EVOLUCIJA

Poelo je krajem trijasa, u vrijeme kada su dinosauri poeli dominirati

kontinentalnim ekosustavima
Najraniji poznati krokodili poput reptila pronaeni su u sedimentnim
stijenama(prije 230 milijuna godina)
Najraniji krokodili i njihovi neposredni prethodnici bili su vjerojatno kopneni
grabeljivci koji su bili sposobni za brzo tranje
KLASIFIKACIJA KROKODILA
23 priznatih vrsta ivuih krokodila, podijeljenih u tri obitelji :
1. Aligatori (8 vrsta, aligatori i kajmani)
2. Krokodili (14 vrsta, "pravi" krokodili i Tomistoma)
3. Gavijali (1 vrsta; gavijal)
IVOTNI VIJEK KROKODILA
ivotni vijek krokodila protee se od 5 do 50 godina (ovisi o kojoj vrsti krokodila
se radi)
Ovisi o:
dostupnoj hrani
broju ivotinja na jednoj lokaciji
predatorima
KOTANI SUSTAV
Glava krokodila se sastoji od 30 sraslih kostiju
Gornja i donja eljust artikuliraju oko stranjeg aspekta lubanje to omoguava
iroko otvaranje usta
Od prosjeno 60 do 70 kraljeaka 8 do 9 su vratni, 10 do 11 torakalnih, 4 do 5
lumbalnih, 32 do 42 kaudalnih i 2 do 3 sakralni
8 parova pravih rebara i dodatnih 8 parova plutajuih rebara
Femur je dui od humerusa i stranji dio tijela dri u viem poloaju od prednjeg
Prednji udovi sadre pet prstiju s kandama na medijalna tri prsta, dok stranji
udovi sadre etiri prsta s kandama na medijalna tri prsta
DINI SUSTAV
Nosnice su izdignute, nalaze se na kraju njuke i pomou miia se zatvaraju
kada ivotinja zaranja
Tkivna krilca na gornjem i donjem dijelu usta ispred unutarnje nosnice i glotisa
omoguuju da podruje grla bude izolirano od usne upljine prilikom zaranjanja,
to omoguuje krokodilu da dri plijen pod vodom bez da se utopi
Dug nosni prohod iznad produenog nepca omoguava zraku prolaz kroz dva
otvora u drijelo, stranju nosnu choanu te ulazak u dunik i plua
Krokodil moe disati kroz nosnice ak i kad su usta otvorena i puna vode, vodu iz
usta moe progutati ali ne i udahnuti
Razvijena plua, smjetena u prsnoj upljini, nemaju renjeve i dobro su
vaskularizirana

 Zrak se zadrava u pluima na due vrijeme zatvaranjem zalistaka

Disanje se provodi pomou meurebrenih miia i dijafragme
Duina zaranjanja ovisi o veliini ivotinje, temperaturi zraka i vode, koliini
hrane u eludcu, stopi metabolizma
KRVOILNI SUSTAV
Srce gmazova se sastoji od 1 klijetke i 2 pretklijeke, no kod krokodila srce ima 2
klijetke i 2 pretklijetke
Krvotok im je zatvoren
Dolazi do mijeanja krvi, ali izvan komore to moe biti prednost pri ronjenju
Hladnokrvne ivotinje
Puls im je usporen i ovisan o temperaturi
Na temperaturi od 10C je od 1-8 udaraca u minuti, na 18C je 15-20 udaraca u
minuti, na 28C je 24-40,
a na 34C dolazi do velikih oscilacija u sranim
otkucajima i na 40C dolazi do nepovratne tete srca
IVANI SUSTAV
Krokodili imaju mali mozak koji tei 0,5% njihove teine
Lena modina see skoro do vrha repa
OKO

Krokodili su vizualno orijentirani i oi su im prikladne za gledanje po danu i noi

Smjetena su dorzalno i lateralno pa mogu gledati dok zaranjaju
Zjenica ima vertikalni prorez i proiruje se medijalno i lateralno
Oi imaju vie tapia nego unjia, pa su jako dobro prilagoeni na nono
gledanje
Tapetum lucidum je jako dobro razvijen, pa ak mogu locirati ivotinje po noi
pri prisutstvu reflektora
Membrana nicticans i kapci su dobro razvijeni
Membrana nicticans je ista i pokriva oko kada je ivotinja pod vodom
Krokodili mogu prepoznati plijen koji se nalazi na kopnu i kada su pod vodom

UHO
Krokodili imaju jako dobro razvijene slune mehanizme
U srednjem uhu, koje je odvojeno od vanjskog membranom tympani, nalazi se
samo jedna koica = STREMEN (stapes)
Stremen provodi zvuk u unutarnje uho
Nije poznato uju li krokodili pod vodom, ali neki primjeri ponaanja sugeriraju
da uju
Tijekom parenja koriste se zvukom nie frekvencije
PROBAVNI SUSTAV
Krokodili su predatori, a njihova prehrana ovisi o vrstama i okoliu

