha {uma
na kr{u u prvom i drugom stupnju
niskih {uma 5,5%.
opasnosti od poara nalazi 25 % Najvi{e poara
{uma ili 158.725 ha. Od ukupno ob-
gorjele povr{ine, gledaju}i prema vrsti
evidentirano je u
vegetacije, ostalih {umskih i poljopri- kolovozu (166),
vrednih povr{ina obgorjelo je 54 %,
ostalih {uma ({ikara, makija, garig) 24 nedjelja je bila
%, visokih {uma 16 % te srednjih i naju~estaliji dan
niskih {uma 5,5%. Po jednome poaru
opoareno je 54,08 ha. Na podru~ju (59), a najve}i broj
splitske Uprave {uma opoareno je poara dogodio se
14.612 ha ili 71 ha po jednom
poaru, a gospi}ka uprava sa 9 izme|u 14 i 15 sati.
poara i opoarenih 1132 ha ima ~ak

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 5

 126 ha po jednome poaru(!). Najvi{e
poara (166 ili 56%) evidentirano je u
kolovozu, a ako se promatra dinamika
po danima, najvi{e ih se dogodilo
nedjeljom (59), a najmanje petkom
(27). Najve}i intenzitet nastajanja
poara je od 920 sati (253 poara ili
85 %), a najve}i broj poara zbio se u
vremenu izme|u 14 i 15 sati (68).
Najvi{e je bilo prizemnih poara(199
ili 67 %), koji su obuhvatili povr{inu
od 7886 ha. Dojavna je sluba H[-a
dojavila 51% poara (153), a 38 %
gra|ani. Istaknuto je kako ve}u pozor-
nost treba usmjeriti na opaa~ko-doja-
vnu slubu i protupoarnu promidbu
putem sredstava javnoga priop}avanja
te aurirati i provoditi ovogodi{nje pla-
nove protupoarne za{tite.
Tijekom rasprave je ocijenjeno da
bi djelatnici Hrvatskih {uma morali biti
u~inkovitiji u otkrivanju po~initelja
poara. Trebalo bi u tu svrhu razraditi
sustav nagra|ivanja opaa~a. Zadu-
enim osobama treba osigurati kori{-
tenje mobitela i automobila za dojav-
ljivanje i nadzor provo|enja protu-
poarnih planova te ponovno imeno-
vati osobu za izradu protupoarnih
plakata, koji }e biti postavljeni na pro-
midbenim panoima. Dipl. ing. Ivan
I{tok iz Ministarstva poljoprivrede i
{umarstva istaknuo je kako }e novim
Pravilnikom o za{titi {uma od poara
kvalitetnije biti rije{en problem protu-
poarne za{tite, a odgovornost }e biti
podijeljena izme|u {umara, lokalne Pravovremenoj procjeni o{te}enosti kro{anja i
uprave i samouprave, Hrvatskih cesta suzbijanju {tetnika pridaje se velika panja s
i drugih institucija. Tuma~enje razvr- pro{logodi{njeg interkalibracijskog te~aja
stavanja {umskoga zemlji{ta po napu-

vjerodostojniji i precizniji, te o rezulta-

U cilju {to u~inkovitijeg pra}enja i
suzbijanja potkornjaka i drugih
{tetnika treba koristiti suvremenije
metode (primjena feromona).
Smrekove sastojine izvan njihova
prirodnog areala nuno je
konverzijom zamijeniti autohtonim
vrstama drve}a, uz izmjene u
Osnovama gospodarenja. Globalne
klimatske promjene vjerojatno }e
pogor{ati uvjete za uspijevanje
smreke u Hrvatskoj, a su{enje }e se
intenzivirati.
tku Mjerila za procjenu ugroenosti
{uma od poara naknadno }e dati mr.
sc. Petar Jurjevi} i dipl. ing. Ivan I{tok.
Zna~ajne {tete od
mraza
Bilo je rije~i o izvje{taju Dijagnoz-
no-prognozne slube, koji mora biti
tima analize uzoraka gran~ica za
2001. Godinu (mr. sc. Boris Liovi},
dipl. ing. Dinka Mato{evi}, mr. sc.
Sanja Novak-Agbaba). Stru~njaci
[umarskog instituta Jastrebarsko do-
punit }e izvje{taj, umjesto opisivanja
tablica, komentarima o najzna~ajnijim
{teto~inama i za{titnim mjerama. In-
tenzitet napada i {tete od najzna~aj-
nijih bolesti i {tetnika bit }e prikazani
na slijepoj karti Hrvatske. Mr. sc. Boris
Liovi} iz [umarskog instituta Jastrebar-
sko podsjetio je sudionike skupa na
promjenjivost klimatskih uvjeta za-
dnjih godina, posebice na pro{lu, izni-
mno su{nu i toplu godinu. Posljedica
toga je pove}an intenzitet pojedinih
{tetnika i bolesti te su{enje stabala.
Primjerice, planika i lemprika, koje su
ina~e otporne, bile su u priobalju
izloene su{enju. Zna~ajne {tete od
abioti~kih ~initelja pro{le godine
na~inio je mraz na kojega ne moemo
djelovati. No od mraza je bilo i koristi
jer je uni{tio neke {umske {tetnike.
Govore}i o uporabi pesticida u {umar-
stvu, Liovi} je istaknuo kako bi novim
Zakonom o za{titi prirode trebala biti
zabranjena uporaba kemijskih prepa-
rata, pa ~ak i biolo{kih sredstava, jer

6 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME


pesticidi uni{tavaju i neke insekte kori-
sne za {umsku cenozu. Biolo{ki prepa-
rati, iako i do pet puta skuplji od sin-
tetskih piretroida, ipak su puno bolji i
u kona~nici jeftiniji. Treba obratiti po-
zornost na za{titu od glodavaca,
uni{tavanjem kojih pomaemo pojedi-
nim {tetnicima u {umi. Budu}nost
za{tite {uma je u prihva}anju novih
metoda.
Nove metode u za{titi
{uma
Prof. dr. sc. Milan Glava{ kriti~ki se
osvrnuo na dosada{nje pra}enje zara-
ze gubarom, koje je zastarjelo te
Premda bi novim Zakonom o
za{titi prirode trebala biti
zabranjena uporaba pesticida u
{umarstvu, primjena kemijskih
za{titnih sredstava bit }e
dozvoljena u iznimnim uvjetima.
[umarstvo }e se u budu}nosti
morati usmjeriti na mehani~ke
metode za{tite, odavno poznate
{umarskoj praksi, {to je u skladu s
novim Zakonom o za{titi prirode.
ubudu}e treba biti u sklopu Dijagnoz-
no-prognozne slube, bez posebnog
izvje{tavanja. U vezi s tim, dr. sc.
Boris Hra{ovec zalae se za uvo|enje
nove metode odre|ivanja populacije
gubara putem feromona (seksualni
atraktanti), koja bi olak{ala rad na te-
renu, nagla{avaju}i kako gubar po-
sljednih dvadest godina nema toliku
vanost me|u {umskim {tetnicima.
Znanstveno je dokazano da protiv
potkornjaka valja koristiti Teysohnove
klopke koje su u~inkovitije od Bakke-
ovih U skladu s novim Zakonom o
za{titi prirode {umarstvo }e se u
budu}nosti morati usmjeriti na
mehani~ke metode za{tite koje su
operativi odavno znane. Dipl. ing.
Tomislav Star~evi} iz Direkcije H[-a
naglasio je kako moramo biti aktivni
za{titari, a ne samo evidenti~ari. Tek-
stualni dio pojedinih izvje{taja ~esto je
nesuvisao, podaci iz Uprava {uma
neistiniti, a pojedini slu~ajevi su{enja
{uma se ne evidentiraju. Novi
metodolo{ki i vjerodostojniji pristup
dat }e podatke koji }e upozoravati na
operativne aktivnosti.
Konverzija smrekovih
sastojina
Nagla{en je problem su{enja
smreke i pra}enja potkornjaka. U cilju
{to u~inkovitijeg suzbijanja ovih {tet-
nika, istaknuto je, treba koristiti suvre-
menije metode (primjena feromona).
U dogovoru sa [umarskim fakultetom
i Institutom, Hrvatske {ume moraju
poduzimati materijalne, organizacijske
i druge mjere. Bakkeove klopke po-
stupno }e se zamjenjivati drugim
klopkama, posebice Theysonovim.
Smrekove sastojine izvan njihovoga
prirodnog areala nuno je konver-
zijom zamijeniti autohtonim vrstama
drve}a. To je uz izmjene u Osnovama
gospodarenja i provo|enje {umskoga
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
reda jedan od temelja zdrave {ume.
Tu ~etinja~u ne treba forsirati na
podru~jima na kojima nije udoma-
}ena. U kolovozu i rujnu potrebno je
pregledati stanje smrekovih sastojina i
utvrditi stupanj napadnutosti i o{te-
}enosti te predloiti odgovaraju}e uz-
gojne radove. U protivnom, smreki
prijeti uni{tenje. Najve}i problem su
smrekove sastojine u Gorskom kotaru,
gdje je smreka u prirodnom arealu.
Globalne klimatske promjene, s ve-
}om koli~inom oborina, vjerojatno }e
pogor{ati uvjete za uspijevanje smre-
ke u Hrvatskoj, a su{enje }e se i dalje
intenzivirati, {to je zna~ajan razlog za
provo|enje konverzija.
Rezultati analize grana dostavljenih
u jastrebarski [umarski institut pokaza-
li su da najvi{e {tetnika ima na pod-
ru~ju na{i~ke, novogradi{ke i zagre-
ba~ke Uprave {uma, a zaraza od mra-
zovca ustanovljena je u sastojinama
vinkova~ke, osje~ke, na{i~ke i zagre-
ba~ke uprave. Istaknuto je kako u cilju
utvr|ivanja kona~nih povr{ina za suz-
bijanje {tetnika treba {to ranije posta-
viti i svakodnevno pratiti kontrolne
plo~e u sastojinama u kojima je na
uzorcima grana utvr|ena ve}a prisut-
nost {tetnika, posebice u sastojinama
koje ukazuju na zarazu.
Uporaba pesticida u
iznimnim uvjetima
Premda bi novim Zakonom o za{titi
prirode trebala biti zabranjena upora-
ba pesticida u {umarstvu, primjena
kemijskih za{titnih sredstava bit }e
dozvoljena u iznimnim uvjetima, pri-
mjerice u uvjetima velikih gospodar-
skih {teta. Potrebno je istaknuti kako
se u {umarstvu za razliku od poljopri-
vrede pesticidi upotrebljavaju, uvaa-
vaju}i ekologiju, u malim koli~inama.
Osvrnuv{i se na nedavni seminar bilj-
ne za{tite u Opatiji, prof. dr. sc. Milan
Glava{ naglasio je kako je po broju
nazo~nih {umara i aktivnosti stru~-
njaka s terena ova godina bila prije-
lomna. Tako bi se trebalo nastaviti i na
sljede}im seminarima. Prof. Glava{
upozorio je i na ~injenicu da se ove
{kolske godine nitko od {umara nije
upisao na poslijediplomski studij iz
Za{tite {uma. Na sastanku je zak-
lju~eno da dobavlja~e za za{titu bilja
treba ugovorno obvezati na preuzi-
manje ambalae s pojedinih Uprava
{uma.
7
 po`ari
STRANA ISKUSTVA
Cijelo vrijeme

Veliki po`ari trajanja poara

bio je prisutan
nepovoljan vjetar
koji je bio najja~i
u Australiji
Pro{le godine australsku dr`avu Novi Ju`ni Wales
na Badnjak i
Boi}. U tim
poarima, u
Napisale:
Terezija zahvatio je katastrofalni poar u kome je gorjelo krugu od 4.200
Bo{njak,
dipl. ing. 733 tisu}e hektara {uma i {umskog zemlji{ta. Po km, izgorjelo je
{um. izgorjeloj povr{ini to je tre}i po veli~ini po`ar u 733.000 ha
Gabrijela povijesti ove dr`ave. Pobli`e je o uzrocima, ga{enju povr{ine, 109
Seletkovi},
i posljedicama ove elementarne katastrofe,
dipl. ing.
hrvatskim vatrogascima i svima koji su bili
ku}a, 19
{um.
uklju~eni u protupo`arnu preventivu, krajem poslovnih
o`ujka predavanje odr`ao Ross Smith iz Australije. prostora, 433
pomo}ne zgrade
(garae i dvori{ne
zgrade), 222
vozila ili ~amca i
oko 7000 grla
stoke.

od 4.200 km, izgorjelo je 733.000 ha

povr{ine, 109 ku}a, 19 poslovnih pro-
stora, 433 pomo}ne zgrade (garae i
dvori{ne zgrade), 222 vozila ili ~amca
i vi{e od 7000 grla stoke.
Ga{enje poara okon~ano je ki{om.
Tro{kovi ga{enja tako velikih poara
iznosili su 70.000,000 AUD, a pritom
nije izgubljen niti jedan ivot, dok je
ozlje|enih bilo vrlo malo. Sudjelovalo
je 43.000 gasitelja iz Novog Junog

N
ew South Wales (Novi Juni
Wales), ima povr{inu od
81.000.000 ha, od ~ega je
pod {umom 16.000.000 ha.
Drava je podijeljena u 142 okruga.
Vatrogasci su organizirani u 2.400 vat-
rogasnih jedinica te okupljaju oko
70.000 dobrovoljnih vatrogasaca, istak-
nuo je na po~etku gospodin R. Smith.
Tro{kovi za slubu vatrogastva izno-
se godi{nje oko 1.200 000 000 AUD.
Poari su se odvijali u tri faze. U
prvoj, od listopada do studenoga
2001. godine, uzroci su bili udar gro-
ma i namjerno podmetanje poara.
Najve}i poari javili su se oko gradova
uz obalu i trajali su dvanaest dana.
Druga faza je po~ela 3. prosinca i
trajala je dvadesetjedan dan. Uzrok
poara bio je opet udar groma te jake
oluje koje su pomogle {irenju poara,
koji je za sobom ostavio velike {tete u
5 okruga.
Posljednji po~inje 24. prosinca. Jo{
uvijek nisu bili potpuno uga{eni ni ra-
niji poari, temperatura zraka bila je
oko 45C, relativna vlanost zraka Walesa i oko 5.000 iz ostalih drava
pala je ispod 10 %, sjeverozapadni Australije. Me|u gasiteljima u velikom
vjetar puhao je brzinom od 60 90 postotku sudjelovale su i ene.
km/h. Pored takvih uvjeta idealnih za U Novom Junom Walesu veliki po-
nastanak i {irenje poara, jedan od ari bili su 1924., 1968., 1994. i 2001.
Broj rtava Povr{ina (ha) Izgorjeli objekti
1968. 14 2 500 000 170
1994. 4 800 000 205
2001. 0 733 000 109
uzroka poara u ovoj tre}oj fazi bio je Uvidjev{i nedostatke u organiziranju
i namjerno podmetanje poara. Poli- vatrogastva u velikom poaru iz 1968.
cija Novog Junog Walesa uhitila je godine u kojem je izgorjelo 2.500 000
40 osoba osumnji~enih za podme- ha povr{ine i smrtno stradalo 14 ljudi,
tanje poara, 28 osoba su bili ma- pristupilo se boljoj organizaciji vatro-
loljetnici, a {estero su bile du{evno gastva ~iji rezultati su vidljivi u posljed-
bolesne osobe. Ovaj posljednji poar nja dva velika poara, a osobito u po-
potrajao je dvadesettri dana. Elemen- aru u 2001. godini u kojem je u dvo-
tarna nepogoda uzrokovana najve}im struko duljem vremenskom razdoblju
poarima u povijesti Australije prog- trajanja poara izgorjela znatno manja
la{ena je u 26 okruga. Cijelo vrijeme povr{ina (733.000 ha), bez ijedne lju-
trajanja poara prisutan je bio nepo- dske rtve te sa vrlo malim brojem
voljan vjetar koji je bio najja~i na Ba- povrije|enih.
dnjak i Boi}. U tim poarima, u krugu

8 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME


ZA[TITA STARIH STABALA/BUDU]NOST JEDNOG HRASTA U OSIJEKU
Pasti od starosti,
ili od ljudske ruke
O U ozra~ju poduzetni~ko profitabilnih
sim starih kestenova, koji su
uglavnom posje~eni zbog
razli~itih poduzetni~ko-gra|e-
vinskih razloga, u gradu Osi-
jeku postoje i druga stara stabla koja
zavre|uju pozornost @upanije i Gra-
da. Tako na uglu [kolske i Jegerove
ulice raste stari hrast i uz njega ve}a
zelena stabla {to upozorava na po-
vijesni zna~aj gradskog kvar-
ta i status hrasta lunjaka koji
bi trebao biti za{ti}en zako-
nom.
Budu}i da se radi o osobi-
to zna~ajnoj vrsti stabla koji,
u neku ruku, simboli~no za-
stupa Slavoniju, podsjetili bi-
smo na njegov gospodarstve-
ni i kulturno-povijesni zna~aj.
Hrast lunjak
veli~anstveno
listopadno drvo
Po Paoli Lanzari i Marielli
Pizzeti, hrast lunjak je veli-
~anstveno listopadno stablo,
~esto velike nepravilne kro{-
nje. Pripadnik je porodice
bukvi (Fagaceae), u kojoj se
jo{ nalazi i rod pitomih keste-
nova (Castanea). U opisi-
vanju hrasta lunjaka, latinski
Quercus robur L. 1758. (a po
Ehrhartu Q. pedunculata),
posebno se isti~e njegova vi-
sina, debljina i starost. Ve}ina
autora navode podatak da je
stablo vrlo rasprostranjeno
po europskome kontinentu i
dijelovima Male Azije. Nala-
zimo ga od Atlantskoga oce-
ana do Urala, Kavkaza i Ka-
spijskoga jezera. Na sjeveru
granica areala prua se do [kotske,
Skandinavije, a na jugu sve do Afrike.
U zapadnoj i isto~noj Europi ide viso-
ko u planine sve do 1200 metara na-
dmorske visine (Pireneji, Alpe i Ape-
nini). U nas su glasovite {ume u
porije~ju rijeke Save od Siska do Ze-
muna na povr{ini od oko 130 tisu}a
hektara. Po hrastovini je poznato
spa~vansko-bosutsko podru~je.
Slavonska hrastovina
poput kompjutora
Slavonska hrastovina je u 19. sto-
lje}u bila pravo otkri}e, vrlo traena
poslova sa gra|evinskim zemlji{tem,
zelenim povr{inama, nezvani~nim
parkovima i sli~no, ni{ta nije dovoljno
zakonski za{ti}eno da se ne bi moglo
preorati, izravnati, sru{iti, posje}i i ukloniti
Lunjak u biv{em Generalskom vrtu
roba poput dana{njih kompjutora. Na
milenijskoj izlobi u Budimpe{ti
(1900.), pi{e {umar Dragan Tonkovi},
izloen je hrastov trupac duine 28
metara i tri kocke hrasta izrezane u
komadu, od kojih je svaki komad
predstavljao to~no jedan kubi~ni me-
tar. Za njegov transport morala su se
spojiti ~etiri vagona. Od nekog dru-
gog stabla pripremljenoga za gospo-
darstvenu izlobu u Parizu, napra-
vljena je sojenica u koju je smje{ten
stol i nekoliko stolica.
Glas Slavonije (od 29. srpnja
1999. godine) prenio je podatak iz
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
ekologija
Pi{e:
nekih britanskih novina da se mr.
u glasovitoj {umi Sherwood Darko
gdje se skrivao hrabri junak i Getz
pustolov Robin Hood, nalazi
Foto:
stari oak (engleski: hrast) mr.
prsnoga promjera oko 2,50 D. Getz
metra, visine 61,50 metara,
dok mu grane dose`u {irinu
oko 60 metara. Stablo je sta-
ro 300 godina, te{ko 23 tone
i kao kuriozum, godi{nje ga
posjeti 675.000 posjetitelja.
Jedan od poznatijih hrasto-
va lunjaka kod Sifonske li-
nije u Parku prirode Kopa~ki
rit, umro je jo{ prije Do-
movinskoga rata. @ivio je naj-
manje 250 godina. Posljed-
njih godina odavao je ivot
jednom zelenom granom,
sve dok ga turisti~ki djelatnici
nisu odlu~ili prilagoditi potre-
bama turizma, nakon ~ega se
osu{io.
Hrastove u poplavnom
podru~ju Kopa~kog rita ribari
nazivaju hrastovima vode-
njacima, jer nisu prikladni za
izradu ~amaca. ^esto ih nala-
zimo u zajednici sa trstikom i
drugim vodenim biljkama.
Potje~u iz vremena druk~ijeg
re`ima nego {to je ovaj da-
nas. Stru~njaci ih navode
pod imenom hrast iz davnih vreme-
na ili Quercus robur relictum.
Sli~noga je naziva i biljna zajednica u
kojoj `ive.
Budu}nost prastarih
hrastova neizvjesna
Naalost, prastari hrastovi (ba{ kao
i kestenovi) sve su rje|i u prirodi i
parkovima Slavonije. One stare opje-
vane hrastove {ume iz vremena Josi-
pa Kozarca, nestale su u razdoblju
od druge polovice 19. stolje}a do
po~etka Prvoga svjetskog rata. Danas
su zakonom za{ti}eni u posebnim re-
9

