Evolucija ivota na Zemlji

Evolucija svemira
Prebiotika Zemlja
Rana evolucija ivota
Evolucija naprednih oblika ivota
Time-frame Starting (mya)
Hadean 4600
Archaean 4000
Proterozoic 2500
Cambrian 570
Ordovician 510
Silurian 439
Devonian 408.5
Carboniferous 362.5
Permian 290
Triassic 245
Jurassic 208
Cretaceous 145.6
Paleocene 65
Eocene 56.5
Oligocene 35.4
Miocene 23.3
Pliocene 5.2
Pleistocene 1.64
Holocene 0.01

Evolucija modernog homo sapiensa
Evolucija homo sapiensa
-prije 6 do 8 miliona godina hominidi su se razdvojili od ostalih antropoidnih
majmuna
-prvi hominidi koji su hodali uspravno (Australophitecus ramidus, A. afarensis, A.
africanus) pojavile su se prije najmanje 4.4 miliona godina (volumen mozga oko
500 kubinih centimetara)
-prvo vee poveanje volumena mozga (na oko 650 kubinih centimetara)
vidljivo je na fosilnim ostacima od prije 2.5 miliona godina pojava roda Homo
(Homo habilis) - izraivao jednostavno kameno orue i imao je znatno razvijenije
lovake sposobnosti od svojih predaka
-Homo erectus (od prije 1.8 miliona godina do prije 300000 godina) prvi
homind koji je iz Afrike preao u Aziju i Europu; vii od H. habilisa, tijekom
svoje evolucije dosegao volumena mozga od 1200 kubinih centimetara ;
proizvodio je vea i sloenija kamena orua, poznavao je vatru i oblaio se u
ivotinjsku kou

Zbog geografske izolacije pojedinih populacija, H. erectus se postepeno poeo
regionalno razlikovati. U Europi, na srednjem istoku i dijelu Azije iz njega se
razvio Homo neanderthalensis, koji je ivio od prije 130 000 do prije 35 000
godina. On je ve pokapao svoje mrtve i sudjelovao u ritualima koji su zahtjevali
apstraktno miljenje. H. neanderthalensis, te afrike, azijske i australoazijski
varijante H. erectusa smatraju se najranijim oblicima nae vrste, Homo sapiens.
Ti regionalno razliiti oblici porijeklom od H. erectusa ponekad se nazivaju
arhainim H. sapiensom.

Multiregionalni model nastanka modernog ovjeka
-moderni je ovjek paralelno nastajao u razliitim djelovima svijeta iz arhainog
H. sapiensa
Monogenetiki model nastanka modernog ovjeka
-moderni ovjek nastao je samo u Africi, odakle se proirio na ostale kontinente
unutar prolih 100 000 godina
-iz oba modela proizlazi da su prvi moderni ljudi nastali prije otprilike 100 000
godina

Homo Habilis
Homo Erectus
Arhaini homo sapiens naseljavanje
400000-200000 p.n.e. U Europi od 300000-200000 p.n.e.
Arhaini Homo sapiens
Moderni Homo sapiens
Moderni Homo sapiens u Europi (35000 12000 p.n.e.)
Suvremena okolina i okolina naih predaka
-najvei dio ljudske evolucije odvijao se u razdoblju Pleistocena koji je zapoeo
prije 1.8 miliona godina i zavrio prije otprilike 11 000 godina; to je period u kojem
su evoluirali H. erectus, arhaini i moderni H. sapiens.
-vrijeme potrebno da bi se neka mutacija koja poveava vjerojatnost preivljavanja
i reprodukcije pojavila i proirila u populaciji obino je 1000 do 10000 generacija;
ako uzmemo da je kod ljudi prosjeno vrijeme reprodukcije 20 godina, to znai da
su nai adaptivni mehanizmi vezani uz preivljavanje i reprodukciju stari najmanje
20 000 do 200 000 godina, tj. da imaju porijeklo u razdoblju Pleistocena.
-u odnosu na pojavu H. habilisa moderni ovjek traje svega 4 % vremena
-agrikultura (sjedilaki nain ivota i prva trajna naselja) se javlja prije 10000
godina, to je svega 0.4% od pojave H. habilisa
-mi u velikoj mjeri nosimo gene naih predaka iz Paleolita, gene koji nisu
optimalno prilagoeni modernim vremenima.


