Potpora i kretanje

POTPORA I KRETANJE ŽIVOTINJA

Potporni sustav životinja

 način njihova kretanja ovisu o građi njihova potpornog sustava

 kretanje omogućuje lakše pribavljanje hrane, osnovnoga izvora energije za odvijanje svih procesa u njihovu
tijelu
 potporni (skeletni) sustav tijelu daje oblik, čvrstoću i zaštitu tijelu
 pomaže u održavanju stalnoga rasporeda organa
 osnova za hvatište i uporište mišića čime se omogućuje kretanje
 građa ovisi o veličini, načinu života i pokretljivosti životinje
 tri osnovna tipa potpornoga sustava – hidroskelet, egzoskelet i endoskelet
 Hidroskelet
 najjednostavniji oblik potpornoga sustava životinja
 tjelesna šupljina ili međustanični prostori ispunjeni tjelesnom tekućinom koja u unutrašnjosti tijela stvara
pritisak te tako omogućuje uporište mišićima
 plošnjaci, oblići, kolutićavci, većina žarnjaka i mekušaca
 Egzoskelet ili vanjski kostur
 člankonožci i većina mekušaca
 obavija mekano tijelo životinje i pruža mu zaštitu, može biti građen od hitina ili vapnenca
 ograničava rast životinje jer obavija tijelo s vanjske strane
 u puževa je jednodijelan, u školjkaša dvodijelna ljuštura
 sedef – kada se unutrašnji sloj kod školjkaša prelijeva raznim nijansama na svjetlu, sudjeluje u izgradnji
bisera kad neko strano tijelo zapne između plašta i egzoskeleta školjkaša
 kod člankonožaca pravilno prati izgled tijela životinje
 rast člankonožaca jedino moguć kad se stari egzoskelet odbaci – presvlačenje
 Endoskelet ili unutarnji kostur
 spužve, glavonošci, bodljikaši, polusvitkovci i svitkovci
 spužve nemaju pravi kostur , već sadrže sloj tijela koji je ispunjen spikulama (iglicama)
 neki glavonošci (sipa i lignja) sadrže kost od vapnenca koju stvara plašt
 endoskelet bodljikaša građen od niza povezanih vapnenastih tjelešaca ili osikula
 svitkovcci imaju svitak
 kostur ptica šupalj s više praznoga prostora

Kretanje životinja

 omogućuje promjenu položaja s jednoga mjesto na drugo

 aktivno (trčanje, plivanje, let, skakanje) i pasivno (strujama vode i vjetrom)
 potražnja za hranom, spolnim partnerom, staništem
 vodeno, kopneno i zračno kretanje
Kretanje životinja u vodi

 plankton, nekton i bentos

 Plankton
 kretanje ovisi o strujanju vode
 fitoplankton (ftosintetski jednostanični) i zooplankton (jednostavne životinje, njihove ličinke i spolne stanice
te praživotinje)
 Nekton
 ne ovisi o strujanju vode, već o aktivnosti nihovih organa
 plovnost – sposobnost tijela da se zadrži u stupcu vode, osigurava se na temelju manje gustoće od okolne
vode i kod kretanja ti organizmi troše manje energije
 uzgon – djeluje suprotno od sile teže i omogućuje podizanje u stupcu vode
 težina – djeluje suprotno uzgon
 potisak – omogućuje kretanje prema naprijed
 otpor – vuče tijelo unatrag
 prilikom kretanja mogu se javiti sile vrtloženja koje djeluju na okretanje tijela oko svoje osi – kako bi se taj
utjecaj smanjio tijela poprimaju hidrodinamičan oblik
 Bentos
 organizmi koji žive na dnu ili blizu dna
 nepokretni - spužve, koralji i mješčićnice
 pokretni – rakovi, mnogočetinaši, bodljikaši

Kretanje životinja u zraku

 pasivno – neke ptice, pauci, žebe, gušteri, sisavci
 aktivno – neki kukci, većina ptica i šišmiši
 treba se postići niska gustoća u odnosu na okolni medij
 tijelo priam aerodinamičan oblik
 veliki i mali letni mišići – vežu se za greben prsne kosti
 veliki letni spušta krila, a mali ih podiže
 krila prekrivena perjem i velikog raspona kako bi se stvorila što veća površina na koju djeluje uzgon
 ptice imaju šuplje kosti, imaju samo jedan jajnik, sjemenik i bubreg
 zračne vrećice
 kod kukaca krila hitinske izrasline egzoskeleta ispunjena zrakom, a kod ptica i šišmiša preobrazba prednjih
udova

Kretanje životinja na kopnu

 hodanje, trčanje, skakanje i puzanje
 životinje u tetivama pohranjuju potencijaln energiju
 bitno održavanje ravnoteže
 čovjek i ptice bezgrebenke kreću se s dvije noge, kralježnjaci s četiri, kukci sa šest, a pauci s osam