Jaku postrani~nu granu trebalo bi
ankerirati specijalnim ~eli~nim uetom
Stru~ni tim Hrvatskih {uma
prilikom prikupljanja podataka
O{te}enja na kori od gelera granata
iz Domovinskoga rata
Trule na hrastu kao posljedica
neza{ti}enosti
10 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
zervatima {umske vegetacije kao i u
zoolo{kim i ornitolo{kim rezervatima.
U Hrvatskoj je kao pojedina~no sta-
blo za{ti}en Zeleni hrast kod Isla-
ma Latinskoga (op}ina Zadar) i neda-
vno jedan hrast lunjak u Donjem
Miholjcu. Ovaj na{ osje~ki hrast, pre-
ma sada{njim saznanjima, bio bi
vjerojatno tre}e stablo za{ti}eno
zakonom, ukoliko @upanija pokae
razumijevanje za na{e napore.
Prema o~evidu djelatnika Hrva-
tskih {uma, mr. sc. Borisa Drenjan~e-
vi}a, dipl. ing. {um., mr. sc. Darka
Getza, dipl. ing. biol. i Branka Rano-
gajca, profesora psihologije, stari
hrast lunjak u dvori{tu privatne {ko-
le Gaudeamus, a kojeg jo{ neki zovu
hrastom Generalcem, moda po
imenu nekada{njeg Generalskoga
parka u kojem se on nalazio, star je
oko 240 godina. Prsnoga promjera
123,5 cm i visine 22,5 metara). Posa-
|en je vjerojatno jo{ u vrijeme osni-
vanja parka.
Premda je za{ti}en Generalnim ur-
banisti~kim planom iz 1988. godine,
te Rje{enjem o preventivnoj za{titi
urbanisti~ke cjeline grada Osijeka
(br.:Up-Jo01552/3-88-^z/07 od 19.
prosinca 1988. godine), kojim se {titi
cjelokupan prostor povijesno zna~aj-
noga dijela grada Osijeka, hrast je u
nekoliko navrata bio izloen nepri-
mjerenoj sje~i postrani~nih grana,
zbog listinca koji je zaprje~avao pro-
tok ki{nice u olucima spomenute pri-
vatne {kole. Drugom prilikom znatno
mu je o{te}eno postrani~no korijenje
ukopavanjem cijevi gradske toplane.
Nije se pazilo ni na ponik koji je te-
meljito posje~en unato~ protestima
Osje~kih zelenih. Rane od gelera kao
i posje~ene grane nisu premazane
za{titnim sredstvom (kasnije samo
neke).
Opseni materijal s prijedlogom
zakonske za{tite, proslije|en je Gra-
Na milenijskoj
izlo`bi u Budimpe{ti
(1900. god.), pi{e
{umar Dragan
Tonkovi}, pojavio se
hrastov trupac
du`ine 28 metara i
tri kocke hrasta
izrezane u komadu,
od kojih je svaki
komad
predstavljao to~no
jedan kubi~ni
metar.
U glasovitoj {umi
Sherwood u
Engleskoj, gdje se
skrivao hrabri junak
i pustolov Robin
Hood, nalazi se stari
oak (engleski
hrast) prsnoga
promjera oko 2,50
metra, visine 61,50
metara, dok mu
grane dose`u {irinu
oko 60 metara.
Stablo je staro 300
godina, te{ko 23
tone i kao kuriozum,
godi{nje ga posjeti
675.000 posjetitelja.
du, @upaniji i Ministarstvu za{tite
okoli{a i prostornoga ure|enja (prvi-
put 1979., drugi puta 2000. godine).
Tako|er je zatraena financijska pot-
pora za sanaciju o{te}enja i u~vr{}i-
vanja (ankeriranje) grana koje ugroa-
vaju automobile i pje{ake. Na na{e
molbe i zahtjeve nikada nije odgovo-
reno.
Nesumnjivo jest da je hrast bole-
snik i potrebna su sredstva za sana-
ciju o{te}enja. Razgovaraju}i s poz-
natim hortikulturnim stru~njakom Eri-
chom Werftom koji je sanirao glaso-
viti sisa~ki hrast Julius, mi{ljenja je,
da je osje~ki hrast u lo{ijem stanju
nego {to izgleda na fotografijama.
Uzroci njegovu propadanju su asfalt
nogostupa koji je prekrio povr{insko
korijenje, neodr`avanje tla podno sta-
bla, {tetni plinovi automobila koji pro-
laze [kolskom i Jegerovom ulicom,
spomenute sje~e postrani~nih grana,
o{te}enja od gelera itd. Iz tih razloga
kro{nja stabla se pomalo spu{ta,
hrast postaje ni`i.
Budu}i da ovaj hrast nije ni najsta-
rije niti najve}e stablo u Hrvatskoj,
ipak ima povijesni i hortikulturni zna-
~aj za grad Osijek te zasluuje osobi-
tu pozornost. Stoga apeliramo na
mjerodavne, prije svega na Grad i
@upaniju da izdvoje nov~ana sred-
stva za njegovu za{titu. Bila bi daka-
ko velika {teta da kao stari kesten iz
Ribarske ulice (a koji je tako|er bio
zakonom za{ti}en internim odluka-
ma i rje{enjima) zavr{i posje~en u
cjepanice u nekom podrumu lokal-
nog poduzetnika.
OSIJEK / RASPRAVA O NACIONALNOJ [UMARSKOJ POLITICI I STRATEGIJI
Pi{e:

Ne preslikavati zakone,
Antun
Zlatko
Lon~ari}

Foto:
A. Z.

ne prodavati {ume
Na javnoj raspravi u Osijeku o Nacionalnoj me|unarodno preuzetim i potpisanim
Lon~ari}

obvezama. No valja se priupitati: Jes-

{umarskoj politici i strategiji, u organizaciji mo li spremni na sve to? Moemo li
Ministarstva poljoprivrede i {umarstva Hrvatske, se za{tititi i kako? Nacionalnom {u-
marskom politikom i strategijom elja
uvodna izlaganja podnijeli su pomo}nik ministra nam je odrediti na{ put, {to elimo u
@eljko Renduli}, stru~ni suradnik u Ministarstvu budu}nosti od {umarstva, kuda i kako
Ivan I{tok te Mladen Slunjski i Stjepan Lon~ar iz dalje naglasio je u uvodu @eljko
Renduli}.
Hrvatskih {uma

Dipl.
ing.
@eljko Dipl. Dipl.
Renduli}, ing. ing.
zamjenik Ivan Ivan
ministra I{tok Hodi}

Z apo~inju}i izradu Nacionalne {u-

marske politike i strategije bili
smo svjesni kako }emo potaknuti
mnoge polemike, sumnje, pa ~ak i
bojazni i otvoriti niz pitanja, pa i
klju~no, treba li nam uop}e nacional-
na {umarska politika i strategija, odno-
sno za{to je treba raditi? istaknuo je
u uvodu dipl. ing. @eljko Renduli}. A
odmah i odgovorio: Zato {to je uop}e
nemamo! U skladu sa strate{kim inte-
resom Hrvatske i tenji za pristu-
panjem Europskoj uniji, na{a je drava
ve} potpisala Sporazum s WTO-om,
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju
i pristupanju europskim integracijama i
ratificirala ve}inu dokumenata global-
nog i me|udravnog zna~aja, koji
izravno ili neizravno utje~u na gospo-
darenje {umama. Preuzela je time
obvezu uskla|ivanja dravne {umar-
ske politike sa me|unarodno prihva-
}enim na~elima. Potpisom i ratifika-
cijom me|unarodnih dokumenata Hr-
vatska se obvezala na odrivo gospo-
darenje svim {umama, s otklonom od
tradicionalnog koncepta odrive pro-
izvodnje drva i davanja jednake
vanosti ekolo{kim i socijalnim vrijed-
nostima {uma. Stoga ovim doku-
mentom moramo jasno definirati po-
loaj i obveze {umarstva prema
U svojoj raspravi mr. sc. Pavle Vra-
tari}, upravitelj Uprave {uma Osijek,
op{irno je govorio o strate{kom cilju
{umarstva Hrvatske, a to je odrivo
gospodarenje na{im prirodnim {uma-
ma koje prepoznaje svijet i za koje
nama {umarima po struci i odaje priz-
nanje. Stoga, kae Vratari}, u Nacio-
nalnoj {umarskoj politici i strategiji
jedno od najvanijih poglavlja upravo
bi trebalo biti odrivo gospodarenje
na{im {umama, {to nam uostalom na-
lau i potpisani dokumenti iz Helsin-
kija.
Sljede}i sudionik u raspravi, dipl.
ing. Ivan Hodi}, zamjenik direktora

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 11


U svijetu poznati Kopa~ki rit
ovdje je ve} stolje}ima, pa ako
su ga do sada znali sa~uvati
{umari, otkud sada toliko brige
i bojazni za Kopa~ki rit kod
novonastalih okoli{nih
stru~njaka, jer u Parku prirode
Mihaljevi}, ~iji su prijedlozi bili jasno
okrenuti prema za{titi prirode i okoli-
PRILOG RASPRAVI O
{u. Ona je istakla kako je upravo ne-
davno izra|ena i Nacionalna strate-
gija za{tite okoli{a, stoga je sli~na
strategija neophodna i {umarstvu Hr-
vatske. Svojom raspravom o zabrani
gospodarenja {umama u za{ti}enom
Odr`ivo
podru~ju Parka prirode, potaknula je

nema niti jednog {umarskog
stru~njaka.
Hrvatskih {uma, govorio je o strate{-
kim ciljevima hrvatskog {umarstva: ne
dozvoliti smanjenje povr{ina pod {u-
mama, a u onim slu~ajevima kada se
moraju posje}i odre|ene povr{ine
zbog prenamjene u ceste, dalekovode
i sli~no, trebalo bi osigurati ve}e nak-
nade za podizanjem istih pa i ve}ih
{umskih povr{ina. Osobito se zalagati
za to da se strancima ne dozvoli ku-
povanje na{ih {uma i {umskog zemlji{-
ta, (jer oni imaju financijsku mo} i vrlo
bi rado kupovali na{e vrijedne i o~uva-
ne {ume).
O odnosima sa drvnom industrijom,
govorio je dipl. ing. Stjepan Lon~ar i
naglasio: kada rije{imo probleme u toj
bran{i, bit }e otprilike 70 posto rije{e-
ni i na{i me|usobni odnosi.
Mi ne moemo jednostavno pre-
slikati zakone Europske unije u na{e,
jer i prilike u Hrvatskoj su posve dru-
ga~ije od onih u Europi istaknuo je
dipl. ing. Dragomir Pfeifer, upravitelj
{umarije Darda. Nigdje u materijali-
ma za izradu Strategije nisam vidio ni
rije~i o na{em u Baranji goru}em pro-
blemu, a to je nerazminiranost na{ih
{umskih povr{ina, gdje nam propadaju
velike koli~ine ve} dozrelih topolovih
{uma, a nama je etat svake godine sve
strate{ki
nekoliko e{}ih rasprava djelatnika
upravo iz Baranje. Dipl. ing. Zlatan
Mihaljevi} iz {umarije Tikve{, postavio
je pitanje znaju li u Parku prirode da
[umarija Tikve{ nema {to raditi zbog
njihovih novih zabrana radova. A dje-
Strate{ki je cilj
latnici te {umarije ive od proizvodnje {umarstva Hrvatske
drvnih sortimenata. Poznati u svijetu odrivo gospodarenje, a
Kopa~ki rit ovdje je ve} stolje}ima, pa
to zna~i posebna briga
ako su ga do sada znali sa~uvati
{umari, otkud sada toliko brige i koju valja posvetiti
bojazni za Kopa~ki rit kod novonasta- prirodnim {umama i
lih okoli{nih stru~njaka, jer u Parku
nastojanju da se
prirode nema niti jednog {umarskog
stru~njaka. O natjecanju koje je otpo- optimalno koristi njihov
~elo prije nekoliko godina izme|u {u- biolo{ki i gospodarski
mara i okoli{nih stru~njaka i za{titara,
potencijal sukladno
govorio je i dipl. ing. Mladen Slunjski.
Na{e {umarstvo uskoro bi moglo znanstvenim i
ostati upola manje ako se nastavi prakti~nim
trend za{tite novih povr{ina {uma od dostignu}ima {umarske
za{titara, jer ve} je danas gotovo 10
posto na{ih {uma u{lo pod svojevrsnu struke
za{titu od upravo samih {umara.
Ve} prije dvadesetak godina
slu{ao sam ne{to sli~no u ovoj istoj
dvorani o strategiji u {umarstvu, rekao
je dipl. ing. Mata [ar~evi} iz Vinkova-
ca. Bojim se da }emo ako na{e Hr- Mr.
sc.
vatske {ume d.o.o. budu bile u gubi-
tku svi kompletno zavr{iti na Zavodu Pavle
Vratari}
za zapo{ljavanje. Stoga bi {umarstvo
Hrvatske trebalo podijeliti u tri dijela,
jer to i praksa pokazuje kao najbolje

manji. Tako|er bi trebali u Hrvatskoj
osnovati Institut za topolu, jer toga u
Hrvatskoj nema, a praksa je pokazala
kako je to na{a nunost, makar to bio
Dipl.
ing.
Mata
[ar~evi}
i odjel pri sada{njem Institutu u Jastre-
barskom predlae gosp. Pfeifer.
Tko je prije ~uvao {ume
U raspravu se uklju~ila i ravnateljica
Parka prirode Kopa~ki rit dr. sc. Melita
Nigdje u materijalima za izradu
Strategije nema ni rije~i o na{em
u Baranji goru}em problemu, o
nerazminiranosti na{ih {umskih
povr{ina, gdje nam propadaju
velike koli~ine ve} dozrelih
topolovih {uma.
rje{enje. Zatim prigodom izrade Stra-
tegije, trebalo bi odmah odrediti to~an
broj zaposlenih u budu}em {umarstvu
Hrvatske, jer je to bitno naglasio je
[ar~evi}.
Dipl. ing. Andrija [tefan~i} iz Upra-
ve {uma Na{ice, zalae se za jasnije
definiranje sada{njega stanja ekosusta-
va, jer pitanje je ho}emo li u budu}-
nosti odrati sada{njih 37 posto povr-
{ina {uma ili }e ih biti vi{e, a ne daj
Boe smanjiti?
O tradicijskoj vrijednosti {umarstva
isto~ne Slavonije u Strategiji nema ni
rije~i, podsjetio je dipl. ing. Luka Vuko-
kog cilja Odrivo gospodarenje hrva-
vac, upravitelj Uprave {uma Vinkovci.
Jer spa~vanske {ume nisu same od
sebe postale ono {to predstavljaju da-
nas za Hrvatsku i Europu! Stoga gosp.
Vukovac pita: Moramo li slijepo
slu{ati Irce, koji nemaju ni tako bogate
{ume ni takvu stoljetnu tradiciju? Ve-
}ina sudionika u raspravi se upitala ko-
liko }e uop}e prijedloga biti prihva}e-
no i uneseno u Nacionalnu {umarsku
politiku i strategiju, a koja je toliko
bitna za {umarstvo Hrvatske u budu}-
nosti.
D
okument Nacionalna {umar-
ska politika i strategija cjelo-
vita je informacija o trenuta~-
nom stanju, potencijalima i
predvi|enom budu}em razvitku {u-
marstva, lovstva te drugih prate}ih dje-
latnosti.
Svojim sadrajem i strukturom treba
pruiti podlogu za izradu planova
ukupnog razvoja, preporu~iti ulaganja
potencijalnim investitorima i partneri-
ma, te tako otvoriti mogu}nost za-
po{ljavanja u osnovnoj i prate}im dje-
latnostima.
Posebno se o~ekuje dorada strate{-
tskim prirodnim {umama.
Odrivo gospodarenje definirano je
jo{ Helsin{kim sporazumom 1993.
godine. Hrvatsko {umarstvo na pod-
ru~ju odrivog razvoja prednja~i u svi-
jetu, a {umarska struka visoko je cije-
njena. Gospodarimo sa 95 posto pri-
rodnih {uma, dok je to u poznatoj
{umarskoj zemlji [vedskoj svega jedan
posto, ili pak u Finskoj 5 posto starih
prirodnih {uma. Danas u vrijeme re-
strukturiranja Poduze}a, koje je, mora-
mo to priznati, odigralo svoju zna~aj-
nu ulogu u ratnim uvjetima, trebamo