 U prirodnim uvjetima, krokodili se ne hrane pri temperaturi nioj od 25C ili vioj
od 35C
Probavni sustav se sastoji od usne upljine, orofarinksa, jednjaka, eluca, tankog i
debelog crijevo i kloake
ZUBI
Zubi su konusnog oblika i svi su sline veliine
Svaki zub stoji u svojoj alveoli
ivotni vijek zubi je 2 godine, te se nakon tog vremena zamjenjuju novima
Kako ivotinja stari, sve manje zubi se zamjenjuje novima
Zubi i eljust su snani i slue za hvatanje i trganje plijena
ELUDAC
Podijeljen u dva dijela: tijelo i pilorini dio
Tijelo sadri brojne lijezde koje lue sluz u eludac
Debeli sloj miia i spongioznog tkiva usitnjava hranu uz pomo eluanog
kamenja
eludac sadri jaku kiselinu i sposoban je razgraditi raznovrsnu hranu (hrane se
bez vakanja)
CRIJEVA
Crijeva su privrena dorzalnim mezenterijem u koji je ukljuena slezena i
zavrava sa iliokolinim sfinkterom
Debelo crijevo iako je kratko ima promjer barem 2 puta iri od tankog crijeva
Debelo crijevo odvojeno je od tankog iliokolinim sfinkterom,a debelo crijevo od
kloake debelim analnim sfinkterom
Jetra je podijeljena u 2 renja,a uni mjehur je spojen sa jetrom
ANUS I KLOAKA
Anus je otvor debelog crijeva u kloaku, a kloaka je zajedniki zavretak
probavnog, mokranog i spolnog sustava
Kloaka je podijeljena u 3 komore:
Koprodeum
Urodeum
Proktodeum
POKROVNI SUSTAV
Koa je sastavljena od odvojenih grubih ljusaka meusobno spojenih elastinim
vezivnim tkivom
Oklop im je na leima posebno ojaan sa kotanim ploama
Poloaj i broj ljusaka vaan je za odreivanje vrste
Rep ima dvored trokutastih ljusaka koji se na sredini duljine stapaju u jedan red
Dvije vrste kajmana i etiri krokodila imaju kotane ploice na ventralnom
podruju i zbog toga se ne uzgajaju jer imaju niu ekonomsku vrijednost

 Krokodili imaju dvije lijezde s unutarnje strane eljusti ija je svrha nejasna i
dvije u podruju kloake koje isputaju mousni miris koji im slui kod parenja ili
mogue u obrani
Koa im sadri kromatofore ili pigmentne stanice i boja koe varira od crne, sive,
svijetlosmee, zelene ovisno o vrsti
Trbuna i postrana podruja su svjetlija od lea i glave
REPRODUKTIVNI SUSTAV
ENKE:
enski spolni organ sastoji se od jajnika, jajovoda ( maternice i klitorisa)
Unutranje podruje jajnika sastoji se od vezivnog tkiva, krvnih i limfnih
ila, glatkog miija i ivanih vlakana
Jajovod se sastoji od ostiuma i miinog dijela. Jajovod je vrlo dugaak
zbog smjetaja velikog broja jaja
Klitoris je po izgledu slian penisu ali je manji
MUJACI:
Testisi su izduene tanke lijezde obrasle debelom opnom, lee lijevo i
desno od stranje uplje vene
Sjemenovodi se proteu od stranjeg kraja testisa do trbune povrine
kloake gdje se nalazi otvor za penis
Penis je prije svega hrskavica a ima i malo erektivnog tkiva
REPRODUKTIVNA AKTIVNOST
ENKE
Vjeruje se da je poveanje duljine dana s porastom temperature vode
potrebno za reproduktivnu sinkronizaciju
Drugi vaan faktor u reproduktivnoj sposobnosti je ishrana
MUJACI
Prije sezone parenja testisi poveaju vaskularizaciju
Kod mujaka takoer utjee temperatura za odvijanje spermatogenog
ciklusa
PARENJE
enka krokodila se mora pariti u sezoni parenja svake godine da bi dolo do
oplodnje
Najvea aktivnost koja ukljuuje udvaranje i snoaj dogaa se u ranim jutarnjim
satima
GNIJEENJE I POLAGANJE JAJA
Neke vrste odlau jaja u otkopane rupe, a druge grade nasipe od okruujuih
biljaka
Kritino razdoblje za rukovanje jajima je od prvog do petnaestog dana od
polaganja
Prosjena inkubacija je izmeu 40 i 100 dana
ODREIVANJE SPOLA

