Klasa Mammalia-sisari

(PRIMATI)
 
Uvod
 Skupina mamalia obuhvata aktivne tetrapodne kičmenjake
stalne, relativno visoke temperature. Koža je građena od
epidermalnog i dermalnog sloja, a prekrivena je dlakom,
koja ima ulogu toplotnog izolatora. Koža štiti tijelo od
mehaničkih oštečenja, napada mikroorganizama i raznih
kosmičkih zračenja ( UV zračenja). Kandže i nokti sisara su
također tvorevina kože, a služe za zaštitu vrhva prstiju ili za
kopanje.
Od ostalih kičmenjaka razlikuju se po tri najznačajnije
osobine:

 tijelo im je pokriveno dlakom,

 u koži su prisutne žlijezde (znojne, lojne, mliječne); mladunci se

hrane mlijekom.

 u srednjem uhu se nalaze tri slušne koščice (čekić, nakovanj i

uzengija). Svi sisari imaju dlaku u nekom trenutku svog života.
 Mlijeko, kojim se hrane mladunci, je bogato mastima i
proteinima. Mliječne žlijezde se obično javljaju na trbušnoj
strani kod ženke raspoređene u redovima kada ih ima više od
dvije. Ljudi i majmuni i maju dvije mliječne žlijezde, dok ostale
životinje mogu imati desetak ili više. Oplođenje je unutrašnje –
embrioni se razvijaju u materici. Prednji mozak je najrazvijeniji
dio mozga.  Dobro su razvijena čula.
Unutarnja građa
 Sisari su razvili nekoliko prilagođenosti koje su im pomogle da
postanu dominantna grupa životinja:

 zubi su specijalizovani za rezanje, sječenje; debeli zaštitni sloj

gleđi sprečava oštećenja sposobni su da se brzo kreću, veličina
mozga po kilogramu tjelesne mase je veća nego kod većine
drugih životinja. Imaju savršeniju termoregulaciju od ptica.
Mliječne žlijezde proizvode mlijeko za ishranu mladunaca .
 
 Podela sisara
 
 1. Sisari sa kloakom
– imaju kljun, polažu jaja, mladi se hrane mlijekom; žive samo u
Australiji (predstavnici: mravinji jež (ehidna) i kljunar 

 2.Torbari
– žive u Australiji i manji broj u Južnoj Americi; imaju kožni nabor
– torbu u kojoj su mliječne žlijezde ; mladunci se rađaju nerazvijeni i
smještaju se u torbu; (predstavnici :kengur, koalaka, torbarska
krtica i dr).

 3. Placentalni sisari
– embrion se razvija u placenti; mladunci se rađaju gotovo potpuno
razvijeni; veoma su raznovrsni.

 
 Taksonomija

 Sisari su klasa kičmenjaka koju karakteriše sposobnost

ženke da proizvodi mlijeko koje služi za ishranu mladunaca.
Postoji oko 5500 vrsta sisara svrstanih u oko 1200 rodova,
152 porodice i do 46 redova.
 Potklasa Prototheria-monotermiti

 Skupina Prototheria obuhvata samo jedan red:

Monotermita..Odrasli nemaju pravih zuba, ali mladi imaju zube sa
jedinstvenim zubnim kvržicama među svim sisarima.Tijelo im je
prekriveno finim, tamnosmeđim krznom kod kljunara, a kod ehidni
tijelo je na dorzalnom dijelu pokriveno bodljama i dlakama.
Najpoznatije vrste monotermita su: Omithorhynchus anatinus
(čudnovati kljunar) i Tachyglossus aculeatus (ehidna).
 Potklasa Theria – placentalni sisari 

 Pripadnici potklase Theria imaju jednostavnu ili kompleksnu

plancentu u kojoj se razvija mladunče, odnosno nikada ne legu jaja.
Postoje dvije lahko prepoznatljive skupine (infraklase): Metatheria i
Eutheria.
 Infraklasa Metatheria-torbari 

 
 Adaptacija i divrzitet recentnih torbara je znato veći u odnosu na
Prototherie, a najznačajnija razlika između njih je predstavljena u
građi urogenitalnog sistema. Torbari imaju parne spolne organe.
Mladi dolaze na svijet isključivo viviparno.
 Tipične vrste su: Thylacinus cynocephalus (tasmanijski vuk),
Macropus giganteus ( sivi kengur), Sarcophilus harrisi
(tasmanijski đavo).
 Infraklasa Eutheria-pravi sisari

 Kao najznačajnija odlika Eutheria u odnosu na predhodnu skupinu

je lobanjska čahura sa izuzetno dobro razvijenim mozgom, a
sekundarno čvrsto nepce e bez otvora. Embrioni kod pravih sisara
se u potpunosti razviju u kompleksno građenoj materici i to
okruženi složenim sistemom ovojnica, ali različit stepen odvojenosti
tokova krvi majke i embriona. Građa zuba i zubala je mnogo
složenija.
 Klasa Primata

 Primat je bilo koji član biološkog reda Primates

 Grupe koja uključuje sve lemure, majmune, čovjekolike majmune i
ljudska bića. Izraz majmun koji se koristo za taj red je bio zbunjujući,
jer se zatim dijelio na podred pravih majmuna i podred polumajmuna.

Za razliku od ostalih sisara, imaju:

 nokte – umjesto kandži

 palac, koji može oponirati svim ostalim prstima ili veliki prst koji
može dotaknuti ostale prste šake
 zubalo sa po četiri sjkutića u obje vilice
 
Klasa Primata
 Osnovna obilježja

Iako su primati jednan relativno jasno određen red sisara (klasa:

Mammalia), imaju vrlo malo osobina koje se pojavljuju samo kod
njih, a niti kod jednog drugog predstavnka pripadajuće klase.