12 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME

NACIONALNOJ [UMARSKOJ POLITICI
POL I STRATEGIJI
gospodarenje {umama,
cilj hrvatskog {umarstva
voditi brigu o tome da ono {to je dob-
ro: prirodna obnova, odrivi razvoj i
integralno upravljanje i gospodarenje
{umama, ostanu principi koji su osigu-
rali da danas gospodarimo stabilnim
{umskim ekosustavima. Ukratko, da-
nas imamo izvanredne {ume i Po-
duze}e u restrukturiranju. A jedna je
od glavnih zada}a restrukturiranja ko-
mercijalizacija poduze}a, te smanjenje
broja uposlenih. Stoga, od strategije
razvoja o~ekujem i kompenzaciju
smanjenja broja zaposlenih kroz do-
datno upo{ljavanje u novim resursima.
Odrivo gospodarenje u {umarstvu
Hrvatske podrazumijeva posebnu bri-
gu koju valja posvetiti prirodnim
{umama i nastojanjima da se njihov
biolo{ki I gospodarski potencijal kori-
sti optimalno I sukladno znanstvenim i
prakti~nim dostignu}ima {umarske st-
ruke. A sve ostale mjere moraju biti u
skladu s tim ciljem. To }e ujedno biti
i naju~inkovitiji odgovor pojavi propa-
danja {uma.
Kao gospodarska mjera unapre|e-
nja u okviru odrivog razvoja, name}e
se mogu}nost konverzije {uma niskog
uzgojnog oblika panja~a, u visoke
regularne sastojine. Usvojenim Pro-
gramom razvoja 1991-2025. Hrvat-
ske {ume predvi|aju godi{nje izvr{iti
konverziju na 1250 ha, {to zna~i kroz
35 godina izvr{ile bi se konverzije na
43.750 hektara. Potencijalne mogu}-
nosti {to se ti~e povr{ina su i desetak
puta ve}e i treba ih strate{ki predvid-
jeti.
Programom razvoja Poduze}a, ula-
ganjem u pro{irenu biolo{ku repro-
dukciju predvi|a se dostizanje visoke
razine {umovitosti od 40 posto za Hr-
vatsku, a tako dostignuta razina {umo-
vitosti trebala bi zadovoljiti i sve na-
brojane kriterije potrajnog gospoda-
renja.
Me|utim, nije nevano pitanje gdje
}e se intervenirati u cilju pove}anja
{umovitosti kako bi se postigla nuna
uravnoteenost {umovitosti? Uvidom
u pregled {umovitosti Osje~ko-ba-
ranjske upanije, utvr|ena je {umovi-
tost od samo 25 posto, a izraen je i
nejednolik raspored {uma. Podru~je
isto~nog dijela @upanije {umovito je
tek oko 10 posto. Prostor bez {uma
pokriven je uglavnom agroekosustavi-
ma. Ve}i postotak {umovitosti u gole-
mim povr{inama agroekosustava una-
prijedio bi poljodjelsku proizvodnju,
jer bi pove}anjem {umskog fonda
do{lo do izmjene mikroklime, ali i do
pove}anja broja vrsta korisne faune,
posebice ptica, {to bi umanjilo potre-
bu upotrebe pesticida. [uma ujedno
predstavlja i vrlo u~inkovit vjetrobran-
ski pojas {to umanjuje isu{ivanje i
odno{enje tla. Sve to, dakako, potreb-
no je gospodarski prora~unati kako bi
se postiglo odre|eno ravnovjesje u
ozra~ju optimalnoga gospodarskog
u~inka. Prenamjena zemlji{ta iz poljo-
privredne djelatnosti u {umarstvo,
o~ekivano bi i{la tee. Me|utim, i za
to postoji prijedlog, koji po na{em
mi{ljenju zasluuje posebno poglavlje
u projektu Nacionalna {umarska poli-
tika i strategija, a to je proizvodnja
biomase za energiju. To bi poglavlje
sigurno posebno pozdravio i financijer
projekta Vlada Republike Nizo-
zemske, koja je na tom podru~ju,
premda otima zemlju od mora, drav-
nom politikom razli~itih poticaja oti{la
dalje.
Proizvodnja biomase i bioenerget-
ske plantae danas su od velikog zna-
~aja, jer je proizvedena energija dobi-
vena izravno od atmosferskog CO2.
Mogu}nost proizvodnje biomase me-
kih li{ta~a u kratkim ophodnjama na
tom podru~ju istraili smo u sklopu
razli~itih projekata obzirom na stani{-
te, vrste i klonove, kao i potrebnu teh-
niku i tehnologiju. Na{i se rezultati
ve} koriste u proizvodnji, ali naalost
ne kod nas. Europske drave svojom
politikom omogu}uju ustanovljenje
bioenergetskih plantaa. Poticaji dola-
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
ze iz razli~itih pravaca, a odnose se na
smanjenje povr{ina u poljoprivrednoj
proizvodnji, kori{tenje obnovljivih re-
sursa, po{tivanje Kioto protokola,
kona~ni u~inak je isplativost i potreba
takve proizvodnje.
Ministar za{tite okoli{a i prostornog
ure|enja dr. Boo Kova~evi}, upozo-
rio je na mogu}a razvojna ograni~enja
koja nas o~ekuju ograni~avanjem emi-
sije CO2. A jedan je od strate{kih od-
Pripremio:
govora i proizvodnja biomase vo|ena
Antun
od strane {umara. Stoga, predlaemo Zlatko
temeljitu razradu i posebno poglavlje Lon~ari}
o proizvodnji biomase u Nacionalnoj
{umarskoj politici i strategiji. Foto:
A jedan je od najvanijih ciljeva A. Z.
Strategije uz razvoj omogu}iti ve}e Lon~ari}
zapo{ljavanje, {to se preuzimanjem i
razradom ove dionice i postie. Na{i
brojni mladi kolege {umari, od Strate-
gije {umarstva o~ekuju zaustavljanje
nepovoljnih trendova smanjenja djelo-
kruga poslova u {umarstvu, posebno
Kao gospodarska mjera
unapre|enja u okviru odrivog
razvoja, name}e se mogu}nost
konverzije {uma niskog uzgojnog
oblikapanja~a, u visoke regularne
sastojine. Usvojenim Programom
razvoja 1991.2025., Hrvatske
{ume predvi|aju godi{nje izvr{iti
konverziju na 1250 ha, {to zna~i
kroz 35 godina izvr{ile bi se
konverzije na 43.750 hektara.
na za{ti}enim objektima te njihovo
pove}anje, za {to postoji potreba i
mogu}nosti, a {to se pametnom poli-
tikom treba iskoristiti u cilju op}eg
razvoja.
I na kraju, zalaem se za definitivni
odrivi razvoj uz integralno upravlja-
nje i kori{tenje {uma i {umskih zem-
lji{ta, snano i dobro organizirano po-
duze}e koje }e podrati razvoj i
zapo{ljavanje, a posebno za stvaranje
uvjeta kako bi se {umarstvo pro{irilo
na proizvodnju biomase nunu za
ukupni razvoj.
Dokument Nacionalna {umarska
politika i strategija hrvatskog {umar-
stva, mora potvrditi i odrediti pravce
razvoja struke u bliskoj budu}nosti, ali
i {irom otvoriti vrata potencijalnim in-
vestitorima.
13
 austrija
HRVATSKI [UMARI U [TAJERSKOJ
Austrijska iskustva u
kori{tenju biomase
Isporuka ivera kroz cijevi putem
drvne pumpe.
Skladi{te biomase (ivera)
Jedno od postrojenja za grijanje
14 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
N
a poziv Zemaljske komore
za poljoprivredu i {umar-
stvo [tajerske (Landeskam-
mer fr Land und Forstwirt-
schaft in Steiermark, Graz), grupa hr-
vatskih {umara boravila je u Austriji.
Svrha posjeta bila je upoznavanje s
projektom pridobivanja i uporabe to-
plinske energije iz biomase i s time
vezano ugovaranje izme|u isporu~i-
telja i korisnika, kao i sustavom poti-
caja za iskori{tenje energije biomase.
Osim toga eljelo se saznati i ne{to
vi{e o na~inu udruivanja privatnih
{umovlasnika, te ulogom Zemaljske
komore za poljoprivredu i {umarstvo
u razvoju i unaprje|enju {umarstva u
privatnim {umama.
Hrvatski {umari su najprije obi{li
mala postrojenja za pridobivanje i di-
stribuciju toplinske energije iz drvnog
ivera te upoznali na~ine opskrbe. Jed-
no takvo postrojenje nalazi se u ma-
lom {tajerskom mjestu Walkersdorf,
gdje se uz pomo} jedne kotlovnice
ve} tre}u godinu proizvodi toplinska
energija (grijanje vode u radijatorima)
za 11 stanova prosje~ne veli~ine 70-
ak m2. Postrojenje je veli~ine 64 kW,
sa spremi{tem (punjenjem) 40 m3 drv-
noga ivera i godi{njom potro{njom
ivera od priblino 150 m3. Cjelokupna
investicija za kotlovnicu i spremnik
ivera vrijedna je oko 30.000 {ilinga
(do razdjelnice topline, odnosno
mjera~a utro{ka). Investitor je podu-
zetnik koji se bavi proizvodnjom i di-
Cjelokupna investicija za kotlovnicu
i spremnik ivera vrijedna je oko
30.000 {ilinga (do razdjelnice top-
line, odnosno mjera~a utro{ka).
Investitor je poduzetnik koji se bavi
proizvodnjom i distribucijom ove
toplinske energije. 40 % iznosa
investicije daje se iz prora~unskih
sredstava osiguranih od strane
Komore, kao poticaj za ovakvu
proizvodnju.
Pi{e:
mr. sc. @eljko Toma{i}
stribucijom ove toplinske energije, a
prema spomenutome projektu, ~iji je
nositelj Zemaljska komora za poljopri-
vredu i {umarstvo [tajerske, 40 % iz-
nosa investicije daje se iz prora-
~unskih sredstava osiguranih od strane
Komore, kao poticaj za ovakvu
proizvodnju. Poduzetnici u projektu
ujedno su i mali {umovlasnici koji
potrebnu koli~inu drva za iver osigura-
vaju iz svojih i {uma okolnih {umovla-
snika. Drvo se nakon sje~e mora
prosu{iti 1 - 2 godine, nakon toga se
ivera i uskladi{tava. Prosje~na koli~ina
vlage ivera treba biti izme|u 20 i 25
% te je takav spreman za uporabu.
Iveranje se obavlja ve}im ivera~em
snage motora od priblino 250 kW,
koji je u zajedni~kom vlasni{tvu neko-
liko {umovlasnika. Radni kapacitet
ivera~a je oko 80 m3 izra|enoga ivera
po satu (oko 20 m3 oblog drveta).
Cijena obloga drveta za iveranje kre}e
se od oko 12 - 15 /m3, a tro{kovi
iveranja iznose prilino 3 /m3.
Postrojenje veli~ine 260 kW, s mo-
gu}no{}u pro{irenja na 330 kW, kapa-
citetom spremi{ta za iver od 540 m3,
godi{njom potro{njom ivera od pri-
blino 580 m3 vrijedno je oko
173.000 {ilinga. Takvo postrojenje tre-
nutno opskrbljuje toplinskom ener-
gijom zgradu op}ine, vatrogasnu bri-
 lovno gospodarstvo
gadu, sportsku dvoranu, {kolu, gostio-
nicu i dva stana u mjestu. Projekt
DR@AVNO LOVI[TE PETROVA GORA III/25
snabdijevanja toplinom spomenutih
korisnika je realiziran sklapanjem ugo-
vora op}inskog vodstva s privatnim
poduzetnikom koji vodi taj posao.
Osim toga zanimljiv je i na~in ispo-
ruke ivera za grijanje doma}instava u
selima ovoga dijela [tajerske. Uz
Lovi{te na putu
oporavka
klasi~ne kontejnerske prikolice za
prijevoz ivera, kao posebno zanimljivo Pi{e:
rje{enje moemo izdvojiti jedan proto- Miroslav Mrkobrad
Foto:
M. Mrkobrad, D. Serti}

Cijena m3 ivera Lovi{te Petrova

iznosi oko 22 /m3 gora karlova~ke
bez PDV-a (10 %). Uprave {ume s
Godi{nje se potro- oko 13.000 ha
{a~ima isporu~i povr{ine spada
ovom prikolicom me|u
oko 1.600 m3 ive- najperspektivnije
ra, {to zna~i top- u Hrvatskim
linski ekvivalent {umama. Tijekom
priblino 800.000 Domovinskog
kWh godi{nje. rata devastirano,
na putu je
tip prikolice za prijevoz ivera s auto-
matskim samopunjenjem i pra-
oporavka. No
njenjem u skladi{ta korisnika sustavom prije svega
cijevi, tzv. crpka za iver. Prikolica kao
pogonski stroj za vu~enje koristi poljo- potrebna je
privredni traktor, snage motora
izme|u 44 i 52 kW. Ciklonski ure|aj
obnova lova~ke
koji slui za pogon savitljive usisne
cijevi za samopunjenje (suction pipe) i
ku}e Muljava
cijevi za punjenje skladi{ne komore
korisnika (filler pipe) pokre}e se pu-

tem kardanskog vratila spojenog na
traktor. Osiguran je stalan i ravnomje-
ran tijek, odnosno protok iverne tvari
kroz cijevi, s mogu}no{}u neke vrste
doziranja, tako se skladi{na komora za
iver moe puniti do samog vrha, bez
tzv zra~nih jastuka. Promjer savitlji-
vih cijevi je 15 cm, duljina cijevi je 20-
ak m, a daljina na koju dosie glava za
punjenje uz konstantan mlaz s dozi-
ranjem punjenja iznosi oko 10 m.
Kapacitet prostora prikolice za iver je
16 m3 iverne tvari, normalne vlanosti
(20-25 %). Za punjenje 20 m3 ivera
potrebno je oko 40 min. Valja naglasi-
ti da je za takav sustav opskrbe
potro{a~a iverom potrebno osigurati
iver fine strukture, koji moe biti
pomije{an s piljevinom, ali bez du-
guljastih komadi}a. Cijena m3 ivera
iznosi oko 22 /m3 bez PDV-a (10 %).
Godi{nje se potro{a~ima isporu~i
ovom prikolicom oko 1.600 m3 ivera,
{to zna~i toplinski ekvivalent priblino
800.000 kWh godi{nje.
U
obnovi lovi{ta nakon 1995.
puno smo napravili dobro-
voljnim radom i tako smanji-
li tro{kove, no ne moemo
sve. Nisu problem samo lovnotehni~ki
objekti nego i smje{taj. Lovi{te Petro-
va gora nema ni reprezentativnu, ni
Dipl. ing Lovo~uvar
Draen Darko
Mati~i} Josipovi}
bilo kakvu lova~ku ku}u u kojoj bi odsjesti 20 i vi{e gostiju. No ona je u
odsjeli gosti lovci iz inozemstva, bez ratu potpuno devastirana i nuna je
kojih je dobro poslovanje nekog njezina potpuna rekonstrukcija.
lovi{ta nezamislivo. Istina, na ovom Tako najve}i problem dravnog
podru~ju, na odli~noj lokaciji postoji lovi{ta III/25, Petrova gora, vidi upravi-
ugostiteljski objekt, nekad nadaleko telj karlova~ke Uprave {uma dipl. ing.
poznata Muljava. U njoj je moglo Ivica Grgin~i}. I ostali odgovorni za

