Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za biologiju Preddiplomski studij biologije

Vjebe iz kolegija Ekologija ivotinja Student : Goran Sopta

Prosinac 2013.

EKOLOGIJA IVOTINJA VJEBE Vjeba 1. ivotni oblik i morfoloke adaptacije sisavaca i ptica A) ivotni oblik
Cilj: Upoznati adaptivne odlike organizma (primjer: krtica i sljepa) na ivotne uvjete njihova stanita Materijal: mokri preparat krtice (Talpa europea), fotografije sljepaa (Spalax leucodon)

Zadaci: 1. Opisati ukratko morfoloke slinosti i razlike krtice i sljepaa 2. Napisati sistematsku klasifikaciju i podruje rasprostranjenosti krtice i sljepaa. 3. ime se hrane krtice, a ime sljepai? 4. to je ivotni oblik? 5. Objasnite ekoloki stupanj diferencijacije u procesu razvoja vrste. Odgovori: 1. Adaptivne odlike sljepaa (Spalax leucodon) ispoljavaju se u zdepastom cilindrinom tijelu pokrivenom sitnom gustom dlakom, kratkim snanim nogama, nedostatkom repa, redukcijom vanjskog uha, zakrljalim oima pokrivenih koom, snanim sjekutiima koji stre izvan usne upljine.
Krtica (Talpa europea) za razliku od sljepaa, ima dui rep, prednje noge su joj snanije od stranjih, vid joj je vrlo slab, a oi joj nisu pokrivene koom. Cilindrinim tijelom i oima pokrivenim slojem koe, sljepa se morfoloki razlikuje od od ostalih krtica.

2. Sistematska klasifikacija : a) Sljepaa - carstvo : Animalia - koljeno : Chordata - razred : Mammalia - red : Rodentia - porodica : Spalacidae - rod : Spalax - vrsta : Spalax leucodon Podruje rasprostranjenosti : U Hrvatskoj regionalno izumrla vrsta. Rasprostire se od Maarske preko Balkana do Moldove. b) Krtice - carstvo : Animalia - koljeno : Chordata - razred : Mammalia - red : Soricomorpha - porodica : Talpidae

- rod : Talpa - vrsta :Talpa europae Podruje rasprostranjenosti : Kontinentalna Europa 3. Krtice se hrane kukcima, gujavicama i sitnim kraljenjacima; sljepai se hrane lukovicama, gomoljima i travama. 4. ivotni oblik je ukupnost morfolokih, ekolokih i fiziolokih karakteristika vrste koji su u suglasnosti s okoliem, prema kojoj je ta vrsta pokazala najbolje prilagoenom (adaptiranom). 5. Na ekolokom stupnju diferencijacije populacija vrste postupno se prilagoava na nove ekoloke uvjete osvajajui novo stanite, radi toga kao reakcija vrste na nove uvjete, a sa ciljem to bolje prilagodbe javljaju se fizioloke promjene u metabolizmu, razmnoavanju i dr. koje su potrebne da bi svaka vrsta dalje postojala. U prilagodbi prema okoliu populacija mijenja i svoju morfologiju, ivotni oblik pri emu esto prelazi, taksonomski gledano, u novu kategoriju. B) Morfoloke adaptacije kod ptica i sisavaca Cilj: Upoznati grau zubala razliitih skupina sisavaca, oblik kljuna razliitih vrsta ptica i oblike nogu
kod razliitih vrsta ptica.

Materijal: lubanje ptica i sisavaca, preparat kande orla tekavca

Zadaci:

1. Analizirajte lubanje sisavaca i napiite zubne formule i tipove zubala. Prema obliku i rasporedu zubala odredite nain prehrane ivotinje. 2. Analizirajte preparate lubanja ptica. Nacrtajte tri kljuna razliitog oblika, napiite nazive vrsta i sistematske kategorije kojim pripadaju (rod, porodica, red) kojim pripadaju, te nain ishrane. 3. Promotrite razliite oblike kljunova na slici, pridruite nazive vrsta i sistematskih kategorija (rod, porodica, red) ptica te napiite naine ishrane. 4. Promotrite crte, nacrtajte oblike nogu i pridruite nazive vrsta ptica s nazivima oblika nogu. 5. Promotrite preparat kande orla tekavca (Haliaeetus albicilla), napiite ime se hrani tekavac.
Odgovori:

1. Zubne formule i tipovi zubala : a) Krava 0033/3133 x 2 = 32

Red : Artiodactyla Porodica : Bovidae Rod : Bos Vrsta : Bos taurus Red : Artiodactyla Porodica : Bovidae Rod : Ovis

Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo b) Ovca 0033/3133 x 2 = 32

Vrsta : Ovis aries Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo c) Kuni 4033/2023 x 2 = 34 Red : Lagomorpha Porodica: Leporidae Rod : Oryctolagus Vrsta : Oryctolagus cuniculus Red : Carnovora Porodica : Felidae Rod : Felis Vrsta : Felis catus Red : Carnivora Porodica : Mustelidae Rod : Meles Vrsta : Meles meles Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis aureus Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis lupus familiaris Red : Primates Porodica : Hominidae Rod : Pan Vrsta : Pan troglodytes Red : Artiodactyla Porodica : Suidae Rod : Sus Vrsta : Sus scrofa Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis lupus

Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo d) Maka 3131/3121 x 2 = 30

Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo e) Jazavac 3141/3142 x 2 = 38

Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo f) agalj 3142/3143 x 2 = 42

Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo g) Pas 3142/3143 x 2 = 42

Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo h) impanza 2123/2123 x 2 = 32

Tip zubala : svejedno (omnivorno) zubalo i) Divlja svinja 3143/3143 x 2 = 44

Tip zubala : svejedno (omnivorno) zubalo j) Vuk - 3142/3143 x 2 = 42

Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo 2. Sistematika kategorije : a) Siva aplja

- red : Ardeiformes - porodica : Ardeidae - rod : Ardea - vrsta : Ardea cinerea Prehranu sive aplje najveim dijelom sainjavaju abe i ribe, a osim njih hrane se i malim sisavcima i pticama. b) Fazan - red : Galliformes - porodica : Gallidae - rod : Phasianus - vrsta : Phasianus colchicus Hrana su mu kukci, sjemenke trava, itarica i korova , te crvolike ivotinje. c) Domai vrabac - red : Passeriformes - porodica : Fringilidae - rod : Passer - vrsta : Passer domesticus Hrani se sjemenkama i kukcima, obino manjim leptirima. Mladi vrapci se hrane liinkama kukaca. U proljee, hrana mu je nektar iz cvijea ute boje, poput jaglaca, afrana i jedia. Hrani se i paucima te voem. 3. Sistematske kategorije : a) Ruiastog plamenca - red : Phoenicopteriformes - porodica : Phoenicopteridae - rod : Phoenicopterus - vrsta : Phoenicopterus ruber Prehrana ruiastog plamenca se sastoji od kukaca, crvi, vegetacije i algi. b) Bijele liarke - red : Pelecaniformes - porodica : Threskiornithidae - rod : Platalea - vrsta : Platalea leucordia Hrani se malim ribama, abama, liinkama kukaca, rakovima, a ponekad i vodenim biljkama. c) Obine strnadice - red : Passeriformes - porodica : Emberizidae - rod : Emberiza - vrsta : Emberiza citrinella Hrani se sjemenkama, dok se kod mladih, hrana sastoji od kukaca. d) Modrog stjenjaka - red : Passeriformes - porodica : Muscicapidae - rod : Monticola

- vrsta : Monticola solitarius Hrani se kukcima i malim gmazovima, a takoer i plodovima i sjemenkama biljaka. e) Lovnog sokola - red : Falconiformes - porodica : Falconidae - rod : Falco - vrsta : Falco rusticolus Hrani se drugim pticama (zebe, guske, galebovi, vrane, vraparke, ptice movarice) i sisavcima (rovke, svisci, voluharice, vjeverice i zeevi). f) Velikog ronca - red : Anseriformes - porodica : Anatidae - rod : Mergus - vrsta : Mergus merganser Hrane se mekucima i manjim ribama. g) Australskog nesita - red : Pelecaniformes - porodica : Pelecanidae - rod : Pelecanus - vrsta : Pelecanus conspicillatus Prehrana australskog nesita (pelikana) sastoji se od velike i male ribe. h) Modronoge sabljarke - red : Charadriiformes - porodica : Recurvirostridae - rod : Recurvirostra - vrsta : Recurvirostra avosetta Hrane se rakovima i kukcima. i) Crne karokljunke - red : Charadriiformes - porodica : Rynchopidae - rod : Rynchops - vrsta : Rynchops niger Hrane se malim ribama, kukcima, rakovima i mekucima. j) Divljeg goluba - red : Columbiformes - porodica : Columbidae - rod : Columba - vrsta : Columba livia Hrane se zrnjem itarica, korova, repice, mrkve, graka, grahorice i lana. k) Krupljokljune aplje - red : Balaenicipitiformes/Pelecaniformes - porodica : Balaenicipitidae - rod : Balaniceps - vrsta : Balaniceps rex

Hrane se ribama, abama, vodenim zmijama, nilskim varanima, mladima krokodila, a rjee kornjaama, puevima, glodavcima i malim pticama vodaricama. l) Indijskog kljunoroca - red : Ciconiiformes - porodica : Ciconiidae - rod : Anastomus - vrsta : Anastomus oscitans Glavni sastojak njihove prehrane ine meluci (puevi), ali se takoer hrane i vodenim zmijama, abama i kukcima. m) Pilokljunog paprikara - red : Piciformes - porodica : Ramphastidae - rod : Pteroglossus - vrsta : Pteroglossus aracari Hrane se voem, malim guterima i kukcima. n) Osedlane rode - red : Ciconiiformes - porodica : Ciconiidae - rod : Ephippiorhynchus - vrsta : Ephippiorhynchus senegalensis Hrane se voem, ribama, abama, rakovima, manjim pticama i gmazovima. o) Blistavog ranja - red : Pelecaniformes - porodica : Threskiornithidae - rod : Plegadis - vrsta : Plegadis falcinellus Hrane se vodenim beskraljenjacima vodenim kukcima, pijavicama, kinim glistama, ponekad i ribom i vodozemcima. p) Crne iope - red : Apodiformes - porodica : Apodidae - rod : Micropus - vrsta : Micropus apus Hrane se kukcima i paucima. 4. Sistematske kategorije : a) Kapske une - red : Piciformes - porodica : Picidae - rod : Picus - vrsta : Picus capensis Hrane se kukcima, a neki i mravima i termitima. b) Grivastog kosa - red : Passeriformes - porodica : Turdidae

- rod : Turdus - vrsta : Turdus torquatus Hrane se kukcima, crvima, malim glodavcima, gmazovima i bobicama. c) Obinog vodomara - red : Coraciiformes - porodica : Alcedinidae - rod : Alcedo - vrsta : Alcedo atthis Hrane se manjim ribama, abama i kukcima. d) Junog sokola - red : Falconiformes - porodica : Falconidae - rod : Falco - vrsta : Falco biamicus Hrane se drugim pticama, manjim glodavcima i gmazovima. e) Afrikog noja - red : Struthioniformes - porodica: Struthionidae - rod: Struthio - vrsta : Struthio camelus Hrane se zrnjem, travama, liem, voem, kukcima i manjim ivotinjama. f) ubastog gnjurca - red : Podicipediformes - porodica : Podicipedidae - rod : Podiceps - vrsta : Podiceps cristatus Hrane se manjim ribama, beskraljenjacima i sjemenkama. 5. Orao tekavac (Haliaeetus albicilla) ili bjelorepan spada u red ptica grabeljivica, a prehrana mu se u najveem dijelu sastoji od riba, ptica movarica kao to su patke, gnjurci i aplje, manjim sisavcima, kornjaama i zmijama.

Vjeba 2. Klima
Cilj: Upoznati neke od klimatskih faktora (temperatura,padaline, vjetar) kao ekoloke imbenike okolia, nauiti izraditi klimadijagram i ruu vjetrova, upoznati se s Kppenovom podjelom klime (s hrvatskim nazivljem), upoznati klimatske tipove u Hrvatskoj i klimatske promjene na podruju Hrvatske. Materijal: Podaci o srednjim mjesenim temperaturama i koliini padalina za podruje Osijeka, te podaci o broju mraznih i dana s snijegom; Podaci o uestalosti pojedinih smjerova vjetra u odnosu na ukupnu uestalost svih smjerova i tiina za podruje Osijeka.

