UNIVERZITET U BIHAU

BIOTEHNIKI FAKULTET
ODSJEK: UMARSKI
SMJER: UMARSTVO

SEMINARSKI RAD
TEMA : KOASTI TRAK

Asistent: Anita Vukovi

Nadarevi

Student: Ibrahim

Biha, Oktobar, 2015. godine

1. Uvod
Osnova za ovaj rad je insekt naih uma znan kao koasti trak. Prije nego
krenemo u iri opis ovog, dosta estog stanara naih uma, valja istai neke
osnovne smjernice i injenice. Red insekata kojim pripada je red tvrdokrilaca
Coleoptera. To je ujedno i najvei, tj najbrojniji red insekata. Istie se tvrdim
pokriljem, i ta njegova glavna karakteristika je izvor imena. Pokrilje ima funkciju
zatite pokretnih, snanih, membranastih krila koja slue za let.
Pretpostavlja se, iz dosadanjih istraivanja i praenja, da red tvrdokrilaca ima
166 porodica irom svijeta, te vie od 300 000 vrsta.
Jedna od tih porodica je i porodica traka Carabidae, te njen lan Carabus
coriaceus. Ishrana tvrdokrilaca jeste raznovrsna, ovisi od porodice, vrste i stadija
razvoja, no kad je rije o trcima oni su predatori. To znai da koriste svoje
sposobnosti i evolucijske karakteristike u svrhu lova.

2. Sistematika i morfoloka graa

Sistematiziranje koastog trka sastoji se od prikaza koljena, razreda,
podrazreda, reda, porodice te, u konanici, roda. To izgleda ovako :
Koljeno: Arthropoda (lankonoci, zglavkari)
Razred: Insecta (insekti)
Podrazred: Pterygota (krilai)
Red: Coleoptera (tvrdokrilci)
Porodica: Carabidae (trci)
Rod: Carabus
Inae, tvrdokrilci variraju u dimenzijama itavog tijela, bojama zastupljenih na
perifernim slojevima integumentnog sistema, no generalno gledano, posebice za
nae krajeve, to su krupniji insekti veliine 3, 4, 5 i vie centimetara. Najvei
europski primjerak je Carabus gigas, kod nas poznat i kao veliki koasti trak.
Njegove dimenzije su 4-7 cm.

2.1 Glava

Slika 1 Prikaz glave koastok trka

(Izvor: http://www.alamy.com/stock-photo-leatherback-ground-beetle-carabuscoriaceus-portrait-with-mouthparts-4792824.html)
Tip usnog aparata je aparat sa grizenje i vakanje. Izuzetno su izraene
mandibule eljusti kojima hvata plijen tj. kojima se koristi prilikom lova. U radu
o morfometriji i morfologiji glave 3 razliite vrste traka, meu kojima i koasti,
navedeno je da mujaci imaju znatno vee antene nego enke, te da to nije
jedina crta spolnog dimorfizma naime enke posjeduju vei broj ommatida nego
muki primjerci.1 Naglasak je dakle na facetovanim, sloenim oima iz razloga to
ovi insekti moraju biti u stanju razlikovati siluete u svojoj okolini zbog pronalaska
plijena, ali i zbog zatite svojih ivota od strane drugih predatora. Takoer, moraju
biti u stanju dobro procijeniti udaljenosti izmeu sebe i plijena radi vee
uspjenosti u lovu.
Ipak razlike izmeu polova koastog trka nisu jedino na ta treba obratiti panju.
Naime, u odnosu na druge trke, pipci su manji, a oi imaju veu facetovanost. To
nam govori o navikama ove vrste. Ustanovili smo da je lovac, no sada uoavamo
1 http://www.researchgate.net/publication/227753586

5
da je rije o lovcu vizualnih karakteristika, odnosno oslanja se na vid, za razliku
od lovaca koji mogu biti taktilne ili hemijske prirode, to znai love na osnovu
feromona ili povrinskih osjetila.

2.2 Grudi
Grudi (toraks) su graene iz tri dijela i to :
- prototoraks
- mezotoraks
- metotoraks
Kod grudi nema nikakve specijalne dimorfizacije koju ne bismo oekivali kod
ovakvog tipa insekata. Dakle, imamo prvi dio grudi i on nosi prednji par nogu,
zatim srednji dio sa srednjim parom nogu, te posljednji, dio koji nosi trei par
nogu. Prototoraks je jedini malo vie izdvojen. Imamo klasine dijelove tergum,
pleuron i sternum. S donje strane, izmeu pleurona i sternuma se razvijaju
snane noge. Noge su snane zbog naina ivota, trebaju nositi to teko i
oklopljeno tijelo i pri tom biti dovoljno jake da plijen bude uspjeno uhvaen.
Sa gornje strane, izmeu terguma i pleurona razvijaju se krila. Takoer su jaka,
kod pripadnika koji lete, no naa vrsta veinu vremena provodi na zemlji.