 Veličina tijela
 Veličina tijela se kreće od samo 12-14 cm dugog i 40 grama teškog
roda Microcebusa koji živi na Madagaskaru, i gorile koji može imati
i do 275 kg.

 Dlakavost
Tijelo većine primata je pokriveno krznom, čija boja se kreće od bijele
preko sive do smeđe i crne. Dlanovi i tabani su kod većine vrsta
gol.

 Čula
 Avetnjaci (iz roda Tarsius) su grupa primata koji imaju najveće oči
Za primate su tipične relativno velike i prema naprijed okrenute oči.
Imaju vrlo dobar vid i u odnosu na veličinu tijela relativno velik
mozak.
 Zubi
 
Najstariji fosilni nalazi primata imaju formulu zuba 2-1-4-3 po jednoj
polovini čeljusti, što znači da su imali dva sjekutića, jedan očnjak,
četiri prednja kutnjaka i tri kutnjaka, što znači da su imali ukupno 40
zuba. Najviše zubi među trenutnim vrstama primata imaju lemuri i
kapucini čija je formula 2-1-3-3.

 Udovi
Giboni imaju najduže ruke među svim primatima
Kako većina primata živi na drveću, njihovi su udovi dobro prilagođeni
takvom načinu života. Stražnji su im udovi gotovo uvijek duži i
snažniji od prednjih (iznimka su giboni i čovjekoliki majmuni) i imaju
najveću ulogu u kretanju. I prsti prednjih i zadnjih udova su u
najvećoj mjeri prilagođeni tim potrebama.

 Rep
Velikom broju sisavaca koji žive na drveću rep je vrlo važan dio tijela
koji služi balansiranju i održavanju ravnoteže u krošnjama, pa tako i
primatima. Međutim, rep se može povući ili potpuno nestati.
 Etologija

 Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su nastanjivale drveće.

Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji jedva da ponekad siđu na tlo.

 Pojednostavljeno, Strepsirrhini su uglavnom aktivni noću (uz pojedine iznimke)

dok su Haplorrhini, opet uz neke iznimke, uglavnom dnevno aktivni.

 U odnosu na načine kretanja, ukupno gledajući, primati koriste sve postojeće

načine kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike.

 Razmnožavanje

 Primate odlikuje relativno dugo razdoblje skotnosti, dugotrajno razdoblje

odrastanja mladunaca i dug život. Strategija ovih životinja je investiranje
puno vremena u podizanje mladunaca, stoga je i stopa razmnožavanja
niska. Najkraće vrijeme skotnosti imaju patuljasti lemuri (Cheirogaleidae)
a traje tačno 60 dana, dok je to kod većina vrsta između četiri i sedam
mjeseci.
 Rasprostranjenje

 Sadašnja distribucija ne-ljudskih primata

 Lemuri su primati koji žive samo na Madagaskaru
 Homo sapiens je jedini živi potpuno dvonožni primat
 Filipinski tarzijus (avetnjak), polumajmun, sada se predominantno
svrstava u skupinu Haplorhini. Osim ljudi koji nastanjuju čitavu
zemlju izuzev Antarktika, područje na kojem živeprimati je najvećim
Klasifikacija recentnih primata

Lista familija recentnih primata sa

mogućim rangiranjem
taksonomskih kategorija. Ostale
klasifikacije su također u upotrebi.
Na primjer, alternativna
klasifikacija, recentne pripadnike
grupe Strepsirrhini dijeli u dva
infrareda: Lemuriformes
Lorisiformes. Treba, međutim,
zapaziti da je uvođenje kategorija
Strepsirrhini i Haplorrhini unijelo
novu konfuziju u ionako
nekonzistentnu klasifikaciju reda
Primates.
 Red Primates
 Podred Strepsirrhini: lemuri, galago lorisidi
 Infrared Lemuriformes
 Superfamilija Lemuroidea
 Familija Cheirogaleidae: patuljasti lemuri o mišoliki lemuri (34 vrste)
 Familija Daubentoniidae: aj-aj (jedna vrsta)
 Familija Lemuridae: prstenorepi lemuri i srodnici (21 vrsta)
 Familija Lepilemuridae: "zabavljački" lemuri (26 vrsta)
 Familija Indriidae: runasti lemuri i srodnici (19 vrsta)
 Superfamilija Lorisoidea
 Familija Lorisidae: lorisidi (14 vrsta)
 Familija Galagidae: galagoi (19 vrsta)
 Podred Haplorrhini: tarzijusi, repati i veliki majmuni
 Infrared Tarsiiformes
 Familija Tarsiidae: tarzijusi (avetnjaci) (11 vrsta)
 Infrared Simiiformes (ili Anthropoidea)
 Parvordo Platyrrhini: Majmuni Novog svijeta
 Familija Callitrichidae: marmoseti i tamarini (42 vrste)
 Familija Cebidae: kapucini i vjeveričasti majmuni (14 vrsta)
 Familija Aotidae: noćni ili sovasti majmunini(duroukuli) (11 vrsta)
 Familija Pitheciidae: titi, saki i uakari (43 vrste)
 Familija Atelidae:drekavci, pauk, runasti pauci i runasti majmuni (29
vrsta)
 Parvordo Catarrhini
 Superfamilija Cercopithecoidea repati majmuni Starog svijeta
 Familija Cercopithecidae: majmuni Starog svijeta (138 vrsta)
 Superfamilija Hominoidea
 Familija Hylobatidae: giboni ili "mali majmuni" (17 vrsta)
 Familija Hominidae: veliki majmuni, uključujući i ljude (sedam vrsta)
Hvala na pažnji !

Amela Topalovic
Medina Seljanci
Sadina Uvejzovic
Samira Subašić