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 15

 Ovo je najbolje stani{te za divlju
svinju i srne}u divlja~ u sredi{njoj
Hrvatskoj: optimalan sastav {um-
skih zajednica, obilje vode tijekom
cijele godine, dovoljno livadnih i
pa{nja~kih povr{ina, te relativan
mir u {umi.
uspje{no poslovanje ove djelatnosti
slau se da se ovo pitanje mora hitno
rije{iti kako bi, po mnogima jedno od
najperspektivnijih lovi{ta sredi{nje Hr-
vatske, stvarno postalo traeno lovno-
gospodarsko pa i turisti~ko odredi{te.
Jer u prihodu nekog lovi{ta, a krajnji
cilj je dobro poslovanje, ugostiteljska
ponuda donosi i 40-ak %. A ovo je
lovi{te gotovo idealno smje{teno. Do
njega se iz Zagreba stie za sat vre-
mena Autocestom ZagrebKarlovac
pa dalje magistralnom prometnicom
prema Plitvi~kim jezerima do
Tu{ilovi}a i jo{ 10-ak km do Vojni}a.
Turisti }e rado razgledati i Karlovac,
grad koga oplakuju ~etiri rijeke, Kora-
na, Dobra, Mrenica i Kupa, grad skla-
U prostoru lovi{ta dva su ogra|ena
dijelagatera. Manji, povr{ine 240
ha, namijenjen uzgoju, za{titi i lovu
muflona i jelena lopatara, i ve}i,
povr{ine 1884 ha koji je sluio za
intenzivan uzgoj divljih svinja.
dne arhitekture s povijesnom jezgrom.
No lovi{te je, {to je jo{ vanije, jed-
nako blizu mogu}im gostima sa za-
padne strane, iz Slovenije, Austrije,
Italije, Njema~ke.
U srcu Korduna
Petrova gora brdski je masiv na
desnoj strani rijeke Kupe, riznica ispre-
pletenih povijesnih doga|aja. Godine
1097. ondje je u odlu~noj bitki
izme|u Ma|ara i Hrvata poginuo i
Petar Sva~i}, posljednji kralj hrvatske
krvi. S njegovom smr}u pokopana je i
hrvatska dravnost koja se ponovno
uspostavila gotovo nakon 9 stolje}a.
U razdoblju od 19411945. godine to
je bilo popri{te antifa{isti~kih borbi i
djelovanja, a od 19911995. upori{te
pobunjenih Srba u kojem je razdoblju
i lovi{te bilo okupirano i potpuno de-
16 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
U lovi{tu je obilje livada i
pa{njaka
vastirano, podsje}a na neke povijesne
odrednice rukovoditelj odjela za lov-
stvo karlova~ke Uprave dipl. ing.
Draen Mati~i}.
To lovi{te brdskoga tipa oduvijek je
bilo dravno. Osnovano je 1948. i sve
do 1990. njime je upravljalo [umsko
gospodarstvo Karlovac. Geografski,
svojim zapadnim dijelom danas pripa-
da Karlova~koj, a isto~nim Sisa~ko-
moslava~koj upaniji. Gospodarski,
prostire se na podru~ju kojim gospo-
dare tri {umarije, Vojni}, Gvozd i To-
pusko. Petrova gora nalazi se na
prijelazu Dinarskog masiva u Panon-
sku nizinu na klju~nom prirodnom
pravcu koji povezuje primorsku i go-
ransku sa sjevernom Hrvatskom i sre-
Skladi{te hrane za divlja~
dnjom Europom. Lovi{te je ome|eno
prometnicom Vojni}GvozdTopusko
sa sjeverne i isto~ne strane, zapadnu
granicu ~ini prometnica Vojni}Kr-
stinja (V. Kladu{a, BiH), a juna grani-
ca je dravna granica sa BiH. ^eka u Petrovoj gori
Lovi{te Petrova gora prostire se na
13.640 ha od ~ega na {ume i {umsko
zemlji{te otpada ~ak 11.000 ha. To je
cjelovit {umski kompleks i tek je u
rubnim dijelovima namijenjen poljopri-
vrednoj proizvodnji, koju karakterizi-
raju orani~ne povr{ine i livadno
pa{nja~ke biljne zajednice. To tipi~no
sredogorje najniu nadmorsku visinu
biljei na 130 m dok je najvi{i vrh Mali
Petrovac, 512 m. Ostali vrhovi naniza-
ni su u sredi{njem i zapadnom dijelu
lovi{ta Veliki Petrovac (507 m), Ve-
lebit (482 m), Magar~evac (474 m),
Hrastovac (463 m) i Kijak (437 m).
Petrova gorakrajolik
Lovi{te Petrova gora je zbog oblika i
inklinacije terena te geolo{kog sastava
bogato povremenim i stalnim izvori-
ma i potocima, koji kroz ~itavu godinu
daju dovoljne koli~ine vode tlu i vege-
taciji a isto tako i divlja~i.
Ovo je najbolje stani{te za divlju
svinju i srne}u divlja~ u sredi{njoj Hr-
vatskoj istaknut }e Draen Serti} iz
Slube za lovstvo. Nekoliko elemena-
ta potkrepljuje ovu tvrdnju optima-
lan sastav {umskih zajednica, obilje
vode tijekom cijele godine, dovoljno
livadnih i pa{nja~kih povr{ina, te rela-
tivan mir u {umi, {to je za divlja~
itekako zna~ajno.
Srna, divlja svinja...
Najzastupljenije vrste krupne div-
lja~i su srna (prema gospodarskom
kapacitetu lovi{ta ondje moe obita-
vati 138 grla) i divlja svinja (150 grla).
Od sitne divlja~i stalne vrste su zec
obi~ni (50 grla), divlja ma~ka (50 grla),
jazavac (30 grla), kuna zlatica (10
grla), kuna bjelica (10 grla), lasica
mala (50 grla), puh (50 grla), lisica (50
grla), tvor (50 grla), vrana siva (30 klju-
nova), vrana ga~ac (30 kljunova),
svraka (50 kljunova), {ojka kre{talica
(50 kljunova). No tu su i sezonske
vrste {ljuka bena (stalna) i golub
divlji-grivnja{ (selica) kao i sisavci:
vjeverica, je obi~ni, mi{ {umski, rovka
{umska, voluharica {umska. Od ptica
zastupljeni su jastreb koko{ar, kobac
pti~ar, {kanjac mi{ar, vjetru{a kliktava,
sova {umska, }uk i grlica divlja.
[umske zajednice idealno su raspo-
re|ene. Prevladava zajednica brdske
bukove {ume s mrtvom koprivom, s
udjelom od 75%. U njoj je sloj grmlja
~esto vrlo bogat, a osobito je bujno
prizemno ra{}e. Druga je po vanosti
niska {uma hrasta kitnjaka i obi~nog
graba (10%), te zajednica hrasta
kitnjaka i pitomog kestena. Ona dolazi
na visini od 250 do 510 metara na
blaim nagibima i distri~nim kombiso-
lima, tipi~nim, srednje dubokim do
dubokim tlima. Ostalu povr{inu ~ine
zajednice crne johe, graba te kulture
crnogorice. [ume su preteno jedno-
dobne sjemenja~e (s malim udjelom
panja~a) s prirodnim na~inom obnove
oplodnim sje~ama. U starijim i visokim
regularnim {umama zastupljen je sloj
grmlja i prizemnog ra{}a, {to divlja~i
prua izvanredan zaklon i dovoljan
izvor svjee hrane. U jesen i zimi sve
{ume obiluju {umskim sjemenom
(bukvica, ir, kesten), jer je urod glav-
nih {umskih vrsta redovit i obilan.
Lovi{te je opremljeno i potrebnim
lovnotehni~kim objektima. Tu su:
skladi{te hrane, hranili{ta za srne}u i
sitnu divlja~, soli{ta te otvorene i za-
tvorene visoke ~eke. Treba re}i da
ni~ega od toga poslije 1995. godine i
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
LOVI[TE PETROVA
GORA
Povr{ina: 13.640 ha od ~ega
~ak 11.000 ~ine {ume i {umsko
zemlji{te.
Krupna divlja~: srna (prema go-
spodarskom kapacitetu lovi{ta
ovdje moe obitavati 138 grla)
divlja svinja (150 grla).
Sitna divlja~: zec obi~ni, divlja
ma~ka, jazavac, kuna zlatica, lisi-
ca, svraka i druge.
Od ptica zastupljeni su jastreb
koko{ar, kobac pti~ar, {kanjac
mi{ar, grlica divlja i druge.
Kontakt osoba: Draen Mati~i}
tel. 047/613-439; 613-400; mob.
098/763-981
okupacije ovoga podru~ja nije bilo, da
nismo zatekli niti jedno grlo, a
lovnotehni~ki i lovnogospodarski ob-
jekti bili su uni{teni i dijelom nestali
podsje}a jo{ jednom ing. Mati~i} te
spominje jo{ jednu specifi~nost. U
prostoru lovi{ta dva su ogra|ena
dijelagatera. Manji, povr{ine 240 ha,
namijenjen uzgoju, za{titi i lovu muflo-
na i jelena lopatara, i ve}i, povr{ine
1884 ha koji je sluio za intenzivan
uzgoj divljih svinja.
Od izrade lovnogospodarske
osnove koja vrijedi do 2009. godine
podsje}a gosp. Mati~i} i dalje se
radi na ure|enju. Zatvorili smo rampa-
ma sve {umske ceste u lovi{tu, obno-
vili i izradili dio lovnotehni~kih i lovno-
gospodarskih objekata. Svake godine
oranjem i sjetvom pripremimo po 3
ha povr{ina za prehranu divlja~i te
~uvamo i {titimo divlja~ uz pomo}
lovo~uvarske slube.
Uz uvjete i promidba
Dosada{njim posjetom lovaca u
karlova~koj Upravi nisu previ{e zado-
voljni jer se ne ostvaruje planirani
odstrel divlja~i. Stoga misle da se jo{
vi{e mora poraditi na promidbi lova
uz, kao i do sada, punu potporu
Slube za lovstvo. Potrebno je, po
mi{ljenju lovaca, zaposliti jo{ dva
lovo~uvara, kako je osnovom propisa-
no jer sada je zaposlen samo jedan
lovo~uvar Darko Josipovi}. Sa
stru~ne strane, potrebno je uspostaviti
i odrati normalnu strukturu unutar
populacije s jedinkama normalno
razvijenim te produkcijom trofeja i
divlja~ine srednje do visoke vrijednosti
uz uvjet potrajnosti kori{tenja divlja~i i
njenih dijelova. Dakako, uz {to skorije
rje{avanje najvanijeg pitanja lova~-
ke ku}e.
17
 za{tita {uma
HRASTOVA PEPELNICA I KLIMATSKI ^INITELJI
Pravovremenom
za{titom do znatnih
u{teda i manjega
zaga|ivanja
okoli{a
Pi{e:
Ivica
Tomi}
Foto:
I. Tomi}
Z. Lisjak
Dipl.
ing.
@eljka
Ku{an
N
erijetko u rasadnicima, hras-
tovim sastojinama i na hras-
tovima koji rastu pojedina~-
no ili u grupama dolazi hras-
tova pepelnica, nedvojbeno najra{i-
renija i naju~estalija bolest na{ih {uma.
Uzro~nik joj je gljiva Microsphaera
alphitoides, obligatni parazit koji na
povr{ini lista (ektoparazit) oblikuje
svoje vegetativno tijelo. Na listu se
uo~avaju sive prevlake, koje se sastoje
od hifa, konidiofora i konidija (oidija).
Stvaranju konidija pogoduje vlano i
toplo vrijeme, a epidemijsko {irenje
gljive ovisi o njezinim specifi~nim eko-
lo{kim zahtjevima: visokoj zra~noj vla-
zi, visokoj temperaturi zraka, dovolj-
noj koli~ini svjetla i razvojnom stadiju
biljke (infekcije na mladom li{}u).
Za masovno {irenje pepelnice pre-
sudan je infekcijski potencijal, koji je
osobito visok tijekom izmjene vlanog
i toplog vremena. Naime, za kratko
vrijeme razvit }e se ve}i broj koni-
dijskih generacija i stvoriti velik broj
spora, {to je preduvjet masovnoj zara-
zi. Premda u prolje}e ima najvi{e mla-
doga li{}a, u to vrijeme izostaju maso-
vni napadi, jer ne vladaju optimalni
vremenski uvjeti, odnosno nema do-
voljno visokog infekcijskog potencijala
konidija. No, on }e biti izraen nakon
golobrsta, kad hrast potjera novi list
18 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
Izuzetno je vano
stalnim pra}enjem Pepelnica na mladim hrastovim
biljkama
temperature i vlage
pojedine mikrolokacije
te stanja biljaka
pravovremeno za{tititi
hrastov ponik i
pomladak od pepelnice.
Tako se mogu u{tedjeti
znatna nov~ana sredstva
i smanjiti zaga|ivanje
okoline kemijskim
sredstvima isti~e dipl.
ing. @eljka Ku{an
kojega u sastojini, kao i svjetla, ima
dovoljno da primi zarazu. Uz dovolj-
no vlanosti i topline, zaraza }e se
brzo pro{iriti. Gljiva najvi{e napada
lunjak i kitnjak, no nisu izuzete ni
ostale vrste doma}ih hrastova.
Osjetljivost ponika
Na podru~ju Uprave {uma Zagreb,
u razdoblju od 1999. do 2001. godi-
ne, uo~en je velik nerazmjer izme|u
planirane i izvr{ene za{tite sastojina Za{tita hrastovog pomlatka nakon
od pepelnice. Usporedbom tih poda- naplodnoga sijeka
taka s meteorolo{kim podacima za
promatrane godine (temperatura zra-
ka, relativna zra~na vlaga, koli~ina Godi{nje na podru~ju
oborina), dipl. ing. @eljka Ku{an iz zagreba~ke Uprave
zagreba~ke uprave i mr. sc. Janja
Milkovi} iz Dravnoga hidrometeoro- {uma od pepelnice treba
lo{kog zavoda ustanovile su da su {tititi 1000 1500 ha
pojava pepelnice i potreba za{tite sa- pomla|enih povr{ina.
stojina usko vezani uz zra~nu vlagu i
temperaturu zraka u vegetacijskom Za{tita je nuna radi
razdoblju. Zagreba~ka uprava {uma sprje~avanja {teta na
ima 38.123 ha hrastovih {uma (ure- mladom hrastu, koje bi
|ajni razredi lunjaka i kitnjaka), {to je
gotovo 50 % njene cjelokupne povr- uzrokovale probleme u
{ine. Prvi dobni razred (1 20 godina) gospodarenju hrastovim
hrastika sudjeluje sa 4804 ha, a na sastojinama.
sedmi dobni razred (120 140 godi-
na) otpada 3276 ha. Potonji dobni
razred ujedno je i zadnji u gospoda-
renju sastojinama hrasta lunjaka, u
kojemu zapo~inju oplodne sje~e, a
nakon naplodnoga sijeka pojavljuju se
prirodno pomla|ene hrastove povr-
{ine u stadiju ponika, vrlo osjetljivog
na pepelnicu.
Nunost pravovremene
za{tite
Prema rije~ima stru~ne suradnice
za za{titu {uma @eljke Ku{an, godi{nje
na podru~ju zagreba~ke uprave od
pepelnice treba {tititi 1000 1500 ha
pomla|enih povr{ina. Uobi~ajeno je
da se za{tita obavlja aviokemijski, na
povr{inama ve}im od 10 ha, po cijeni
od 280 kn/ha, traktorskim atomizeri-
razvoj pepelnice i izvr{enih u odnosu UPRAVA [UMA DELNICE
na planirana tretiranja, uo~ena je ~vr-
sta povezanost izme|u meteorolo{kih
podataka i pojave pepelnice isti~e
g|a Ku{an. Dodaje kako je analizom
terminskih vrijednosti vlage za 1999.
godinu za svibanj, lipanj i srpanj, za
klimatske meteorolo{ke postaje Krapi-
naMaksimir, Puntijarka i Sisak, primi-
Zavr{eno
je}eno da je postotak vlage visok u
ve~ernjim satima te tijekom cijele no}i
do jutra. Zra~na je vlaga gotovo cijeli
mjesec bila ve}a od 75 %, a manji
broj dana imao je temperaturu iznad
proljetno
po{umlja-
26 0C. Budu}i da je zra~na vlaga ugla-
vnom stalno bila prisutna, postojali su
idealni uvjeti za razvitak pepelnice. U
2000. godini zra~na vlaga bila je
manja, a njeni visoki postoci bili su
izraeni samo u danima s oborinama.

ma (530 kn/ha), odnosno le|nim pr-
skalicama, po cijeni ~ak 2400 kn/ha.
Za povr{inu od 1500 ha Uprava treba
osigurati oko 530.000 kuna.
Za{tita od pepelnice je nuna
kako ne bi nastale {tete na mladom
hrastu, koje bi uzrokovale probleme u
gospodarenju hrastovim sastojinama.
Analizom uvjeta koji su nuni za
vanje
Zbog vrlo niskih temperatura (~ak oko
15 0C), nije bilo uvjeta za stvaranje
pepelnice. Kako je ki{a padala u ranim
jutarnjim satima, s kratkotrajnim raz-
dobljima sparine od samo nekoliko
sati u rano jutro, pepelnica je izostala
ili se pojavljivala u tragovima, {to je Pi{e:
ovisilo o mikroklimatskim uvjetima. Vesna Ple{e
Razli~itost klimatskih

mikrolokacija
Tijekom svibnja, a posebice lipnja i
srpnja pro{le godine ve}i broj dana
imao je temperaturu iznad 26 0C. Vla-
ga zraka iznad 75 % evidentirana je u
ve}em dijelu mjeseca, osobito u svi-
bnju i srpnju, a raspore|ena je tako da
se vi{e puta u mjesecu poklapaju tem-
peratura i vlaga, {to je pogodovalo
razvoju pepelnice. G|a Ku{an nagla-
{ava kako terminske vrijednosti tem-
perature i vlage, mjerene u 7 sati, 14
sati te u 21 sat, daju potpuniju sliku
klimatskih prilika najbliih glavnih me-
teorolo{kih postaja od samih dnevnih
srednjaka, ali ipak ne sasvim dostatnu.
Naime, meteorolo{ka postaja nalazi
se u drvenoj ku}ici na travnjaku, na
visini od 1,7 m. Zbog toga se klimatski
uvjeti pojedinih mikrolokacija sigurno
razlikuju, ovisno o tome radi li se o
nizi, gredi, junim ili sjevernim ekspo-
zicijama, o zasjeni odraslih stabala ili
otvorenim lokacijama.
Bitno je naglasiti da su za razvoj pe-
pelnice vane temperatura i vlaga zra-
ka pri tlu ili do visine jednoga metra.
No, iz ovakvih terminskih vrijednosti
Za razvoj pepelnice ne vidi se dnevni hod temperature i
vlage, {to je za promatranje razvoja
vane su temperatura i pepelnice vrlo zna~ajno. Stoga se,
vlaga zraka pri tlu ili zbog nedostatnih podataka, kod treti-
do visine jednoga ranja pepelnice moramo sluiti isku-
stvom i osje}ajem, pri ~emu katkad i
metra, a za grije{imo. Sagledavaju}i cjelokupnu
problematiku, zaklju~uje @eljka Ku{an,
promatranje razvoja
izuzetno je vano stalnim pra}enjem
bolesti zna~ajni bi bili temperature i vlage pojedine mikrolo-
podaci o dnevnom kacije te stanja biljaka pravovremeno
za{tititi hrastov ponik i pomladak. Ta-
hodu navedenih ko se mogu u{tedjeti znatna nov~ana
klimatskih ~initelja. sredstva, ali i smanjiti zaga|ivanje oko-
line kemijskim sredstvima.
K
ampanja proljetnog po{umlja-
vanja na podru~ju delni~ke
Uprave {uma okon~ana je
krajem oujka. Na podru~ju
desetak {umarija zasa|eno je 95.000
komada smreke obi~ne i 11.700 ko-
mada jele obi~ne. Najve}i zadatak na
po{umljavanju sa sadnicama smreke
obi~ne obavile su {umarije Vrbovsko
sa 28.950 komada sadnica, Delnice
10.700, Crni Lug 15.600, Skrad 8000
i Gomirje 10.000 komada sadnica.
Ostale {umarije imale su ne{to manji
zadatak na po{umljavanju sa sadnica-
ma smreke obi~ne, Gerovo 6.000 ko-
mada sadnica, Ravna Gora 3.600,
Mrkopalj 1.500 i Fuine 1.100 koma-
da. S jelom obi~nom po{umljavalo se
na podru~jima {umarije Fuine 4.400
komada, Delnice 2.800 komada i
Mrkopalj 2.000 komada. [umarije Lo-
kve, Klana, Prezid i Tr{}e nisu sudjelo-
vale u proljetnom po{umljavanju, pa
}e navedene radove obaviti u jesen.
Po{umljavanje (sadnja) je obavljeno
na ~istim povr{inama na 17,83 ha ili
69 posto godi{njeg plana, sjetva na
~istim povr{inama na 0,5 ha ili 31
posto plana, popunjavanje na 10,50
ha ili 79 posto godi{njeg plana. Od
radova u pro{irenoj biolo{koj repro-
dukciji izvr{eno je po{umljavanje neo-
braslog {umskog zemlji{ta sadnjom
sadnica na ukupno 10,35 ha ili 89
posto godi{njeg plana, rekonstrukcija i
konverzija na 1 ha ili 14 posto plana
i popunjavanje na 14,55 ha ili 80 po-
sto godi{njeg plana.
Na podru~ju Uprave {uma saku-
pljeno je 65 kg sjemena jele.