Slika 2 Koasti trak s

naglaskom na grudi (Izvor:http://www.shutterstock.com/similar103432295/stock-phot7o-carabus.html)

6
Kad je rije o krilima, moemo rei

da su pokrivena pokriljem- elytrea

i nju

najee vidimo kod naeg primjerka jer se nalazi iznad pravih krila koja su u fazi
mirovanja/odmora. Krila koja obavljaju let su u vidu membrane i nazivamo ih
alae. Kod drugih vrsta, pokrilje moe biti u vidu ljuski, te raznobojno. Postoji
razlika u pokrilju izmeu velikog koastog trka i obinog koastog trka,tj. da ne
bude zabune Carabus gigas i Carabus coriaceus. Kod C. coriaceus pokrilje je
vie glatko, ili je moda ispravnije rei da je pokrilje C. gigas sljedeeg karaktera:
ovalno, konveksno usmjereno sa primjetnih 15 kanalia, te granulirano. Od
razliitih vrsta traka, moemo oekivati i razliite izglede krila. One se razlikuju u
boji, granuliranosti, mada su sva graena od iste materije hitina .

Slika 3
Prikaz pokrilja razliitih individua (Izvor:
http://www.kerbtier.de/Pages/Themenseiten/enKoerperbau.html)

Slika 4 Prikaz krila s pokriljem (Izvor:

http://www.kerbtier.de/Pa0ges/Themenseiten/enKoerperbau.html)

Rasporedu vena u krilima se ne pridodaje toliko panje kao kod ostalih redova,
Hymenoptera npr pa se neemo zadravati.

Slika 5 Prikaz dijelova noge (odozgo na dolje: coxa,

trochantin, femur, tibia, tarsus,unguiculus)
(Izvor:http://www.kerbtier.de/Pages/Themenseiten/enKoerperbau.html)
Neke stvari po pitanju grae nogu smo ve spomenuli. Dakle svaki dio noge ima
za svrhu bolju uinkovitost pri kretanju. Gornji dio nogu je izuzetno razvijen, radi
explozivnosti i izvravanja osnovnih motorikih funkcija koje za cilj imaju

9
opstanak jedinke. Na donjem dijelu vidimo hrapave nastavke kojima

insekt

nastoji bolje se drati za podlogu i time pridonijeti stabilnosti kako za vrijeme

mirovanja, tako i pri kretanju lovu, traenju partnera i slino.

2.3 Abdomen
Abdomen je trei glavni dio tijela svakog insekta, pa tako i traka. Sastoji se iz 8-9
segmenata. Dorzo-ventralnog je karaktera. Dorzalne segmente jo nazivamo i
tergitima, a ventralne sternitima. U odnosu na grudi i glavu, abdomen je vie
hitiniziran i to se njegove grae tie, moemo jo spomenuti male rupice sa
strane kojima se, kisikom bogat zrak, smjeta u traheje sistem za disanje.

10

3. Biologija traka
Sami trci obuhvataju oko 40 000 vrsta. Ta brojnost ih ini vanim faktorom u
cjelokupnom hranidbenom lancu umskog ekosistema. Neke vrste su herbivorne,
no veina je predatroske prirode. Preteno se hrane plijenom sporijim od sebe,
onog kojeg mogu uloviti, stoga ne iznenauje podatak da se hrane puevima, ali
uz to, hrane se jo i raznim drugim insektima koje ulove, dok za one herbivorne
prirode, prehranu ine razne sjemenke i zeleni dijelovi biljaka. Ime su dobili po
nainu ivota i dominiranog naina kretanja, ali nije rijetkost da ih se nae na
grmlju, niim dijelovima stabala i sl.

Slika 6 lov (Izvor:

http://www.alamy.com/stock-photo-leatherback-ground-beetle-carabus-coriaceusportrait-with-mouthparts-4792824.html)
Svakako, koristi koje imamo od traka su vee nego eventualne tete. Prvo,
rjeavaju nas brojnih napasnika, te uvode ravnoteu u ekosistem. Drugo, emu se
posebice pridodaje znaenje i naglasak u novije vrijeme, je to da zbog svoje
brojnosti i lahke uoljivosti ine vaan bioindikator eventualnog stanja u datom
ekosistemu. Kada govorimo o ekosistemu, misli se preteno na dijelove umjerene
klime, te uma planinske i gorske prirode, posebice ovih tipova : Querco
Castaneetum sativae, LuzuloFagetum sylvaticae, Festuco drymeiae Abietetum,
OmphalodoFagetum i sl. Kao to vidimo, to su karakteristike, izmeu ostalog, i
naih uma.