 Ovisnost spola o temperaturi je dobro poznati fenomen kod krokodila promjenom temperature jajeta kod inkubacije spol se moe promijeniti
Ako je temperatura od 28-30C svi e biti enski potomci, a iznad 30C muki
potomci
Iznad 34C embriji ugibaju
LOKOMOTORNI SUSTAV
Svi krokodili su prilagoeni vodenom i kopnenom okruenju
U vodi noge dre uz tijelo ili ih koriste za mijenjanje smjera
Rep sa svojom velikom miinom masom je glavni organ za pokretanje kroz vodu
Noge krokodila su relativno malene s obzirom na veliinu njhova tijela (osim
garijala)
Postoje 3 naina hoda kod krokodila:
Visoko hodanje
Galop
Trbuno hodanje
Mladunci mnogih vrsta krokodila sposobni su i za penjanje
VISOKO HODANJE
ivotinja ispravi noge i tijelo potpuno podigne sa zemlje, a rep ostaje u doticaju
sa podlogom dok ivotinja hoda
Zadnje noge nose veinu teine tijela krokodila
Ovaj nain hoda krokodili koriste kad izlaze iz vode
ivotinja se ne kree brzo ali moe prijei priline udaljenosti
GALOP
Najbra vrsta kretanja krokodila koju koriste za manje udaljenosti
Prednjim nogama se guraju naprijed
Veina krokodila koristi ovu vrstu kretanja, osim garijala koji imaju slabe
ekstremitete
TRBUNO HODANJE
Ovaj tip kretanja se obino vidi kad krokodili ulaze u vodu i dok tiho klize kroz
vodu
Kreu se sa strane na stranu s trbuhom, a nogama prave brze pokrete
OZNAAVANJE I IDENTIFIKACIJA KROKODILA
Oznaavanje pojedinih ivotinja u grupi krokodila na farmama je esto koristan
Koritenje ogrlica je nezadovoljavajue jer ih ivotinje esto izgube
Tetoviranje je bolna metoda koja uzrokuje stres
Mnogo farmi koristi brojano oznaavanje, oznake na repu, glavi, nogama i
mikroipove za identifikaciju pojedinih ivotinja

MARKICE (TAGS)
Stavljaju se na stranju nogu ili dorzalni dio repa
Da bi se ivotinje identificirale moraju biti izvan vode
Krokodili markice esto izgube ili ih odgrizu druge ivotinje
Takoer markice se stavljaju i na glavu izmeu oka i slunog otvora na (jugal
bone)
Prednost ovoga naina je to su markice jeftine, lako se stavljaju i vidljive su iz
daljine
Po bojama markica takoer moemo razlikovati spol i dob
MIKROIPOVI
Ovo je najskuplja ali vrlo zadovljavajua metoda identifikacije
Glavna mana ove metode je to skener mora biti nekoliko centimetara iznad ipa
da bi ga oitao
Mikroip se inplatira iglom u stranji dio glave
PONAANJE KROKODILA
ivotinje u prirodi su srameljive i izbjegavaju ljude pa ih je teko prouavati
Veina dosadanjih saznanja o krokodilima se baziraju na ivotinjama koje nisu u
prirodi
Svi odrasli krokodili su samostalni predatori
Faktori koji utjeu na njihovo ponaanje su starost, veliina, stanite, nalazita
hrane, godinje doba i veliina populacije
Kretanje iz vode i u vodu vano je zbog termoregulacije
Termoregulacija je dobro istraena kod mladih krokodila tek izleenih iz jaja
Mladi krokodili preferiraju skrovita mjesta
U zatoenitvu moe doi do guenja jedinki zbog naguravanja u kutove ograde
Danas se poinju koristiti okrugle ograde ime se smanjio mortalitet krokodila na
farmama
Aligatori i kajmani su glasniji od ostalih vrsta krokodila
Njihovi mladunci imaju karakteristino glasanje
Glasanje poinje ve u jajetu zadnja dva tjedna inkubacije
Neka ponaanja poput teritorijalne dominacije i udvaranja pokazuje specifinosti
odreenih vrsta
Roditeljska briga je normalno ponaanje u divljini
Na farmama odreene vrste ne pokazuju roditeljsku brigu za mladunce i znaju biti
i agresivni
TERMOREGULACIJA KOD KROKODILA
Termoregulatorni mehanizam u krokodila prilino je dobro istraen
Krokodili su poikilotermni organizmi to znai da njihova temperatura ovisi o
temperaturi okolia
Studije pokazuju da je promjena temperature uzrokovana provodljivou topline u
vodi i sunevom zraenju na kopnu

