Potpora i kretanje životinja

Vinko Petrović, 2.a, XIII.gimnazija

 Sadržaj

01 02
Kretanje životinja
Potporni sustav životinja

03 04
Kretanje životinja u vodi Kretanje životinja u zraku
05
Kretanje životinja na kopnu
 01
Potporni sustav
životinja
 Potporni sustav životinja
• Kretanje je jedno od glavnih obilježja životinja, a na čin
njihova kretanja uvelike ovisi o građi njihova
potpornog sustava
• Potporni (skeletni) sustav daje oblik, čvrstoću i zaštitu
tijelu
• Najjednostavniji oblik potpunoga sustava životinja jest
hidroskelet
• Hidroskelet čine tjelesna šupljina ili međustanični
prostori ispunjeni tjelesnom tekućinom koja u
unutrašnjosti tijela stvara pritisak te tako omogućuje
uporište mišićima Hidroskelet gujavice
• Hidroskelet predstavlja potporni sustav plošnjaka,
oblića, kolutićavaca te većine žarnjaka i mekušaca
 Potporni sustav životinja

● U člankonožaca i većine mekušaca (školjkaši I većina puževa)

ulogu potpornga sustava ima vanjski kostur ili egzoskelet
● Egzoskelet obavija mekano tijelo životinje i tako mu pruža
zaštitu, može biti građen od hitina i/ili vapnenca
● Za razliku od drugih oblika potpore tijela, egzoskelet
ograničava rast životinja jer obavija tijelo s vanjske strane
● U mekušaca egzoskelet stvara plašt; kod puževa se naziva
puževa kućica, a u školjkaša je dvodijelana ljuštura koju
nazivamo školjka
● Dok je školjka izvana obložena isključivo organskim slojem,
iznutra je obložena mješavinom proteina i vapnenca, ta
unutrašnjost se naziva sedef (on sudjeluje u izgradnji bisera)
 Potporni sustav životinja
• Kod člankonožaca egzoskelet je građen primarno
od hitina ali može imati dodatke vapnenca radi
čvrstoće (rakovi i neke stonoge)
• Kod spužava, glavonožaca, bodljikaša,
polusvitkovaca i svitkovaca pronalazimo unutarnji
kostur ili endoskelet koji preuzima ulogu potpore
tijela.
• Spužve nemaju pravi kostur, već sadrže sloj tijela
koji je ispunjen spikulama (iglicama), a to su
anorganske strukture građene od kremena ili
vapnenca.
• Neki glavonošci (sipa i lignja) sadrže kost (sipina
Sipina kost kost) od vapnenca koju stvara plašt
• Endoskelet bodljikaša građen je od niza povezanih
(ili kod trpova nepovezanih) vapnenastih tjelešaca
ili osikula.
 Potporni sustav životinja

● U polusvitkovaca svitkovaca pronalazimo osikulama sličnu

štapićastu strukturu koja daje osnovnu potporu tijelu. U
svitkovaca je ta struktura elastičnija i nazivamo je svitak.
● Endoskelet kralježnjaka u početku je građen od hrskavice
(bezčeljusti i hrskavičnjače), a od koštunjača nadalje poprima
jedinstvenu građu od vapnenca s dodatcima organskih tvari.
● Kostur ptica je šupalj, s više praznoga prostora, stoga je
njihovo tijelo lakše. To je jedna od prilagodbi ptica na let. Endoskelet žabe
 02
Kretanje
životinja
 03
Kretanje životinja u vodi

• Ovisno o kretanju, životinje koje žive u vodama dijelimo na

plankton, nekton i bentos.
• Plankton čine organizmi čije je kretanje ovisno o strujenju vode.
Planktonu osim životinja pripadaju organizmi iz drugih skupina
organizama poput protoktista. Razlikujemo dva osnovna tipa
planktonskih organizama: fitoplankton i zooplankton
Kretanje životinja u vodi
• U nektonu nalazimo organizme čije pokretanje ne ovisi o
strujenju vode, već o aktivnosti njihovih organa.
• Bitan čimbenik ima plovnost, sposobnost tijela da se
zadrži u stupcu vode. Plovnost životinja osigurava se na
temelju manje gustoće od okolne vode i kod kretanja ti
organizmi troše manje energije nego životinje koje nisu
plovne.
• Uzgon djeluje suprotno od sile teže i omogućuje podizanje u
stupcu vode. Težina tijela djeluje suprotno uzgonu i spušta
tijelo u stupcu vode. Potisak omogućuje kretanje životinje
prema naprijed za što su zaslužni organi za kretanje, a
suprotno njemu djeluje otpor i vuče tijelo prema unatrag.
Treba naglasiti da se prilikom kretanja mogu javljati sile
vrtloženja (turbulencije) koje djeluju na okretanje tijela oko
svoje osi i onemogućuju normalno plivanje. Kako bi se
njihov utjecaj smanjio, tijela koja se kreću u vodi poprimaju
poseban oblik koji karakteriziramo kao hidrodinamičan.
 Kretanje životinja u vodi