11
I trci imaju svoje prirodne neprijatelje. To su razne parazitske ose, drugi insekti
predatori, razni imii, glodari
Razvoj traka je holometabolan, to znai da je u njihov razvoj ukljuen i stadij
kukuljice. Trke prema vremenu razmnoavanja moemo podijeliti na proljetne,
jesenske i bimodalne vrste, iako se vrijeme razmnoavanja moe promijeniti
ovisno o nadmorskoj visini i zemljopisnoj irini. Naa dva najznaajnija trka,
Carabus gigas i Carabus coriaceus, pripadaju jesenskim tipovima. Oni dakle
polau jajaca u jesen, te larve prezimljuju bez obzira na mjesec dolaska na
svijet. Preko zime, razne vrste imaju razliite naine da se nose sa nedaama, jer
u obliku imaga trci preive i do tri godine. Za to vrijeme, neke vrste lue razne
hemijske spojeve, ili pak mijenjaju reim ishrane (prelaskom na fitofagni sistem),
te tako preivljavaju.
U razvijenim zemljama, sa velikim brojem strunjaka i resursa, trci su
podijeljeni ak i po koliini svjetlosti koju podnose, pa imamo i neke vrste zasjene,
zatim vrste koje vie koriste osvjetljena podruja, podjela na osnovu vlage koju
pojedine vrste zahtijevaju i slino. S tim se vraamo na spomenuti pojam
bioindikatora, jer s ovim pristupom, mogue je pratiti zagaenje, ali i utjecaj sjee
uma, bilo da je rije o krenju u svrhu gradnje i razvoja industrije i turizma, ili
pak pokazatelja odrivog gospodarenja umom - potrajnosti.
Postoji pojam i okolinog pokazatelja, gdje se misli na izloenost vjetru,
insolaciji i slino. Tu ulogu igra i njihovo tijelo, tj. misli se da na osnovu veliine
tijela moe se pretpostaviti sposobnost leta trka te mogunst promjene stanita.
Vratimo se jo malo na podjelu prema grai tijela, jer je to neto to moemo i
sami upratiti. Tako imamo rod Cychrus koji se uvlai u puevu kuicu i ima suenu
glavu i pronotum vratni titi. Rod Procerus prelomi svoj plijen, stoga je glava
vea, ira, jaim mandibulama. Rod Abax je ravnog pronotuma i pokrilja, hrani se
plijenom na otovorenom, a mogue su i varijacije u ishrani u vidu sjemenki te
drugih plodova.

3.1 Suzbijanje
U razliitim dijelovima svijeta imamo razliite odnose prema trcima. To se ak
odnosi i na razliite sredine istih zemalja. Tako imamo da su u urbanim sredinama
ak i predatorske vrste traka smatrane tetoinama iz razloga to se ljudi
osjeaju nelagodno u njihovoj blizini, a este su zamjene i sa crnim oharom -

12
Blatta orientalis. Kada se govori o trcima, potrebno je imati na umu da su ovi
insekti korisni, te ukoliko njihova prisutnost ne predstavlja smetnju Vaem
objektu, odnosno, nalaze se u vrtu, daleko od objekta, nije ih potrebno suzbijati.
Obzirom da su to insekti koji ne ulaze u objekte, njihova prisutnost ne ugroava
ljudsko

zdravlje,

te

tu

injenicu,

moramo

imati

na

umu.

Trci se esto mogu nai uz rubove vrtova, polja, uma, poljskih puteva. Neka
istraivanja su pokazala da u vrtu trci pojedu do 10 crva i/ili kukuljica leptira
dnevno, te do 10 pueva golaa tijekom godine. Kako bi lake pojeli i probavili
plijen, nakon to ga ulove, u njega izbacuju probavne sokove koji ga omekavaju,
no

to

nije

samo

njihova

karakteristika.

U proljee trci polau jaja iz kojih se razvijaju grabeljive larve crne boje. Larve
se presvlae 2 puta presvlae tijekom ljeta, te se u jesen zakukulje. U povoljnim
klimatskim uvjetima (topla jesen bablje ljeto) mogue je da se jo iste godine
iz kukuljice izlegne nova jedinka. Ako uvjeti nisu povoljni, ostaju u stadiju
kukuljice

do

proljea.