Zadaci: 1. Odgovorite na pitanja: to je klima? to je vrijeme? to predstavlja klimadijagram? 2.Koristei podatke o srednjoj mjesenoj temperaturi zraka i o koliini padalina u programu Excel napravite dva klimadijagrama za podruje grada Osijeka (za razdoblja od 1959. do 1978. i od 1978. do 1998. godine). Prema klimadijagramima zakljuite kojem klimatskom tipu pripada podruje grada Osijeka. Usporedite klimadijagrame i uoite promjene i izvedite zakljuak. 3. Klimatske podatke o strujanju vjetrova prikaite pomou rue vjetrova. Dijagram rue vjetrova napravite u Excelu. Analizirajte dobiveni dijagram. 4. Analizirajte priloenu tablicu o jaini vjetra tijekom godinjih doba na podruju Osijeka. Izvedite zakljuke. 5. Proitajte znatveni lanak (egota i Filipi 2003) napiite puno nazivlje kao i kratice Kppenove podjele klime. 6. Koji tip klime prema Kppenovoj podjeli je zastupljen na podruju Hrvatske? 7. Koristei Klimatski atlas Hrvatske ( Zaninovi 2008) napiite osnovne znaajke klime na podruju Hrvatske 8. Proitajte izvjetaj Praenje i ocjena klime u 2010. godini, DHMZ 2011, u kratkim crtama opiite opu ocjenu klime za Hrvatsku u 2010. godini, te dogaanja u vezi s klimom u 2010. godini na meunarodnoj razini i na razini Hrvatske Odgovori: 1. Klima je prosjeno stanje atmosfere na nekom podruju u duem vremenskom razdoblju (najee 30 godina), a obuhvaa skup meteorolokih elemenata atmosfere : temperaturu, vjetar, padaline, svjetlost i tlak. Vrijeme je trenutno stanje atmosfere, tonije trenutne vremenske prilike na nekom odreenom prostoru. Vrijeme je esto brzo mijenja pa samo u jednom danu moe se zaredati nekoliko sasvim razliitih tipova vremena: od sunanog, toplog i bez vjetra do nestabilnog s oborinama, vjetrom i zahlaenjem. Klimadijagram pregledno prikazuje klimatske prilike jednog odreenog podruja i prua mogudnost usporedbe sa drugim podrujima. 2. A)Tablica 1. Srednje mjesene i godinje temperature zraka za podruje Osijeka (Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopaki rit)

Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1959-1978. - 1,4 1,7 6,1 11,5 16,3 19,5 20,9 20,2 16,2 11,0 6,1 0,8 10,7

1978-1998. - 0,4 1,2 6,3 11,1 16,5 19,7 21,4 20,9 16,7 11,3 4,8 1,4 11,0

Prosjeno godinje

Slika1. Klimadijagram za srednje mjesene temperature zraka na podruju grada Osijeka u razdoblju od 1959. 1978. B)Tablica 2. Srednje mjesene i godinje koliine oborina (Izvor: Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopaki rit)

Mjeseci 1959-1978. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Prosjeno godinje 50,0 43,1 42,1 57,8 57,6 90,4 74,5 60,9 49,2 41,5 60,4 58,2 685,7

OSIJEK 1978-1998. 46,2 36,5 45,0 52,2 61,2 79,9 54,6 60,5 56,1 51,6 57,1 52,9 653,9

Slika2. Klimadijagram za koliinu oborina na podruju grada Osijeka, za razdoblje od 1978. 1998.

Zakljuak: U prvom nizu dolazi do povedanja oborina, dok u drugom nizu dolazi do blagog porasta temperature. 3.

RUA VJETROVA
S (N) 20 SZ (NW) 10 Z (W) 0 I (E)
Series1

SI (NE)

JZ (SW) J (S)

JI (SE)

Slika3. Dijagram rue vjetrova Zakljuak: Iz dijagrama se moe vidjeti, da je uestalost puhanja vjetrova vea na sjevernim stranama svijeta (S, SZ, SI), a manji na junim stranama svijeta (J, JZ, JI). Na jakost vjetra uz odnos tlakova u atmosferi utjee i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena to uvjetno reeno moemo shvatiti i kao trenje s podlogom. 4.Tablica 3. Uestalost vjetra tijekom godine za meteoroloku postaju Bilje-Brestovac (Izvor: Prostorni plan PP Kopaki rit 2002).

Smjer vjetra %

S (N) SI (NE) I (E) JI (SE) J (S) JZ (SW) Z (W) SZ (NW) Tiina (C) 16,6 12,8 9,5 11,0 13,1 8,2 11,7 16,3 0,8

Zakljuak: Vjetrovi najvie puu iz smjera sjever- sjeverozapad. Vjetar utjee i na ukupnu bilancu voda. 5. Kppenova podjela klime : Af = praumska klima, Aw = savanska klima, BW = pustinjska klima, BS = stepska klima, Cf = umjereno topla vlana klima, Cs = sredozemna (mediteranska) klima, Cw = kineska (sinijska) klima, Df = vlana borealna (snjeno-umska) klima,

Dw= suha borealna (snjeno-umska) klima, ET = klima tundre, EF = klima vjenog mraza. 6. Najvei dio Hrvatske ima klimu C razreda, umjereno toplu kinu klimu; zanemarivo malen dio iznad 1 200 m nadmorske visine ima snjeno-umsku klimu, klimu D, i to tip Df, vlanu borealnu klimu; najvei dio Hrvatske ima tip klime Cf, umjereno toplu vlanu klimu; topliji dio Hrvatske ima Cs klimu, sredozemnu klimu. 7. Klimu Hrvatske odreuje njezin poloaj u sjevernim umjerenim irinama i pripadni vremenski procesi velikih i srednjih razmjera. Najvaniji modifikatori klime na podruju Hrvatske jesu Jadransko i ire Sredozemno more, orografija Dinarida sa svojim oblikom, nadmorskom visino i poloajem prema prevladavajuem strujanju, otvorenost sjeveroistonih krajeva prema Panonskoj ravnici, te raznolikost biljnog pokrova. Kontinentalna Hrvatska ima umjereno kontinentalnu klimu i cijele se godine nalazi u cirkulacijskom pojasu umjerenih irina, gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo. Klima kontinentalnog dijela Hrvatske modificirana je maritimnim utjecajem sa Sredozemlja, koji se u podruju juno od Save istie jae nego na sjeveru i sve vie slabi prema istonom podruju. Primorska Hrvatska nalazi se vei dio godine takoer u cirkulacijskom podruju umjerenih irina, s estim i intenzivnim promjenama vremena. 8. 2010. bila je izuzetno topla godina preko veeg dijela Afrike, june i zapadne Azije, Grenlanda i arktike Kanade, s mnogim dijelovima tih podruja koja su imala najtopliju godinu od kako se biljei. U nekim kopnenim dijelovima svijeta bilo je znatno hladnije od prosjeka za 2010., najistaknutije u dijelovima sjeverne Europe i srednje i istone Australije. Godina 2010. rangirana je meu tri najtoplije godine od poetka instrumentalnog biljeenja klimatolokih podataka od 1850., prema izvorima podataka koje prikuplja Svjetska meteoroloka organizacija. 2010. godina na podruju Hrvatske bila je toplija od prosjeka, na 85% povrine i ekstremno kina, vrlo kina i kina na 99% povrine. U godinjoj ocjeni temperature za 2010. nije zastupljena klasa ekstremno toplo, ali su temperature bile iznad prosjeka u cijeloj Hrvatskoj. Cijela je godina ocijenjena kao neto hladnija u odnosu na postojei trend. to se tie oborina 2010. bila je ekstremno kina, to se odrazilo brojnim poplavama i oteenjima u infrastrukturi i teti u poljoprivredi. Najkiniji mjeseci bili su sijeanj, veljaa, svibanj, lipanj, kolovoz, rujan, studeni i prosinac, i to s najveim oborinama na podruju Slavonije. U ocjeni Svjetske meteoroloke organizacije daje se netipina zima 2009/2010. u mnogim dijelovima sjeverne hemisfere, zbog slabog zapadnog strujanja i veeg broja prodora hladnog zraka sa sjevera, to je uzrokovalo klimatske anomalije s ekstremnim koliinama oborina. Sva godinja doba, zima, proljee ljeto i jesen su bar u nekim dijelovima Hrvatske imala oborine znatno iznad normale to je prouzroilo da se u godinjoj ocjeni Hrvatska rangirala u klase ekstremno kino, vrlo kino i kino. U odnosu na globalni porast temperature (najtoplija godina zajedno s 2005. i 1998.), 2010. u Hrvatskoj bila je toplija od prosjeka, ali nije zadrala trend da bude meu prvih 10 najtoplijih godina.

Vjeba 3. Bioklimatogram Cilj: Upoznati se s pojmom ekolokog optimuma. Upoznati se s utjecajem razliitih klimatolokih elemenata (temperatura, padaline, fotoperiod, vjetar) na biologiju i ekologiju kukaca. Nauiti izraditi bioklimatogram Zadaci: 1. Prema slici 2. analizirajte bioklimatogram vrste Ceratitis capitata za podruje gradova Phoenix, Honolulu, Miami i Paris. 2. Napravite u Excelu bioklimatogram za vrstu Ceratitis capitata za podruje grada Osijeka. Koristite podatke o srednjoj mjesenoj temperaturi zraka i relativnoj vlanosti iz tablice1., a podatke o optimalnim i povoljnim temperaturama za razvoj iz tablice 2. 3. Koristei priloenu literaturu: Speight et. al (2008) ukratko opiite na koji nain klimatoloki elementi: temperatura, padaline, duina fotoperioda i vjetra utjeu na ivotni ciklus kukaca. Odgovori: 1. S obzirom na temperaturu i vlanost zraka, u Honoluluu su optimalni uvjeti za razvitak od 20- 30 stupnjeva,ali postoje limitirajui faktori, Phoenixu nije bilo razvitka Ceratitis capitata iako je temperatura bila optimalna za razvitak, u Miamiju do optimalnih dolazi do optimalnih uvjeta, ali mali je postotak razvijanja, dok Pariz ima povoljne uvjete za razvitak Ceratitis capitata, ali ne razvija se poast. 2. Tablica 1. Srednja mjesena temperatura zraka i relativna vlanost na podruju Osijeka za period 1882.-1993. Mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Srednja mj. temp. zraka (C) Relativna vlanost zraka (%) -1 1,1 6,1 11,4 16,5 19,7 21,6 20,7 16,8 11,3 87,9 84,8 78 73,9 74,9 73,9 72 73,8 78,6 83,3

11 12

5,6 1,2

85 90

Tablica 2. Povoljne i optimalne temperatura i vlanost zraka za razvoj vinske muice Ceratitis capitata: Temp. zraka (C) Optimalna Povoljna 15 10 Relativna vlanost zraka (%) 76 60