● Nektonu pripadaju većinom ribe (hrskavičnjače i koštunjače),

ptice (npr. pingvini), sisavci poput kitova i perajara (tuljani,
morski lavovi i dr.) te glavonošci (sipe, lignje, hobotnice i dr.).
● Svi oni imaju organe prilagođene plivanju i stvaranju potiska u
obliku peraja ili krila u obliku peraja (pingvini). Ribe i kitovi
pretežito se pokreću repnim perajama. a perajari i pingvini
pokreću se stražnjim udovima. Bentos
● Bentos čine organizmi koji žive na dnu ili blizu dna. U bentosu
pretežito pronalazimo životinje (zoobentos) koje imaju ili
nemaju mogućnost kretanja.
● Primjerice, spužve, koralji i mješčićnice u potpunosti su
nepokretni u odraslome stadiju, dok npr. rakovi, bodljikaši
imaju mogućnost kretanja, no obično vrlo sporo
 04

•
Kretanje životinja u zraku
Životinje koje se kreću u zraku mogu to raditi pasivno (jedrenjem)
poput nekih ptica ,pauka, žaba, guštera i sisavaca ili aktivno (neki
kukci, većina ptica i šišmiši).
• Princip leta sličan je plivanju jer se treba postići niska gustoća u
odnosu na okolni medij i iste sile djeluju na tijelo koje se kreće.
• Tijelo životinja koje lete poprima aerodinamičan oblik kako bi se
smanjio nastanak turbulencija. Osnovni princip leta objasnit ćemo na
primjeru ptica. Kod njih postoje dva tipa mišića koja omogućuju
pokretanje krila: veliki i mali letni mišići.
• Oba mišića postoje samo kod grebenih ptica jer se vežu za greben
prsne kosti. Veliki letni mišić spušta krila, a mali ih letni mišić podiže.
• Krila su prekrivena perjem i obično su široka kako bi se stvorila što
veća površina na koju djeluje uzgon.
 Kretanje životinja u zraku
• Tijelo je kukaca po svojoj prirodi dosta lagano, ali kod
sisavaca i ptica zbog građe endoskeleta nije lagano.
• Ptice imaju šuplje kosti koje daju lakoću u letu te je dio
kostiju srastao i preoblikovao se tijekom evolucije.
• Dio je njihovih parnih organa reduciran kako bi se još više
dobilo na lakoći. Još jedna prilagodba ptica na let jest dišni
sustav koji osim pluća sadrži velik broj zračnih vrećica kroz
koje zrak struji.
• Kod šišmiša dolazi do preoblikovanja nekih kostiju koje
postaju tanje, ali i do smanjenja veličine tijela čime se postiže
lakoća.
• Kod kukaca krila su hitinske izrasline egzoskeleta ispunjene
zrakom, a kod ptica i šišmiša krila nastaju preobrazbom
prednjih udova
 05

•
Kretanje životinja na kopnu
Kretanje na kopnu uključuje hodanje, trčanje, skakutanje ili skakanje i
puzanje.
• Za kretanje na kopnu bitno je održavanje ravnoteže koja se kod nekih
životinja mora naučiti tijekom života.
• Većina životinja na kopnu kreće se udovima čija brojnost može
varirati. Čovjek i ptice bezgrebenke kreću se s dvije noge
(bipedalizam), kralježnjaci s četiri noge, kukci sa šest, a pauci s osam.
• Skakanje primjećujemo kod zečeva i klokana, a predstavlja kretnju
gdje je cijelo tijelo u određenome trenutku u zraku i ne dotiče tlo.
Puzanje primjećujemo kod puževa kod kojih dio tijela koji zovemo
stopalo omogućuje tu kretnju. Trčanje zahtijeva veliku količinu
energije za rad mišića, stoga će najbrže životinje na kopnu morati
trošiti velike količine energije samo za taj oblik kretanja.
 Literatura
• Profil Klett udžbenik, Biologija 2
Hvala na pažnji!