Ptice i sisavci

Udžb.str.211.
Ptice (Aves)
1. Navedi prilagodbe ptica na letenje.
Prilagodbe ptica za letenje su: lagani kostur, dva velika mišića za let te
modificirane prednje udove u krila. Kosti su im sitne i šuplje, a nazivamo ih
pneumatičnim kostima.
2. Opiši građu pera ptice.
Perni mjehurići ili folikule su jamice u koži iz kojih se razvija pero, izgrađeno od
proteina keratina. Nekoliko je tipova perja. Meko paperjasto donje perje
prekriva tijelo vrlo mladih ptica i služi kao izolacijski omotač kod odraslih ptica.
Pokrovno perje daje odraslim pticama aerodinamični oblik, određuje obojenost
i daje dodatnu izolaciju. Letno perje je specijalizirano pokrovno perje na krilima
i repu.
3. Objasni zašto su fosilni nalazi ptica slabo sačuvani i poveži to s građom
potpornog sustava ptica.
Fosilni nalazi ptica slabo su sačuvani i u dijelovima jer su kosti ptica sitne i
šuplje, kako bi ujedinile lakoću tijela s jačinom.
4. Navedi osobitosti dišnog sustava ptica.
Neke ptice migriraju na visinama koje su više od 7000 metara, gdje je tlak zraka
vrlo nizak. Zrak ulazi u tijelo ptice kroz nosnice, smještene u blizini baze kljuna,
a dalje kroz dušnik ulazi u dvije dušnice. Iz dušnica dio zraka odlazi u pluća, a
ostatak (i do 75%) svježeg zraka prolazi kroz pluća i dolazi izravno u stražnje
zračne vrećice. Kod većine ptica zračne vrećice zauzimaju veliki dio prsnog koša
i trbušne šupljine. Zračne vrećice ulaze i u neke kosti te ih ispunjavaju zrakom.
Kada ptica izdahne, upotrijebljeni zrak izlazi iz pluća, dok zrak pohranjen u
stražnjoj zračnoj vrećici istovremeno u njih ulazi. Na takav način ptičja pluća
imaju stalnu opskrbu svježim zrakom i tijekom udisanja i tijekom izdisanja.
5. Razmisli zašto su koristi od ptica puno veće za čovjeka, nego što su štete
koje ptice uzrokuju. Navedi primjere.
Ljudi iskorištavaju ptice kao važan izvor hrane, kroz lov i peradarstvo. Neke
vrste ptica, primjerice pjevice, omiljeni su i česti kućni ljubimci. Ptice također
uništavaju razne insekte i njihove razvojne oblike (jaja, larve i ličinke) i tako štite
šume i poljoprivredne kulture na prirodan te ekološki prihvatljiv način.
6. Desna i lijeva strana ptičjeg srca potpuno su odvojene. Zašto je pticama ovo
potpuno odvojenje nužno?
Ptičje srce je veliko jer mora podnijeti poprilične napore. Građeno je od dviju
pretklijetki i dviju klijetki. Srčana pregrada koja dijeli srce na lijevu i desnu
stranu sprječava miješanje arterijske i venske krvi, što znači da do raznih organa
i mišića dolazi mnogo više kisika. Nemiješanje krvi osnovni je uvjet za
održavanje stalne temperature tijela (homeotermnost). Temperatura tijela im
iznosi između 40 i 44°C.
Udžb.str.223.
Sisavci (Mammalia)
1. Objasni ulogu dlake kod sisavaca.
Tijelo prekriveno dlakama je jedno od osnovnih svojstava ovog razreda
kralježnjaka. Dlaka ima ulogu regulacije tjelesne topline (termoregulacije) i
zaštite površine tijela.
2. Navedi osnovne razlike između jednootvora, tobolčara i plodvaša.
Jednootvori (Monotremata) se razvijaju u jaju. Dolaze na svijet tek djelomično
razvijeni, a potpuni se razvoj odvija uz zaštitu majke, koja ih hrani mlijekom.
Mliječne žlijezde su im građene u obliku otvora na prsima iz koji kaplje mlijeko.
Tobolčari (Marsupialia) na svijet dolaze također kao nepotpuno razvijeni
mladunci, no razlika je što se embrij tobolčara razvija unutar maternice, a ne u
jajetu. Djelomično razvijeni plod penje se iz maternice do tobolca, u kojem se
nalaze mliječne žlijezde i u kojem završava razvoj do potpuno oblikovanog
mladunca, što traje i nekoliko mjeseci.