Slika1. Bioklimatogram za vrstu Ceratitis capitata za podruje grada Osijeka Zakljuak: Optimalni uvjeti su u 9. mjesecu; pet mjeseci vladaju optimalni uvjeti; u 1. i 2. mjesec vladaju nepovoljni uvjeti. 3. Temperatura utjee na metabolizam kukaca (to je via temperatura, vii je metabolizam), adaptacije na lokalnu temperaturu utjeu na morfologiju kukaca, utjee na parazite i na predatore (npr. kod bubamare se porastom temperature razvija stopa predatorstva). Estivacija isto utjee na ivotni ciklus kukaca tako to sprjeava isuivanje, izgladnjivanje i titi od visokih temperatura. Fotoperiod ima veliki utjecaj na kukce. Duina dana utjee na rast i razvoj kukaca i informira ih o izmjeni godinjih doba. Duina dana moe biti signal ili okida kukcima za ulazak u stanje mirovanja. Utjecaj padalina moe biti direktan i indirektan. Snana kia moe uzrokovati smrt kukaca. Sezonska kia utjee na nain da biljke cvjetaju i osiguravaju hranu kukcima. Kia isto tako utjee i na vlanost, to u kombinaciji s temperaturom i vjetrom diktira lokalnu mikroklimu. Kao i kia, vjetar ima mnoge utjecaje na kukce. Moe nositi kukce na novo podruje, moe

donijeti kiu koja e osigurati hranu, moe prenositi nestalne ''kemikalije'' od jednog kukca do drugog ili od biljke do kukaca (Adalia bipunctata). Vjeba 4. Nivogram Cilj: usvojiti pojmove: vodostaj, vodni reim, amplituda vodostaja. Upoznati se s vodnim reimom Save i Drave i poplavnog podruja Kopakog rita Materijal: Podaci o prosjenom mjesenom vodostaju rijeke Dunava zabiljeenom kod Kopakog rita (Vodomjerna stanica Apatin) u razdoblju od 1958.-1977. Podaci o ulovu ribe u Kopakom ritu u razdoblju od 1958.-1977. godine Zadaci: 1. Koje su osnovne hidroloke veliine? 2. to je vodostaj, a to vodostanje? 3. to je amplituda vodostaja? 4. to je nivogram? 5. to je protok i kako se prikazuje grafiki? 6. to je reim tekuice i kakav on moe biti? 7. Opiite vodni reim rijeke Save i Drave. 8. Objasnite reim voda Kopakog rita. 9. Prema podacima o vodnom reimu rijeke Dunava (vodomjerna stanica Apatin) izraunajte srednje vrijednosti vodostaja po mjesecima, kao i srednje godinje vrijednosti za razdoblje od 1958. do1977. godine (tablica 2., tablica 3. i tablica 4.) 10. Prema izraunatim srednjim vrijednostima vodostaja za rijeku Dunav izmjerenim na vodomjernoj stanici Apatin u periodu od 1958. do 1977. godine nacrtajte nivograme za srednji mjeseni maksimalni, srednji mjeseni i srednji mjeseni minimalni vodostaj. Objasnite nivograme. 11. Opiite nivograme Dunava na vodomjernoj stanici Apatin od 2004. do 2009. godine. Uoite koje su promjene u vodostajima nastupile tijekom navedenih godina. Usporedite nivogram za srednji mjeseni vodostaj Dunava (niz godina 2004.-2009. godine) s nivogramom za srednji mjeseni vodostaj za period 1958. -1977. godine. Uoite promjene! 12. Grafiki usporedite godinji prosjek vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopakom ritu u razdoblju od 1958.- 1977. godine Odgovori: 1. Osnovne hidroloke veliine su : vodostaj (cm), protok (m3s-1) i specifino otjecanje (1s1 km-2). 2. Vodostaj (W) jest visina vode iznad nulte toke u rijeci, jezeru, movari, moru. Nultu toku potrebno je ucrtati na poznatu nadmorsku visinu radi usporeivanja vodostaja s drugim tekuicama .

Vodostanje pokazuje promjene vodostaja tijekom nekog vremena. Vodostaji se mjere u centimetrima. 3. Amplitudom vodostaja nazivamo razliku izmeu najnieg i najvieg vodostaja. 4. Nivogram je grafiki prikaz vodostaja. 5. Protok jest koliina vode koja otjee u jedinici vremena ( sekundi) mimo odreenog mjesta kroz mokri profil tekuice. Izraava se u m3s-1. Grafiki prikaz protoka daje se u dijagramu i zove se hidrogram. 6. Reim tekuice (F-f) pokazuje na koji se nain rijeka opskrbljuje vodom i raspodjelu karakteristinih vodostaja ili protoka tijekom kalendarske ili hidroloke godine. Moe biti jednostavni reim i sloeni reim. 7. Za Savu kroz istonu Hrvatsku karakteristian je snjeno-kini reim. Najvei protok vode pojavljuje se u treem, dok je sekundarni maksimum otjecanja vode u jedanaestom mjesecu. Najmanja protoka je u osmom ili devetom mjesecu, ali znaajni su jo mali vodostaji u prvom ili drugom mjesecu. Sekundarni ekstremi velike i male vode doista su izraziti i odraavaju svu zamrenost i specifinost snjeno-kinog reima Save koja je u istonoj Hrvatskoj pod izravnim i jakim utjecajem desnih pritoka iz Bosne. Drava u istonoj Hrvatskoj tee od sjeverozapada prema jugoistoku. Dolina joj je asimetrina. Glavni pritoci dotjeu iz gorskih masiva Papuka i Krndije. Reim protoka Drave je gotovo suprotan reimu Save. Dravom na hidrometrijskom profilu Donji Miholjac otjee od etvrtog do devetog mjeseca (topli dio) 58%, a od desetog zakljuno s treim mjesecom (hladni dio godine) 42% godinjeg otjecanja vode. Tolika ujednaenost protoka s malim fluktuacijama vodostaja znaajke su ledenjako- snjenog reima tekuica. Najvea protoka vode u Donjem Miholjcu najee je u estom ili petom mjesecu, dok je sekundarni maksimum u jedanaestom mjesecu. Najmanja protoka vode pojavljuje se u prvom odnosno desetom mjesecu. Takva raspodjela vode tijekom godine prua povoljne uvjete iskoritavanja hidroenergije, za plovnost, za poljoprivredu i ribnjaarstvo. 8. Hidrologija prije svega, ali i meteorologija kljuni su imbenici stanja okolia na vlanom, movarnom i ravniarskim podruju Kopakog rita. Kopaki rit se nalazi u reimu voda rijeke Dunava u snanoj interakciji s reimom voda rijeke Drave. Geografi su doli do zakljuka da vodostaji i protoci Drave i Dunava u proljee poinju rasti zbog otapanja snijega i leda u Alpama gdje se nalazi njihovo izvorita. Poto rijeka Drava ima krai tok do spoja s Dunavom, njene vode do Kopakog rita bre stignu od voda Dunava. Vodni val Drave dijelom se stoga retencionira i u Koritu Dunava u podruju ua stvarajui tako barijeru vodnom valu Dunava koji stie neto kasnije. Morfoloke zapreke (Daljska planina i meandri) utjeu na to da se tada vode Dunava na uu s Dravom uspore i podignu, ime se izravno utjee na njihovo masovnije ulaenje u prostor Kopakog rita uz odlaganje nanosa u njemu. Voda je tijekom tisuljea ulazei i izlazei iz Kopakog rita stvorila posebne morfoloke oblike koje su postale stanitem brojnih biljnih i ivotinjskih vrsta. Bioloka raznolikost izravna je posljedica hidrolokog reima Kopakog rita. Visoki vodostaji u Kopakom ritu a time i poplavljenost njegovog veeg dijela, javljaju se u prirodnom reimu od veljae do svibnja dok niski vodostaji prevladavaju od kolovoza do sijenja (tablica 1, slika 1). Veza izmeu hidrologije i ekologije na ovom podruju je snana i izravna. Tijekom velikih voda u prostoru plitkih i relativno toplih voda u kojima postoji obilje hrane mrijeste se znaajne

koliine i brojne vrste riba (44 vrste). Njihova je brojnost razlogom obilja vrsta i broja ptica (291 vrsta). Tijekom poplava stradaju brojni kopneni organizmi koji postaju hrana ribama i pticama. Kada se na kraju ljeta voda povue u vlanim prostorima Kopakog rita postoje idealni uvjeti za naglo bujanje vegetacije koja slui kao hrana ali i zatita pticama i kopnenim organizmima, a posebno kopnenim sisavcima (jeleni, srne, divlje svinje). Povlaenje vode uzrokom je da brojne vodene ivotinje (ribe, koljke itd.), ostaju zarobljeni na suhom ili u plitkim barama te na taj nain predstavljaju lako dostupnu hranu za suhozemne organizme. 9. Tablica 2. Srednji mjeseni minimalni vodostaj Dunava , vodomjerna stanica Apatin.
1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1 73 242 132 127 158 90 155 230 250 333 163 44 102 130 70 55 176 336 112 158 156,80 2 96 142 126 158 219 183 184 162 354 357 251 154 150 194 40 60 280 228 180 286 190,20 3 248 158 221 257 228 227 98 157 328 446 220 270 350 128 76 130 208 190 142 429 225,55 4 286 172 228 258 250 454 293 505 325 450 290 302 532 278 76 274 150 260 152 418 297,65 5 390 284 193 270 389 371 294 614 408 516 210 246 564 252 254 355 172 400 216 422 341,00 6 270 250 278 388 493 291 248 736 419 450 253 233 530 244 360 290 284 410 220 286 346,65 7 304 423 244 230 358 221 162 569 504 390 212 208 388 144 280 236 400 540 84 256 307,65 8 286 370 385 191 195 158 132 380 569 235 296 142 410 100 284 110 250 328 172 240 261,65 9 141 120 268 80 132 183 132 330 310 170 236 152 262 70 139 78 142 218 120 190 173,65 10 172 44 235 41 41 139 65 158 211 129 210 48 216 62 86 140 250 138 124 106 130,75 11 263 53 265 74 41 120 224 148 33 113 152 42 218 22 108 130 264 114 118 102 130,20 12 166 63 239 96 78 18 266 259 340 80 90 53 196 86 100 146 292 112 210 138 151,40 224,58 193,42 234,50 180,83 215,17 204,58 187,75 354,00 337,58 305,75 215,25 157,83 326,50 142,50 156,08 167,00 239,00 272,83 154,17 252,58

Tablica 3. Srednji mjeseni vodostaj Dunava , vodomjerna stanica Apatin.

1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1 136 326 231 203 214 181 201 263 363 410 281 151 158 216 100 74 281 484 319 178 238,5 2 327 187 182 338 295 217 277 232 519 445 284 224 317 236 88 145 322 327 247 502 285,55 3 411 260 361 307 318 422 175 287 400 505 278 384 450 217 118 174 268 239 183 551 315,4 4 446 273 287 316 446 484 376 581 405 529 385 336 595 327 241 333 250 372 231 454 383,35 5 462 329 289 389 516 396 381 672 458 571 300 357 619 289 352 455 279 472 286 486 417,9 6 345 420 348 464 563 353 289 789 462 529 317 327 574 329 423 346 413 483 363 337 423,7 7 457 526 370 333 416 324 250 694 572 468 295 306 492 264 421 312 477 687 130 294 404,4 8 316 485 474 270 293 202 183 537 657 284 391 228 550 134 410 189 345 412 229 404 349,65 9 196 196 330 145 155 306 183 413 522 268 264 253 418 136 192 109 225 352 225 287 258,75 10 309 74 301 87 78 225 298 262 242 181 350 84 299 89 110 200 350 177 161 140 200,85 11 346 83 290 148 148 171 387 173 313 143 175 83 299 61 223 209 351 140 190 171 205,2 12 233 91 289 237 138 192 343 371 425 140 133 105 196 133 217 245 517 155 319 170 232,45 332,00 270,83 312,67 269,75 298,33 289,42 278,58 439,50 444,83 372,75 287,75 236,50 413,92 202,58 241,25 232,58 339,83 358,33 240,25 331,17

Tablica 4. Srednji mjeseni maksimalni vodostaj Dunava, vodomjerna stanica Apatin.

1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977

1 200 435 319 261 295 270 247 315 441 515 522 264 252 280 186 98 504 626 468 232 336,50

2 573 285 299 465 373 260 349 300 619 538 306 382 468 298 138 204 394 444 424 648 388,35

3 584 397 450 364 410 595 390 607 536 555 358 484 596 426 158 268 372 318 238 632 436,90

4 514 456 318 356 525 538 452 648 498 616 452 388 650 398 436 406 360 468 324 498 465,05

5 556 396 433 519 617 459 464 766 495 622 392 452 672 320 430 576 336 572 350 562 499,45

6 404 612 410 521 620 497 332 825 530 608 383 478 615 430 480 490 514 562 516 420 512,35

7 598 604 537 448 533 501 312 804 638 505 438 388 552 372 584 500 586 812 240 362 515,70

8 366 620 560 370 404 287 227 649 741 397 452 376 656 154 508 304 568 634 310 560 457,15

9 294 425 410 270 190 412 227 471 729 394 351 386 606 248 328 200 328 520 290 422 375,05

10 490 126 384 128 147 303 470 390 304 233 510 144 456 150 138 278 520 214 210 178 288,65

11 448 105 335 255 230 271 533 246 390 176 230 151 420 118 424 360 528 198 282 236 296,80

12 288 208 325 486 202 269 494 459 518 346 199 156 400 258 372 312 660 198 446 290 344,30

442,92 389,08 398,33 370,25 378,83 388,50 374,75 540,00 536,58 458,75 382,75 337,42 528,58 287,67 348,50 333,00 472,50 463,83 341,50 420,00

10.