Veliina traka varira od vrste do vrste, pa tako Paratachys micros naraste do

svega 1,7 mm dok recimo Procerus gigas moe dosei i duinu 70 mm. U
prosjeku se veliina traka kree u rasponu od 12 42 mm, pri emu
prevladavaju manje vrste. Mnoge vrste traka za ivot trebaju posebne ivotne
uvjete i okruenje. Obzirom na ljudske aktivnosti, njihova stanita su reducirana,
ime su pogoene najvie velike vrste traka, ali to je problem koji je neizbjean.
Predatorske vrste su izvrsne u suzbijanju insekata, no vrste koje se hrane
sjemenkama i drugim dijelovima biljaka, postaju korisne u suzbijanju alohtonih,
invazivnih biljnih vrsta, ali i domaih korovskih biljaka, koje mogu jednako, ili ak
gore

ugroavati

ravnoteu

prirodi.

Ono to je zajedniko u grai svih vrsta traka su tri para nogu graenih u pet
dijelova, te specijalne antene graene od jedanaest dijelova poloene sa strane
glave. Prsne ploe su vrsto sratene te se izvana esto vidi samo jedna tanka,
fina linija na toraksu. Noge su im prilino duge u odnosu na tijelo, a kod mujaka
je karakteristino da je prednji par nogu vrlo rairen. Kod veine vrsta krila su
sratena te ne mogu letjeti. Osnovna boja je crna, koja kod mnogih vrsta ima
metalni sjaj.
Ako se vri suzbijanje, moramo imati na umu prednosti koje imamo od njih, no
ukoliko je neizbjeno suzbijanje, onda se ono vri samo uz objekte da teta i
daljnja kontaminacija bude to manja.

13

3.2 Poboljanje brojnosti populacije

Druge drave imaju drugaiji pristup, posebice prema nekim vrstama traka.
Naime, dosta rijetki primjerci, mogu biti zatieni ak i zakonima drave. Upoznat
emo se sa primjerom Italije, gdje je na njihovim Alpama pronaen izuzetno
rijedak primjerak. Uslijedilo je proglaenjem te vrste endemom, a potom i
njegovo tienje. Unato tome, vrsta je na pragu izumiranja te se nalazi na IUCNovom popisu ugroenih vrsta.

Slika

Grafikon

ugroenosti

po

klasama

(Izvor:

https://hr.wikipedia.org/wiki/IUCN-ov_crveni_popis)
Rije je o Carabus olympie, vrsti naenoj na uskom pojasu talijanskih Alpi. ak
je pokuan razvoj i izvoz na francuski dio, no nije dao znatne rezultate. to je
razlog tome? Pa on prvenstveno lei u injenici da glavnu ulogu u brojnosti
populacije, njenoj disperziji i ostalim osobinama, igra lokalitet, prirodne osobine,
krajobraz/pejza, odnosno jednom rijeju mikroklima (mikrolokalitet). Tu
osobinu dijele i sa ostalim trcima, to nam govori da ovjek na to moe uticati
svojom savjesnou, a nikako nesigurnim poduhvatima kojima bi gubio vrijeme i
novac bez garancije za uspjeh. Naravno, garancija nikad skoro i ne postoji, ali
insekti su osjetljivo podruje, teko za pratiti i evaluirati, te s toga posebna pria.

14
Slika 8. Carabus olympie (Izvor: http://www.arkive.org/carabid-beetle/carabusolympiae/)

5. Zakljuak
Za zakljuak se moemo osvrnuti na ve reene stvari iz biologije ovih insekata.
Dakle, samo emo napomenuti da njihova brojnost i nain ishrane zadobiva sve
veu panju i naglasak u praenju svekolikih promjena umskih ekosistema
Evrope, pa tako i naih krajeva, te slinih lokaliteta na drugim kontinentima, gdje
preteno mislimo na predjele Sjeverne Ametike, tzv. planinskog lanca Stjenak, ili
pak Apalakog gorja, ali i umovitih predjela Kavkaza gdje preovladava slina
klima.

15

6. Literatura
Milan Meceljski , 1998. Poljoprivredna entomologija, Zagreb: Sveuilite u
Zagrebu
https://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/library/compendium/coleoptera.html
http://ento.psu.edu/extension/factsheets/ground-beetles
http://www.kerbtier.de/Pages/Themenseiten/enKoerperbau.html
https://en.wikipedia.org/wiki/Carabus_gigas
https://en.wikipedia.org/wiki/Carabus_coriaceus
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3131035/
http://www.sekj.org/PDF/anzf33/anzf33-109p.pdf
http://carabids.org/

http://carabidae.org/

16
http://www.researchgate.net
Slike preuzete sa interneta:
http://www.alamy.com
http://www.kerbtier.de

7. Sadraj
1. Uvod

2. Sistematika i morfoloka graa

2.1 Glava

2.2 Grudi

2.3 Abdomen

3. Biologija traka

3.1 Suzbijanje

10

3.2 Poboljanje brojnosti populacije

11

5. Zakljuak

13

6. Literatura

14

7. Sadraj
15

17