(Gentiana asclepiadea)

Ova osjetljiva biljka javlja se preteito u svijetlim

listopadnim umama, na umskim istinama i rubovima
Pranici su prirasli za cjevCicu
uma, od
Uglavnom u svijetlim listovjendca. Vrijeme cvjetanja je tibrdskoga do
padnim
umama - umska sirijekom kolovoza i rujna. Plod je
subalpskoga
viSesjemeni tobolac (ahura), koji tara pripada srednjoeuropskome
se otvara s dva zaklopca. Sje- flornom elementu, a nalazi se
vegetacijskog
menka je iroko krilata, duga pri- medu brojnim vrstama znaajnim
pojasa
za naSe listopadne Sume, poblino 2 mm.
umska siritara Gentiana
asclepiadea zeljasta je biljka iz
porodice siritara (Gentianaceae),
rasprostranjena u srednjoj i junoj
Europi te na Kavkazu Njezin
podanak (rizom) debeo je 6-10
mm, Cvorast i izrazito razvijen.
Stabljike su brojne, bez prizemne
rozete (ruice) - skupa listova
rasporeenih u krug. Listovi su
brojni, dugi 5-8 cm, iroki 3-5 cm.
Cvjetovi su viemetrijski (aktinomorfni), pravilne grae, dvospolni,
dugi 35-53 mm, pojedinani ili u
skupinama po 2-3. smjeteni u
pazucu gornjih listova. Zanimljivo
je da se otvaraju ujutro izmeu 8 i 9
sati,
a
ponovno
zatvaraju
poslijepodne izmeu 17 i 18 sati.
Vjenck je iznutra crveno- Ijubicasto
pjegav, sa svijetlim uzdunim
linijama. U populaciji se mogu naCi
i primjerci s potpuno bijelim
cvjetovima (forma albifln ra).

Dijelovi biljke

sebice u kopnenome podruju.

Ponajvie se javlja u svijetlim Sumama, na umskim istinama i rubovima suma, od brdskoga do subalpskoga vegetacijskog pojasa.

1) Guste populacije umske

siriStare susreemo na nekim
planinama, u pojasu klekovine
bora, u vegetaciji planinskih
rudina. U nas se javlja u bukovoj Sumi s rebraom (Blech-

no-Fagetum

sylvaticae),

pridolazei uz biljke acidofilnih europskih bukovih i

hrastovih Suma
Guste populacije susreemo na
nekim planinama u pojasu klekovine bora, u vegetaciji planinskih
rudina.
Raste
preteito
na
silikatnim supstratima, na dubokim
svjeim tlima. Cesto dolazi
2) Korijen ove zeljaste biljke
primjenjuje
se
u
pukoj
medicini, crvenoljubiasti (rjee
bijeli) cvjetovi su joj iznimne
ljepote, a zbog navedenih
svojstava
prijeti
joj
osiromaenje
populacije
i
dovoenje u stanje ugroenosti

Broj 121-122 sijecanj/veljaca 2007. HRVATS

Lijeci plune

!2 sijeanj/veljaa 2007. HRVATSKE UME

Lijeci plune

!2 sijeanj/veljaa 2007. HRVATSKE UME

Zelena pupavka smrtno je

opasna sirova, kuhana i posuena.
Smrtonosna koliina iznosi 20 g
svjee gljive. Znakovi trovanja:

povraanje,
klonulost,
obilno
znojenje, jaki proljevi pojavljuju se
6 - 27 sati
sti u bolnicu.

Pie: Dubravko
Zerniak
Foto: D. Zemak

Valja napomenuti da nema

jedinstvene metode za razlikovanje
jestivih od otrovnih gljiva.