Slika1. Nivogram za srednji mjeseni maksimalni (svjetlo plava krivulja), srednji mjeseni (ruiasta krivulja) i srednji mjeseni minimalni (tamno plava) vodostaj za rijeku Dunav izmjerenim na vodomjernoj stanici Apatin u periodu od 1958. do 1977. godine. 10. Najvei srednji mjeseni maksimalni vodostaj za rijeku Dunav zabiljeen je u lipnju 1965. godine, a posljedica tako visokog vodostaja je poplava, koja je uzrokovala katastrofalne posljedice, a najnii je zabiljeen u studenome 1959. godine, a kao glavi razlog tako niskog vodostaja moe se navesti sua. Najvei srednji mjeseni, srednji mjeseni minimalni i srednji mjeseni maksimalni vodostaji zabiljeeni su tijekom ljetnih mjeseci, a najmanji su zabiljeeni tijekom jesenskih i zimskih mjeseci u veini sluajeva.

11. Nivogrami Dunava na vodomjernoj stanici Apatin od 2004. do 2009. godine pokazuju da je 2006. i 2009. godine vodostaj na tom podruju bio iznad 500 m(posljedica : poplave), dok je 2004. , 2005. , 2007. , 2008 ., on bio ispod razine od 500 m. Na nivogramima se takoer moe iitati da je njegov vodostaj bio najnii tijekom studenog 2005. godine, a posljedica tako niskog vodostaja su sue. Usporedimo li nivogram za srednji mjeseni vodostaj Dunava (niz godina 2004.-2009. godine) s nivogramom za srednji mjeseni vodostaj za period 1958. -1977. godine, moemo uoiti da u periodu od 1958. 1977. nije prelazio granicu iznad 500 m (bio je neto vei od 400 m ) za razliku od razdoblja 2004. 2009. , kada je on prelazio granicu od 500 m. Najnie vrijednosti u razdoblju od 1958. 1977. godine nisu bile ispod 200 m, dok je u razdoblju od 2004. 2009. godine razina vodostaja bila i ispod 100 m. 12. Nivogram-godinji
600.00 500.00
Srednji mjeseni minimalni Sredinji mjeseni Srednji mjeseni maksimalni

Vodostaj (cm)

400.00 300.00 200.00 100.00 0.00 Godine

Slika2. Nivogram godinjeg prosjeka vodostaja Dunava u razdoblju od 1958. 1977. godine Tablica 5. Ulov ribe u Kopakom ritu u razdoblju od 1958. Do 1977. godine. (Izvor: Mikuska 1979) Godina 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 Koliina ulovljene ribe (u kg) 213,479 176,75 128,439 115,935 219,696 189,409 83,37 186,761 238,648

1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977

212,434 158,53 102,372 260,007 121,481 151,022 119,629 149,765 220,206 239,806 112,394

300 250 Ulov ribe (kg) 200 150 100 50 0

Godinji prosjek vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopakom ritu (1958.-1977.)

500.00 450.00 400.00 350.00 300.00 250.00 200.00 150.00 100.00 50.00 0.00 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 Godine Vodostaj (cm)
Ulov ribe (kg)

Srednji godinji

Slika3. Nivogram godinjeg prosjeka vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopakom ritu. Najvei ulov ribe bio je 1970. godine, kada je godinji vodostaj Dunava bio iznad 400 m, a najmanji ulov ribe je bio 1964. Godine, kada je godinji vodostaj Dunava bio iznad 250 m. Na nivogramu je takoer vidljivo da u veini sluajeva, veliki ulov ribe prati veliki godinji vodostaj. Vjeba 5. Kvalitativni sastav ribljeg fonda rijeke Dunava u podruju Kopakog rita Cilj: Upoznati se promjenama kvalitativnog sastava ribljeg fonda rijeke Dunav u podruju Kopakog rita tijekom dvadesetog stoljeda. Materijal:

Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914. do 1935.godine Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945. do 1968. godine Duplid A. 2008. Slatkovodne ribe. Prirunik za inventarizaciju i pradenje stanja. DZZP, Zagreb (pdf) * Podatke o fauni riba na podruju Hrvatske moete potraiti na: www.ribe-hrvatske.com Zadaci: 1. Navedite jednu anadromnu i katadromnu vrstu ribe, te opiite njihov ivotni ciklus. 2. Navedite jednu reofilnu i jednu limnofilnu vrstu ribe. Opiite razlike u njihovom izgledu. 3. Opiite zonacije rijeka i navedite vrste riba koje u njima ive. 4. Kojoj zonaciji pripada rijeka Dunav u podruju Kopakog rita? 5. Koje alohtone vrste riba ive na podruju Kopakog rita? 6. Koje vrste su regionalno izumrle na podruju Kopakog rita i zato? 7. Izraunajte kvalitativni sastav ribljeg fonda Dunava kod Kopakog rita u razdoblju od 1914. do 1935. godine (Tablica 1) odnosno od 1945. do 1968. godine (Tablica 2). 8. Dobivene podatke izrazite u postotcima, a zatim ih prikaite grafiki. Uoite i napiite razlike u ulovu ribe izmeu ova dva perioda. 9. Opiite biologiju i distribuciju vrste babuka Carassius gibelio. Odgovori: 1. Anadromna vrsta je Salvelinus alpinus, ivi pri dnu. Mrijesti se od listopada do oujka. Mrijesti se izmeu kamenja u rijekama i jezerima. Poslije izlijeganja mladi odlaze u jezera ili more. Spolno zrelost se postie u 36 godina. Plodnost iznosi 5607 300 jaja po enki. Ikra je veliine 4.5-5.5mm. Hrani se uglavnom beskraljenjacima, naroito planktonskim raiima. Velike ribe u nekim populacijama su piscivorne, pa ak i kanibali. Katadromna vrsta je Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)- Jegulja. Preteno je aktivna nou, a hrani se razliitim vodenim beskraljenjacima, liinkama riba i aba. ivi uz dno, u razliitim pukotinama ili ispod kamenja. iroko je rasprostranjena vrsta koja naseljava veinu europskih vodotoka koji se ulijevaju u Atlantski ocean, Sjeverno, Baltiko i Sredozemno more. U Crnom moru je pronaena oko Bospora. U Hrvatskoj ova vrsta naseljava vodotoke jadranskog i crnomorskog sliva. U jadranskom slivu je autohtona, a u crnomorskom slivu alohtona vrsta. Razmnoavanje jegulje vezano je iskljuivo za more. Naime, jegulja je katadromna selica, koja iz slatkih voda putuje na mrijest u more. Spolnu zrelost mujaci jegulje dostiu u 9 - 12 godini ivota, a enke u 9 - 20 godina. U stadiju spolne zrelosti zapoinju svadbeni put sputanjem niz rijeku. Istovremeno se razvijaju sekundarne spolne oznake, te trbuna strana tijela poprima srebrnasto-bijelu boju, a bokovi potamne. Nosnice se proire, a volumen oiju se dvostruko povea. U to vrijeme se jegulje ne hrane; njihovo crijevo se skrauje, a stjenka crijeva se stanji i prestane izluivati probavne sokove. Dakle, sve spolno zrele jedinke putuju iz europskih slatkovodnih vodotoka na mrijest u Sargako more. Sve do 1920. godine nije bilo poznato mjesto mrijeenja jegulje. Naime, tada je danski biolog Johannes Schmidt otkrio u morskim uzorcima liinke amerike i europske jegulje. Obje jegulje se mrijeste u rano proljee, a podruje mrijesta obiju vrsta se preklapa. Mrijeste se na dubini od 500 - 1000 m.

Svaka enka polae oko milijun jajaaca promjera oko 1,1 mm. Oplodnje je vanjska. Postembrionalni razvoj obuhvaa metamorfozu. Liinka jegulje je velika 5 - 7 mm. Nakon mrijeenja odrasle jedinke ugibaju. Liinka jegulje je prozirna, bono spljotena, s vrlo malom glavom i velikim oima. Nimalo ne slii odrasloj jegulji, te su je dugo vremena smatrali posebnom vrstom ribe. Liinke se nazivaju staklarke ( Leptocephalus ).Neki znanstvenici smatraju da se liinke jegulje ne hrane, dok ostali navode kako se hrane zooplanktonom. 2. Reofilna vrsta je Romanogobio uranoscopus (Tankorepa krkua) Tijelo je izdueno. Grlo je pokriveno ljuskama, a tjeme glave je golo. Usta su donja. Repna peraja je upadljivo usjeeno. Brii kada se okrenu unatrag, doseu do zadnjeg kraja preoperkuluma. Ljuske su cikloidne, srednje veliine. Boja lea varira od utosmee-zelene do tamno sive, bone strane su srebrno-sive dok je trbuh bijeli. Peraje su prljavo ute. Tijelo i peraje su bez pjega ili su pjege slabo izraene i to samo iznad bone linije, kuda se protee siva traka. Ponekad se na lenoj peraji nalaze slabo izraene pjegice , dok su druge peraje uvijek bezbojna. Limnofilna vrsta je crnka (Umbra krameri ) i belica ( Lucaspius delineatus). Porodica Percidae s 4 predstavnika grge, smu, obini balavac i rijeni glavoi.Porodica Cobitidae predstavljena je sa tri vrste (vijun,veliki vijun i ikov), dok je alohtona porodica Centrarchidae zastupljena s dvije vrste (sunanica,pastrvski grge). 3. Zona pastrve - Na podruju izvora ribe ne nalazimo ili su zastupljene uniformnim zajednicama. Zona pastrve obuhvaa brdske potoke i rjeice s kamenitim i ljunkovitim, pominim dnom. Zahvaljujui nagibu od 7-10 posto, struja vode je jaka, a voda se zbog brojnih turbulencija obogauje kisikom. Temperatura vode u ovoj zoni nikada ne prelazi 20 C. Uobiajene su vrste pastrva (Salmo trutta), pe (Cotus gobio) i pijor (Phoxinus phoxinus). Zona lipljena- Zona lipljena ini prijelazno podruje izmeu potoka i rijeka. Ovdje je dno manje kamenito, a vie ljunkovito. Nagib je manji nego u zoni pastrve i iznosi 2-7 posto, pa je stoga i tok vode neto sporiji. Prosjena godinja temperatura vode moe biti neto via od one u zoni pastrve, ali i dalje ne prelazi 20 C. Uz lipljena (Thymallus thymallus) uobiajene su vrste pastrva (Salmo trutta), pe (Cotus gobio), pijor (Phoxinus phoxinus), mrena (Barbus barbus), klen (Squalius cephalus), podust (Chondrostoma nasus) i krkua (Gobio sp.). Zona mrene- Zona mrene obuhvaa gornje tokove rijeka i nastavlja se nizvodno na zonu lipljena. Zapoinje tamo gdje rijeka prelazi u ravniarski dio. Tijek je sporiji, korito je ire i dublje, ali je voda i dalje hladna, bogata kisikom. Uz mrenu (Barbus barbus) uobiajene su vrste klen (Squalius cephalus), podust (Chondrostoma nasus), jez (Leuciscus idus), bolen (Aspius aspius), kleni (Leuciscus leuciscus) i dr. Iako su nekada bile glavni grabeljivci u ovoj zoni, populacije mladica (Hucho hucho) danas su zbog pregradnji vodotoka i ograniavanja sezonskih migracija prorijeene. Na dijelovima gdje je protok brz i ima dovoljno kisika mogu se sporadino nai pastrva i lipljen. Zona deverike- Zona deverike obuhvaa srednje i donje tokove rijeka. Dno je prvenstveno graeno od pijeska i mulja, a esti su obilni nanosi mulja. Korito je iroko, duboko. Nagib mu iznosi od 0-1,5 posto. Brzina vode je mala. Ljetne temperature vode su visoke, nerijetko vie od 25 C. Uz deveriku (Abramis brama) este vrste u ovoj zoni su bodorka (Rutilus rutilus), crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), klen (Squalius cephalus), aran (Cyprinus caprio),

linjak (Tinca tinca) te predatori som (Silurus glanis), tuka (Esox lucius) i smu (Sander lucioperca). Zona lista- Zona lista podruje je ua rijeka u more, gdje su kolebanja temperature i saliniteta znatna. Zbog izmjene plime i oseke, ovisno o koliini padalina, oscilacije saliniteta su neizbjene i znaju biti ekstremne. U ovoj zoni ive eurihaline vrste riba koje su prilagoene velikim oscilacijama slanosti vode i osmotskoga tlaka. Dno je pjeskovito ili glinasto. Zbog stalnog nanoenja novog sedimenta, na tim dijelovima rijeke este su velike pliine u kojima se voda ljeti jako zagrije. 4. Rijeka Dunav u podruju Kopakog rita pripada zoni deverike. 5. Alohtone vrste Kopakog rita : vrste koje se za razliku od domaih vrsta, ne nalaze na podruju svoje prirodne rasprostranjenosti, evoluirale su drugdje, a sluajno ili namjerno prenesene su u novo stanite, s ciljem koji esto nije bio postignut. Babuka (Carassius gibelio), Amur( Ctenopharyngodon idella ). 6. Dvije se vrste smatraju regionalno izumrlima: obina moruna Huso huso i obina pastruga Acipenser stellatus. Glavni razlog ugroenosti riba je izgradnja hidroelektrane i brane erdap koja je prekinula migratorni put ovih vrsta riba. 7. Tablica 1. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914. do 1935. godine
God 1914 1915 1916 1917 1918 1919 1920 1921 1922 1923 1924 1925 1926 1927 1928 Keiga Smu 1088 1067 1284 1349 2847 218 2277 1380 1668 1557 1470 2418 3603 2745 3900 37254 51444 46970 45878 28172 15383 20887 27609 8607 31884 24398 37929 56070 43953 33900 Som 18609 16759 16753 11875 23321 23635 37685 18577 20678 31170 27256 30220 30306 29880 35200 aran tuka Mijeana* Bjelica** 46286 231864 285512 205779 173282 78958 119954 239276 134653 145634 261330 597059 399418 566505 562091 265600