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 19

 ljekovito bilje
Trnina, crni trn (Prunus spinosa L.)
Trnina, crni trn (Prunus spinosa L.)
T
Pi{e: rnina spada u {umsko ili divlje
Vesna vo}e. U mnogim zemljama u
Ple{e posljednje vrijeme za izradu vi-
taminskih koncentrata sve vi{e
se trai i sve skuplje pla}a razno divlje
ili {umsko vo}e, ako nije otrovno.
Najvi{e se cijeni crveno, naran~asto,
plavo i uto vo}e jer ima mnogo vita-
mina i provitamina. Cijeni se i oporo i
kiselo vo}e, koje se dodaje za popra-
vljanje kvalitete pekmeza od pitoma
vo}a. Takvi koncentrati pojedina~ni ili
u smjesi predstavljaju pravo bogatstvo
raznih vitamina (oporih tvari i tanina),
biljnih kiselina, raznih korisnih soli i
mnogih drugih ljekovitih sastojaka. Ti
su pekmezi zapravo suvremeni prirod-
ni multivitamini.
Trnina je u na{oj zemlji vrlo raspro-
stranjen grm. Raste i me|u drugim
grmljem i ivicom, u svijetlim hrasto-
vim {umama, po breuljcima, kame-
nitom i sun~anom tlu. Obi~no je ne-
ma iznad 1300 metara nadmorske vi-
sine. Rasprostranjena je i po cijeloj
Europi, Maloj Aziji, Iranu te djelo-
mi~no sjevernoj Africi. Pomla|uje se
iz korijena, a raste i sama stvaraju}i
{ikaru. Uz ivice, oko vrtova i vo}-
njaka nije ju dobro saditi, jer raste
neuredno i rado je napadaju {tetnici,
ponajvi{e gusjenice.
Trnina je gusto razgranjen grm s tr-
novitim ograncima koji narastu od 1
do 3 metra visine. Rje|e raste kao
malo, do 5 m visoko drvo. Cvjeta
najranije me|u doma}im grmljem. Na
njenom bogato razgranatom granju
nalaze se tvrdi trnovi u prolje}e pokri-
24 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
Drugi nazivi za ovu
biljku su: trnjina,
trnula, trnavka, trn,
crni trn, divlja
{ljiva, grmulja,
kukulja
veni malim, bijelim mirisnim cvjeti-
}ima. Bijeli cvjetovi pojavljuju se prije
listanja tako gusto da se grane od njih
gotovo i ne primje}uju. Cvjetovi imaju
po pet bijelih latica, a pojavljuju se na
gran~icama pojedina~no ili po dva-tri
zajedno u travnju i svibnju. Listovi su
razmjerno maleni, do 4 cm dugi,
o{trog nazubljenog ruba na kratkim
peteljkama. Plod je plavkastocrne
boje, okruglog oblika promjera 11,5
cm, iznutra mesnat i zelen a nastaje
Upotrebljava se kao pomo} kod
problema s crijevima, ~isti krv, pos-
pje{uje mokrenje, a slui i kao
okrjepljuju}e sredstvo i proljetna
kura za ja~anje organizma. ^aj od
trnine ja~a eludac, pospje{uje
apetit i otklanja elu~ane tegobe.
Odstranjuje koni osip i lije~i ne~is-
to}u koe.
od malog broja cvjetova. Plodovi se
vrlo ~vrsto dre na granama, pa ostaju
na stablu i zimi. Grm ivi i do 40 go-
dina.
Kao biljka za jelo, trnina je poznata
jo{ od davnina, pa su je prema nekim
nalazima kao vo}e jeli ve} i stari Rim-
ljani. Jo{ i danas u nekim zemljama
njezine plodove sakupljaju i koriste za
jelo. U Rumunjskoj, primjerice, plodo-
ve su{e i spremaju za zimu. U vrijeme
Drugog svjetskog rata, u na{em su
Primorju, od osu{enih trnina priprema-
li bra{no. I vrlo ukusan ~aj spravlja se
od osu{enih plodova. Kod nas ovu
biljku vrlo malo koriste, ali je vole
djeca koja beru plodove te ih jedu
sirove ili ispe~ene na vatri.
Plodovi te biljke, poznati kod nas
kao trnjina, dozrijevaju u kolovozu.
Zeleno im je meso trpko i kiselo.
Mogu se jesti prezrele bobice, a
nakon mraza okus im je ne{to blai,
jer imaju manje kiseline, a vi{e {e}era.
Ljekoviti dijelovi biljke su: plod, list,
cvijet, kora, unutarnja kora i korijen.
Ljekovito djelovanje trnina ima izva-
na na koi i iznutra u organizmu. Po-
mae kod problema s crijevima, ~isti
krv, pospje{uje mokrenje, a slui i kao
okrjepljuju}e sredstvo i proljetna kura
za ja~anje organizma. ^aj od trnine
ja~a eludac, pospje{uje apetit i otkla-
nja elu~ane tegobe. Odstranjuje
koni osip i lije~i ne~isto}u koe. Plo-
dovi, te kora drveta i korijena pri-
mjenjivali su se ve} u Plinijevo doba
kod trbu{nih boli i proljeva. Kora uz
znatan postotak trijeslovine sadri i
gorke tvari pa se koristi kao lijek pro-
tiv groznice i utice.
Korijen trnine: protiv utice 5 g
stucane unutarnje kore korijena kuhati
u 2,5 dcl bijelog vina dok se ne ukuha
na tre}inu. To se pije u tri obroka:
ujutro nata{te, pred ru~ak i prije
ve~ere. ^aj od korijena preporu~uje
se u lije~enju groznice i zubobolje.
Cvjetovi se beru i su{e, te osu{eni
koriste za ~aj. Od 4 kg sirovog cvijeta
dobije se oko kilogram su{enog
cvijeta. ^aj od cvjetova priprema se
tako da se 5 grama cvijeta stavi u dva
dcl klju~ale vode. Pije se po jedna
{alica na dan. Tim ~ajem ja~a se elu-
dac, ~isti krv, a pomae i kod plu}nih
bolesti.
Od trnine se pripremaju pekmez i
marmelada. Sjeme ploda trnine koristi
se protiv mokra}nog pijeska i kamena
tako da se ko{tice stuku u prah i uzi-
maju nave~er razrije|ene s vodom.
Kora trnine lije~i astmu. List trnine
koristi se za ~ajeve kojima se lije~i
ne~isto}a koe, bubuljice i upa-
la mokra}nog mjehura.

DELNI^KI [UMARI U BOSNI
Kako rade Unsko-sanske
{ume
K
rajem oujka grupa delni~kih
{umara posjetila je Javno
poduze}e Unsko-sanske {ume.
Uz upravitelja Uprave {uma
ing. Hermana Su{nika, u Bosni su bili
Grad Biha} i rijeka Una
mr. Boris Ple{e i ing. Damir Trnski iz
Odjela za ure|ivanje {uma, ing. Damir
Dela~, predsjednik [umarskog dru{tva
Delnice i ing. Zvonimir Pr{le, upravi-
telj [umarije Crni Lug. Doma}ini su im
bili {umari iz {umske Uprave Biha}, na
~elu s direktorom mr. [efikom Kori~i-
}em sa suradnicima, ing. Ismetom
Sendi}em, rukovoditeljem Odjela za
ure|ivanje {uma i \evadom Jakupovi-
}em, pomo}nikom direktora za
tehni~ka pitanja. Susretu bosanskih i
hrvatskih {umara bio je nazo~an i
Javno poduze}e Unsko-sanske {ume
osnovano je 2000., a organizacijski u
svom sastavu ima sedam {umskih
uprava: Biha}, Bosanska Krupa, Bo-
sanski Petrovac, Cazin, Klju~, Sanski
Most i Direkciju. Sjedi{te poduze}a je
u Bosanskoj Krupi.
{umarstvo bosne
Javno poduze}e Unsko-sanske {ume
gospodari s oko 167 tisu}a hektara {uma,
zapo{ljava 574 radnika i godi{nje sije~e
300-400 tisu}a kubika. Uz to {to je dio
podru~ja jo{ miniran, najve}i problem je
nedostatak stru~nih kadrova
spodarenja i ure|ivanja {uma. Delni~ki
{umari obi{li su rasadnik Mihaljevac
kraj Cazina, g.j. Mutnica i g.j. Gomila,
gdje su se upoznali s objektima kalem-
ljenog pitomog kestena. Obi{li su i
oglednu plohu maruna te lovi{te
Plje{evica i posjetili kolege iz Odjela
za ure|ivanje {uma u Biha}u. Odjel je Pi{e:
opremljen vrhunskom ra~unalnom Vesna
tehnologijom, a u primjeni imaju i GIS Ple{e
program. Skenirali su karte s gospo- Foto:
darskom podjelom, a u 70 posto B.
slu~ajeva imaju digitaliziranu gospo- Ple{e
darsku podjelu. Remabulaciju me|a
rade sa svojim geodetom. Dio
povr{ina su ponovno katastarski izmje-
rili (aviosnimke) i ~ekaju na tzv. su-
dsko izlaganje.
I dok su dravne {ume ure|ene,
privatne nisu. Njima gospodare tako
Anton Jakovac iz Privredne komore
Biha}. Uz kolege iz delni~ke Uprave
{uma, u jednodnevni posjet kolegama
u Biha}u do{li su i {umari iz gospi}ke
Uprave {uma ing. Ivan Matasin, ruko-
voditelj Odjela za ure|ivanje {uma, i
upravitelji {umarija ing. Branimir Miki}
i Tomislav Uarevi}.
Za dvodnevnog boravka u Bosni,
{umari iz dviju drava razmjenjivali su
stru~na iskustva, posebice u dijelu koji
im je zajedni~ki, preborno gospodare-
nje {umama, problematika lovnog go-
Zgrada {umske Uprave u Biha}u
da u op}ini zapo{ljavaju stru~nu oso-
bu za privatne {ume. Osnove gospo-
darenja odobrava im Federalno i Kan-
tonalno ministarstvo.
Unsko-sanske {ume
Javno poduze}e Unsko-sanske
{ume osnovano je 13. travnja 2000., a
organizacijski u svom sastavu ima se-
dam {umskih uprava (Biha}, Bosanska
Krupa, Bosanski Petrovac, Cazin,
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 25

Proizvodnja jagoda kao
me|ukultura u rasadniku
Klju~, Sanski Most i Direkciju). Sjedi{te
poduze}a je u Bosanskoj Krupi. Orga-
nizacijski su ustrojeni prema vlastitom
vae}em kantonalnom Zakonu o
{umama, jer na razini drave nije do-
nesen Zakon o {umama. Gospodare
na povr{ini od 167.805 ha dravnih
{uma. Drvna zaliha iznosi ukupno
29.761.146 m3, godi{nji prirast
831.359 m3, te ukupni etat 5.756.458.
Godi{nje posijeku od 350.000 do
400.000 m3, jer je dio podru~ja kojim
gospodare miniran. Prema raspo-
loivim vlastitim kapacitetima {umska
je uprava u mogu}nosti izvr{iti 15
posto od planom predvi|ene proizvo-
dnje, a ostatak izvr{avaju uz pomo}
tre}ih lica. Infrastruktura se u po-
sljednjih trinaest godina slabo gradila,
pa je otvorenost {uma cestama na
podru~ju Unsko-sanskih {uma 12 km/
1000 ha.
Poduze}e zapo{ljava 574 radnika,
od ~ega 37 s visokom stru~nom spre-
mom, a najve}i broj zaposlenih, 204,
26 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
ima srednju stru~nu spremu, dok je
kvalifikaciju steklo njih 127. Na [umar-
skom fakultetu u Sarajevu obrazuje se
dvadesetak studenata, za potrebe
biha}ke {umske uprave, jer je nedo-
statak stru~nog {umarskog kadra
njihov najve}i problem. Na poslijedi-
plomskom studiju u Sarajevu i Zagre-
bu za vlastite se potrebe {koluje ~etr-
naest ljudi, trinaest {umarskih i jedan
geodetski inenjer.
U blizini Cazina nalazi se rasadnik
Mihaljevac povr{ine 150 ha, s godi-
Od 167.000 ha kantonalnih drav-
nih {uma, na 75.000 ha prostiru se
kestenove sastojine. Kako se kesten
te{ko obnavlja iz sjemena, njegov se
izboj kalemi kao kod vo}aka.
{njom proizvodnjom od 630.000 ko-
mada sadnica. U posljednje vrijeme, u
rasadniku se vi{e proizvode sadnice
bjelogorice, negoli crnogorice. Ten-
dencija je na razini Javnog poduze}a
Unsko-sanske {ume da se vi{e po{um-
ljava sa sadnicama bjelogorice. Do
prije rata po{umljavalo se uglavnom
sa smrekom i crnim borom. U rasad-
Obilazak kestenove sastojine
niku se sije sa sjemenom oraha, keste-
na i tre{nje. Od 167.000 ha kantonal-
nih dr`avnih {uma, na 75.000 ha pro-
stiru se kestenove sastojine. Kako se
kesten te{ko obnavlja iz sjemena,
njegov se izboj kalemi kao kod
vo}aka. Imaju i 12.000 ha kultura
bijelog bora, duglazije i smreke. Cilj
im je da se po{umljavanjem hrastom
kitnjakom te kulture zamijene i dobiju
mje{ovite sastojine hrasta kitnjaka i
bijelog bora. Planiraju i uzgoj hortikul-
turnih vrsta, no tu velik problem pred-
stavlja nedostatak vode. Interesantan
je i podatak da se uz sadnice bjelogo-
rice u rasadniku kao me|ukultura
sade jagode, kupine i sl.
Zdravstveno stanje {uma je izu-
zetno dobro u {to su se uvjerili i na{i
{umari posjetiv{i g.j. i lovi{te Plje{evi-
ca. Za vrijeme rata, infrastruktura u
lovi{tu bila je u potpunosti uni{tena.
Od radova u lovi{tu u tijeku je eviden-
tiranje pjevali{ta tetrijeba, koje }e se
nastojati za{tititi i kroz va`e}u Osno-
vu gospodarenja. Velik problem u
lovi{tima predstavlja krivolov, unato~
trudu {umara da ga suzbiju redovitim
kontrolama {umske policije koju ima
svaka {umarija.
Me|usobna stru~na suradnja del-
ni~kih i bosanskih {umara nastavit }e
se i dalje, a u uzvratni stru~ni posjet
delni~koj Upravi {uma bosanski }e
{umari do}i tijekom svibnja.
 savjetovanje
3. ME\UNARODNO SAVJETOVANJE TEHNOLOGIJE PRERADE MINERALNIH SIROVINA I
RUDARSKO GRA\EVINSKE MEHANIZACIJE

Problem kamenoloma
tko ko~i uzbrdo?
Neargumentirane su i u najmanju ruku ~udne
Posebice zabrinjava to da se imalo
saznanja o dugogodi{njoj ilegalnoj
eksploataciji mineralne sirovine, a
inspektorat tek od po~etka pro{le
optube da Hrvatske {ume ko~e rje{avanje godine poduzima sve zkonom
predvi|ene mjere za, kako
problema kamenoloma, kad se zna da o tome ne nadleni kau, odlu~no suzbijanje
odlu~uju one nego vlasnik, Republika Hrvatska. ove pojave.
^udi i to {to Dravni inspektorat nije reagirao
ranije. A Hrvatske {ume su i te kako za legalizaciju ze}e za {ume ima pravo na naknadu
kamenoloma jer u tome vide svoj interes u vidu novca ili drugoga zemlji{ta.
Nov~ana sredstva mogu se koristiti

O
d 20. do 22. oujka u Opatiji
se odravalo savjetovanje na
temu Pristup problematici iz-
gradnje autoceste spasa Za-
greb Split, u organizaciji Minerala
a pod pokroviteljstvom Ministarstva
gospodarstva, Ministarstva za{tite
okoli{a i prostornog ure|enja, te Hr-
vatskih autocesta. Cilj savjetovanja je
bio upoznati sudionike sa zakonskom
procedurom vezanom za dobivanje
rudarske koncesije za eksploataciju
mineralnih sirovina, zatim upozna-
U ovome trenutku u Republici
Hrvatskoj mineralne sirovine
se eksploatiraju na 582
lokacije, od kojih je 235
lokacija u {umama i na
{umskom zemlji{tu.
Nezakonita je eksploatacija
poprimila velike razmjere pa
Dravni inspektorat od
po~etka pro{le godine
poduzima sve zakonom
predvi|ene mjere. Inspektorat
je bio prisiljen pe~a}enjem
zatvoriti 40 kamenoloma.
vanje s planom izgradnje autoceste
Zagreb-Split i mogu}im rje{enjima
opskrbe gra|evinskim materijalom.
Izuzetno velik broj sudionika ukazao
je koliko je tema zanimljiva i nadasve
aktualna.
Osobito zanimanje sudionika izaz-
valo je ~itanje Promemorije o proved-
bi inspekcijskog nadzora realno
stanje i praksa, iz koje izdvajamo
sljede}e:
U ovome trenutku u Republici
Hrvatskoj mineralne sirovine se ek-
sploatiraju na 582 lokacije, od kojih je
235 lokacija u {umama i na {umskom
zemlji{tu. Polaze}i od ~injenice da se
godi{nje u Republici Hrvatskoj ek-
sploatira mineralnih sirovina u iznosu
ve}em od milijardu DEM te da je ne-
zakonita eksploatacija poprimila velike
razmjere, Dravni inspektorat od
po~etka pro{le godine poduzima sve
zakonom predvi|ene mjere za od-
lu~no suzbijanje ove pojave, koja pre-
dstavlja eklatantan primjer sive ekono-
mije i nanosi dravi velike {tete. Dr-
avni je inspektorat bio prisiljen
pe~a}enjem zatvoriti 40 kamenoloma
(do danas).
Istaknut je problem dobivanja raz-
nih odobrenja za otvaranje kamenolo-
ma, a kao jedan od razloga navedena
je pogubno troma i inertna birokra-
cija u op}inama, gradovima, upanija-
ma i Hrvatskim {umama.
Kako su se na ra~un Hrvatskih {u-
ma ~ule te{ke i neargumentirane op-
tube, osim za okruglim stolom i ovim
putem elim pojasniti problematiku
dravnih {uma i {umskih zemlji{ta u
odnosu na kori{tenje mineralih sirovi-
na.
Hrvatske {ume su za
legalizaciju
kamenoloma
Hrvatske {ume prikazane su kao
jedan od glavnih ko~ni~ara za rje-
{avanje imovinsko-pravnih odnosa za
kamenolome, zbog duljine trajanja
postupka izvla{tenja s Hrvatskim {u-
mama (postupak u praksi traje naj-
manje 2 godine).
Doista za~u|uje ~injenica da nad-
leni iz Dravnog inspektorata koji su
zadueni za nadzor postupaka rada
kamenoloma ne znaju da investitor ne
rje{ava imovinsko-pravne odnose s
Hrvatskim {umama nego s vlasnikom,
a to je Republika Hrvatska, njenim
Povjerenstvom temeljem odluke o
povjeravanju poslova upravljanja i ra-
spolaganja imovinom Republike Hrva-
tske Povjerenstvu Vlade za upravljanje
imovinom Republike Hrvatske (klasa:
022-03/00-02/08 i ur.broj: 5030102-
00-2 od 23. studenoga 2000. godine).
Za oduzeto pravo na {umi i {um-
skom zemlji{tu (izdvajanje iz {umsko-
gospodarskog podru~ja) sukladno
~lanku 58. Zakona o {umama, podu-
samo u svrhu pro{irene biolo{ke re-
produkcije {uma ili kupnju {ume od-
nosno {umskog zemlji{ta najkasnije u
roku dvije godine. Pi{e:
Tek po dobivanju rje{enja o izdvaja- mr. sc.
nju {uma i {umskog zemlji{ta iz {um- Jadranka
skogospodarskog podru~ja od admini- Ro{a
strativne komisije Vlade Republike
Hrvatske i pla}ene naknade investitor
moe po~eti eksploatirati mineralnu
sirovinu na odobrenom eksploata-
cijskom polju.
Posebice zabrinjava to da se imalo
saznanja o dugogodi{njoj ilegalnoj
eksploataciji mineralne sirovine, a in-
spektorat tek od po~etka pro{le godi-
ne poduzima sve zakonom pred-
vi|ene mjere za, kako nadleni kau,
odlu~no suzbijanje ove pojave. Hrva-
tske {ume podravaju akciju Drav-
nog inspektorata i nastojanja za lega-
lizacijom kamenoloma, ali postavlja se
pitanje {to je do sada radila rudarska
inspekcija koja je zaduena za pro-
vjeru legalnosti rada pojedinog kame-
noloma.
Hrvatske {ume su subjekt kao i
svaki drugi i nisu isklju~ene iz proce-
dure koja proizlazi iz Zakona o rudar-
stvu, stoga imaju svoje kamenolome
sa svom potrebitom dokumentacijom
kao i one za koje je postupak u tijeku.
Kod isho|enja lokacijske dozvole za
eksploatacijsko polje tako|er nailaze
na sve probleme koji proizlaze iz ne-
postojanja prostornih planova.
Pogubno inertna birokracija, kako
je okarakterizirana na skupu, obi~no
je rezultat neuskla|enosti zakonskih
propisa, nepostojanja prostornih pla-
nova i niza drugih objektivnih proble-
ma koji nisu rje{ivi u kratkom roku. Na
skupu je zaklju~eno da }e se trebati
{to{ta mijenjati u zakonskoj proceduri,
ali naalost, nismo ~uli u kojim }e to
rokovima biti i na koji na~in.
Savjetovanje u Opatiji pobudilo je
veliko zanimanje svih sudionika i pra-
va je {teta {to jedna od tema nije bila
i sanacija kamenoloma. Posebno bi
bilo zanimljivo vidjeti primjere sanira-
nih kamenoloma u prirodi.