Okolina naih predaka lovaca-sakupljaa

Lov i sakupljanje plodova bio je jedini nain ivota za preko 90 % (neki
smatraju i 99 %) povijesti nae vrste. To je takoer bio ivotni stil naih
neposrednih predaka Homo erectusa i Homo habilisa. Nae tijelo, i ono to je
posebno znaajno za psihologiju na mozak adaptirani su za ivotni stil lovca
sakupljaa.




Osnovna obiljeja ivota lovaca-sakupljaa

1. ivot u grupama od 25 do 50 rodbinski povezanih osoba
2. najee ive kao sezonski nomadi
3. bez veih razlika s obzirom na socijalni status
4. podjela rada s obzirom na spol
5. grupe nemaju vrstu strukturu i esto dolazi do spajanja grupa
6. brani partner trai se u drugoj grupi
7. vie grupa ima zajedniki jezik i kulturu
8. koriste orua od kamena
9. posjeduju malo materijalnih stvari

Okolina evolucijske adaptivnosti

Klju za razumijevanje funkcioniranja naega mozga je pretpostavka da on nije
dizajniran za rjeavanje svakodnevnih problema suvremenih ljudi nego za
svakodnevne probleme naih predaka lovaca-sakupljaa (Cosmides, 1997).

Okolina evolucijske adaptivnosti je statistiki kompozit selekcijskih pritisaka
koji su uzrokovali dizajn odreene adaptacije (Cosmides, 1997).

Okolina evolucijske adaptivnosti za neku adaptaciju moe se definirati u
terminima obiljeja okoline s kojom neki mehanizam mora biti u interakciji da
bi dolo do ponaajnog ishoda koji doprinosi reproduktivnoj uspjenosti naih
predaka (Crawford, 1998).
Uvijek kada pokuavamo razumijeti neki aspekt ljudskog ponaanja, trebali bi si
postaviti slijedea pitanja (Cosmides, 1997):

1. Gdje se u mozgu nalazi mehanizam relevantan za to ponaanje i kako on
funkcionira?

2. Koju vrstu informacija procesira taj mehanizam?

3. Koju vrstu programa za procesiranje informacija koristi taj mehanizam?

4. Za to je taj mehanizam dizajniran (u kontekstu okoline naih predaka, lovaca-
sakupljaa)?
Etologija
Konrad Lorenz
Nikolaas
Tinbergen
Karl von Frisch
Sociobiologija
Edward Wilson (1975): Sociobiology: The
New Synthesis
Standardni model drutvenih znanosti (Standard Social Science Model, SSSM)
Temeljna pretpostavka:
Centralno mjesto u razumijevanju ljudskog ponaanja pridaje kulturalnim faktorima.
Iz toga sljedi da je cilj drutvenih znanosti, pa tako i psihologije, objasniti ljudski
kapacitet za kulturu, odnosno shvatiti naine na koje kultura oblikuje pojedinca.
Temeljna je pretpostavka ovog modela da se ponaajni obiaji, vjerovanja, ideje i
simboli koji sainjavaju kulturu svake ljudske zajednice odravaju i prenose s
generacije na generaciju putem procesa uenja odnosno socijalizacije. Dakle,
pojedinac je primarno produkt kulture kojoj pripada.

Nedostaci:
Iz tog modela slijedi da su svi aspekti ponaanja koje nalazimo kod odraslih osoba, a
koji nisu bili prisutni pri roenju produkt kulture, odnosno socijalizacije.
Okolinski i nasljedni faktori promatraju se kao dva uzajamno iskljuiva skupa utjecaja.
Podrazumijeva da se kapacitet za usvajanje kulture sastoji od jednog mehanizma ope
namjene koji nam omoguava da tokom perioda socijalizacije usvojimo sve to nam je
potrebno. Njime se ue tako raznovrsne stvari kao to su npr. jezik, prepoznavanje
emocionalnih izraza, izbor partnera, rjeavanje konflikata, itd.
Osnovne pogreke pri shvaanju evolucijske teorije

1. Geni ne mogu utjecati na sloena ljudska ponaanja.
2. Evolucijska objanjenja podrazumijevaju genetski determinizam i zanemarivanje uloge
okolinskih faktora.
3. Kultura je vanija odrednica ponaanja i nezavisna je od nasljeenih psiholokih
mehanizama.
4. Evolucijska su objanjenja na razini koja za psihologiju nije vana, pa se mogu
ignorirati.
5. Evolucijski su principi vani za objanjenje vrlo malog broja fenomena u psihologiji.
6. Evolucijska su objanjenja zdravorazumska i ne omoguavaju predvianje buduih
dogaaja.