125092 88208

180136 129123 64841 121899 163658 54538 135909 63785 146142 5544 88215 30468 75167 60831 26565 48130 36534 18274 23822

296102 60721 237629 13803 178470 31624 309047 75372

706724 167052 42999 705589 86772 65629

287794 150720 73423 529105 191563 75567 306500 55000 146600

1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935

3400 3200 3000 4400 3400 3000 3900

22400 17408 37300 32500 15600 20500 22100

24400 22900 24200 24000 18300 11600 24900

140600 29700 112600 29700 460000 97000 352300 87000 110200 34700 129900 26700

139500 105400 289100 150700 35600 36000

156200 201800 302600 252200 229600 363100 461600

265800 109400 40700

Keiga

Smu

Som

aran

tuka

Mijeana*

Bjelica**

Slika1. Grafiki prikaz kvalitativnog sastava ribljeg fonda Dunava kod Kopakog rita u razdoblju od 1914. do 1935. Tablica 2. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945. do 1968. godine
God. 1945. 1946. 1947. 1948. 1949. 1950. 1951. 1952. 1953. Keiga Smu 1657 1840 1140 3533 2458 8506 7623 4305 2771 8641 15737 9783 14202 20100 18811 13854 21318 21251 Som 10815 21320 16311 28088 20717 6985 38389 55030 50394 aran 58826 tuka Mijeana Bjelica 161959 212663 82695 304101 220306 72839 412229 349882 199765

161779 39104 152850 132816

162310 61780 143284 43312

433180 186588 191155 184451 65370 61183 3187 172744 123089

260781 165096 144075 147974 34549 234318 28040 211339 172773

1954. 1955. 1956. 1957. 1958. 1959. 1960. 1961. 1962. 1963. 1964. 1965. 1966. 1967. 1968.

3463 1125 864 1212 531 986 934 1469 890 572 759 142 128 102 688

13885 44808 37671 31164 16848 16421 18925 11910 14516 18759 10074 8656 16805 50406 19639

36835 50638 41449 27202 51383 31517 17241 43944 62534 14815 9365 20201 15341 35049 11606

125002 138404 127184 400892 123053 139688 331187 116153 170907 255822 91494 146688 65181 100064 80858 147088 15770 140422 25168 155880 83337 126099 62416 47921 70478 12409 162180 146965 184017 119975 112665 146095 150743 170485

233923 342177 310963 382124 215121 290688 177040 194199 422560 470830 256707 527091 552823 513016 285155

153744 125913

117128 277386 155339 69812 81653 191007 140900 23731 160942

Keiga

Smu

Som

aran

tuka

Mijeana

Bjelica

Slika2. Grafiki prikaz kvalitativnog sastava ribljeg fonda Dunava kod Kopakog rita u razdoblju od 1945. do 1968. godine Usporedbom ova dva grafika prikaza, moemo vidjeti da se brojnost nekih vrsta riba od razdoblja 1914. 1935. do razdoblja 1945. 1968. smanjila. Glavni razlozi smanjenja brojnosti su prekomjerni izlov (npr. keige), unos invazivnih vrsta kao to je babuka(smanjenje brojnosti arana), predatorski nain ivota nekih vrsta riba, meu koje ubrajamo smueve, somove i tuke ija je brojnost porasla; takoer se kao jedan

od razloga smanjenja brojnosti ribljeg fonda moe navesti problem poplava, koje mogu sprijeiti mrijeenje nekih vrsta riba. 9. Biologija babuke (Carassius gibelio): ivi u slatkim vodama ali moe se pojaviti i u boatim. Voli bogate rijeke sa slabom strujom i raslinjem, a posebno jezerca movarnih rijeka ili rukavce velikih rijeka. Moe se nai u malim umjetnim jezercima i movarama. Podnosi pH raspon od 7.1 do 7.5. ivi u umjerenoj klimi, gdje su temperature uglavnom izmeu 10 i 20 C. To je istonoeuropski ili divlji oblik zlatne ribice. Babuka je svejed. Hrani se uglavnom vodenim beskraljenjacima koje trai po dnu, ali i vodenim biljem i organskim detritusom. Spolnu zrelost postiu u 3 ili 4 godini ivota. Plodnost je 160 000 d 380 000 jaja. U naim vodama daleko su zastupljenije enke, mada se mogu pronai i mujaci. One se mrijeste i sa mujacima drugih vrsta riba, tako da spermatozoid ulazi u jaje ali ne dolazi do oplodnje. Dakle mogu se razmnoavati i iz neoploenih jaja. Za vrijeme mrijesta skupljaju granice kako bi uhvatili rubnu vegetaciju pri dnu. Jaja se veu za biljke. Jedinke koje nastanjuju jezera sele u rijena ua da bi izbjegle nisku koncentraciju kisika u vodi tijekom zime. Tijekom zimskih perioda zakopava se u supstrat dna. Izgleda da u tom stanju moe preivjeti i najnie temperature. Distribucija: ALOHTONA VRSTA . Babuka ima najvei utjecaj na autohtonu ihtiofaunu. Njena pradomovina je Kina, odakle se proirila vodama ireg podruja istone Azije i Sibira. U europski dio biveg SSSR-a prenesena je 1948. godine, zatim se vrlo brzo proirila prema zapadu, preavi put od gotovo nepoznate vrste pedesetih godina do invazivne vrste vrlo velikih populacija. Glavni razlozi nezadrivog irenja te vrste su specifian nain razmnoavanja ginogeneza, izostanak prirodnih predatora i otpornost na nepovoljne uvjete (promjene temperature i koncentracije kisika). enke se mrijeste i s mujacima drugih vrsta. Babuka je izrazito adaptivna vrsta koja je velikom brojnou prisutna u gotovo svim vodama i crnomorskog i jadranskog sliva. Izravni je konkurent aranu ije su se populacije proporcionalno smanjile. Vjeba 6. Analiza ishrane kukuvije drijemavice Cilj: upoznati sastav plijena kukuvije drijemovice (Tyto alba ) Pribor: binokularna lupa, petrijeve posude, pribor za seciranje, klju za odreivanje sitnih sisavaca (eljusti), biljenica A4, Materijal: gvalice kukuvije drijemovice prikupljene tijekom sijenja 2001. godine uz Sakada u Kopakom ritu Zadaci: 1. Rastavite gvalice suhom metodom te izdvojite kosti lubanje. 2. Pregledajte kosti lubanje ispod lupe te pomou kljua odredite kojim vrstama ivotinja pripadaju. 3. Odredite relativnu uestalost vrsta u uzorku 4. Utvrdite omjer rovki (Soricidae) i mieva (Muridae) u uzorku

5. Proitajte Protokol za praenje sitnih sisavaca na temelju istraivanja sastava gvalica sova. Na koja pitanja vezana za faunu i ekologiju sitnih sisavaca, te analizu stanita moete odgovoriti ukoliko analizirate gvalice sova? Odgovori: 3. Tablica 1. Broj determiniranih u uzorcima (gvalice sova). Popis vrsta :

broj gvalice 1 1 1 2 3 3 3 4 4 5 6 6 7 7 8 8 8 9 9 9 10 11 12 12 13 13 14 15 15 15 16 16 16 17 17 17 18 18 18 19 20 20 21 21 21 22 23 23 24 24 25 25 26 26 27 27

porodica Soricidae Soricidae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Soricidae Muridae Muridae Muridae Soricidae Muridae Muridae Muridae Soricidae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Soricidae Muridae Soricidae Muridae Muridae Soricidae Soricidae Muridae Soricidae Muridae Muridae Soricidae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Soricidae Muridae Muridae Soricidae sp. Muridae Soricidae Muridae Muridae Muridae Muridae Muridae Soricidae

rod Neomys Crocidura Micromys Arvicola Myodes Apodemus Micromys Neomys Microtus Arvicola Arvicola Neomys Mus Micromys Apodemus Neomys Micromys Rattus Microtus Mus Myodes Microtus Apodemus Microtus Arvicola Sorex Arvicola Sorex Microtus Micromys Sorex Neomys Arvicola Neomys Arvicola Micromys Neomys Apodemus Micromys Arvicola Microtus Mus Arvicola Neomys Micromys Micromys Sorex sp. Arvicola Neomys Arvicola Apodemus Apodemus Apodemus Arvicola Crocidura

vrsta lat Neomys anomalus Crocidura suaveolens Micromys minutus Arvicola amphibius Myodes glareolus Apodemus sylvaticus Micromys minutus Neomys anomalus Microtus arvalis Arvicola amphibius Arvicola amphibius Neomys anomalus Mus musculus Micromys minutus Apodemus agrarius Neomys anomalus Micromys minutus Rattus norvegicus Microtus arvalis Mus musculus Myodes glareolus Microtus agrestis Apodemus agrarius Microtus agrestis Arvicola amphibius Sorex araneus Arvicola amphibius Sorex araneus Microtus arvalis Micromys minutus Sorex araneus Neomys anomalus Arvicola amphibius Neomys anomalus Arvicola amphibius Micromys minutus Neomys anomalus Apodemus agrarius Micromys minutus Arvicola amphibius Microtus arvalis Mus musculus Arvicola amphibius Neomys anomalus Micromys minutus Micromys minutus Sorex araneus sp. Arvicola amphibius Neomys anomalus Arvicola amphibius Apodemus agrarius Apodemus agrarius Apodemus flavicollis Arvicola amphibius Crocidura suaveolens

vrsta HRV lubanja lijeva donja desna eljust donja broj jedinki eljust pribrena rovka 3 3 3 3 vrtna rovka 1 1 1 1 patuljasti mi 1 1 1 1 vodeni voluhar 1 1 1 1 ria voluharica 1 1 1 1 umski mi 1 1 1 1 patuljasti mi 0 0 1 1 pribrena rovka 1 1 1 1 poljska voluharica 1 1 1 1 vodeni voluhar 1 1 1 1 vodeni voluhar 1 1 1 1 pribrena rovka 1 1 1 1 domai mi 1 1 1 1 patuljasti mi 0 1 1 1 prugasti mi 1 1 1 1 pribrena rovka 2 1 1 2 patuljasti mi 0 1 1 1 smei takor 1 1 1 1 poljska voluharica 1 1 1 1 domai mi 1 0 1 1 ria voluharica 1 2 2 2 livadska voluharica 1 1 1 1 prugasti mi 1 1 1 1 livadska voluharica 1 1 1 1 vodeni voluhar 1 1 1 1 umska rovka 1 1 1 1 vodeni voluhar 1 1 1 1 umska rovka 1 1 1 1 poljska voluharica 2 2 2 2 patuljasti mi 1 1 1 1 umska rovka 1 1 1 1 pribrena rovka 1 2 2 2 vodeni voluhar 0 1 1 1 pribrena rovka 2 2 2 2 vodeni voluhar 1 1 1 1 patuljasti mi 0 1 0 1 pribrena rovka 1 1 1 1 prugasti mi 1 1 1 1 patuljasti mi 1 1 1 1 vodeni voluhar 1 1 1 1 poljska voluharica 1 1 1 1 domai mi 0 1 1 1 vodeni voluhar 1 1 1 1 pribrena rovka 1 1 1 1 patuljasti mi 0 2 2 2 patuljasti mi 0 2 0 2 umska rovka 0 2 2 2 0 1 1 1 vodeni voluhar 1 1 1 1 pribrena rovka 2 2 2 2 vodeni voluhar 1 1 1 1 prugasti mi 1 1 1 1 prugasti mi 2 2 2 2 utogrli mi 1 1 1 1 vodeni voluhar 0 1 0 1 vrtna rovka 1 1 1 1

Sum of broj jedinki Porodica vrsta lat Total

Muridae

Apodemus agrarius 6 1 1 12 11 2 5 3 3 1 45 2 15 5 22 sp. sp. Total Grand Total 1 1 68

Apodemus flavicollis Apodemus sylvaticus Arvicola amphibius Micromys minutus Microtus agrestis Microtus arvalis Mus musculus Myodes glareolus Rattus norvegicus Muridae Total

Soricidae Crocidura suaveolens Neomys anomalus Sorex araneus Soricidae Total sp.