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 27

 za{tita prirode
AMERI^KA ISKUSTVA
Skupina hrvatskih
stru~njaka za o~uvanje
prirode, pro{le se
godine na studijskom
putovanju po
Sjedinjenim Ameri~kim
Dravama, upoznala s
na~inom funkcioniranja
tamo{njih nacionalnih
parkova. Pored Slube
za NP i Udruenja za
o~uvanje NP, posjetili su
i NP Shenandoah u
Virginiji, NP Grand
Canyon u Arizoni te NP
Zion u Utahu. Iz izvje{}a
o ameri~kim iskustvima
Pi{e: o upravljanju NP koje je
Miroslav napravio dr. Ivan
Mrkobrad
Martini}, pomo}nik u
Foto: Ministarstvu za{tite
dr. Ivan
Martini}, okoli{a i prostornog
National ure|enja,
Geographic predstavljamo neka
zapaanja

Kako se u Americi upravlj

H
rvatska tek trai (najprihvatlji-
vije) modele upravljanja svo-
jim za{ti}enim prirodnim ob-
jektima, posebno nacionalnim
parkovima. Nije ni ~udno, jer Ministar-
stvo za{tite okoli{a je tek nedavno
ustanovljeno, postupak za{tite pojedi-
nih objekata tek se prepoznaje. Hrvat-
ska se tek u~i kako vrednovati svoje
prirodne ljepote, kako osigurati, ne
mala, sredstva za funkcioniranje ovo-
ga posebnoga sustava. Stoga je zani-
mljivo zaviriti preko granice, ovom
prigodom preko bare, u najrazvije-
niju zemlju svijeta, Sjedinjene Ame-
ri~ke Drave i vidjeti kako to rade
zemlje sa stogodi{njim iskustvom.
Sustav parkova,
izobrazbe i
prezentacije
Sluba za nacionalne parkove (Na-
tional Park Servis/NPS) Amerike, po
svemu sude}i, najvanije je tijelo pod
~ijim su financijskim i organizacijskim
okriljem utvr|eni jedinstveni standardi
i principi upravljanja nacionalnim
parkovima. NPS je pod izravnim okri-
ljem Ministarstva unutarnjih poslova
(US Department of the Interior/DOI),
{to je i te kako zna~ajno za cjelokupni
sistem funkcioniranja slube. U ta-
kvom sustavu upravljanja, vano je
istaknuti, standardiziran je sustav izo-
brazbe kadrova, prepoznatljiv i stan-
dardiziran vizuelni identitet (npr. u di-
zajnu odje}e osoblja, parkovnih oz-
naka, opreme); zatim ujedna~en pri-
stup pruanju usluga posjetiteljima (tr-
govine, smje{taj) i kona~no utvr|en
na~in upravljanja takvim prirodnim
dobrima.
Velika je panja dana izobrazbi ka-
drova i prezentaciji materijala. Detalj-
no se obra|uju klju~ne zna~ajke
svakog parka te prezentiraju razli~itim
tehnikama, ovisno o kategoriji posjeti-
telja. Za svaku temu izra|uju se i pre-
zentacijski materijali koji su razli~iti:
novine, bro{ure, leci; edukativni pro-
grami za {kolsku djecu uskla|eni s
programom osnovnih {kola (Junior,
Ranger program); obilasci u pratnji Ulaz u NP Zion (Utah)
rendera; predstave i predavanja. A
svako izlaganje zavr{ava s porukom o princip privu}i {to vi{e gostiju,
vanosti ~uvanja i za{tite prirode. omogu}iti pristup svima (osobito su
Posjetitelji, ure|eni pristupi za hendikepirane oso-
be). Za sve njih organizirani su centri
financiranje, koncesije za posjetitelje (Visitor Center), s unu-
Posjetitelji su, tako|er, bitna karika tarnjim (gdje se ostvaruju neposredni
u funkcioniranju parkova. Osnovni je kontakti s renderima i slu{aju izla-

28 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME


a nacionalnim parkovima
NP ZION
Godi{nje ovaj NP obi|e
otprilike 2,5 milijuna
posjetitelja. Zanimljivo je da u
njemu ulaznice, prostor za
kampiranje i interni prijevoz
dri uprava NP dok je sve
ostalo izdano koncesionarima.
Vidikovac, ujedno i suvenirnica na rubu Grand Canyona
ganja) i vanjskim dijelovima (npr.
izlobe na otvorenom). Posjete mo-
raju biti uskla|ene sa sustavom i
mogu}nostima internog prijevoza u
parku. Autobusi koji voze po parkovi-
ma su na prirodni plin!
^injenica da se NPS nalazi u susta-
vu Ministarstva za unutarnje poslove
bitna je i za sistem financiranja ustroja
nacionalnih parkova Amerike redov-
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
NP GRAND
CANYON
Jedno od najpoznatijih i
najposje}enijih turisti~kih
odredi{ta, Nacionalnim je
parkom progla{eno 1919.
godine (prije toga {umskim
rezervatom). Dio je svjet-
ske ba{tine, jedinstven po
brojnim geolo{kim forma-
cijama nastalima erozijom
tijekom dva bilijuna godi-
na. Nalazi se u sjevernoj
Arizoni, povr{ine 4.950 m,
dug 443 a prosje~no {irok
16 km, ovaj kanjon rijeke
Colorado omiljena je desti-
nacija planinara i onih koji
vole duga pje{a~enja. U
{irem podru~ju NP eviden-
tirano je oko 1560 ra-
zli~itih biljnih vrsta, 287 vr-
sta ptica, 26 vrsta riba, 58
vrsta gmazova. Vegetacija
je oskudna. Na junom
dijelu kanjona nalazimo
borovicu, uti bor, veleirni
hrast.
no poslovanje financira se putem Kon-
gresa, iz dravnog prora~una. Za
izvanredne programe i projekte ili
posebna velika ulaganja za neki nacio-
nalni park bitna je podr{ka i lobiranje
u Kongresu. Postoje i dodatni oblici
potpore putem fondacija, nevladinih
udruga ili strukovnih dru{tava. U si-
stem doniranja uklju~eni su i gra|ani i
tvrtke, a cjelokupni sistem prikupljanja
29
 ure|ivanje
IZ RADA ODJELA ZA
Redovno poslovanje NP financira se putem
Kongresa, iz dravnog prora~una. Za [UMA
izvanredne programe i projekte ili osobito
velika ulaganja za neki nacionalni park bitna
je podr{ka i lobiranje u Kongresu. Postoje i
dodatni oblici potpore putem fondacija,
Taksatori
nevladinih udruga ili strukovnih dru{tava.

sredstava razvijen je do savr{enstva.

Bitno je da je sve transparentno, a
programi razra|eni i ozbiljni. Na na-
cionalnoj razini djeluju dva ve}a fonda
djelatnosti u za{ti}enim prirodnim
objektima. To moe biti ugostiteljska
plan Tekst i snimci:
ponuda (hrana, smje{taj), rekreacija, Zvonko Pei~evi}
izdavanje sportske opreme, prodaja

za prikupljanje sredstava za financi-
ranje NP: Fond za nacionalne parkove
(National Park Fond) i Udruenje za
o~uvanje nacionalnih parkova (Natio-
nal Park Conversation Association).
Manji fondovi koji skupljaju sredstva
suvenira... Tako|er i turisti~ke usluge
(izleti na mulama, panoramski aviole-
tovi, rafting). Takve koncesijske poslo-
ve organizira sam NP, no problem
jest nadzor rada koncesionara ali ipak
je manji od onog {to ovaj na~in rada
U
prava {uma Vinkovci gospo-
dari sa 72.183 hektara {uma i
{umskog zemlji{ta, raspore|e-
nih u 12 {umarija i 27 gospo-
darskih jedinica. ^ak 67 posto vuko-
varsko-srijemskih {uma zauzima svjet-
ski poznat hrast lunjak, pojam osobi-
te vrijednosti i kvalitete, daljnjih 12
posto je jasen, a ostalo su tvrde i meke
lista~e. Odjel za ure|ivanje {uma
vinkova~ke Uprave ima dugogodi{nju
{umarsku tradiciju, i nije potrebno
posebno nagla{avati kolika je vanost
dobrih ure|ajnih elaborata bez kojih
nema ni uspje{nog gospodarenja, go-
vori rukovoditelj odjela za ure|ivanje
{uma dipl. ing. Josip Grgljani}.

Plan u potpunosti
izvr{en
Plan ure|ajnih radova za 2001. go-
dinu u potpunosti je izvr{en, a teren-

Plan ure|ajnih
radova za 2001.
Ku}ice u Zionu gra|ene na tradicionalan na~in godinu u potpunosti je
izvr{en, a terenski
radovi obavljeni su na
ORGANIZACIJA {est gospodarskih
Model unutra{nje organizacije NP je jedinica ukupne
standardiziran, a razlike se pojavljuju zbog povr{ine od 12.286
veli~ine i vrste NP. Najve}i dio posla obavljaju hektara.
renderi koji su specijalizirani za pojedine
vrste posla. Neki za obrazovni program, neki Vinkova~ke {ume
za prezentacije, a dio za traenje i
spa{avanje, pa i za nadzor koncesionara.
Neki od njih imaju posebne vje{tine i
ovla{tenja (npr. za no{enje oruja).
Obrazovanje rendera obavlja se u pet
sredi{ta Slube za NP.

su na lokalnoj razini. Prikupljenim se donosi. Jer i sami koncesionari i te

sredstvima ili izravno financira neki
projekt ili se nacionalni parkovi sa
svojim programima natje~u za takva
donatorska sredstva.
U Americi je poznat i cijenjen po-
slovni model davanja koncesija za sve
kako su zainteresirani za promidbu
svoga rada, a time i dovo|enje {to
ve}eg broja gostiju kojima se nude i
godi{nje i doivotne ulaznice i pogo-
dnosti za djecu.

30 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME

{uma
Kako se gradila
URE\IVANJE [UMA UPRAVE
VINKOVCI
izvr{ili [umarija Dvor
Dipl.
ing.
Josip
Grgljani}
ski radovi obavljeni su na {est gospo-
darskih jedinica ukupne povr{ine od
12.286 hektara, u {umarijama Vinko-
vci (3085 ha), Ilok (1689 ha), Strizivoj-
na (2611 ha), te u [umariji Lipovac
(4913 ha). U gospodarskoj jedinici
Ilo~ke {ume oko 100 hektara jo{
uvijek je pod minsko-eksplozivnim
sredstvima, a 26 hektara okupirano je
i, naravno, radno nedostupno, nagla-
sio je Grgljani}.
U [umariji Lipovac, u dvije gospo-
darske jedinice, Dubovica i Topolo-
vac, minirano je 2192 ha, pa je lako
Neaktivirana protivtenkovska mina
zaklju~iti da je obavljanje terenskih
radova, pored fizi~kih napora, pred-
stavljalo i odre|eni radni rizik. Neek-
splodirana minsko-eksplozivna sred-
stva kod radnika izazivaju osje}aj ne-
sigurnosti i uznemirenosti pri izvr{a-
vanju radnih obveza. Stoga, da bi se
ivot i rad na miniranim {umskim
povr{inama normalizirao i unapre|i-
vao nuno je zajedni~ko djelovanje i
pomo} svih struktura dru{tva u
rje{avanju tog problema.
Pored obavljenih terenskih radova,
vinkova~ki su ure|iva~i uspje{no za-
vr{ili i sve uredske poslove koji su
komisijski pregledani, a Ministarstvo
poljoprivrede i {umarstva izdalo je
rje{enja. Napravljena je i izvanredna
revizija za g.j. Kragujna u [umariji
@upanja (3838 ha). Pored tih poslova
napravljeno je i odobreno pet go-
di{njih planova (10597 ha).
Vinkova~ke ure|iva~e i ove godine
~eka obiman posao. Tako pripremne i
terenske radove treba obaviti na
10.497 ha, a zavr{ne na 10.619 ha.
Pored terenskih i zavr{nih radova
predvi|ena su i ~etiri godi{nja
plana.
vremeplov
Pi{e:
Miroslav Mrkobrad
D
ana{nja [umarija
Dvor, smje{tena na Foto:
malom uzvi{enju Ivan [timac
iznad samoga mje-
sta, izgra|ena je 1957. go-
dine. Posjedujemo tri stare
fotografije iz tri faze njezi-
ne izgradnje koje nam je
ustupio Ivan [timac
(1926.), diplomirani {umar-
ski inenjer u mirovini i
nekada{nji radnik ove
{umarije. Osim u {umariji
ing. [timac je, prema obi-
~ajima onoga vremena, ra-
dio po potrebi i politi~koj
odluci s vi{ega mjesta i u
nekim drugim poduze}i-
ma. Nakon zavr{etka [u-
marskoga fakulteta 1955.
nakratko se na{ao u Mini- Pogled na grad Dvor nekad
starstvu poljoprivrede, za-
tim u [umariji Dvor 1956.,
te i u Drvnoj industriji
(1960.). U Hrvatskim je
eljeznicama radio 1963.
godine, sje}a se da je
politi~ka i gospodarska si-
tuacija tada bila dosta
te{ka. Od 1975. ponovno
je u {umarstvu, u Upravi
{uma Zagreb, gdje je bio
direktor Hortikulture. Po-
tom se razbolio i due
vrijeme bio na lije~enju da
bi 1983., sa 56 godina sta-
rosti i staom provedenim
u NOB-u imao dovoljno
godina radnog staa za
mirovinu.
Po~etak izgradnje [umarije 1956.
Radovi na izgradnji
nove zgrade [umarije
po~eli su 1956. godine,
prisje}a se ing. [timac. Pri-
premili smo prije toga
projekt, no nije bilo dovolj-
no novca. Bilo nam je odo-
breno 4 milijuna dinara, a
na kraju je utro{eno 16
milijuna. U pomo} nam je
prisko~ila politika, tako da
smo 1957. zgradu dovr{ili.
Sjedi{te [umarije i danas
je u toj zgradi. Tada je to
bila jedina zgrada na bre-
uljku, no u tom ne tako
kratkom vremenu i sam
Dvor se izgradio i umjesto
polja i {uma, kao na slika-
ma, sada je gradsko na- [umarija je dovr{ena 1957.
selje. (m)
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 31
 obrazovanjne
SEMINAR ZA VODITELJE GLOBE PROGRAMA U [UMARSKOJ [KOLI U KARLOVCU
[umarska i
druge znanosti
u praksi
P
o~etkom velja~e u [umarskoj i
drvodjeljskoj {koli u Karlovcu
odran je seminar za voditelje
GLOBE (Global Learning and
Observations to Benefit the Environ-
Pi{e: ment) programa. Ideja o pokretanju
tog programa potje~e iz Amerike, a u
Josip
Horovski, njemu sudjeluje oko 15.000 {kola iz
dipl. ing. cijelog svijeta. U~enici provode znan-
stveno vrijedan program mjerenja,
Foto: {alju podatke Internetom, primaju
J.
Horovski
vizualizacije svih GLOBE-ovih poda-
taka te se koriste podacima i ostalih
{kola. Sura|uju sa znanstvenicima i
drugim u~enicima a podacima se kori-
ste u u~enju i istraivanju. Hrvatska je
jedna od najaktivnijih drava u odno-
Sa seminara u [umarskoj {koli u Karlovcu
Svaka {kola u okviru svojih mogu}nosti
prikuplja podatke koji se odnose na
trenutnu temperaturu zraka i tla, mini-
malnu i maksimalnu temperaturu tla i
zraka, vlagu tla i zraka, tip tla, koli~inu
oborina i drugo.
32 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
su na broj {kola. Svaka {kola prikuplja
podatke s obzirom na svoje mogu}-
nosti. Kada {kole nabave ili dobiju
nove instrumente, broj podataka se
pove}ava. Prikupljaju se sljede}i poda-
ci: trenutna temperatura zraka i tla,
minimalna i maksimalna temperatura
tla i zraka, vlaga tla i zraka, tip tla,
koli~ina oborina i dr.
Ve}ina sudionika zavr{ila je po~etni
seminar te je bilo potrebno organizira-
ti napredni seminar koji je mnogo
I u~enici iz zahtjevniji. Upravo je stoga i izabrana
Hrvatske [umarska {kola u Karlovcu u kojoj se
pored {umarskog programa izu~ava i
sudjeluju u GLOBE program hidrometeorologije pa je
programu koji se
razmjerno dobro opremljena.
Svrha seminara je bilo uvo|enje
provodi u cijelom GLOBE programa u {kole po pojedi-
svijetu i u njemu nim predmetima, rastere}enje u~enika
izvo|enjem dijela nastave na terenu
sudjeluje oko {to ~ini nastavu interesantnijom, a
u~enici lak{e usvajaju nepoznate poj-
15.000 {kola. move. U Karlovcu su organizirana pre-
Rije~ je o davanja s temom biolo{ka interpreta-
cija te fizikalno-kemijska analiza vode,
istraivanjima koja je odrala mr. sc. Renata
me|usobnog Matoni~kin Kep~ija. Potom je nasta-
vljen rad u [umarskoj {koli po skupi-
djelovanja tla, nama i radionicama sa sljede}im te-
mama:
vode, zraka i Odgoj i obrazovanje za okoli{
biolo{kih sustava (Vinko Vu~i} i mr. sc. Diana Gari{i}
koja je ujedno voditeljica seminara)
Novi atmosferski protokoli za
mjerenje prizemnog ozona i aerosola
(mr. sc. Marina Gr~i} )
Uzgoj drvenastih biljaka i {ume
hrasta lunjaka Pokupskog bazena
(Marija Bari~evi}, dipl. ing.)
Mjerenje infiltracijske sposobnosti
tla, odre|ivanje teksture tla i pedo-
lo{ka jama (Josip Horovski, dipl. ing.)
Power point (Zlatan Soldo, dipl.
ing.)
Ispitivanje vode (Zdravka Cindri},
dipl. ing.)
Ispitivanje makrobeskraljenjaka
(mr. sc. Renata Matoni~kin Kep~ija)
Utvr|ivanje to~nosti klasifikacije
(dr. sc. Vladimir Ku{an)
Voda i tlo (mr. sc. Josip Zavr{ki i
Biserka Zdjelarevi}, dipl. ing.)
Nakon zavr{enog seminara, u znak
zahvalnosti za dobru organizaciju, mr.
sc. Diana Gari{i} [umarskoj je {koli
poklonila instrument za mjerenje ozo-
na u troposferi pri ~emu je osobito
pohvalila rad u~enika praktikanata
(Ivana [ubra, Antuna Kra{i}a, Tomisla-
va Vukeli}a, Dinka Kligla, Marinka
Mari}a, Nikole Jambru{i}a, Mladena
Mr|ena, Dejana Jurki}a, Josipa Rado-
{evi}a i Blaenka Bunete).
 uz rub {ume
POVIJESNA BA[TINA