Plodvaši ili placentalni sisavci (Placentalia) dolaze na svijet kao potpuno
razvijena jedinka. Cjelokupni razvoj mladunca odvija se u maternici, unutar
posteljice u kojoj je plod u plodnoj vodi. Posteljica povezuje majku i plod te
opskrbljuje plod hranjivim tvarima i kisikom. Nakon dolaska na svijet mladunci
sišu majčino mlijeko od par tjedana do par mjeseci, kod čovjeka i godinu do
dvije.
3. Usporedi građu srca sisavaca i gmazova.
Srce sisavaca je potpuno pregrađeno tj. sastoji se od dvije pretklijetke i dvije
klijetke. Vene i arterije su povezane preko mreže kapilara. Imaju zatvoreni
krvotok što omogućuje aktivan način života i ubrzan prijenos tvari. Venska krv
bogata je ugljikovim dioksidom, u srce ulazi kroz gornju i donju šuplju venu u
području desne pretklijetke. Arterijska krv bogata je kisikom i plućnim venama
dolazi u lijevu pretklijetku te u lijevu klijetku, odakle putem aorte odlazi u sve
dijelove tijela. Snažnim ritmičkim koncentracijama omogućuje tjeranje krvi pod
tlakom u krvnim žilama po cijelom tijelu. S obzirom na sisavce gmazovi imaju
djelomično pregrađeno srce tj. dvije pretklijetke i jedna klijetka, osim kod reda
krokodila. Neki nemaju venski zaton. Gmazovi u određenim okolnostima štede
energiju i nemaju potrebu za velikom količinom kisika, tada srce pumpa krv
kroz tijelo, ali ne i kroz pluća.
4. Koja je prednost velikih ušiju šišmiša koji su aktivni noću?
Šišmiši ili netopiri (Chiroptera) imaju velike uši koje im, noću pogotovo, pomažu
kako bi se snašli u prostoru pomoću eholokacije. Eholokacija je sustav
orijentacije s pomoću odbijenih ultrazvučnih valova koji životinji omogućuje
snalaženje u prostoru. Zvučne valove odbijene od zapreke, predmeta ili plijena
(eho) prima i analizira visoko specijalizirani slušni sustav životinje. Netopiri tako
određuju udaljenost, smjer, veličinu, strukturu i kretanje objekta u okolišu, što
im služi u letu i lovu.
5. Objasni ekološki odnos između preživača krave i bakterija u njenom
probavilu.
Probavilo je specifično kod preživača jer je biljna hrana teško probavljiva zbog
visokog udjela celuloze. Biljožderima u probavu pomažu simbiotske bakterije.
Oni imaju proširenje tankog crijeva (cekum), u kojem mikroorganizmi pomažu u
probavi hrane.
6. Promisli i objasni zašto sisavci jedu deset puta više hrane nego gmazovi iste
veličine.
Sisavcima je potrebna veća količina energije nego drugim životinjama iste
veličine. To je zato što su sisavci toplokrvne životinje i moraju održavati stalnu
temperaturu tijela, za razliku od gmazova koji koriste sunčevu toplinu da
postignu temperaturu tijela potrebnu za uobičajene aktivnosti. Zbog toga
moraju relativno puno jesti, tako da neke vrste pojedu dnevno hrane u težini
vlastitog tijela.

22.travnja
- Dana 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje, a on je ove godine
posvećen pčelama koje su najmanji i najvažniji organizmi na Zemlji.
- diljem svijeta postoji dvadeset tisuća vrsta pčela
- o pčelinjem oprašivanju ovisi 2/3 usjeva u svijetu te 85% svjetskih cvjetnjača
- znanstvenici pčele smatraju ključnom vrstom te bi bez njih došlo bi do
kolapsa ekosustava
- pčele najlakše vide plavu i žutu boju te ih zato najviše privlače biljke i cvjetovi
tih boja
- oprašivanje koje obavljaju pčele, od ključne je važnosti za rast prirodnih
staništa, od tropskih šuma do kućnih vrtova
- krila pčela titraju oko dvjestoto trideset puta u sekundi, što stvara njihov
karakterističan zvuk zujanja
- pčele proizvode med kako bi nahranile svoje kolonije tijekom hladnih
razdoblja
- oko trećina hrane koju svakodnevno konzumiramo ovisi o oprašivanju pčela