4.
Sum of broj jedinki porodica Total Muridae 45 Soricidae 22 sp. 1 Grand Total 68

5. Praenje rasprostranjenosti sitnih sisavaca, posebno praenje gvalica vrste Tyto alba pogodno je za upoznavanje faune sitnih sisavaca odreenog podruja. Prouavanje sastava gvalice tijekom dueg razdoblja omoguuje neizravno istraivanje dinamike populacija sitnih sisavaca, promjene u strukturi i nainu koritenja nekog podruja. Za istraivanje faune sitnih sisavaca najpogodniji su uzorci gvalica kukuvije s obzirom da ova vrsta ima najiri spektar plijena.

7. Biotiki imbenici Predatorstvo Cilj: Upoznati se s pojmovima: biotiki faktori, predatorstvo, prilagodbe predatora i plijena, kretanje oscilacija predatora i plijena Materijal: Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914 do 1935.godine Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945 do 1968. godine Program Wa_Tor. Version 1.0. Kovac computer services 85 Nant-Y- Felin. 1993 (u prilogu) Zadaci: 1. to su biotiki faktori? 2. Navedite sve interspecijske odnose ( s predznakom odnosa ) 3. to je predatorstvo? 4. Navedite tri primjera (koja nisu navedena u tekstu) odnosa predatora i plijena. (Lat. i hrv. nazivi ivotinja!) 5. Koje prilagodbe imaju predatori, a koje plijen? Navedite dva primjera prilagodbi predatora i plijena. 6. Objasnite zakone pravilnosti kretanja oscilacija populacija predatora i plijena. 7. Analizirajte odnos predator-plijen na osnovu podataka o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita i iskaite ga u postocima 8. Podatke o ulovu tuke i bjelice prikaite grafiki. 9. Uz pomo programa Wa_Tor promjenom poetnih vrijednosti broja jedinki, duine reproducikcijskih ciklusa, i vremenom tolerancije prema gladi analizirajte odnos predatorplijen izmeu morskih pasa i riba. Odgovori: 1. Biotiki faktori: su odnosi izmeu jedinki. Mogu biti intraspecijski (odnosi unutar populacije) i interspecijski (nastaju na bazi zadovoljavanja potreba ishrane, ali isto tako i zaklona, zatite, razmnoavanja, pogodnog mjesta za stanovanje i drugih ivotnih potreba). Interspecijski odnosi se oznaavaju kao pozitivni (+), negativni, (-) i neutralni (0). 2. Kategorije interspecijskih odnosa su : neutralizam (0,0), kompeticija, mutualizam (+,+), komensalizam, amensalizam (0,-) parazitizam (+,-) , predatorstvo(+,-). 3. Jednostran odnos s pozitivnim djelovanjem za jednog, negativnim za drugog partnera.
4. Lav (Panthera leo) - gnu (Connochaetes taurinus) Ris (Lynx lynx) obini zec (Lepus europaeus) Mali indijski mungos (Herpestes javanicus) poskok (Vipera ammodytes)

5. Najede sredstva za napad kod predatora nalaze se u podruju usnog otvora s obzirom da njihova morfologija i anatomija odreuje njihovo specifino lovako ponaanje. Elektrini organi riba i otrovne lijezde kraljenjaka slue za napad, ali i za obranu. Najrairenije i najznaajnije sredstvo za obranu kod mnogih ivotinja je sposobnost bjeanja, pri emu im pomau osjetila vida i mirisa. Bijeg esto omoguduje i autotomija. Progonjena ivotinja refleksno otkida dijelove svog tijela, na primjer rep gutera , dijelovi tijela gujavica,

kraci morskih zvjezdaa. Sposobnost ulaska u pogodne zaklone vrlo je esta pojava koja se ispoljava u najrazliitijim oblicima, i prilagoenost u boji ivotinje prema okoliu ili slinosti oblika tijela sa predmetima okolia kao i pojava mimikrije predstavljaju uspjena sredstva zatite. 6. Zakon periodinih ciklusa: Kolebanja brojnosti populacija predatora i plijena periodina su. Perioda kolebanja zavisi samo od poetnih brojeva i od koeficijenta rastenja i opadanja obje populacije. Zakon odranja srednjih vrijednosti: Srednja gustina obje populacije postaje konstantna bez obzira na poetne brojeve, ako su uslovi sredine konstantni i ako su u isti mah stopa rastenja populacija i efikasnost predatorstva konstantni. Zakon poremeaja srednjih vrijednosti: Ako su obje populacije podjednako unitavane srazmjerno njihovoj relevantnoj gustoi, srednja gustoa populacije plijena raste, predatora opada. 7. Tablica 1. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita (%) : Vrsta ribe Razdoblje od 1914. do 1935. od 1945. do 1968. Keiga 0,32 0,26 Smu 4,04 2,61 Som 3,11 3,04 aran 35,28 22,0 tuka 10,29 12,14 Mijeana 9,86 19,53 Bjelica 37,11 39,52 Prema navedenim podacima moemo zakljuiti da su smu, tuka i som ribe koje se hrane drugom ribom, pa ih smatramo predatorima(oko 18%), dok veina ostale ribe iz tablice slui kao hrana drugim ribama, pa ih smatramo plijenom(oko 82%). Porast populacije plijena prati porast populacije predatora. Odnos predator plijen ostao 1:4. 8. Tablica 2. Podaci o ulovu tuke i bjelice na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914. do 1935. godine

God 1914 1915 1916 1917 1918 1919 1920 1921 1922 1923 1924 1925 1926 1927 1928 1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935

tuka 88208 129123 163658 63785 5544 30468 60721 13803 31624 75372 167052 86772 150720 191563 55000 29700 29700 97000 87000 34700 26700 109400

Bjelica** 231864 285512 205779 173282 78958 119954 239276 134653 145634 261330 597059 399418 566505 562091 265600 156200 201800 302600 252200 229600 363100 461600

Odnos predator-plijen (1914.-35.)

700000 600000 500000 400000 300000 200000 100000 0

tuka Bjelica**

broj jedinki-ulov

11 13 15 17 19 21 godine

Slika1. Grafiki prikaz odnosa broja jedinki tuke(predatora) i bjelice(plijena) na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914. do 1935. godine.

Tablica 3. Podaci o ulovu tuke i bjelice na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945. do 1968. godine
tuka 161779 61780 43312 186588 65370 3187 165096 34549 28040 138404 123053 116153 91494 65181 80858 15770 25168 83337 62416 12409 153744 277386 191007 23731 Bjelica 161959 212663 82695 304101 220306 72839 412229 349882 199765 233923 342177 310963 382124 215121 290688 177040 194199 422560 470830 256707 527091 552823 513016 285155

Odnos predator-plijen 1945.-1968. 600000 500000 broj vrsta-ulov 400000 300000

tuka Bjelica

200000
100000

0
1 4 7 10 13 16 19 22 godine Slika2. Grafiki prikaz odnosa broja jedinki tuke(predatora) i bjelice(plijena) na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945. do 1968. godine.

9. Velik broj riba na nekom podruju e za posljedicu imati nestanak morskih pasa, dok e mali broj riba na nekom podruju takoer negativno utjecati na opstojnost morskih pasa. Odravanje konstantne opstojnosti populacije prisutno je u svakom odnosu predatora i plijena. Vjeba 8. Dinamika populacije Cilj: Upoznati neke od osnovnih elemenata populacije (rast, iezavanje, variranje) Materijal: Podaci o kretanju broja parova sive aplje (Ardea cinerea L. 1758), bijele aplje (Ardea alba L.1758),gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax L.1758) i velikog vranca (Phalacrocorax carbo L. 1758) na gnijeenju u Kopakom ritu u periodu od 1954 do 1990. godine. Zadatak: 1. to je populacija? 2. Koji su osnovni elementi populacije? 3. to je gustoa populacije i kako se izraava? 4. to je dinamika populacije? 5. Nacrtajte dijagram o kretanju broja parova sive aplje sive aplje (Ardea cinerea L. 1758), bijele aplje (Ardea alba L.1758),gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax L.1758) i velikog vranca (Phalacrocorax carbo L. 1758) na gnijeenju u Kopakom ritu u periodu od 1954 do 1990. godine. (Tablica 1) 6. Promatrajui dijagrame izvedite zakljuke: koje populacije su bile stabilne, koje u opadanju, a koje u porastu u navedenom periodu. 7. Navedite razloge zbog kojih je dolo do promjene u brojnosti navedenih vrsta ptica na podruju Kopakog rita u navedenom periodu. Odgovori: 1. Populaciju definiramo kao prostorno - vremenski integriranu skupinu ivih jedinki iste vrste, koja raspolae zajednikim skupom nasljednih imbenika, naseljava odreeni prostor, pripada odreenom ekosustavu i u okviru koje su jedinke povezane meu sobom odnosima razmnoavanja tj. (reproduktivna zajednica). 2. Osnovni elementi svake populacije su: gustoa odnosno veliina, prostorni raspored, natalitet, mortalitet, uzrasna struktura, potencijal rasta populacije, tok rasta i odravanja, te spolna struktura. 3. Gustoa populacije je kvantitativan izraz veliine populacije u odnosu na jedinicu prostora. Ona se moe iskazati brojem jedinki ili njihovom teinom (biomasom) na jedinicu naseljene povrine u datom trenutku. 4. Populacijska dinamika obuhvaa prije svega promjene stope rasta populacije, fluktuacije njene gustoe, imbenike tih promjena i mehanizam kontrole i regulacije kretanja populacije. 5. Tablica 1. Kretanje broja parova gaka kvakavca(Nycticorax nycticorax), velikog vranca (Phalacrocorax carbo), sive aplje (Ardea cinerea) i bijele aplje (Egretta alba) na gnijeenju u Kopakom ritu u razdoblju od 1954. do 1990. godine.

Nycticorax nicticorax 1954. 1955. 1956. 1957. 1958. 1959. 1960. 1961. 1962. 1963. 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969. 1970. 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 796 393 358 460 450 270 417 247 305 400 690 489 370 339 270 225 330 800 800 400 300 100 300 400 600 200 100

Phalacrocorax carbo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 133 0 78 27 100 100 50 192 366 334 534

Ardea cinerea 93 99 39 9 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 35 100 100 50 150 200 250 350 400 400 350

Egretta alba 73 51 36 33 35 30 38 20 27 23 22 22 9 5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5

1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990.

100 400 300 400 400 250 200 300 300 300

781 858 1014 878 900 1200 1500 2855 2667 1367

350 350 300 300 200 200 300 350 350 324

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Podaci o kretanju broja parova gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax)

900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 1950

Broj parova

1960

1970

1980

1990

2000

Godine

Slika 1. Kretanje broja parova gaka kvakavca u Kopakom ritu od 1954. do 1990. godine Do 1990.-te gakovi su se gnjezdili u jednoj koloniji (Banja- Doak ume). Razlozi propadanja kolonije nepoznati (mogudi razlozi propadanja trske za gnjeenje). 1998.g su se jo gnjezdili, meutim nakon toga kolonija se raspada, a gakovi se raspruju u manje kolonije (kod Darde i Vardarca). Povremeno gnjeenje i u KR kod kolonije Vranaca (2000.-te godine 600 pari i 2066.-te g 128 pari). Populacija je stabilna uz prirodne fluktuacije.Na osnovu grafikog prikaza moemo zakljuiti da je dinamika gnijeenja gaka kvakavca stabilna.