Ostaci utvrde iz
austrougarskog
doba Izgra|ena 1904. godine kao
za{tita luke u Puli, betonska
tvr|ava u uzgajali{tu divlja~i u Faani
povijesni je svjedok ne tako davnog
vremena

Pi{e:
Miroslav
Dio tvr|ave je uru{en Mrkobrad

U
zgajali{te divlja~i Barbariga tre- Foto:
nutno je u statusu ni~ijeg lovi{ta. M.
Do kraja 1999. bilo je pod Nacio- Mrkobrad
nalnim parkom Brijuni, u prosin-
cu te godine odlukom Ministarstva poljo-
privrede i {umarstva trebale su ga preuze-
ti Hrvatske {ume, ali nisu. Osim po uz-
goju visoke divlja~i, ovo lovi{te u ro-
vinjskoj [umariji, ogra|eno sa 6,2 km i-
~ane ograde, zanimljivo je i nesvaki-
da{nje po povijesnim ostacima tvr|ava iz
vremena Austro-Ugarske Monarhije, raz-
mje{tenih po lovi{tu.
Sa~uvani ostaci utvrde Fort Forno
Povijesni podaci spominju da su
podru~je istarskog poluotoka prvi naselili
Histri. Na sjeverozapadnom dijelu lovi{ta
na stijenama u moru ostaci su stopala
dinosaura, rijedak nalaz kome se ne
posve}uje duna panja podsje}a lov-
nik u rezervatu Milo{ Ugr~i}.
Nalaze se tu i ostaci iz Rimskoga doba,
no upe~atljiv trag ostavila je i Austro-
Ugarska Monarhija izgradnjom velikih
utvrda-lukobrana. Najpoznatiji primjer je
tvr|ava Fort Forno, koja se nalazi na
sjevernom dijelu lovi{ta. Izgra|ena je
1904. sa svrhom obrane sjevernog dijela
Faanskog kanala i vojne luke u Puli.
Gra|ena je u stilu toga vremena, od be-
tona, u obliku prstena oja~anog s dvije
baterije, Benedetto i Caluzzi: ona s lijeve Rov koji je okruivao utvrdu
strane s dva topa kalibra 30,5 cm i s
desne strane s topovima kalibra 28 cm.
Tvr|ava je tijekom vremena uru{ena,
no vidljivo je da je bila ome|ena visokim
kamenim zidovima i pu{karnicama dok je
cijelu utvrdu okruivao suhi i duboki rov,
kao prepreka pje{adiji. S uzvisine na kojoj
je bila, prua se pogled na Rovinj, Barba-
rigu, Faanu, Pulu.
Kasnije, nakon Drugoga svjetskog rata,
utvrdu je koristila JNA i u njoj drala sto-
ku i sto~nu hranu.
Ina~e na podru~ju lovnog rezervata
nalazi se 14 (manjih) tvr|ava izgra|enih u
to vrijeme, vidljivih i nevidljivih (neke su
pod zemljom), me|usobno povezanih
kanalima. Pogled s uzvisine daleko see

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 33

 `ivot
MARKO LAME[I], BIV[I SJEKA^ U [UMARIJI OTOK, REKORDER RADNI^KIH NATJECANJA
Legenda poligonskih
natjecanja
Marko Lame{i}, najuspje{niji je hrvatski natjecatelj na
poligonskim borili{tima u posljednjih trideset godina. Sedam
puta bio je prvak Slavonske {ume, {est puta prvak Hrvatske,
dva puta bio je prvak biv{e drave, a sudjelovao je i na tri
svjetska natjecanja
R
Pi{e: azgovarati s Markom Lame{i-
Zvonko }em, biv{im sjeka~em [umari-
Pei~evi} je Otok, jednim od najbo-
ljih i najtrofejnijih natjecatelja
Foto: proizvodno-radnih natjecanja radnika
Z.
{umarstva Hrvatske, uvijek je bilo za-
Pei~evi} dovoljstvo. Pravi ambasador poligon-
skih natjecanja, s opravdanjem je iza-
zivao strah i duno po{tovanje me|u
natjecateljima na borili{tima. Posjedo-
vao je izvanrednu snagu, znanje, brzi-
nu i potrebno iskustvo u rukovanju i
radu s motornom pilom, a kada sve te
sposobnosti i primijenio u svakoj disci-
plini, rezultat nije mogao izostati. Sto-
ga na{ razgovor i nije mogao biti ni{ta
drugo nego obnavljanje brojnih uspo-
mena sa gotovo tri desetlje}a drue-
nja i natjecanja na improviziranim po-
ligonskim borili{tima.
Prvo natjecanje
U biv{em [umskom gospodarstvu
Hrast, Vinkovci odrano je 1962. go-
dine prvo proizvodno-radno natje-
canje radnika {umarstva Hrvatske. Bilo
je to u [umariji Lipovac, u {umskom
predjelu Somovac. Pobjednik je bio
radnik [umarije Gunja Mile Mataja, a
od tada pa sve do Domovinskog rata
tom se natjecanju pridavala duna po-
zornost, sve do savezne i svjetske ra-
zine. Na{ izbornik ili, bolje re~eno,
kreator uspjeha na poligonskim bori-
li{tima bio je pokojni dipl. ing. {um.
Ivan Mato{evi}, ~ovjek neiscrpne
energije i ~eli~ne discipline, ~ovjek
koji je du{om i tijelom bio zaljubljenik
u takva natjecanja govori Lame{i}.
Vinkova~ki strateg, popularno zvan
Kum, ugradio je sebe u proizvodno-
radna natjecanja {umarstva te krajnje
discipliniranim radom odgojio plejadu
izvanserijskih natjecatelja. Spominjem
njihova imena i prezimena, jer su ~as-
no i dostojanstveno afirmirali i prezen-
tirali vinkova~ko i slavonsko {umar-
stvo diljem Hrvatske i {ire. To su: Dra-
go Rui}, \uro Lame{i}, Marko Goto-
vac, Franjo Redll, Slobodan Mijatovi}
(pokojni), \uro \akovi}, Mato Maru-
{i}, Milanko Brki}, Nedjeljko Mati},
Antun Aleksi}, Ilija Luki} i drugi.
34 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
plini uo~i natjecanja. Puno filozofi-
godine, osvojio sam ukupno 48 od-
Marko Lame{i}, legenda
poligonskih borili{ta
tske bio sam {est puta ili jednostavnije
re~eno dok nisam oti{ao u zasluenu
1982. u Ohridu bio sam prvak biv{e
gosp. Lame{i}.
Sva odli~ja M. Lame{i}a
Znanje, iskustvo, samopouzdanje i psi-
holo{ka stabilnost krasili su ove vrsne
natjecatelje, koji su na proizvodno-ra-
dnim natjecanjima diljem Hrvatske u
ukupnom i pojedina~nom plasmanu
polu~ili najbolje rezultate.
Budu}i da sam i ja bio ~lan tog pob-
jedni~kog natjecateljskog stroja, moji
su radni i natjecateljski rezultati pro-
dukt discipliniranog rada, ponajprije u
Na{ izbornik, ili bolje
re~eno kreator uspjeha
na poligonskim
borili{tima bio je
pokojni dipl. ing. {um.
Ivan Mato{evi}, ~ovjek
neiscrpne energije i
~eli~ne discipline,
~ovjek koji je du{om i
tijelom bio zaljubljenik
u takva natjecanja.
neposrednoj proizvodnji, u {umskom
bazenu Spa~va te sustavnog i dobro
organiziranog prednatjecanja (trenin-
ga), gdje se uvjebavala brzina, preciz-
nost i ozbiljnost pristupa svakoj disci-
ranja nema, kruna uspjeha je rad, rad
i ponovno rad nagla{ava Lame{i}.
Medalje, nagrade,
povelje
U mojoj radnoj i natjecateljskoj ka-
rijeri koja je trajala od 1967. do 1990.
li~ja zlatnih, srebrnih i bron~anih. Na
tradicionalnim manifestacijama Dani
slavonske {ume sedam sam puta bio
najuspje{niji natjecatelj. Prvak Hrva-
starosnu mirovinu, i to: u Varadinu
1980., u Jasenovcu 1983., u Virovitici
1984., u Karlovcu 1986., u Delnicama
1988. i 1990. u Vinkovcima. Na sa-
veznom natjecanju za ekipu Hrvatske
nastupio sam devet puta. Godine
drave, a to sam ponovio na Bledu
1986. Sudjelovao sam na nekoliko
svjetskih natjecanja sjeka~a, pa sam
tako u [vedskoj 1984. osvojio ~etvrto
mjesto, 1986. u Slova~koj bio sam
peti, a 1988. u Ma|arskoj osvojio sam
~etvrto mjesto, s ponosom se prisje}a
Ina~e, Marko Lame{i} nositelj je i
Nagrade grada Vinkovaca za 1983.
godinu, a 1987. dobio je Povelju rada,
saveznu nagradu u povodu Praznika
rada. Umirovljeni~ke dane provodi sa
suprugom Katicom u svojoj ku}i u
Otoku, a kako nam je rekao, sve os-
vojene medalje poklonit }e unucima,
koji su mu uz dvije k}erke najve}e
bogatstvo. Najboljem i najuspje{nijem
natjecatelju s poligonskih borili{ta eli-
mo ugodan ivot i puno zdravlja.
 lov i ribolov
U DELNICAMA USPJE[NO OKON^AN LOV NA MEDVJEDA

Najvrjedniji je
medo
od 443
CIC Najja~e grlo medvjeda od 443 CIC to~ke odstrijeljeno je na podru~ju

to~ke
{umarije Klana

Od Drugoga svjetskog rata ovo je do sada najve}i uspjeh u Pi{e:

Odstrijeljeno ukupno 13
medvjeda od planiranih
12, ste~eno devet trofeja
u rangu zlatne i ~etiri u
rangu srebrne medalje
lovu na medvjeda u lovi{tima delni~ke Uprave {uma, bez Vesna
obzira na to kako je u danom trenutku {umarstvo bilo Ple{e
organizirano. Ukupno gledano, najbolje rezultate imala je
{umarija Mrkopalj s odstrijeljena ~etiri medvjeda.
Foto:
D.
Najvrjedniji uop}e imao je 443 CIC to~ke i odstrijeljen je na Prokopovi}
podru~ju klanske {umarije.

S
ezona lova na medvjeda u lov-
noj godini 2001./2002. u lovi{-
tima delni~ke Uprave {uma
bila je izuzetno dobra. Nakon
sedam medvjeda odstrijeljenih u
jesen, u zimsko-proljetnom razdoblju
odstrijeljeno je jo{ {est medvjeda. Sve
ste~ene trofeje u vrijednosti su me-
dalja, devet u rangu zlatne i ~etiri u
rangu srebrne medalje. Uspjeh je tim
ve}i {to je pet trofeja ste~enih iznad
370 CIC to~aka.
Od Drugoga svjetskog rata ovo je
do sada najve}i uspjeh u lovu na
medvjeda u lovi{tima delni~ke Uprave
{uma, bez obzira na to kako je u da-
nom trenutku {umarstvo bilo organizi-
rano isti~e ing. Dario Majnari}, ruko-
voditelj odjela za lovstvo delni~ke Up-
rave {uma.
njem kvalitetnih lovnih usluga, velikim
postotkom uspjeha u lovu, po{tenim
odnosom prema lovcu i funkcioni-
ranjem lovne organizacije na na~in
kako to funkcionira i u zemljama iz
kojih nam gosti dolaze. To je ujedno i
najbolja preporuka za nove lovce koji
}e do}i u lov u na{a lovi{ta, ili pak za
stare koji nam se uvijek rado vra}aju.
Gledano na dosada{nja iskustva,
najmanje lovaca dolazi preko sajmova
lova. Mnogi novi lovci dolaze zahva-
ljuju}i preporuci lovaca koji su ve} bili
u lovu na ovom podru~ju i u tom
smislu stekli pozitivna iskustva. Isto
tako neki dolaze i preko lovnih agen-
cija s kojima Hrvatske {ume imaju
dobru suradnju.
Kako u ovom poslu nikada nema
predaha, u tijeku su i novi poslovi. Tre-
nutno je to prebrojavanje tetrijeba,
koji iako za{ti}eni, sve vi{e nestaju iz
goranskih {uma. Zbog lo{ih vremen-
skih uvjeta i nedostupnosti lovi{ta radi
snijega, po~elo se ne{to kasnije i rado-
vima na punjenju soli{ta u lovi{tima i
obnovom lovnogospodarskih objeka-
ta. Po~etkom travnja krenulo se i zao-
ravanjem krmnih njiva.
Po~etkom travnja zapo~eli smo i
razgovore o sklapanju ugovora s gosti-
ma i agencijama za lov na {ljuke, med-
vjede, jelene i divlje svinje, za lovnu
godinu koja je tek zapo~ela isti~e
ing. Majnari}.

Ukupno gledano, najbolje rezultate
imala je {umarija Mrkopalj sa od-
strijeljena ~etiri medvjeda. Najvrjedniji
uop}e imao je 443 CIC to~ke i od-
strijeljen je na podru~ju klanske {uma-
rije. Ostali su odstrijeljeni u {umarija-
ma Fuine (dva), Tr{}e (dva) te po
jedan u Klani, Prezidu, Ravnoj Gori,
Vrbovskom i Gomirju.
Zadovoljni smo {to ve} imamo
najavu lova na medvjeda i u sljede}oj
sezoni, iako je u me|uvremenu cijena
odstrjela porasla u odnosu na sve dru-
ge vrste krupne divlja~i (30 do 50
posto) i to od 1. travnja ove godine
kae Majnari}.
Svoju lovnu klijentelu, strane lovce,
nastojat }emo i dalje zadrati prua-
Svibanj
PODSJETNIK ZA LOVNIKA
Pi{e: D. Serti}
Ve}ina {umskih koka, tetrijeb gluhan i lje{tarka sjede na jajima, kao i
poljske koke, fazan, tr~ka i kamenjarka. Potkraj mjeseca ve} imaju pili}e.
U svibnju se u nie krajeve vra}aju i prepelice koje se po~inju pariti i
nositi jaja.
Ve}ina dlakave divlja~i ima mladunce. Kod ko{nje potrebno je paziti i
primjenjivati za{titna sredstva kako mladun~ad ne bi stradala od kosilica.
Po~etkom svibnja po~inje lov na srnjaka. Srnjaci su ve} obiljeili svoje
teritorije i motrenjem treba utvrditi starost i kvalitetu trofeja srnjaka i
prema tome donijeti odluku o odstrelu. Trofejne, zrele srnjake bolje je
odstreljivati nakon parenja. U lovi{tu treba odravati lovnogospodarske i
lovnotehni~ke objekte. U lovi{tu treba biti mir.
Osoblje lovi{ta treba procijeniti proljetno brojno stanje divlja~i i prema
tome sa~initi plan odstrela za ovu lovnu godinu.