 Voda je vana jer slui kao rezervoar topline i medij za hlaenje

Utvrene su razlike u tjelesnoj temperaturi kod pojedinih vrsta, a za to su
odgovorna klimatska podruja u kojima krokodili ive
ivotinje prilagoavaju temperaturu svojim potrebama u odreenom trenutku
Npr. nakon hranjenja je poeljna via temperatura zbog bolje digestije i apsorpcije
Termoregulatorni sistem ovisi o vanjskim i unutarnjim faktorima
Temperature izmeu 25 i 35C ini se kao najprimjerenija za krokodile u
zatoenitvu
U ovakvim situacijama je potrebno da temperatura okolia varira da bi ivotinja
sama mogla regulirati svoju temperaturu
Dranje krokodila na konstantno istoj temperaturi moe biti pogubno za nihovo
zdravlje
Temperature ispod 25C uzrokuju slabije uzimanje hrane i usporen rast, a
konstantno visoke temperature uzrokuju stres i sukob u grupama
Ove prethodne injenice se takoer odnose i na ivotinje u divljini
Termoregulacija je takoer vana za odravanje imunosnog sustava
Izloenost temperaturama iznad 33C uzrokuje gubitak teine, a nie temperture
naruavaju imunosni sustav i ivotinje gube interes za hranu
Potreba za toplinom zastupljenija je kod mladunaca nego kod odraslih ivotinja
Termoregulacija je vaan faktor preivljavanja kako kod krokodila tako i kod
ostalih gmazova
O temperaturi ovisi optimalni imunosni odgovor
Konstantne temperature uzrokuju stres kombiniran sa slabim imunosnim
odgovorom te zakrljalost i veliki mortalitet u skupinama
OSMOREGULACIJA
Sve krokodilske vrste imaju (salt-excretory lingual glands) iako uglavnom imaju
slatkovodno stanite
Krokodili kojima je more jedino stanite ne postoje
Dvije vrste krokodila koje su sposobne provesti due vrijeme u morskoj vodi su
(Saltwater Crocodile i American Crocodile)
Jezine lijezde su mnogo slabije razvijene kod aligatora
Protok vode ovisi o sluajnom pijenju, ili pijenju tijekom hranjenja
Voda se takoer absorbira kroz kou
Mladunci krokodila mogu izgubiti 20% svoje tjelesne mase dnevno zbog
dehidracije
Dnevno kretanje izmeu kopna i vode je potrebno zbog odravanja ispravne
osmoregulacije
Gubitak natrija u vodi je prilino nizak, a glavni put gubitka natrija je koa
Isparavanje vode se vri kroz dini sustav, usta i kou
Bubrezi i kloaka su glavni putevi ekskrecije duika ali ne za ekskreciju soli
Kod dehidriranih krokodila ekskrecija duika se odvija putem mokrane kiseline
Bubrezi nisu sposobni regulirati reapsorpciju soli i vode

 Mogunost krokodila da toleriraju slanu vodu je rezultat njihove mogunosti

zadravanja vode i nisku razinu absorpcije natrija i mogunosti ekskrecije natrija
Aligatori i kajmani su manje tolerantni na slanu vodu ali mogu preivjeti neko
kratko vrijeme
Mladi svih krokodilskih vrsta teko preivljavaju u slanoj vodi
Mladunci imaju veu razinu gubitka vode od odraslih krokodila i osmoregulacija
se provodi putem njihovog kretanja iz vlanog u suho podruje
ISHRANA KROKODILA
Svi krokodili su mesojedi te jedu ivotinje koje su ulovili i strvine
U divljini krokodili i aligatori su uspjeni lovci
Biokemijske studije su pokazale da krokodili nisu u mogunosti probaviti biljne
proteine
Mladunci se hrane insektima i malim ribama
Amerikim aligatori se hrane crvenim i bijelim mesom i ribom
Prilagodba hranidbe s ribe na meso ne traje dugo ali za povratak na ribu zahtjeva
odreeno vrijeme
Krokodilske vrste se razlikuju po obliku i veliini usnog otvora, dakle moe biti
irok ili uzak (gavijali) i samim time i drugaije se hrane
Probava ovisi o temperaturi ivotinje
Kada je obrok obilan i ivotinja se prejede probavni procesi mogu potrajati i 4-5
dana
U farmskim uvjetima gdje su proizvodnja i rast primarni ciljevi, krokodili se
hrane svaki dan
Kanibalizam kod krokodila je zabiljeen u divljini i na farmama gdje je mnogo
ei zbog prenapuenosti
Ozljede i oiljci na ivotinjama smanjuju njihovu trinu vrijednost
Krokodili su vrlo efikasni u probavi hrane zbog velikog izluivanja kiseline u
eludcu
Veina energije koja je dola iz probave skladiti se u repu, du lea,
abdominalnoj upljini
Ove zalihe masti omoguuju preivljavanje za vrijeme kada se ivotinja ne hrani