Podaci o kretanju broja parova velikog vranca (Phalacrocorax carbo)

3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1950 -500

Broj parova

1960

1970

1980

1990

2000

Godine

Slika 2. Kretanje broja parova velikog vranca u Kopakom ritu od 1954. do 1990. godine Najvedi broj pari, 2885, zabiljeen je 1988. godine. Meutim, iste godine su umari i lovci usprkos zatiti unitili kolonije unutar Specijalnog zoolokog rezervata, te je ved slijedede godine broj pao na 1367 pari. Na osnovu grafikog prikaza moemo zakljuiti da je dinamika gnijeenja velikog vranca u naglom porastu od 1976., jer je do tada bila lovna divlja, a kasnije postaje zatidena vrsta.

Podaci o kretanju broja parova sive aplje (Ardea cinerea)

450 400 350 300 250 200 150 100 50 0 1950 -50

Broj parova

1960

1970

1980

1990

2000

Godine

Slika 3. Kretanje broja parova sive aplje u Kopakom ritu od 1954. do 1990. godine S obzirom da se aplje hrane osim u KR i na ribnjacima, ne produktivno poslovanje ribnjaka ( sa samo 30% kapaciteta tijekom devedesetih godina) doprinijelo je tome da aplje imaju veu povrinu pliih voda (prazni ribnjaci) za prehranu. Od 2003. godine, blago opadanje populacije na gnijeenju, vjerojatno rezultat naputanja (i presuivanja) dijela podunavskih ribnjaka. Na osnovu grafikog prikaza moemo zakljuiti da je dinamika gnijeenja sive aplje naglo porasla od 1974., dok je danas sa nekoliko stotina njihov broj porastao na tisuu, a razlozi su zatita, ali i dobri izvori hrane.

Podaci o kretanju broja parova bijele aplje (Ardea alba)

80 70 60 50 40 30 20 10 0 1950 -10

Broj parova jedinki

1960

1970

1980

1990

2000

Godine

Slika 4. Kretanje broja parova bijele aplje u Kopakom ritu od 1954. do 1990. godine

Bijela aplja je takoer sustavno unitavana do 1970.-te kada je zatidena!Nakon zatite populacija je bila malobrojna i neredovita u KR (5 do 12 pari). Krajem 80-tih europska populacija se povedava i sve vedi broj zimuje u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od 90 -tih gnijezdeda populacija se povedava, te sa 20 pari danas broji 160 pari. Za KR je karakteristino da gnijeenje ovisi o visini vode gnijezdi na trsci (2006. godine 12 pari, 2009. godine 30 pari) Na HR-HU granici kolonija od 30 pari. Na osnovu grafikog prikaza moemo zakljuiti da je dinamika gnijeenja bijele aplje u naglom opadanju zbog sustavnog unitavanja do 1970., kada je zatidena. Nakon zatite je malobrojna i neredovita. Vjeba 9. Ekologija populacije Cilj: Upoznati matematiki model rasta populacije Zadaci: 1.Izraunajte populaciju leptira u prvom i drugom ljetu ako ste u poetnom ljetu imali populaciju od 60 leptira.Tijekom ljeta svaka enka polegne 100 jaja, tijekom zime ugine 90% populacije, te preivi 5% jaja. Populacija se sastoji od podjednakog broja mujaka i enki. 2.Dobivene podatke iz prvog zadatka o kretanju populacije leptira u prvom i drugom ljetu prikaite grafiki. 3.Provjerite na primjeru kunog mia (Mus musculus) odgovara li exponencijalni zakon prirodnom rastu populacije, odnosno slau li se rezultati eksperimenta i eksponencijalnog rasta. Jedinica vremena je jedan mjesec. Populacija ove vrste razmnoava se brzinom oko 50% na mjesec, to znai da je p= 0,5. Eksperiment rasta zapoet je s jednim parom, u trenutku t =0 imamo N0= 2 mia. Nakon 12 mjeseci dobiveni rezultati prikazani su u tablici u prvom redu kao opaeno.

Odgovori: 1. N= 60 r = 50 (broj jaja po leptiru) x 0,05 (preivjeli) = 2,5 u = 0,9 (ugiba) p = r - u = 2,5 - 0,9 = 1,6 Nn = (1 + p)n x N0 N1 = (1 + 1,6)n x N0 N1 = 155 leptira N2 = 406 leptira GODINA 0 1 2 2. BROJ LEPTIRA 60 155 406

Slika1. Grafiki prikaz broja leptira po godinama 3. N1 Mjesec 0 N2 2 N3 6 N4 10 N5 12

Opaeno Izraunato

2 2

40

297

807

Nt = N0 x ept N0 = 2 p = 0,5 N2 = 2 x 2,7180,5x2 = 5,436 N3 =2 x 2,7180,5x6 = 40,158 N4 = 2 x 2,7180,5x10 = 296,672 N5 = 2 x 2,7180,5X12 = 806,655 Zakljuak: Matematiki izraunati rezultati potvruju opaene rezultate. Vjeba 10. Uzrasna struktura populacije Cilj: analizirati promjene dobne i spolne strukture populacije srna na imaginarnom fondu od 100 jedinki Materijal: rijeen primjer promjena spolne i dobne strukture srnede populacije (fond 100 jedinki) s izluenjem od 40 jedinki tijekom 5 godina. Zadatak: 1. Izraunajte to se dogaa s populacijom srnee divljai na jednom otoku poslije pet godina ukoliko se iz osnovnog fonda od sto jedinki godinje izlui 50 i 60 jedinki. Navedeni primjer s izluenjem od 40 jedinki prikaite grafiki. Odgovor: Sastav populacije srnede divljai na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 40)

Starost 31.03.2002. osn. fond osn. fond 01.04.2003. osn. fond

0 25 25 50 0

1 15 15 30 25

2 5 5 10 15

3 3 3 6 5

4 2 2 4 3

5 0 0 0 2 100

osn.fond prirast osn. fond osn.fond mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2004. osn. fond osn.fond 01.04.2004. osn. fond osn.fond prirast osn. fond osn.fond mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2005. osn. fond osn.fond 01.04.2005. osn. fond osn.fond

0 0 25 25 50 0 0 14 25 25 50 0 0 0 28 27 55 0 0 0 28 27 55 0 0 0

25 50 0 0 0 7 7 16 18 18 36 25 25 50 0 0 0 6 6 12 19 19 38 28 27 55

15 30 0 0 0 8 8 4 7 7 14 18 18 36 0 0 0 9 9 18 9 9 18 19 19 38

5 10 0 0 0 2 2 2 3 3 6 7 7 14 0 0 0 3 3 6 4 4 8 9 9 18

3 6 0 0 0 1 1 4 2 2 4 3 3 6 0 0 0 0 0 0 3 3 6 4 4 8

2 4 0 0 0 2 2 40 0 0 0 2 2 4 0 0 0 2 2 4 0 0 0 3 3 6 125 125 63 40 55 110 110 55 50 100

prirast

osn. fond osn.fond

32 31 63 0 0 0 32 31 63 0 0 0 38 37 75 0 0 0 38 37 75 0 0 0 46 47

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

mortalitet

osn. fond osn.fond

7 7 14 21 20 41 32 31 63 0 0

8 8 16 11 11 22 21 20 41 0 0

1 1 2 8 8 16 11 11 22 0 0

1 1 2 3 3 6 8 8 16 0 0

3 3 6 0 0 0 3 3 6 0 0 148 148 75 40

31.03.2006.

osn. fond osn.fond

01.04.2006.

osn. fond osn.fond

Prirast

osn. fond osn.fond

mortalitet

osn. fond osn.fond

8 8 16 24 23 47 38 37 75 0 0

4 4 8 17 16 33 24 23 47 0 0

1 1 2 10 10 20 17 16 33 0 0

4 4 8 4 4 8 10 10 20 0 0

3 3 6 0 0 0 4 4 8 0 0 183 183 93 40

31.03.2007.

osn. fond osn.fond

01.04.2007.

osn. fond osn.fond

prirast

osn. fond osn.fond

 mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2008. osn. fond osn.fond

93 0 0 0 46 47 93

0 10 10 20 28 27 55

0 5 5 10 19 18 37

0 1 1 2 16 15 31

0 0 0 0 10 10 20

0 4 4 8 0 0 0

93

40

236

Sastav populacije srnede divljai na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 50)

Starost 31.03.2002. osn. fond osn. fond 01.04.2003. osn. fond osn.fond prirast osn. fond osn.fond mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2004. osn. fond osn.fond

0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 25 25 50

1 15 15 30 25 25 50 0 0 0 10 10 20 15 15 30

2 5 5 10 15 15 30 0 0 0 8 8 16 7 7 14

3 3 3 6 5 5 10 0 0 0 3 3 6 2 2 4

4 2 2 4 3 3 6 0 0 0 2 2 4 1 1 2

5 0 0 0 2 2 4 0 0 0 2 2 4 0 0 0 100 50 50 100 100 50

01.04.2004.

osn. fond osn.fond

0 0 0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0

25 25 50 0 0 0 10 10 20 15 15 30 25 25 50 0 0 0 10 10 20 15 15 30 25 25

15 15 30 0 0 0 10 10 20 5 5 10 15 15 30 0 0 0 8 8 16 7 7 14 15 15

7 7 14 0 0 0 4 4 8 3 3 6 5 5 10 0 0 0 4 4 8 1 1 2 7 7

2 2 4 0 0 0 0 0 0 2 2 4 3 3 6 0 0 0 1 1 2 2 2 4 1 1

1 1 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2 2 4 0 0 0 2 2 4 0 0 0 2 2

50

100

Prirast

osn. fond osn.fond

50

mortalitet

osn. fond osn.fond

50

31.03.2005.

osn. fond osn.fond

100 50

01.04.2005.

osn. fond osn.fond

100

prirast

osn. fond osn.fond

50

mortalitet

osn. fond osn.fond

50

31.03.2006.

osn. fond osn.fond

100 50

01.04.2006.

osn. fond osn.fond

 prirast osn. fond osn.fond mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2007. osn. fond osn.fond 01.04.2007. osn. fond osn.fond prirast osn. fond osn.fond mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2008. osn. fond osn.fond 50

0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 25 25 30

50 0 0 0 10 10 20 15 15 30 25 25 50 0 0 0 10 10 20 15 15 8

30 0 0 0 12 12 24 3 3 6 15 15 30 0 0 0 11 11 22 4 4 2

14 0 0 0 1 1 2 6 6 12 3 3 6 0 0 0 2 2 4 1 1 10

2 0 0 0 0 0 0 1 1 2 6 6 12 0 0 0 1 1 2 5 5 0

4 0 0 0 2 2 4 0 0 0 1 1 2 0 0 0 1 1 2 0 0 100

100

50

50

100 50

100

50

50

Sastav populacije srnede divljai na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 60)

Starost

31.03.2002.

osn. fond osn. fond

25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 23 22 45 0 0 0 23 22

15 15 30 25 25 50 0 0 0 13 13 26 12 12 24 25 25 50 0 0 0 15 15 30 10 10

5 5 10 15 15 30 0 0 0 10 10 20 5 5 10 12 12 24 0 0 0 9 9 18 3 3

3 3 6 5 5 10 0 0 0 3 3 6 2 2 4 5 5 10 0 0 0 4 4 8 1 1

2 2 4 3 3 6 0 0 0 2 2 4 1 1 2 2 2 4 0 0 0 1 1 2 1 1

0 0 0 2 2 4 0 0 0 2 2 4 0 0 0 1 1 2 0 0 0 1 1 2 0 0 60 45 90 90 45 60 50 100 100 50

01.04.2003.

osn. fond osn.fond

prirast

osn. fond osn.fond

mortalitet

osn. fond osn.fond

31.03.2004.

osn. fond osn.fond

01.04.2004.

osn. fond osn.fond

Prirast

osn. fond osn.fond

mortalitet

osn. fond osn.fond

31.03.2005.

osn. fond osn.fond

 01.04.2005. osn. fond osn.fond prirast osn. fond osn.fond mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2006. osn. fond osn.fond 01.04.2006. osn. fond osn.fond prirast osn. fond osn.fond mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2007. osn. fond osn.fond 01.04.2007. osn. fond

45 0 0 0 19 19 38 0 0 0 19 19 38 0 0 0 14 13 27 0 0 0 14 13 27 0

20 23 22 45 0 0 0 18 18 36 5 4 9 19 19 38 0 0 0 17 17 34 2 2 4 14

6 10 10 20 0 0 0 8 8 16 2 2 4 5 4 9 0 0 0 3 2 5 2 2 4 2

2 3 3 6 0 0 0 2 2 4 1 1 2 2 2 4 0 0 0 1 1 2 1 1 2 2

2 1 1 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 1

0 1 1 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

75 38

75

38

60

53

53

27

43

37 19

osn.fond prirast osn. fond osn.fond mortalitet osn. fond osn.fond 31.03.2008. osn. fond osn.fond

0 0 10 9 19 0 0 0 10 9 19

13 27 0 0 0 10 10 20 4 3 7

2 4 0 0 0 1 1 2 1 1 2

2 4 0 0 0 1 1 2 1 1 2

1 2 0 0 0 0 0 0 1 1 2

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 32 24 19 37

Tablica 1. Sastav populacije srnede divljai na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 40)

31.03.2002.