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 35

 prehrana
DELICIJE OD KOJIH ZASTAJE DAH
Nova lova~ka
ponuda
U suradnji s vi{egodi{njim poslovnim
partnerom Beljem d.d. Hrvatske {ume
odsad na doma}em i inozemnom tri{tu
mogu ponuditi tridesetak novih
proizvoda od mesa divlja~i
U
nekoliko smo zadnjih godina
uspjeli obnoviti na{a lovi{ta,
adaptirali smo i rekonstruirali
nekoliko u ratu uni{tenih lova~kih
ku}a, podigli mati~ni fond divlja~i na broj
priblian onome prije Domovinskog rata,
izgradili i lovne objekte nune za uzgoj
divlja~i, te tako ostvarili lovom vi{e od 80
tona divlja~ine, istaknuo je mr. sc. Pavle
Vratari}, upravitelj Uprave {uma Osijek,
na nedavno prire|enoj prezentaciji vrlo
bogate ponude polutrajnih i svjeih jela
od mesa divlja~i u lova~koj ku}i u Zlatnoj
Pi{e: Gredi.
Antun Kako su kapaciteti hladnja~a Hrvatskih
Zlatko {uma nedovoljni za prihvat i smje{taj ve-
Lon~ari} likih koli~ina grla odstrijeljenih tijekom
lovne sezone, ve} niz godina koristimo
Foto:
kapacitete hladnja~a Mesne industrije
A. Z.
baranjskog Belja d.d. Zbog oteanog pla-
Lon~ari} smana divlja~ine zadnjih nekoliko godina,
na incijativu i uz neophodnu suradnju
nekolicine tehnologa iz Mesne industrije
Belja d.d,.ovog su prolje}a iz njihovih
prera|iva~kih pogona izi{li novi proizvodi
od mesa divlja~i, koji su prvi put prezen-
tirani hrvatskoj javnosti upravo na nedav-
no odranoj prezentaciji.
Direktor Mesne industrije, dr. sc. Zdra-
vko Feri}, tom je prilikom istaknuo kako
se uz malo dobre volje i veliko umije}e
njihovih prehrambenih tehnologa doma-
}em, ali i inozemnom tri{tu moe ponu-
diti posve nova paleta doma}ih jela,
proizvedenih iz mesa divlja~i baranjskih i
slavonskih lovi{ta. Proizvodi su ekolo{ki
~isti i bez bojazni od nekih novih bolesti
te }e, bez sumnje, i u Europi za njih po-
kazati interes. Za kratko vrijeme, limitira-
no tehnolo{kim rokovima prerade mesa,
Iz prera|iva~kih pogona
Mesne industrije Belje d.d.
ovog su prolje}a izi{li novi
proizvodi od mesa divlja~i,
koji su prvi put prezentirani
hrvatskoj javnosti
na nedavno prire|enoj
prezentaciji u Zlatnoj Gredi.
Tri{tu }e se ubudu}e mo}i
ponuditi ~etiri vrste svjeeg
mesa divlja~i; but, meso bez
kosti, meso ple}ke bez kosti i
meso usitnjeno za gula{. Na
hrvatskom tri{tu postoji
interes za te kategorije mesa
divlja~i.
36 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME
vje{ti i iskusni tehnolozi Mesne industrije
uspjeli su proizvesti ~ak 28 razli~itih no-
vih svjeih i polutrajnih mesnih proizvo-
da, gotovo moemo re}i slavonskih i ba-
ranjskih gurmanskih lova~kih specijaliteta,
koje hrvatsko trI{te do danas uglavnom
jo{ nije vidjelo.
Rukovoditelj sektora razvoja i laborato-
rija, dr. vet. med. Ivo Tadijanovi}, upoz- Mr. Pavle Vratari}, dr. Zdravko
nao nas je sa zavr{etkom opsenih rado-
va na adaptaciji i rekonstrukciji dijela po-
gona Mesne industrije, koji su tehni~ki i
tehnolo{ki osposobljeni za primanje,
obradu, rasijecanje i pakiranje proizvoda
od mesa divlja~i te je objekt verificirala Jelenska
Uprava za veterinarstvo pri Ministarstvu kruna
poljoprivrede i {umarstva Hrvatske. Ovih malo
se dana o~ekuje i registracijski broj kako remek-djelo
bi bili ispunjeni i svi zakonski okviri Vete- Beljskih
rinarske inspekcije. Tako }e se uz poslove tehnologa,
rasijecanja, oblikovanja i pakiranja svih izra|ena od
proizvoda od mesa divlja~i oni mo}I pla- jelenskih
sirati u maloprodaji i na veliko, {to prije rebara s
nije bilo mogu}e. Tri{tu }e se ponuditi kareom
~etiri vrste svjeeg mesa divlja~i: but,
meso bez kosti, meso ple}ke bez kosti i
meso usitnjeno za gula{. Na hrvatskom
tri{tu postoji interes za te kategorije
mesa divlja~i i Belje }e uskoro otvoriti
specijaliziranu prodavaonicu u kojoj }e
gra|ani mo}i kupovati i manje koli~ine
tog mesa. U ponudi }e biti i nova paleta
polutrajnih prera|evina od mesa, a razvoj-
ni planovi idu za tim da se uskoro tri{tu
ponudi i trajne proizvode poput raznih
pa{teta, kao i suhomesnate i kobasi~arske
proizvode, {unku, ple}ku, kare, i druge Dimljena
sli~ne proizvode od mesa divlja~i. rolana
Dr. Tadijanovi}, koji je u tom poslu ve} jelenska
33 godine, kae kako je slavonska i ba- ple}ka
ranjska tradicija u preradi mesa ve}
stolje}ima poznata i priznata i izvan gra-
nica slavonske regije. Za okus, izgled i
kompletan estetski doivljaj nove ponude
zasluni su i njegovi suradnici dr. vet.
med. Drago Zakanj, koji ve} vi{e od dva
desetlje}a uspje{no oblikuje i gastro-
nomski dotjeruje beljske suhomesnate
proizvode od doma}ih svinja, junadi i
teladi, a tu su i dipl. ing. Anita Pleji} i dipl.
ing. Tanja @ulj-Viszmeg, koje su svojim
estetskim ukusom i ukrasile i nove
proizvode. Prezentaciji su bili prisutni i
brojni novinari.
Plasman divlja~ine oko kojeg je dosad Paleta vrlo
bilo problema, u budu}nosti ne bi smio ukusnih
biti upitan. Pored tri{ta koje je iskazalo delicija od
interes za takvu vrstu robe, postoji
mesa
mogu}nost plasmana i u lova~kim i ugo- divlja~i
stiteljskim objektima Hrvatskih {uma.
 ribolov

Ljepotan linjak
Linjak sve vi{e spada
u na{e sve rje|e, sve
ugroenije riblje
vrste. Stoga se
prema njemu treba
odnositi s posebnom
panjom, i male
primjerke ove lijepe
ribe svakako vra}ati
Feri}, i dr. Ivo Tadijanovi}
u vodu. Prava je
{teta {to ni
zakonodavac, a ni
ribolovne udruge
nisu na{le za shodno
da ga za{tite
lovostajem i
minimalnom mjerom are, kao {to je jezero Sabljaci kod
Ogulina. Ulovi posljednjih godina po-
kazuju da najve}e primjerke linjaka u

L
injak je riba iz porodice {arana.
Snanog, vretenastog tijela, ma-
slinaste, tamnoute ili sme|e
boje, bokova i trbuha zelenka-
sto tamnih ili zlatno utih. Na gubici
ima dva br~i}a, a du balava, sluzava
tijela, malene, duboko usa|ene ljuske.
Kao te{ko ulovljiva i borbena riba
cijenjen je i na {tapu, ali i na tavi.
Meso mu uspore|uju s pastrvskim.
Valja ga traiti u toplim nizinskim
vodama, a nastanjuje i otvorene i za-
tvorene vode. Ima ga primjerice u je-
zeru Vranu na otoku Cresu, no,
sre}om odnosno nesre}om za prave
sportske ribolovce, ovdje je ribolov
zabranjen. Moe ga se na}i i u
bo~atim vodama. Otporan je i ilav,
pa nastanjuje i neke hladnije rezervo-
Ulovi posljednjih
godina ukazuju da
najve}e primjerke
linjaka u
Hrvatskoj valja
traiti u rijekama
Mrenici, jezeru
Sabljaci i nekim
dravskim
{odericama.
Hrvatskoj valja traiti u rijekama
Mrenici, jezeru Sabljaci i nekim dra-
vskim {odericama. Lani je najve}eg
hrvatskog linjaka (uredno izvaganog i
prijavljenog na Veleulov Hrvatske)
ulovio Draen Stipeti}, iz Ogulina, u
jezeru Sabljaci (12. IX. 2001.) na crva.
Rije~ je o linjaku 2,21 kg i 47,5 cm.
Prije nekoliko godina (1999.), pravog
gorostasa od 3,07 kg u staroj Dravi
kod Kneginca na glistu ulovio je Go-
ran Kani{ki. Linjak moe narasti i do 8
kg teine, no u prosjeku nije tei od
300 do 500 grama, s tim da se ve} svi
primjerci tei od kilograma opravdano
smatraju kapitalnima.
Ribolovna sezona na linjaka po~inje
u rano prolje}e i traje sve do jeseni.
Ljeti se najbolji rezultati postiu rano
ujutro i kasno nave~er, a u ovo doba
godine poslije osam sati. ^im zahladi
povla~i se u krtog i miruje.
Ribolov na linjaka je zahtjevan, pip-
kav i dosta teak. Mamac prima po-
lako, ali snano. Iako stati~an, ovaj ri-
bolov je i te kako zanimljiv. Od ribi~a
trai upornost, strpljenje, poznavanje
stani{ta linjaka te njegove ivotne na-
vike. Linjak se hrani faunom dna,
meku{cima i ra~i}ima, zato su od
mamaca za ovu ribu na prvom mjestu
gliste, crvi i puevi gola}i, ali odli~no
se lovi i na kukuruz, kruh i gance. Od
pribora naj~e{}e se koriste direkt ili
{tapovi s rolom, duine do 5 m (akcije
A ili B), najlon promjera do 0,25 mm
i udice veli~ine 12-16.

Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 37

 {umarske igre

Po recept u
UPRAVA [UMA BUZET

Pljo~kanje, kao autenti~na doma}a disciplina U nogometu su o{tru bitku na kraju dobili
Svi na broju
Labinjani

I
starski {umari dre tradiciju, i ove
su godine, posljednjeg vikenda u
Pi{e: travnju, odrali svoje {umarske
Miroslav igre. Jednodnevna natjecanja u
vi{e sportskih disciplina na tragu su
Mrkobrad
nekada{njih radni~kih sportskih igara
Foto: koje su i {umari iz ostalih uprava imali,
M. pa prekinuli s tim. Za razliku od nekih
Mrkobrad drugih djelatnosti, uprave, pravosu|a,
bankara i drugih, koje i dalje, obi~no u Uvijek
nekom turisti~kom sredi{tu na obali, najatrka-
prakticiraju takav (i) vi{ednevni aktivni tivnije
pote-
zanje
konopa

procesu restrukturiranja poduze}a. tenisu Stru~ne slube (bolje od Buja i

Priznanja najboljima
odmor. (Tako, na primjer, pravosu|e
je pet dana prvosvibanjskog vikenda
provelo u Zatonu kod Zadra na svo-
jim igrama!).
Ove godine je doma}in bila [uma-
rija Buje, a natjecanja su odrana u
poznatom turisti~kom sredi{tu Katoro
u Umagu, na sportskim terenima apar-
tmanskog naselja Polinesya. Prije sa-
mog natjecanja, na skupu radnika,
upravitelj buzetske Uprave Mario Ma-
re~i} upoznao ih je s aktualnosima u
Radnici buzetske Uprave natjecali su
se u vi{e disciplina, a pobjednici u
bo}anju su bili {umarija Buje (druga
Opatija, tre}i Pore~); u malom nogo-
metu Labin (spred Pore~a i Buja); u
ma i voda), kao i ure|eni mali prostor
ve} neizostavni rogisti iz Gerova, kao
I u bo}anju bilo je do kraja
neizvjesno
Pazina); u stolnom tenisu Buje (drugo
mjesto Stru~ne slube, tre}e Opatija);
u pljo~kanju (bacanju kamena najblie
cilju, sli~no bo}anju) Stru~ne slube
ispred Buja i Pore~a, te u najatraktiv-
nijoj disciplini, u potezanju konopa,
premo}ni su bili stokila{i iz Buja koji
su prevukli Opatiju i Pore~. Bujei
su, vidi se, bili najuspje{nija {umarija,
no pobjednici su bili, kako je istaknuo
i upravitelj buzetske Uprave Mario
Mare~i} prigodom dodjela priznanja,
svi koji su sudjelovali i koji su do{li. Jer
ovakva druenja mogu samo ja~ati ko-
lektiv.
Sve se odvijalo po prekrasnom vre-
menu u leernoj i opu{tenoj atmosfe-
ri, uz znatieljne poglede talijanskih
turista (kojih je bilo podosta). Ni{ta tu
nije bilo glamurozno (grah za ru~ak!),
no sve je ipak odisalo {umarskim
{tihom. Pridonijela je tome i izloba
{umskih motiva @eljka Gubijana ([u-
te brojni plakati s ekolo{kim poruka-
ma. Autenti~nosti su pridonijeli i sad
i nastup uma{ke klape Kornaria s
dvije pjesme posve}ene {umi.

38 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME


Buzet!
Stolni tenis
IZLO@BA CVIJE]A I UKRASNOG BILJA
Neka
moja
Istra
blista!
N aziv je to cvjetnog aranmana
kojim su se Hrvatske {ume jo{
jednom uspje{no predstavile na 5.
izlobi cvije}a i ukrasnog bilja u
Umagu, 27-28. travnja. Ki{a koja je
lijevala cijeli dan, pokvarila je do-
ribolov
Razgovori za okruglim stolom (poslije objeda) Rogisti iz Gerova
S izlobenog prostora Hrvatskih {uma
ivljaj i ugo|aj otvaranja ove sad
ve} tradicionalne uma{ke manifesta-
cije. No, sve je nadokna|eno drugi
koji je prezentirao proizvodne mo-
gu}nosti cvije}a i ukrasnog bilja ra-
sadnika Fran~eskija, osmislili su up-
dan kada je mno{tvo posjetitelja ravitelj [umarije Buje dipl. ing. \uro
okupiralo rivu i cvje}are. Cjelokupni Markoja i voditeljica rasadnika Ester
izlobeni prostor Hrvatskih {uma, Brajkovi}-Vladilo. (m)
Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME 39
 informatika
INFORMATI^KA RADIONICA U DELNICAMA

I programeri na u~enju!
Informati~ka obuka koja je
pokrenuta krajem sije~nja u
Delnicama, odravala se
kontinuirano kroz mjesece
velja~u i oujak, a i u travnju
}e se nastaviti obuka
programera Hrvatskih {uma

O
buka se odravala kroz neko-
liko programa. Prvo su bile
odrane ~etiri organizirane ra-
dionice za informati~are koji
su uvjebavali znanja iz internetskog
programiranja, podr{ke korisnicima i
sistemskog odravanja ra~unala i
mrea.
Nakon toga odrana je dvotjedna
{kola za petoricu vrhunskih progame-
ra iz direkcije i nekoliko perspektivnih
informati~ara koji su dosad radili po
Pi{e: upravama {uma, s idejom da se i oni
Vesna
uklju~e u programske timove i rad u
Ple{e
informatici prigodom restrukturiranja
Foto: poduze}a. Predava~i za programere
V. bili su vanjski suradnici iz tvrtke Spin
Ple{e iz Osijeka. Programeri su obukom
usvajali nove tehnologije programi-
ranja i dizajniranja baze podataka.
Nakon programera na obuci su bili
novinari i dopisnici ~asopisa Hrvatske
{ume, revizori, komercijalisti, zatim fi-
nancijsko ra~unovodstveni stru~njaci
iz svih uprava {uma. Potom su obuku
pro{li i proizvodni odjeli, rukovoditelji
slubi u direkciji, a u kona~nici, kako
je planirano, obuka u informati~koj
radionici u Delnicama trebala bi
zavr{iti sa menadmentom poduze}a.
Sa zadovoljstvom mogu re}i da se
rezultati do sada provedene obuke
ve} osje}aju, ali }e se u potpunosti
osjetiti tek kada se budu nove tehno-
logije do kraja usvojile i realizirale u
praksi. Informati~ke tehnologije osno-
Programeri Hrvatskih {uma pro{li su dvotjednu obuku i usvojili nove tehno-
logije programiranja i dizajniranja baze podataka uz pomo} vanjskih
predava~a
vica su i rada budu}eg reorganizira- kojom je omogu}eno da podaci do|u
nog sustava Hrvatskih {uma, jer svako- i do najvi{ih razina.
dnevni protok informacija je jedini Radi restrukturiranja smo se odlu~ili
na~in osiguravanja jedinstvenosti rada na neke dodatne zahvate u informa-
u dislociranoj firmi, kae ing. Branko ti~kom sustavu, kako bismo mogli pra-
Me{tri}, {ef Informati~ke slube u di- titi na zadovoljavaju}i na~in nastale
rekciji. promjene u poslovanju u na{em podu-
Informati~ke tehnologije osnovica su i rada budu}eg reor-
ganiziranog sustava Hrvatskih {uma, jer svakodnevni pro-
tok informacija jedini je na~in osiguravanja jedinstvenosti
rada u poduze}u koje djeluje na podru~ju cijele Hrvatske.
Mislim da je do sada mnogo na- ze}u, po~ev{i od primjene novih tehno-
pravljeno u tom smislu i da smo ve} logija do obrazovanosti kadrova, koji
na neki na~in, ako ne korak dalje ba- }e ih u svom radu i primjenjivati. Zbog
rem ukorak sa najavljenim restrukturi- toga je organizirana i informati~ka obu-
ranjem, u koje smo krenuli ve} krajem ka u Delnicama, a kroz nju }e pro}i u
pro{le godine primjenom novih tehno- ovih par mjeseci tri stotine ljudi.
logija. Novim serverskim sustavom Informati~kom obukom kadrova
omogu}ili smo s jedne strane da se nastavit }emo i dalje jer nam to name-
formira sredi{nja baza podataka koja }e razvoj, napredak i primjena novih
}e sadravati sve pokazatelje relevant- informati~kih tehnologija u okruenju,
ne za poslovanje, a uz to je osigurana a i orijentacija na tri{ni na~in rada i
i potrebita komunikacijska tehnologija, poslovanja Hrvatskih {uma.

UPRAVA [UMA
VINKOVCI Zbrinut 31 invalid rada
J
edan od najve}ih problema
Uprave {uma Vinkovci svakako
je radni invaliditet sa svim eko-
nomskim, socijalnim i psiholo{-
kim posljedicama. Poznato je da je
zbog prirode posla na sje~i radni vijek
radnika na tim poslovima znatno
smanjen, tako da sjeka~i rijetko odla-
ze u redovnu starosnu mirovinu. Kako
vi{e nisu sposobni za poslove na sje~i
i izradi, takve je radnike potrebno za-
posliti na drugim za njih odgovara-
ju}im poslovima ili ih prekvalificirati.
Me|utim, takvih lak{ih poslova kako
je poznato, u {umarstvu je vrlo malo,
tako da je samo mali broj invalida
zaposlen na drugim poslovima puno
radno vrijeme.
U razgovoru s rukovoditeljicom
pravnog odjela @eljkom Mihajlovi} i
upraviteljem Uprave {uma Vinkovci
Lukom Vukovcem invalidi rada
vinkova~ke Uprave, kojih je naalost
oko 200, detaljno su upoznati s pravi-
ma koja bi ostvarili temeljem Zakona
o mirovinskom osiguranju i Zakona o
zapo{ljavanju. Dojam je da je ve}ina
radnika iskazala nezadovoljstvo jer,
kau, nakon potro{ene radne snage
takav tretman nisu zasluili.
Program zbrinjavanja, u slu~aju da
nema drugih mogu}nosti propisanih
Zakonom o radu i Kolektivnim ugovo-
rom, predvi|a otpremninu utvr|enu
Pi{e: Z. Pei~evi}
~l. 15. Kolektivnog ugovora (pet pros-
je~nih pla}a ispla}enih radniku u tri
posljednja mjeseca, za svaku godinu
neprekidnog rada kod poslodavca, u
visini od 60% njegove prosje~ne
pla}e). Nakon, dvodnevnog usugla{a-
vanja i dogovaranja 31 radnik vinko-
va~ke Uprave sa statusom invalida
rada potpisao je suglasnost da bude
obuhva}en Programom zbrinjavanja
vi{ka invalidnih radnika, na temelju
~lanka 15. Kolektivnog ugovora, s tim
da svi tro{kovi u vezi oporezivog
dijela otpremnine idu na teret
Hrvatskih {uma.

40 Broj 65 svibanj 2002. HRVATSKE [UME