01.04.2003.

prirast

mortalitet

31.03.2004.

01.04.2004.

prirast

mortalitet

31.03.2005.

01.04.2005.

prirast

mortalitet

31.03.2006.

01.04.2006.

prirast

mortalitet

31.03.2007.

01.04.2007.

prirast

mortalitet

31.03.2008.

starost osn. fond osn. fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond osn. fond osn.fond

0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 25 25 50 0 0 0 27 28 55 0 0 0 27 28 55 0 0 0 31 31 62 0 0 0 31 31 62 0 0 0 37 38 75 0 0 0 37 38 75 0 0 0 47 46 93 0 0 0 47 46 93

1 15 15 30 25 25 50 0 0 0 7 7 14 18 18 36 25 25 50 0 0 0 6 5 11 19 20 39 27 28 55 0 0 0 4 5 9 23 23 46 31 31 62 0 0 0 3 4 7 28 27 55 37 38 75 0 0 0 0 0 0 37 38 75

2 5 5 10 15 15 36 0 0 0 8 8 16 7 7 14 18 18 36 0 0 0 5 6 11 13 12 25 19 20 39 0 0 0 6 8 14 13 12 25 23 23 46 0 0 0 9 10 19 14 13 27 28 27 55 0 0 0 12 11 23 16 16 32

3 3 3 6 5 5 14 0 0 0 2 2 4 3 3 6 7 7 14 0 0 0 5 5 10 2 2 4 13 12 25 0 0 0 5 7 12 8 5 13 13 12 25 0 0 0 4 3 7 9 9 18 14 13 27 0 0 0 3 3 6 11 10 21

4 2 2 4 3 3 6 0 0 0 1 1 2 2 2 4 3 3 6 0 0 0 2 2 4 1 1 2 2 2 4 0 0 0 2 1 3 0 1 1 8 5 13 0 0 0 3 3 6 5 2 7 9 9 18 0 0 0 2 2 4 7 7 14

5 0 0 0 2 2 4 0 0 0 2 2 4 0 0 0 2 2 4 0 0 0 2 2 4 0 0 0 1 1 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 5 2 7 0 0 0 5 2 7 0 0 0

100 50 110

50

40

110 55 110

55

40

125 62 125

62

40

147 75 147

75

40

182 93 182

93

40

235

Slika1. Grafiki prikaz populacije srnede divljai na jednom otoku poslije prve godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto deset jedinki

Slika2. Grafiki prikaz populacije srnede divljai na jednom otoku poslije druge godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto dvadeset i pet jedinki

Slika3. Grafiki prikaz populacije srnede divljai na jednom otoku poslije trede godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto etrdeset i sedam jedinki

Slika4. Grafiki prikaz populacije srnede divljai na jednom otoku poslije etvrte godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto osamdeset i dvije jedinke

Slika5. Grafiki prikaz populacije srnede divljai na jednom otoku poslije pete godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od dvjesto trideset i pet jedinki

Vjeba 11. Migracije Cilj: upoznati se s razliitim migratorinim putevima ptica selica na Istonoj hemisferi Materijal: izvod iz baze prstenovanih ptica (Hrvatski Ornitoloki zavod) Zadatak: 1. to su migracije? 2. to potie ivotinje na migriranje? 3. Navedite tipove migracija i po jedan primjer za svaki tip migracije. 4. Koristei lokalitete prstenovanja i nalaza ptica iz baze prstenovanih ptica Hrvatskog Ornitolokog zavoda Hrvatske uz pomo programa Google Earth ucrtati migratorne puteve za vrste Ardea purpurea i Ciconia ciconia. 5. Opiite migratorne puteve za navedene vrste (uz konkretne primjere posluite se i web stranicom Bird Life Internacional, linkovi: http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=3835 http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=3725 Odgovori: 1. Migracija je vremenski koordinirano, usmjereno, uglavnom periodino masovno kretanje svih ili velikog broja jedinki jedne vrste ili jedne populacije. 2. Nedovoljna koliina raspoloive hrane, najee usko povezana s promjenom vremenskih uvjeta (trofika migracija), nagon za razmnoavanjem (reproduktivna migracija) ivotinje koje inae ive iroko rasprostranjene, u vrijeme parenja se okupljaju na odreenim mjestima. 3. Prave migracije vrste koje razliita godinja doba provode u razliitim podrujima i pri tome prelaze ponekad i ogromne udaljenosti. Primjeri: Ptice - polarna igra (Sterna paradisaea), biljojedi -u potrazi za ispaom, kao ameriki bizoni (Bison bison), ribe migracije lososa i jegulja, kitovi i dupini. Unutranje migracije - vrste se zadravaju se unutar odreenih regija. Njihove migracije su blie i obiljeene hranjenjem ili razmnoavanjem i esto su tipine samo za odreene populacije. Primjeri: antilope afrikih stepa odlaze daleko u potrazi za ivotno vanim solima. Slina je pojava i kod afrikih slonova, planktonski raii se nou uzdiu okomito blie povrini gdje je voda bogatija hranom, dok se tijekom dana sputaju u vee dubine radi izbjegavanja grabeljivaca. Djelomine migracije - dio populacije migrira, a dio ostaje na stanitu. Primjer: pojedine vrste ptica siva aplja (Ardea cinerea) u Hrvatskoj. Neprekidne migracije - vrste koje neprekidno lutaju i nikada se, ili vrlo rijetko due borave u istom podruju. Primjer: cjevonosice (Procellariiformes) gotovo cijeli ivot provode lutajui otvorenim morima. Samo u razdoblju gnijeenja provode na kopnu i jednom podruju, velike make imaju obino svoje podruje, no unutar njega su neprekidno u pokretu, a i esta pojava je, da pomiu njegove granice ili ga sasvim naputaju u potrazi za plijenom.

4. Tablica 1. Mjesta, datumi i koordinate prstenovanja i nalaza za vrstu Ardea purpurea, aplja danguba

Tablica 2. Mjesta, datumi i koordinate prstenovanja i nalaza za vrstu Ciconia ciconia, bijela roda

Slika1. Migratorni putovi za vrste Ardea purpurea i Ciconia ciconia. 5. Bijela roda (Ciconia ciconia) vrsta je za koju je vrlo znaajna jesenska migracija u toplije krajeve.
Prelijee pustinje, a izbjegava velike vodene povrine i umske komplekse. Populacija iz zapadne Europe seli na podruje sjeverne i zapadne Afrike preko Francuske, panjolske i Gibraltara, a populacija iz istone Europe preko Bospora i Dardanela. Nae bijele rode pripadaju istonoeuropskoj populaciji i lete preko Bugarske, Rumunjske, Bospora, Turske, Izraela, du Nila i istonim dijelom Afrike do Sudana, zatim preko Etiopije, Kenije, Tanzanije, Zambije, Zimbabvea i Mozambika do Junoafrike Republike. aplja danguba u nae krajeve stie krajem oujka, a naputa ih najee u kolovozu i rujnu, nekad kasnije. Kolonije ove aplje nalaze se u Kopakom ritu, Krapju, Dardi, Donjem Miholjcu, Kisbalatonu, Illmitzu. Migriraju u jezero Tele, u dravu Mali koja je u zapadnoj Africi, te u regije june Italije(Basilicata,Calabria) i Siciliju.

Vjeba 12. UTM mrea za kartiranje faune Cilj: upoznati se s jednim od naina geokodianja faunistikih nalaza Materijal: Holcer D, Pavlini I (2008) Fauna. Prirunik za inventaricaciju i paenje stanja. DZZP.Zagreb Krmar S, Mikuka A, Mikuska J, Jeli N (2010) Distribution and zoogeographical analysis of the horse flies (Diptera: Tabanidae) from genera Dasyrhamphis, Philipomyia, Atylotus and Therioplectes in Croatia. Entomologia Croatica. 14, 1-2; 85-102. UTM karta Hrvatske ( 10 x 10 km) Zadatak: Koristei podatke iz rada Krmar et al.2010. predstavite rezultate uzorkovanja vrsta obada Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus na UTM karti Hrvatske (mrea 10 x10 km). Zakljuite kakvu zoogeografsku distribuciju imaju ove dvije vrste. Therioplectes gigas (Herbst, 1787) Dubrovnik (BN 62) (Brauer, 1880; Strobl, 1898, 1900); Zadar (WJ 18) (Strobl, 1893); Split (XJ 11) (Strobl, 1902); Sljeme (WL 78), 1.VI.1899 (1 ); Kalnik (XM 11), 20.V.1918 (1 ); Krapina (WM 61), 20.V.1916 (1 ) (Moucha, 1965); Trnovec (WM 61), 15.VIII.1928 (1 ), 15.VIII.1932 (1), 2.V.1945 (2 ) (Majer, 1985); Opuzen (YH 06), 30.V.1995 (4), 19.V.1996 (6 ), 4.VI.1996 (3 ); Obod (BN 71), 18.V.1996 (1 ); Obrovac (WJ 59), 2.VI.1996 (1 ); Vransko jezero (WJ 46), 2.VI.1996 (1 ); Lozovac (WJ 75), 3.VI.1996 (1 ); Donje Polje (WJ 74), 3.06.1996 (1 ); Modro Oko (YH 06), 4.VI.1996 (1 ); Badula (YH 16), 4.VI.1996 (1 ) (Krmar, 1999); Pribievci (BR74), 18.V.1996 (2 ); Borovik (BR 72), 19.V.1996 (1 ); Kutjevo (YL 23), 21.V.1996 (2 ); Zoljan(BR 63), 21.V.1996 (1); Normanci (BR 94), 23.V.1996 (1); Boki Lug (YL 35), 24.V.1996 (4 ); Spava (CQ 39), 8.VI.1996 (1 ); Podgorje (YL 13), 17.V.1997 (1 ) (Krmar & Mikuska,2001); Zavian (VK 96), 9.VI.2001 (1 ) (Krmar, 2003); Korenica (WK 56), 2.VI.1996 (1 ); Donji Niki (WK 49), 2.VI.1996 (2 ); Proloko jezero (XJ 71), 8.VI.2003 (1 ) (S. Krmar collection). Modro Oko (YH 06), 14.V.2003 (2 ), 16.V.2003 (1 ), Vrijetica (YH 07), 16.V.2003 (4 ), (Krmar & Merdi, 2007); Vrpolje (BR 90), 20.V.2004 (1 ) (J. Mikuska ent. zbirka). Therioplectes tunicatus (Szildy, 1927) Dubrovnik (BN 62), 30.V.1949 (2 ), (Moucha, 1965); Opuzen (YH 06), 30.V. 1995 (9 ), 19.V.1996 (8 ), 4.VI.1996 (6 ); Modro Oko, (YH 06), 30.V.1995 (2 ), 4.VI.1996 (10 ); Obod (BN 71), 17.V.1996 (2 ), 18.V.1996 (1 ); Metkovi (YH 16), 4.VI.1996 (1 ) (Krmar, 1999); Vrijetica (YH 07), 14.V.2003 (2, 5 ), 16.V.2003 (6, 8 ), 6.VI.2003 (6, 25 ); Modro Oko (YH 06), 15.V.2003 (3 ); Ue Neretve (YH 06), 22.V.2002 (18 ) (Krmar & Merdi, 2007); Omi (XJ 31), 8.VI.2003 (1 ); Proloko jezero (XJ 71), 8.VI.2003 (1 ); Orah (XH 98), 7.VI.2003 (1 ); Vrijetica (YH 07), 15.VI.2004 (6 ), 19.VI.2004 (1 ); Desne (YH 07), 18.VI.2004 (1 ) (J. Mikuska ent. zbirka). Odgovor:

Slika1. Rezultati uzorkovanja vrsta obada Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus na UTM karti Hrvatske (mrea 10 x10 km)

Zakljuak: Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus su najzastupljenije u mediteranskoj regiji, ali je vrsta Therioplectes gigas velikim dijelom zastupljena i u kontinentalnoj regiji nae zemlje.